REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-737/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćenici Mislavi Jonjić Bušić, odvjetnici u Imotskom, protiv tuženika: 1. Republika Hrvatska, zastupana po ODO u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, 2. CŠ pok. Mate, 3. ĐŠ pok. CŠ, 4. UŠ ud. CŠ i 5. AŠ pok. CŠ, tuženici od 2. do 5. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenoj zastupnici Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 13. siječnja 2026., dana 14. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine koju je stalni sudski vještak za geodeziju Perica Puljić, dana 21. studenog 2025.g., označio točkama A-B- C-D-A i identificirao kao: Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², d. č. zem [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 464m², č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 411 m² i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 406 m², ukupne površine 1407 m². Skica čini sastavni dio ove Presude.

II. Ovlašten je tužitelj temeljem ove Presude i uz ostvarenje ostalih pretpostavki zemljišnoknjižnog prava, ishoditi uknjižbu odnosno upis prava vlasništva nekretnine navedene u točki I. ove presude, u zemljišnim knjigama nadležnog suda, odnosno položiti ovu Presudu u polog isprava nadležnog suda u svrhu stjecanja prava vlasništva nekretnine navedene u točki I. ove Presude, na svoje ime, uz brisanje tog prava s imena tuženika i njihovih pravnik prednika/ dosadašnje uknjižbe, a što su tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 14. srpnja 2025., tužitelj je naveo da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću, osobno i putem njegovih pravnih prednika koji su od pamtivijeka izvanknjižni vlasnici, a od kojih je tužitelj kupovao predmetnu nekretninu kako slijedi:

Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 8. prosinca 2009.g., potpis prodavatelja VŠM ovjeren kod Javnog bilježnika Petra Ujevića u Imotskom, pod poslovnim brojem ovjere OV-12133/09, Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 31. ožujka 2010.g., potpis prodavatelja MŠ ovjeren kod Javnog bilježnika Petra Ujevića u Imotskom, pod poslovnim brojem ovjere OV-3501/10, Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 10. listopada 2010.g., potpis prodavatelja JŠ ovjeren kod Javnog bilježnika Marije Ivančić u Solinu, pod poslovnim brojem ovjere OV-21821/11, Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 13. svibnja 2011.g., potpis prodavatelja RŠ ovjeren kod Javnog bilježnika Petra Ujevića u Imotskim, pod poslovnim brojem ovjere OV_4355/11, Kupoprodajni ugovor, od 1. ožujka 2023.g., potpis prodavatelja GŠ, ovjeren kod Javnog bilježnika Mate Juroša u Imotskom, pod poslovnim brojem ovjere OV-800/2023.

1.1. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) koje se 20. ožujka 2025. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

1.2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude od 2. do 5., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. ZPP-a postavio privremenu zastupnicu Mateu Burazin Lončar, odvjetnicu u Imotskom, što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u Imotskom kao organ starateljstva i koja privremena zastupnica navedenih tuženika je u odgovoru na tužbu navela da joj ti tuženici nisu poznati, da pristaje biti privremena zastupnica tih tuženika te se za iste protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 29-30 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1.Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da osim puke tvrdnje o stečenom pravu vlasništva predmetnih nekretnina, tužitelj ne navodi i ni s čim ne dokazuje pravno relevantne činjenice (niti se isto može isčitati iz kupoprodajnih ugovora na koje se poziva tužitelj) i to kada su prednici tužitelja, prodavatelji VŠM ud. CŠM, SŠ. V i TŠ pok. V, stupili u posjed predmetnih nekretnina, na koji način su se koristile predmetne nekretnine, kakva je bila kvaliteta njihovog posjeda, postoji li kontinuitet posjeda, je li vlast tužiteljevih prednika na predmetnim nekretninama trajala kroz zakonom propisano vrijeme, pa u izostanku naprijed navedenih odlučnih činjenica, tuženik poriče tužbene tvrdnje i osporava osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na naprijed navedene čestice zemlje.

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Predmet spora je dio nekretnina označenih kao Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², Č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 42 m², d. č. zem [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 464m², č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 411 m² i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 406 m², ukupne površine 1407 m², sve označeno točkama A-B-C-D-A na predmetnoj skici izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 21. studenog 2025.

5. Sud je u dokaznom postupku pregledao dostavljenu dokumentaciju, i to zk izvatke koji se odnose na predmetne nekretnine, ugovore navedene u točki 1. obrazloženja, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Pericu Puljića, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića kao i dopuna istog od 21. studenog 2025., pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju(listovi 42-51 spisa).

6. U ovom predmetu je sporno je li tužitelj zaista stvarni vlasnik dijelova predmetnih nekretnina kao i način stjecanja istih.

7. Prema pisanom nalazu i mišljenju Perice Puljića, sudskog vještaka za geodeziju, od 21. studenog 2025. utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u Postranju. Položena je sjeveroistočno od Franjevačke ulice i u naravi je oranica. Nekretnina je neizgrađena i omeđena međašnim oznakama.

8. Sud je osim pregleda priložene dokumentacije u spisu, izveo dokaze očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka NŠ, VŠM i GŠ.

8.1. Saslušani svjedoci (listovi 39-41 spisa) u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, te potvrđuju navode tužitelja da je nekretnina koja je predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta u posjedu prednika tužitelja kao i samog tužitelja. Svjedoci HŠ i DŠ su i sami sudjelovali u pravnim poslovima kupoprodaje dijela predmetne nekretnine na temelju kojih je tužitelj postao vlasnik tih dijelova. Svjedokinja NŠ navodi da je njena majka MŠ prije 10-15 godina prodala svoju nekretninu tužitelju i da je on od tada u posjedu iste. Također, objasnila je slijed stjecanja tog dijela nekretnine, odnosno obrazložila sudu da su njezini baka i djed prije više od 60 godina kupili zemlju od tadašnjih stvarnih vlasnika. Poznato joj je da je tužitelj kupio i susjedne parcele, a koje sve čine cjelinu, odnosno predmetnu nekretninu. Svjedokinja VŠM je dio koji je prodala tužitelju naslijedila nakon smrti svog muža CŠM. Navodi da je i sama obrađivala tu nekretninu i da se radi o starini obitelji njezinog muž. Ona je također prije 10-ak godina prodala svoj dio tužitelju i predala mu nekretninu u posjed. Kao i prethodno navedena svjedokinja, svjedok DŠ je obrazložio pravni slijed stjecanja dijela predmetne nekretnine koju je prodao tužitelju.

8.2. Svjedoci su posebno naveli i jasno obrazložili pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine. Naime, nekretnina je od pamtivijeka u posjedu obitelji prednika tužitelja. Nisu na tom području viđali lugare, prema njihovim saznanjima, nisu se vodili nikakvi postupci niti su čuli da bi itko treći ometao tužitelja, odnosno njegove pravne prednike u korištenju vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.

8.3. Prihvaćajući iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive, koji iskazi potvrđuju tvrdnje i činjenične navode tužitelja, nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu sporne nekretnine te da tužitelja odnosno njegove prednike u načinu gospodarenja i korištenja nekretnina nije nitko ometao.

9. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP-a.

10. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda.

11. Tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao kupoprodajom od stvarnih vlasnika, odnosno u konačnici dosjelošću budući da su prodavatelji izvanknjižni vlasnici. Saslušani svjedoci su detaljno i jasno obrazložili pravni slijed stjecanja dijela predmetne nekretnine koji su prodali tužitelju, a uz tužbu su dostavljeni svi ugovori koje je tužitelj zaključio sa stvarnim vlasnicima predmetne nekretnine. Zaključno, tužitelj je stekao predmetnu nekretninu kupoprodajom zaključenom s „dosjedateljima“, dakle osobama koje već dugogodišnjim posjedom, i to osobno i preko pravnih prednika, vrše faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

11.3. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

11.4. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine putem svojih prednika, u konkretnom slučaju prodavatelja. S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelj ima osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

11.5. Međutim, zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

12. Slijedom navedenog, tužitelj je postao vlasnik, odnosno stekao je vlasnost dijelova predmetne nekretnine upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužitelja spram označenih tuženika, držeći da su isti greškom upisani kao vlasnici, te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

13. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao.

Imotski, 14. siječnja 2026.

S u d a c

Duje Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. odvj. Mislava Jonjić Bušić, Imotski

2. odvj. Matea Burazin Lončar, Imotski

3. Općinsko državno odvjetništvo, Stalna služba u Makarskoj