REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni Sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-519/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni Sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić Prester u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EM, zbog prekršaja iz članka 199. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja, Policijske uprave krapinsko zagorske, Postaje prometne policije Krapina, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, broj: Pp-1597/2023-8, od 12. studenoga 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba ovlaštenog tužitelja Policijske uprave krapinsko zagorske, Postaje prometne policije Krapina, kao neosnovana i prvostupanjska presuda se potvrđuje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom oslobođen je od optužbe okrivljenik EM za prekršaj iz članka 199. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s obrazloženjem da djelo počinjeno na način kako se okrivljeniku stavlja na teret optužnim aktom, nije prekršaj, odnosno u činjeničnom opisu nedostaje bitno obilježje prekršaja iz navedene zakonske odredbe, jer se okrivljenika ne tereti da je kritične zgode upravljao vozilom pod utjecajem lijekova.
2. Protiv navedene presude ovlašteni tužitelj Policijska uprava krapinsko zagorska, Postaja prometne policije Krapina, pravodobno je podnio žalbu, jer da je prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo oslobodivši okrivljenika od optužbe, jer je trebao zatražiti mišljenje sudskog vještaka je li okrivljenik u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem lijekova u koncentraciji koja bi utjecala na njegove psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilom u prometu, te pozvati tužitelja na dopunu optužnog prijedloga, primjenom članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona.
Podnositelj žalbe predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, ukine pobijana presuda i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud), na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022), ispitivao je pobijanu presudu iz osnove i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nisu nađene povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti, kao niti one koje ističe žalitelj.
5. Razmotrivši u smislu navoda žalbe ovlaštenog tužitelja odluku o oslobađanju okrivljenika od odgovornosti za prekršaj iz članka 199. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako je činjenično opisan u optužnom prijedlogu, ovaj Sud je našao da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se djelo kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu ne može podvesti pod zakonska obilježja naprijed citiranog prekršaja, te je svoju odluku u tom dijelu obrazložio razlozima koje prihvaća i ovaj Sud.
U konkretnom slučaju okrivljenika se ne tereti da bi kritične zgode upravljao vozilom pod utjecajem lijekova.
Odredbom članka 199. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako je pod utjecajem droga ili lijekova.
6. Slijedom iznijetog neosnovani su navodi žalbe tužitelja u smislu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, jer je u provedenom postupku odlučujući o optužnom prijedlogu (ranije prekršajni nalog na koji je uložen prigovor okrivljenika), podnijetom protiv okrivljenika, našao da djelo koje je okrivljeniku stavljeno na teret, kako je činjenično opisano, po propisu nije prekršaj.
7. Zbog naprijed izloženih razloga, trebalo je žalbu ovlaštenog tužitelja odbiti kao neosnovanu i presuditi kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 14. siječnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić Prester,v.r.
Nediljko Boban,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru, u 3 otpravka za: spis, okrivljenika i tužitelja.