REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-2490/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HORKI društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, proizvodnju i usluge, OIB 43588830054, Slavonska ulica 34, Međurić zastupanog po punomoćniku Tihomiru Voliću, odvjetniku u Garešnici, protiv ovršenika MISCANTHUS d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB 47322272439, Ulica Petra Hektorovića 2, Zagreb, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava te prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate, dana 14. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika MISCANTHUS d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB 47322272439, za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potpisane i ovjerene 15. travnja 2024. kod javnog bilježnika Tomislava Vugrina iz Kutine, pod brojem ovjere OV-886/24, u dijelu kojim je prijedlog podnesen iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika MISCANTHUS d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB 47322272439, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potpisane i ovjerene 15. travnja 2024. kod javnog bilježnika Tomislava Vugrina iz Kutine, pod brojem ovjere OV-886/24, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika MISCANTHUS d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB 47322272439, za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe kao neosnovan, a odluka o naknadi troška sastava prijedloga za proglašenje će biti donesena nakon donošenja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-2490/2025-4 od 14. siječnja 2026.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju zadužnice potpisane i ovjerene 15. travnja 2024. kod javnog bilježnika Tomislava Vugrina iz Kutine, pod brojem ovjere OV-886/24, zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a i čl. 50.stavak 1.toč 11. OZ-a.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 8. travnja 2025. podnio prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava pred Trgovačkim sudom u Zagrebu koji se rješenjem od 6. lipnja 2025. oglasio nenadležnim u odnosu na zahtjev ovršenika kojim predlaže odlučivanje temeljem čl. 210. OZ-a te je formiran ovosudni spis.

2. Ovršenik u prijedlogu navodi kako se postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje u tekstu: FINA) vodi temeljem zadužnice potpisane 15.travnja 2024. godine te je istog dana ovjerena kod javnog bilježnika Tomislava Vugrina iz Kutine, pod brojem ovjere OV-886/24, ističe razloge iz čl. 50. stavak 1. toč. 3., toč.7., toč. 9. i toč. 11. OZ-a.

3. U prijedlogu za odgodu prijenosa novčanih sredstava ističe kako je dokazao postojanje pretpostavki iz čl. 65. OZ-a jer je podnesena tužba za stavljanje izvan snage javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, da da se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, da bi u slučaju ne odgode ovrhe po zadužnici protiv istog bio pokrenut stečaj te bi se imovina iznimno visoke vrijednosti prodavala u stečajnom postupku, a obzirom da se radi o specifičnoj imovini, biljkama i rizomima za prodaju koje treba poznavati tržište izvan Republike Hrvatske te da stečajni postupak dovelo do propasti, pa predlaže da sud prihvati prijedloge.

4. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje koji se očitovao podneskom od 23. srpnja 2025. kojim je osporio sve navode ovršenika.

5. Razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a postoji ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka.

6. Iz navoda ovršenika proizlazi da isti smatra da je dokazao da je zadužnica izgubila svoj pravni učinak samim time što je podnesena tužba za stavljanje izvan snage javnobilježničke isprve na temelju koje je dopuštena ovrha.

7. Međutim, stav ovršenika da zadužnica više nema pravni učinak nije dostatan da bi zadužnica doista i izgubila svoj pravni učinak, nego ovršenik osnovanost takve tvrdnje mora dokazati u sudskom postupku, nakon čega će sud donijeti odluku kojom se to i utvrđuje, a zadužnica će izgubiti pravni učinak tek nakon što ta odluka postane pravomoćna.

8. Stoga, budući ovršenik niti ne tvrdi da je predmetna zadužnica odlukom suda izgubila svoj pravni učinak, nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

10. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

11. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

12. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

13. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

14. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i čl. 50. stavak 1.toč.11. u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

15. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

16. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen.

17. Ovršenik u svom prijedlogu ne tvrdi niti dokazuje da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava koja će joj u postupku izravne naplate biti zaplijenjena i prenesena kao što niti ne osporava solventnost ovrhovoditelja, slijedom čega ista nije dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

18. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će u slučaju provedbe ovrhe biti pokrenut stečaj, a podredno, zbog specifičnosti djelatnosti ovršenika i do prestanka istog, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

19. U odnosu na navod da bi provedbom ovrhe poslovanje ovršenika, kao trgovačkog društva, bilo ozbiljno ugroženo provedbom stečaja, ovaj sud ističe da nije od utjecaja način na koji će se provedba ovrhe odraziti na poslovanje ovršenika jer to nije šteta koju pretpostavlja članak 65. stavak 1. OZ-a, a s obzirom da provedba ovrhe uvijek ima negativan učinak na poslovanje ovršenika pa kada bi se utjecaj ovrhe na poslovanje ovršenika koji su poslovni subjekti smatrao štetom u smislu članka 65. stavka 1. OZ-a, onda ovrhovoditelji ne bi niti mogli naplaćivati svoja potraživanja, niti bi se ovrha mogla provesti.

20. Također, sud navodi da odgodom prijenosa ovršenik ne dobiva mogućnost da istim sredstvima raspolaže, već ona ostaju zaplijenjena sve do odluke suda o izjavljenom pravnom lijeku, dakle, potencijalna mogućnost kašnjenja projekta ne ovisi o odluci suda o prijedlogu za odgodu.

21. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za poslovanje ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.

22. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

23. Obzirom je prijedlog za odgodu ovrhe odbijen nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ-a za naknadu troška ovršeniku, slijedom čega je zahtjev za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbijen, dok će analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava prijedloga za proglašenje biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti navedenog prijedloga (točka III. izreke).

24. Ovršni zakon u čl. 210. st. 2. propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi, tj. članci 50. i 53. OZ – a. 25. Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st.2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl.50.st.1.toč.7. i toč.9. – 11. OZ – a.

26. Ovršenik se u prijedlogu poziva na žalbene razloge iz čl. 50 st. 1 toč. 7., toč. 9. i toč.11. OZ-a.

27. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i točaka 9. do 11. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

28. Slijedom navedenog, obzirom ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe razloge iz članka 50. stavak 1. toč. 7., toč. 9. i toč.11. OZ-a, koje je ovrhovoditelj osporio, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a te je odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 14. siječnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a)

DNA:

1. Ovršeniku po pun.

2. Ovrhovoditelju po punomoćniku

3. Spis