REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-771/25-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice RM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica NM, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 14. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica RM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1949. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2004. do njegove smrti 11. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica RM podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ZM, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. ZM živjela 20 godina, od 2004. do njegove smrti.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoke ŽM, TM i DM.
4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u smrtni list (list 2) sud je utvrdio da je pok. ZM umro **.**.2025.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 20-21) sud je utvrdio da je bila u braku sa DM R, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zaboku poslovni broj P-60/85-13 od 27. svibnja 1986.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ZM (list 18-19) sud je utvrdio da je bio u braku s GM, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zaboku poslovni broj P-476/03-5 od 8. srpnja 2003.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 25. ožujka 2025. (list 3) sud je utvrdio da je prijavljena od 19. lipnja 1978. do danas na adresi [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ZM (list 4) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 8. svibnja 1977. do 8. kolovoza 2019. na adresi [adresa], a od 8. kolovoza 2019. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].
12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vlasta Podgajskog iz [adresa] poslovni broj O-11/2025 od 12. veljače 2025. (list 22-23), a koje je postalo pravomoćno 21. veljače 2025., sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. ZM utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga RM i sin ostavitelja HM.
13. Iz iskaza predlagateljice EM sud je utvrdio da se pok. suprug doselio živjeti kod nje 2004. od kada su živjeli zajedno bez prekida sve do njegove smrti. U par navrata rekao je da se vjenčaju, a predlagateljica bi mu govorila što će se vjenčati u njihovim godinama. Oboje su bili u prethodnim brakovima koji su razvedeni, predlagateljica iz prethodnog braka ima dva sina, a pok. suprug jednog sina. Sinovi predlagateljice su ih posjećivali, dok suprugov sin nije nikada pitao za njega i nije ih posjećivao. Znala ih je posjetiti suprugova sestrična i daljnja obitelj iz Desinića od kuda su njegovi roditelji. Suprug ima i brata, a niti on nije nikada pitao za njega, niti ih je posjećivao. Suprug nije odmah prijavio prebivalište na njezinoj adresi, znao je imati prijavljeno boravište. Dijelili su sve zajedničke financije, zajedno su plaćali režije i potrepštine koje su bile potrebne za kuću. Suprug se razbolio 2017., imao je problema sa prostatom, plućima, a dobio je i karcinom tako da ga ja vozila na zračenje u bolnicu u Zagreb i brinula kroz cijelo to vrijeme o njemu, jer nije bio u bolnici. Suprug je preminuo kod kuće. Predlagateljica je organizirala i platila trošak pogreba. U ostavinskom postupku utvrđena je kao nasljednica uz suprugovog sina.
14. Iz iskaza svjedoka ŽM sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje se od rođenja te su od tada živjele jedna kraj druge sve do današnjeg dana. Pok. ZM doselio se kod predlagateljice i živjeli su zajedno 22 godine, to zna točno, jer je i ona tada dobila svoju snahu. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Svi su se zajedno družili i posjećivali, skoro na svakodnevnoj bazi. Znala je da se njih dvoje nisu vjenčali, ali nije s njima razgovarala zašto se nisu vjenčali. Dijelili su zajedničke financije, zajedno su obrađivali zemlju i radili oko kuće. Brinuli su jedan o drugome, poštivali su se i voljeli bezuvjetno, bili su kao da su bračni par. Posjećivali su ih sinovi i unučad od predlagateljice, dok ih obitelj pokojnog nije posjećivala. Pokojni je bio bolestan i predlagateljica ga je njegovala, a preminuo je kod kuće. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Predlagateljica je organizirala pogreb, kao i platila trošak pogreba. I predlagateljica i pokojni bili su u prethodnom braku te oboje iz prethodnog braka imaju djecu, a sin pokojnog nije ga uopće posjećivao.
15. Iz iskaza svjedoka TM sud je utvrdio da poznaje predlagateljicu, a poznavala je i pok. ZM, jer ima vikendicu blizu kuće gdje su oni zajedno živjeli 20 i nešto godina, bez prekida sve do smrti pokojnog. Predlagateljicu je upoznala prije nego je kod nje došao živjeti pok. ZM. Često su se svi zajedno družili. Znala je da nisu vjenčani, a nije ulazila u razgovor o tome zašto se nisu vjenčali. Djelovali su kao bračni par, jako su se poštovali, voljeli i slagali. Dijelili su zajedničke financije i sve zajedno doprinosili u domaćinstvo. U posjetu bi im dolazili sinovi od predlagateljice, bratić, to je ono što je osobno vidjela. Pokojni je bio bolestan 7 godina prije svoje smrti, imao je karcinom, a kroz cijelo to vrijeme predlagateljica se brinula o njemu, jer u bolnici nije niti bio, vozila ga je na kemoterapije i sve ostalo što je potrebno. Pokojni je preminuo kod kuće. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Predlagateljica je organizirala i platila trošak pogreba.
16. Iz iskaza svjedoka DM, sina predlagateljice, sud je utvrdio da je njegova majka živjela sa pok. BM u izvanbračnoj zajednici oko 20 godina. On se odselio prije nekih 17 godina, ali ih je od tada redovito posjećivao više puta mjesečno, znao bi im pomagati sve što bi im bilo potrebno ili bi slavili zajedničke rođendane i druge prigode. Njih dvoje zajedno su ljetovali, znali bi voditi i zajedno djecu na more, odnosno unuke. Pokojni je obolio prije nekih 3-4 godine prije smrti, a majka ga je redovito vozila kod doktora, jer on nije mogao voziti zbog bolesti, tako da se majka i kroz cijelo to vrijeme brinula o njemu. Nije s njima razgovarao zašto se nisu vjenčali. Pokojni je preminuo kod kuće. Bio je na pogrebu koji je organizirala i platila trošak istoga majka. Svi zajedno stajali su uz odar pokojnog kao obitelj.
17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ZM bili u vezi od 2004. te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni ZM neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.
21. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 14. siječnja 2026.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.
DNA:
1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje
2. Protustranci
