REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31/III

Poslovni broj: Us I-852/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužiteljice BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Damir Hećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hećimović i Partneri d.o.o., Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, Zagreb, A. von Humboldta 4A, OIB: 18683136487, kojeg zastupa opunomoćenik IC, radi teške povrede službene dužnosti, 14. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, KLASA: UP/II-114-02/24-01/4, URBROJ: 513-02- 8988-24-3 od 10. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, KLASA: UP/I-114- 04/21-01/27, URBROJ: 513-02-8989-24-48 od 20. ožujka 2024.

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljica je proglašena odgovornom jer je počinila radnje činjenično i pravno opisane u izreci rješenja, čime je počinila teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 92/05., 142/06., 107/07., 27/08., 49/11., 150/11., 34/12., 37/13., 38/13., 1/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19.), opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanje mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti“, članka 99. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi“, članka 102. stavka 1. točke 8. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj: 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.), opisanu kao „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe“ i članka 102. stavka 1. točke 11. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe“ pa joj je temeljem članka 110. stavka 2. točke c) Zakona o državnim službenicima izrečena kazna prestanka državne službe.

2. Tužiteljica u tužbi i podnesku od 10. prosinca 2024. u bitnome navodi da tijekom upravnog postupka nije poštivano načelo materijalne istine iz članka 8. i 47. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku. Smatra da, suprotno zaključcima tuženika, nisu bili ispunjeni uvjeti da Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave održi usmene rasprave bez nazočnosti tužiteljice budući da je ista uredno opravdala nedolaske na usmene rasprave medicinskom dokumentacijom. Nadalje, ističe da je tuženik počinio bitnu povredu postupka iz razloga što je kao jedan od ključnih dokaza cijenio iskaz KC koji je dan telefonski i e-mailom, odnosno cijenio je zvučni zapis kao zakonit, vjerodostojan i valjani dokaz, bez obzira na činjenicu da takav način saslušavanja svjedoka pozitivni propisi koji uređuju disciplinski postupak ne poznaju. Nadalje tužiteljica citira odredbe članka 52. stavka 2. i 54. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku te ističe da je načinom postupanja u upravnom postupku povrijeđen zakon na njezinu štetu jer joj nije pružena mogućnost dokazivanja. Predlaže saslušati tužiteljicu kao stranku u sporu, svjedoka KC te provesti vještačenje vezano za autentičnost snimke po vještaku za audio-video zapise.

2.1. Također dodaje da do danas nije pravomoćno okončan kazneni postupak koji je pokrenut protiv tužiteljice, a zbog čega nije bilo temelja za donošenje osporavanih rješenja. Naime, kazneni postupak se vodi pred Županijskim sudom u Osijeku pod brojem Kov-Us-14/2023 te tužiteljica smatra da je svrsishodno odrediti prekid spora do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka jer isto predstavlja prethodno pitanje za donošenja valjanog rješenja od strane tuženika.

2.2. Slijedom navedenog, predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika, uz naknadu troška upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje pri navodima iz obrazloženja osporavanog rješenja ponavljajući iste i zaključujući da je u provedenom disciplinskom postupku protiv tužiteljice, Prvostupanjski disciplinski sud utvrdio pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdio sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari te iz tog razloga tuženik nije povrijedio materijalno pravne odredbe članka 8. Zakona o općem upravnom postupku, već je postupak proveo poštujući načelo materijalne istine i s njim u vezi načelo slobodne ocjene dokaza. Također ističe da su kaznena i disciplinska odgovornost odvojene odgovornosti koje se utvrđuju u dva potpuno neovisna postupka koji ne utječu jedan na drugi, a navedeno stajalište iznio je Ustavni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka: broj: U-III-953/1998 od 4. veljače 2004., U-III-2601/2004 od 23. studenog 2006., U-III-2761/2012 od 20. lipnja 2012., U-III-4781/2005 od 11. studenog 2007., U-III-3304/2011 od 23. studenog 2011. i U-III-4798/2010 od 12. lipnja 2014. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 17. prosinca 2025. kod ovoga Suda održana je javna rasprava kako bi se sukladno odredbi članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., nastavno: ZUS) svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

4.1. Na navedenu raspravu pristupio je zamjenik opunomoćenika tužiteljice koji je ostao kod navoda iz tužbe, navoda iz podneska od 10. prosinca 2024. i postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i predloženih dokaznih prijedloga i prijedloga za prekid spora. Ujedno je zatražio trošak na ime sastava tužbe i sastava podneska od 10. prosinca 2024., kao i trošak zastupanja na raspravu, za svaku radnju u neto iznosu od 1.000,00 eura, uvećano za pripadajući PDV, odnosno sveukupno 3.750,00 eura. Također, na raspravu je pristupio i opunomoćenik tuženika koji je ostao kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja te se protivio izvođenju predloženih dokaznih prijedloga.

5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Prema odredbi članka 49. stavka 4. ZUS-a, stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Polazeći od navedene odredbe i činjenica utvrđenih u upravnom postupku, Sud je na raspravi održanoj dana 17. prosinca 2025. odbio dokazne prijedloge tužiteljice za njezino saslušanje kao stranke u sporu, saslušanje svjedoka KC i provođenje vještačenja vezano za autentičnost snimke po vještaku za audio-video zapise te pribavljanje službenim putem spisa Županijskog suda u Osijeku broj Kov-Us-14/2023.

6.1. Naime, Sud smatra da okolnosti konkretnog slučaja nisu zahtijevale provođenje navedenih dokaznih prijedloga, obzirom da tužiteljica nije dovela u sumnju potpunost i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Ovakav zaključak Sud temelji na ocjeni izvedenih dokaza u upravnom postupku te s obzirom na takvu kvalitetu i uvjerljivost navedenih dokaza, u ovom upravnom sporu nije bilo potrebno provoditi predložene dokazne prijedloge.

7. Sukladno odredbi članka 99. stavka 1. točkama 2. i 4. Zakona o državnim službenicima, teške povrede službene dužnosti su: nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti i zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi.

8. Odredbom članka 102. stavkom 1. Zakona o carinskoj službi propisano je da se teškom povredom službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatra i nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe (točka 8.) te nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe (točka 11.).

9. Iz spisa tuženika proizlazi da je pročelnik Područnog carinskog ureda Osijek podnio zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti KLASA: 114-04/21-01/52, URBROJ: 513-02-7009/32-21-2 od 15. rujna 2021. protiv carinske službenice BC, ovdje tužiteljice, a koji je izmijenjen zahtjevom KLASA: 114- 04/21-01/52, URBROJ: 513-02-7009/32-22-14 od 20. svibnja 2022. zbog osnovane sumnje da je počinila teške povrede službene dužnosti opisane u članku 99. stavku 1. točkama 2. i 4. Zakona o državnim službenicima i članku 102. stavku 1. točkama 8. i 11. Zakona o carinskoj službi. Pri tome je razvidno da je podnositelj zahtjeva izmijenio zahtjev u skladu s člankom 45. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP) i u izmijenjenom zahtjevu jasno i nedvosmisleno konkretizirao djela teških povreda službene dužnosti koje se stavljaju na teret tužiteljici.

10. Rješenjem Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave KLASA: UP/I- 114-04/21-01/27, URBROJ: 513-02-8989-24-48 od 20. ožujka 2024. tužiteljica je proglašena odgovornom:

1. što je dana 11.8.2021. godine tijekom obavljanja službe kao ovlaštena carinska službenica na cestovnom graničnom prijelazu Slavonski Šamac na putničkom ulazu u Republiku Hrvatsku / carinsko područje Europske unije, gdje je prema internom rasporedu djelatnika po radnim mjestima navedenog dana u vremenu od 13:00 do 19:00 sati bila određena za obavljanje službene dužnosti na radnom mjestu „ulaz u RH - putnički", a od 07:00 do 13:00 sati na radnom mjestu „ulaz u RH robni – prijem dokumenata“ i da su se carinske službenice BC i OC na radnom mjestu „ulaz u RH putnički“ zamijenile u 13:00 sati, te da su se obje carinske službenice približno u 13:00 sati zajedno nalazile upravo na radnom mjestu „ulaz u RH putnički“, postupila protivno odredbama članka 5, 8. i 15. Zakona o državnim službenicima, članka 2., 4., 12., 14. i 34. Zakona o carinskoj službi, točki 6.1 i 6.1.4. Upute broj 12/2020 za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru robe u putničkom prometu, odnosno što je zlouporabila svoj položaj i prekoračila ovlasti u službi, tj. počinila radnju s obilježjem korupcije, zatim nezakonito radila i propustila poduzeti mjere i radnje koje je kao službenica bila ovlaštena poduzeti radi sprječavanja nezakonitosti i nije postupila po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe, na način da protiv ulaznog putnika KC, rođenog **.**.1965. godine, državljanina Kraljevine Švedske, koji je s vozilom švedskih registarskih oznaka [registarska oznaka] u 12:51 sat iz smjera Bosne i Hercegovine ušao u Republiku Hrvatsku, kako potvrđuju podatci iz Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NBMIS), te koji putnik tom prilikom nije prijavio robu što se nalazila u istom vozilu, a koja se sastojala od tri (3) boce vina zapremnine po 0,75 litre, jedne (1) boce jakog alkoholnog pića Pelinkovac, četrnaest (14) komada paštete marke Argeta ili neke slične trgovačke marke, te jedne (1) staklenke meda zapremnine 600 ili 700 decilitara, a koja roba je prema svojoj naravi predstavljala robu za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, te nije pokrenula postupak izdavanja prekršajnog naloga zbog počinjenog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, tako što bi osigurala dokaze tj. pronađenu neprijavljenu robu, obavijestila voditeljicu smjene o otkrivenom prekršajnom djelu te obavila druge službene radnje, a što je bila ovlaštena i dužna učiniti, posljedično čemu je imenovani putnik morao biti sankcioniran s novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 do najviše 100.000,00 kuna, te je roba koja je predmet prekršaja morala biti oduzeta, s time da je putem obrasca „Obračun carinskih davanja pri uvozu" (tzv. OCDPU obrazac) putniku morala biti obračunata i naplaćena trošarina na trošarinsku robu, nego je umjesto propisanog postupanja službenica BC putniku KC dopustila da pronađenu neprijavljenu robu vrati nazad u vozilo, te mu je naložila vraćanje specificirane robe u Bosnu i Hercegovinu bez izdavanja prekršajnog naloga, te bez provođenja obračuna i naplate trošarine, kako je putnik u konačnici postupio pa je s vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] u 13:36 sati izašao iz Republike Hrvatske u smjeru Bosne i Hercegovine, a potom se bez sporne robe u 14:27 sati ponovno vratio u Republiku Hrvatsku i nastavio putovanje prema odredištu u drugoj zemlji članici Europske unije, čime je počinila tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi", tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti" te tešku povredu službenu dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 8. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe"

2. što je dana 11. kolovoza 2021. godine tijekom obavljanja službe kao ovlaštena carinska službenica na cestovnom graničnom prijelazu Slavonski Šamac na putničkom ulazu u Republiku Hrvatsku / carinsko područje Europske unije, gdje je prema internom rasporedu djelatnika po radnim mjestima navedenog dana u vremenu od 13:00 do 19:00 sati bila određena za obavljanje službene dužnosti na radnom mjestu „ulaz u RH - putnički”, a od 07:00 do 13:00 sati na radnom mjestu „ulaz u RH robni - prijem dokumenata” i da su se carinske službenice BC i OC na radnom mjestu „ulaz u RH putnički” zamijenile u 13:00 sati, te da su se obje carinske službenice približno u 13:00 sati zajedno nalazile upravo na radnom mjestu „ulaz u RH - putnički”, postupila protivno odredbama članka 5., 8. i 15. Zakona o državnim službenicima i članaka 2., 4., 12 , 14. i 34. Zakona o carinskoj službi, odnosno zlouporabila svoj položaj i prekoračila ovlasti u službi, tj. počinila radnju s obilježjem korupcije, te se nedolično ponašala u službi na način da je tijekom razgovora koji se vodio između ulaznog putnika KC, rođenog **.**.1965. godine, državljanina Kraljevine Švedske, s jedne strane, te carinskih službenica OC i BC, s druge strane, imenovanom putniku izgovorila kako slijedi: „Roba Vam sigurno ne bi koštala ispod, ne znam jel' Vam kolegica rekla, 10 000,00 kuna je minimum, sad ja od oka lupam. Mi to kad stavimo na vagu onda to može bit' gore, Tri sata ćete stajat' ovdje sigurno. Lažem! Nećete ni tri, stajat' ćete četiri jer šefica piše već dva prekršaja. Ulazite, jes' ti rekla gospodinu, u sustav kod policije. Ja Vam ne bi' bila na mjestu nikako ako se krene pisat' prekršaj. Moj Vam je savjet izbjegnite prekršaj da se možete...(nerazgovijetno). ”Čuli ste kol'ka je kazna, Vi predložite nešto kolegici…“ …"i računajte to kol' ko [katastarska općina] ona izlazi u susret. ”... "Sad Vi morate isto bit' svjesni...“ ...“kolegica gubi na plaći kad ne napiše prekršaj. Ja vjerujem da je umorna jer od sedam sati ovdje... ovako nam je od sedam sati.“… "Šta će nam... ”... „Imate bankomat tamo gore. Ja Vam preporučam otiđite u bankomat u selo, dignite i dobro…“ „Jel' znate u čem' je problem? Vjerujte mi ja sam sad ovak'a dva prekršaja dala šefici da piše. Ona njih neće završit do četiri, pola pet... Vi morate čekat da dođete na red. "... "Razumijete šta Vam govorim? Vidim da ste normalan čovjek, niste bezobrazni i zato Vam najvjerojatnije i ona izlazi u susret. Tako i...evo...moj Vam je savjet provozajte se do tamo, vratite se, riješite s kolegicom i radi Vas i radi nje jer vidim i da je i njoj jadnoj puna kapa već, a vjerujte mi da ne želite bit ovdje do četiri - pet sati. ” Ja Vas razumijem. Ja Vas.. ali i Vi nju morate razumjet'. Iskreno, ona izgubi... ona gubi na plaći time što Vas neće kaznit'. Jer mi smo plaćeni po takvim stvarima. ”… „Vi otiđite, ali procijenite dobro koliko Vam ona izlazi u susret“… "Ma nema ni toliko. Ima tri minute tamo, tri nazad“, iz čega je razvidno da je službenica BC od putnika KC u zamjenu za nepokretanje postupka izdavanja prekršajnog naloga zbog počinjenog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije zahtijevala mito u obliku neodređenog novčanog iznosa kojeg je putnik trebao podići na bankomatu Raiffeisenbank Austria d.d. u obližnjem mjestu Slavonski Šamac, iako je poznato da je na RGP Slavonski Šamac strankama omogućeno putem POS uređaja bezgotovinsko plaćanje novčanih kazni i drugih javnih davanja iz nadležnosti Carinske uprave, a koji razgovor je putnik ĐC snimio te potom pod korisničkim imenom „ B" **.**.2021. objavio na mrežnoj platformi YouTube u audio-video zapisu s nazivom „Carinici traže mito!” (https'//www youtube.com/watch?w=MB1 KQ7M92fw), za koji zapis su rukovodeće strukture Carinske uprave saznale 27.8.2021., te čijim preslušavanjem su neposredno nadređeni službenici dvjema carinskim službenicama, kao i njihovi ostali kolege carinici, dva ženska glasa što se čuju u zvučnom dijelu zapisa „Carinici traže mito!” prepoznali kao glasove upravo carinskih službenica OC i BC, s time da je i osobno službenica OC potvrdila da ženski glas, što se u spornom audio-video zapisu čuje prvi, zvuči kao njezin glas, a da drugi ženski glas zvuči kao glas službenice BC, dok je službenica BC potvrdila da jedan od glasova u spornom audio - video zapisu zvuči kao njezin glas, da bi posljedično tome vijest o spornom događaju 2.9.2021 bila javno objavljena u mnogobrojnim hrvatskim medijima, kao i u medijima susjednih država R. Srbije, Bosne i Hercegovine itd. (Internet, televizija, novine, radio...) kojim putem je nanesena nemjerljiva šteta ugledu Carinske uprave,

čime je počinila tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka I. točke 4. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi“ te počinila tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 11. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe” te joj je temeljem članka 110. stavka 2. točke c) Zakona o državnim službenicima izrečena kazna prestanka državne službe.

11. Navedene činjenice proizlaze iz rezultata provedenog dokaznog postupka zbog teških povreda službene dužnosti pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom, pokrenutog povodom zahtjeva Područnog carinskog ureda Osijek.

12. Naime, u audiovideo zapisu s nazivom „Carinici traže mito!“ snimljena je komunikacija između carinskih službenika BC, ovdje tužiteljice, i OC sa ulaznim putnikom KC koji razgovor je putnik KC snimio te potom pod korisničkim imenom „ B“ **.**.2021. objavio na mrežnoj platformi „Youtube“.

13. Nadalje, ovlašteni carinski službenici unutarnje kontrole su dana 27. siječnja 2022. ostvarili telefonski kontakt sa KC koji je potvrdio da je snimio predmetni audiozapis, da se na snimci čuje njegov glas te da je korisnik Youtube kanala na kojem je objavljen videozapis „Carinici traže mito“, a potom su ovlašteni službenici unutarnje kontrole KC putem e-maila proslijedili pitanja radi razjašnjenja sporne situacije te je isti pojasnio da se događaj odvijao na GP Šamac, da je povod za nastanak snimke bio jer je primijetio da se priprema radnja iznude ili traženja mita, da je na navedenom graničnom prijelazu bio u svojstvu putnika, a dodatno je objasnio i detalje predmetnog događaja.

14. Iz podataka spisa proizlazi da je osobni automobil švedskih registarskih oznaka [registarska oznaka] evidentiran u NBMIS sustavu (Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom) kako je 11. kolovoza 2021. na GP Slavonski Šamac u 12:51 ušao u Hrvatsku iz BIH, potom se u 13:36 sati vratio nazad u BIH te u 14:27 sati ponovno ušao u Hrvatsku, a u vozilu je evidentirano četvero putnika državljana Kraljevine Švedske: KC, rođen **.**.1965., TC, rođena **.**.1972., AC, rođen **.**.2002. i PC, rođena **.**.2005. Nadalje, posredstvom NKC-a (Nacionalnog koordinacijskog centra) dobiven je podatak o adresi vlasnika vozila GKX611, a kako je isto evidentirano u EUCARIS sustavu: vlasnik KC, Centralvägen 4B, LGH 1001, 74140 Knivsta, Švedska.

15. Tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je tužiteljica 11. kolovoza 2021. od 07:26 do 12:56 u Informacijskom sustavu Carinske uprave obavljala poslove radnog mjesta „ulaz u RH – robni – prijem dokumenata“ (aplikacije CICS evidencija praznih vozila ulaz, NCTS oprema, ICS Izlaz i ORK) te da je s poslovima radnog mjesta „ulaz u/izlaz iz RH putnički“ započela istoga dana nakon 12:56 sati od kojeg trenutka u Informacijskom sustavu Carinske uprave nema zabilježenih aktivnosti od strane imenovane službenice (osim završetka unosa jednog prethodno započetog ORK-a).

16. Stoga je Prvostupanjski disciplinski sud osnovano zaključio da je postojao pogodan vremenski period u kojem su službenice BC, ovdje tužiteljica, i OC bile prisutne na radnom mjestu „ulaz u/izlaz iz RH putnički“ na RGP Slavonski Šamac, a na kojem prostoru navedenog graničnog prijelaza se u isto vrijeme nalazio putnik KC.

17. Iz podataka spisa također proizlazi da su carinske službenice DC i UC, kao i pomoćnik predstojnice Graničnog carinskog ureda Slavonski Brod HC prepoznali u spornom audiovideo zapisu „Carinici traže mito!“ koji je na mrežnoj platformi Youtube objavljen 17. kolovoza 2021., dva ženska glasa, kao glasove carinskih službenica OC i BC.

18. Osim toga, carinska službenica BC, ovdje tužiteljica, je u izjavi na zapisnik u postupku unutarnje kontrole potvrdila da jedan od glasova u spornom audiovideo zapisu zvuči kao njezin glas, dok je službenica OC potvrdila da prvi ženski glas iz audiovideo zapisa zvuči kao njezin glas, a drugi ženski glas kao glas službenice BC.

19. Sukladno utvrđenom činjeničnom stanju i mjerodavnim odredbama materijalnog prava, disciplinski sudovi su nedvojbeno utvrdili, a što prihvaća i ovaj Sud, da tužiteljica protiv ulaznog putnika KC koji nije prijavio robu koja se nalazila u osobnom automobilu švedskih registarskih oznaka [registarska oznaka] ( koja roba je prema svojoj naravi predstavljala robu za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu) nije pokrenula postupak izdavanja prekršajnog naloga zbog počinjenog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, kao i da je počinila koruptivno disciplinsko djelo tražeći mito od ulaznog putnika KC s ciljem da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, odnosno tužiteljica je u zamjenu za nepokretanje postupka izdavanja prekršajnog naloga zbog počinjenog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije zahtijevala mito u obliku novčanog iznosa kojeg je putnik trebao podići na bankomatu Raiffeisenbank Austria d.d. u obližnjem mjestu Slavonski Šamac, što upućuje na to da nije imala niti namjeru sankcionirati KC za počinjeni prekršaj, već je u zamjenu za nepokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga, zahtijevala od KC da ode na bankomat podignuti novčani iznos radi davanja mita. Osim toga, vijest o spornom događaju je 2. rujna 2021. bila javno objavljena u mnogobrojnim hrvatskim medijima, kao i u medijima Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (Internet, televizija, novine, radio) kojim putem je nanesena nemjerljiva šteta ugledu Carinske uprave.

19.1. Navedeno postupanje tužiteljice je u suprotnosti s odredbama članka 5., 8. i 15. Zakona o državnim službenicima, članka 2., 4., 12., 14. i 34. Zakona o carinskoj službi i točki 6.1. i 6.4. Upute broj 12/2020 za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru robe u putničkom prometu KLASA: 011-02/20-03/12, URBROJ: 513-02-1230/1-20-1.

20. Sud smatra kako je u obrazloženju pobijanog rješenja od 20. ožujka 2024. detaljno izneseno činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku koje je utemeljeno na sadržaju predmetnih transkripata razgovora koji prileže spisu upravnog postupka i na rezultatima održanih usmenih rasprava u upravnom postupku te stoga Sud neosnovanim smatra tvrdnje tužiteljice kako obrazloženje pobijanog rješenja nije zakonito, odnosno isto je sukladno članku 120. u vezi s člankom 98. ZUP-a.

21. U odnosu na daljnje tužbene navode tužiteljici valja reći da u smislu članaka 9. i 58. ZUP-a u disciplinskom postupku službene zabilješke i sadržaj transkripata mogu biti zakoniti dokaz. Naime, ZUP omogućuje dokazivanje svih dokaznim sredstvima prikladnim za dokazivanje, pri čemu službena osoba samostalno i po načelu slobodne ocjene dokaza utvrđuje činjenice. Disciplinski je postupak po svojoj prirodi hitan, u upravnim stvarima se postupa što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova. U disciplinskom postupku u pravilu ne dolazi do opasnosti kršenja ljudskih prava u opsegu u kojem je to moguće u kaznenom postupku, a i same posljedice disciplinskog postupka bitno su drukčije nego posljedice kaznenog postupka. Disciplinski postupak protiv carinskih službenika je upravni postupak, čije je svrha uredno i učinkovito obavljanje službe te se stoga u disciplinskom postupku primjenjuju i različiti dokazni standardi nego u kaznenom postupku (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-4798/2010 od 12. lipnja 2014.).

21.1. Prema tome, nije u pravu tužiteljica kada tvrdi da se sadržaj transkripata razgovora te službene zabilješke nisu mogli kao zakonit dokaz u predmetnom disciplinskom postupku.

22. Nadalje, tužiteljica neosnovano prigovara da su usmene rasprave održane bez njezine nazočnosti iako je uredno opravdala nedolaske na iste. Naime, tuženik i prvostupanjsko tijelo su u rješenjima detaljno i iscrpno naveli tijek zakazivanja usmenih rasprava i provedenih usmenih rasprava pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom Carinske uprave. Prilikom zaključivanja usmene rasprave obrazložili su opravdanu primjenu članka 107. stavka 2. Zakona o državnim službenicima kojim je propisano da se iznimno, rasprava može održati i bez nazočnosti službenika protiv kojega se vodi postupak, ako je službenik dva puta uzastopno uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak te službenički sud ocijeni da se na temelju provedenih dokaza može utvrđivati odgovornost službenika za tešku povredu službene dužnosti za koju se tereti.

22.1. Naime, na usmenu raspravu održanu dana 12. prosinca 2023. pristupio je (samo) podnositelj zahtjeva te je utvrđeno kako je tužiteljica dva puta za redom bila uredno pozvana na usmenu raspravu u predmetu, a da se pozivu nije odazvala niti je opravdala svoj izostanak sa usmene rasprave zakazane za dan 16. studenog 2023. te za dan 12. prosinca 2023., za što su joj uredno dostavljeni pozivi za usmenu raspravu.

23. Što se tiče prijedloga tužiteljice za prekid upravnog spora do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi pred Županijskim sudom u Osijeku pod brojem: Kov-Us-14/2023, valja napomenuti da je odredbom članka 96. stavka 2. i 3. Zakona o državnim službenicima propisano da kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti te da oslobođenje od kaznene odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

23.1. Osim navedenog, pravilno se tuženik u odgovor na tužbu poziva na više odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o tome da odluke u kaznenom postupku nisu od utjecaja na utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih službenika. Naime, radi se o dva različita postupka koji imaju različite svrhe i različite posljedice te iako disciplinski postupci mogu imati elemente i kaznenog djela, u disciplinskom se postupku utvrđuje postojanje disciplinske, a na kaznene odgovornosti, a eventualno postojanje kaznene odgovornosti ne utječe na odlučivanje o postojanju disciplinske odgovornosti. Stoga, postojanje eventualno kaznene odgovornosti ne predstavlja prethodno pitanje radi kojeg bi sud trebao prekinuti postupak.

24. Slijedom navedenog, prema ocjeni Suda, tuženik je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno te zatim temeljem cjelokupnog činjeničnog rezultata postupka po svom uvjerenju ocijenio po načelu ocjene dokaza u upravnom postupku kojim dokazima i iz kojih razloga poklanja vjeru te iz istoga izveo zaključak da je tužiteljica počinila djela koja joj se stavljaju na teret na način i u okolnostima kako to proizlazi iz izreke prvostupanjskog rješenja od 20. ožujka 2024. te ostvarila bitna obilježja teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanje mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti“, članka 99. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „“ zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi“ te članaka 102. stavka 1. točaka 8. i 11. Zakona o carinskoj službi, opisane kao „ „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi središnji ured carinske uprave o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe“ i „nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe“.

25. Nadalje, Sud utvrđuje da je na sve prigovore istaknute tijekom provođenja disciplinskog postupka, kao i u žalbi, odgovoreno u obrazloženjima prvostupanjskoga i drugostupanjskoga rješenja, da su za te odgovore dani potpuni i pravno utemeljeni razlozi, koji razlozi proizlaze iz spisa predmeta upravnog postupka, te koje razloge prihvaća i ovaj Sud. Ujedno je utvrđeno da su javnopravna tijela u predmetnom postupku pravilno primijenila odredbe materijalnoga i postupovnog prava, koje odredbe su pravilno citirane u prvostupanjskom i drugostupanjskom rješenju.

26. U pogledu izbora disciplinske kazne, nesporno je da je izbor kazne obavljen u okviru zakonom dane ovlasti budući da je odredbom članka 110. stavka 2. točke c) Zakona o državnim službenicima za tešku povredu službene dužnosti propisana kao moguća kazna: prestanak državne službe, pri čemu je, prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne, sukladno odredbi članka 111. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, cijenjena težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti prijavljenog službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena i način počinjenja djela te olakotne i otegotne okolnosti.

27. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka I. izreke presude).

28. Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila predmetni spor, to Sud nije usvojio zahtjev za naknadu troškova upravnog spora, obzirom da je odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano (točka II. izreke presude).

U Osijeku 14. siječnja 2026.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljici, po opunomoćeniku

2. Tuženiku