REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-123/23-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog JD, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-413/2023 od 30. ožujka 2023., koji progon je preuzelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru pod brojem: KO-DO-308/25, nakon održane javne rasprave 12. siječnja 2026. u prisutnosti Nenada Kurečića, zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru te optuženika uz braniteljicu, odvjetnicu Katarinu Fabek Glasnović, a odsutnosti oštećenice, 14. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ((NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; dalje: ZKP) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom ovog suda poslovni broj: K-123/23-2 od 17. travnja 2023.

II.Optuženi JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i HD rođene H, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, automehaničar, zaposlen u Donjoj Pušći,, kod Auto elektrike Zornjak, u vlasništu BD, s plaćom oko 1.200,00 eura, završio srednju školu, Elektrostrojarska obrtnička škola Zagreb, neoženjen, otac troje djece rođene 2009., 2012. i 2016., bez imovine, osuđivan prekršajno, neosuđivan kazneno, nalazi se na slobodi

k r i v  je

što je:

u vremenu od 1. lipnja 2015. do 15. prosinca 2021.,izuzev dana 10. listopada 2015., protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izvanbračnu suprugu PD na tada zajedničkoj adresi u [adresa], učestalo u nakani da povrijedi njezino ljudsko i žensko dostojanstvo,vukao je za kosu, šamarao po licu, dolazio na njeno radno mjesto te je uznemiravao, kontrolirao s kime priča, branio joj da koristi mobilni uređaj, kontrolirao njezine pozive i poruke,izgovarao joj uvredljive i neprihvatljive riječi da je kurva,krmača,lijena, neradnica, loša žena, psovao joj mrtvu majku prijetio joj da će je istjerati iz kuće,oduzeti joj ključeve od automobila,da će joj oduzeti djecu putem socijalne skrbi, više puta nasrnuo na nju, čime je kao izvanbračni suprug povrijedio dostojanstvo izvanbračne supruge PD,

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost, te je doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11.

III. Zbog toga se optuženi JD po članku 179.a KZ/11

o s u đ u j e n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

i na temelju članka 56. KZ/11.

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi JD u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 70. KZ/11. optuženom JD

i z r i č e  s e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA,

koja može trajati do proteka roka provjeravanja, a najdulje dvije godine.

Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11, ako osuđenik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje prvotno određene kazne zatvora.

V.Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženom JD platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu 100,00 € (sto eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženi JD djelomično se oslobađa dužnosti plaćanja troškova postupka, i to u odnosu na troškove vještačenja u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP.

Obrazloženje

1.2. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, a kazneni progon nastavilo je Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru. Kazneni nalog valjalo je staviti izvan snage na temelju u izreci citiranih odredbi, budući da je optuženik protiv njega podnio prigovor i vođen je redovni postupak.

2.Oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev.

3.Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženik se očitovao da se ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo.

4.1.Sud je u tijeku dokaznog postupka ispitao oštećenu PD (stranice 122-124), kao i svjedoke ĆD (stranice 122-124), ZD i MD (stranice 129-132), HD i ND (stranice 150-151) te RD (stranica 163).

4.2.Pročitani su: kaznena prijava Policijske postaje Klanjec od 25. siječnja 2022. (stranice 6-11), izvješće Centra za socijalnu skrb Zabok od 14. prosinca 2021. (362- 363), Optužni prijedlog PP Klanjec od 11.10.2015. (12-14), presuda Prekršajnog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu Pp J-749/15 (15-18), Prijava PD od 2. prosinca 2021. CZSS Zabok (stranica 19), podnesak Centra za socijalnu skrb Zabok od 14. prosinca 2021. (stranice 20-21), službena zabilješka Centra za socijalnu skrb Zabok od 1. prosinca 2021. (stranica 29-30), zapisnik o ispitivanju svjedoka JDM (50-52), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆD (53-56), zapisnik o ispitivanju oštećenika/ žrtve PD od 28. veljače 2022. (38-42) i od 9. veljače 2023. (stranice 58-61), zdravstveni karton optuženika (stranica 95), rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 31. ožujka 2023. (stranice 107-111), pregledao snimku Županijskog suda u Zagrebu (stanica 115), stručno mišljenje CZSS Zabok od 16. prosinca 2022. (stranica 133-137), podnesak Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 16. prosinca 2022. (stranica 138), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 13. prosinca 2022. (stranica 139-141), službena bilješka od 15. veljače 2021., 18. siječnja 2021. (stranica 142-143), izvješće Centra za socijalnu skrb Zabok od 14. prosinca 2021. (stranice 144-145), prijava PD od 2. prosinca 2021. (stranica 146), službena bilješka od 1. prosinca 2021. (stranice 147-148), nalaz i mišljenje vještaka Slavka Trontla od 4. kolovoza 2025. (stranice 154-158), iskaz svjedokinje RD sa zapisnika od 25. kolovoza 2025. (stanica 163) te izvadak iz sustava JRO za JD i PD (stranice 169-170).

4.3.Pregledan je spis ovog suda poslovni broj: Pp-1339/2022

4.4.Drugih dokaznih prijedloga nije bilo pa je sud pročitao izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (list 182-183) i optuženika ispitao (list 179 i 166- 167) te pregledao snimku njegovog prvog ispitivanja.

5.1.1.Bilo je potrebno utvrditi točno razdoblje počinjenja djela i gdje su se inkriminirani događaji odvijali, s obzirom da se obitelj tijekom vremena selila. Optuženik se na raspravi, 25. kolovoza 2025., branio navodeći da ne zna kada su on i oštećenica počeli živjeti u [adresa]. Nakon što je utvrđeno da je prema izvatku iz JRO tamo prijavio prebivalište 5. travnja 2018., optuženik navodi da se prijavio nakon što su par mjeseci tamo živjeli. Potom je ispisan izvadak iz JRO za PD i utvrđeno da je ona prijavila prebivalište na toj adresi 8. ožujka 2017., optuženik navodi da se ona prijavila nakon što su "riješeni papiri". Baka FD umrla je 2016. i nakon toga su oni počeli živjeti u [adresa]. Potom je pretragom e-spisa utvrđeno da nije učitano rješenje o nasljeđivanju iza pok. FD, ali je spis vođen kao poslovni broj: O-1695/2015 i rješenje o nasljeđivanju je doneseno 1. listopada 2015. Optuženik je naveo da je pokojna FD prije smrti živjela kod RD i tada je on već sa obitelji bio u njenoj kući na adresi [adresa].

5.1.2.Njemu je oštećenica kada su se novci potrošili rekla da to više ne ide i da se mora iseliti.

5.1.3.On nije niti vukao oštećenicu za kosu niti je šamarao. Uznemiravao ju nije, a na njeno radno mjesto dolazio je po prirodi stvari jer je tamo morao isporučiti robu. Nije kontrolirao sa kim ona priča, nije stigao razgovarati na svoj telefon, a tek da bi gledao njezin. Nije joj govorio riječi kurva, krmača, lijena neradnica i loša žena, nije joj psovao majku, nikad joj nije prijetio da će ju istjerati iz kuće, ona je njemu govorila da je to njena kuća i da pazi da ne bude išao van. Nije joj prijetio da će joj oduzeti djecu. Djeca su ostala živjeti sa njom kad je on otišao. Na kraju se oštećenica složila da djeca žive s njim.

5.1.4.Njegova pretpostavka je da je bivša partnerica njega prijavila zbog "duhova prošlosti" i ideja koje je dobila kada je bila na Centru. Ona je imala burnu prošlost i izgleda da se to nije smirilo za vrijeme njihovog zajedničkog života, nego su se ti duhovi probudili. Ona, kada je došla iz Centra, je bila puna ideja, da će joj oni dati drva za ogrjev i slično, a on da će ići van. Da je oštećenica i "najveća uličarka”, ona i dalje majka njegove djece. Nije djeci ružno govorio o majci, nego ih potiče na kontakte, a djeci je oštećenica svakodnevno govorila protiv njega.

5.2.1.Reproducirana je snimka prvog ispitivanja optuženika, kada se optuženik branio navodeći da on nije dolazio oštećenici na radno mjesto, on kao dostavljač po prirodi posla tamo dolazi pa si je to ona pogrešno protumačila.

5.2.2.On njoj iz ruku mobitel nije uzimao, pitao ju je može li mu nešto pokazati i objasniti. On je mobitel znao uzeti i pročitati poruke jer je oštećenica držala mobitel na mikrovalnoj pećnici i on ga je jednom ili dva puta uzeo. Milijun puta pitao ju je da mu objasni što se događa.

5.2.3.Bio je jedan događaj kada su se međusobno naguravali i ona se slučajno ozlijedila na staklu vrata.

5.2.4.Djeca su igrom slučaja puno toga slušala jer je njih petero bilo u dvije prostorije.

5.2.5. Jednom, 2015. oštećenica je rekla da vodi djecu liječniku, a s djecom je otišla kod svojih roditelja, on nju nije tjerao, sama je otišla. Također ju u prosincu 2021. nije tjerao iz kuće, ona je njega tjerala. Je li on nju ikada povukao za kosu, to se ne sjeća, fali mu dio filma. Oni su imali problema, ali je i ona kriva jer je upala u društvo i nije prema njemu imala poštovanje. Otišla je od njega 2015. jer je on tada svirao gitaru, nije bio doma i njegova majka punila joj je uši ispitujući gdje joj je muž.

5.2.6.Nakon toga tri godine živjeli su kod njenih roditelja. On je od listopada do prosinca 2012. imao jednu krizu gdje je pio puno alkohola, to mu je bilo turbulentno razdoblje, ali to je iza njega. Inače je pio samo prigodno. Djeca inače su više sklona njemu nego majci, samo B, koja je tada imala 13 godina shvaća da roditelji imaju problema i to ju smeta, dok manja djeca to ne mogu shvatiti. Djeca su često odbijala kontakt s majkom i povratak k majci. On od 15. prosinca 2021. ne stanuje u kućanstvu sa suprugom i djecom, ali se nada da bi se mogli pomiriti i blagdane je provodio s njima.

5.2.7.Na raspravi 12. siječnja 2026., odgovarajući na pitanje tužitelja, odgovorio je, između njega i oštećenice u komunikaciji bilo je neprimjernih riječi, kada je ona odlučila da on mora otići, govorila mu da smrdi, da je smeće, da se makne pa je moguće i njemu nešto izletjelo, kako se to ponaša, da se zadužio da mogu urediti kuću. Alkohol je posljednji put prekomjerno konzumirao tako davno da se više toga niti ne sjeća.

5.2.8.Riječi kurva, krmača, lijena neradnica, loša žena oštećenici kao majci svoje djece nije upućivao. Oštećeničina majka je i danas živa, ispitana je kao svjedok. Nije prijetio oštećenici da će joj uzeti ključeve od auta, imali su prvo jedan auto za kojeg je optuženik plaćao kredit, a glasio je na žrtvu, s vremenom su kupili još jedan auto te je i on glasio na suprugu.

5.2.9.Nije više puta nasrnuo na suprugu. U posljednje četiri godine sve tri kćeri žive s njim, a majkom na žalost ne ostvaruju uredne susrete i druženja. B sada ima 17, P 14 godina i ne žele ići majci. Ć sada ima 9 godina i ona povremeno ode majci. On je promijenio zaposlenje u siječnju, on je inače po struci električar i vratio se radu u struci. Plaća mu je sada malo manja, ali se ne mora buditi po noći. Boluje od visokog tlaka, a terapiju uzima već 9 godina. U međuvremenu mu je dijagnosticiran povišen šećer. Trenutno djeca više nisu u stručnom tretmanu.

6.1.Slijedom takvih obrane u postupku je bilo nesporno da je optuženik u vremenu od 1. lipnja 2015. do 15. prosinca 2021., živio s izvanbračnom suprugom PD na tada zajedničkoj adresi u [adresa]. Nesporno je da su supružnici imali probleme i da su se svađali.

6.2.Bilo je sporno je li optuženik žrtvu učestalo, u nakani da povrijedi njezino ljudsko i žensko dostojanstvo,vukao za kosu, šamarao po licu, dolazio na njeno radno mjesto te ju uznemiravao, kontrolirao s kime priča, branio joj da koristi mobilni uređaj, kontrolirao njezine pozive i poruke, izgovarao joj uvredljive i neprihvatljive riječi da je kurva,krmača,lijena, neradnica, loša žena, psovao joj mrtvu majku prijetio joj da će je istjerati iz kuće, oduzeti joj ključeve od automobila,da će joj oduzeti djecu putem socijalne skrbi te više puta nasrnuo na nju.

7.1.1. Ispitana prije podizanja optužnice, oštećena PD iskazala je da je u izvanbračnoj zajednici s GD od 2015. na adresi [adresa], u obiteljskoj kući na navedenoj adresi, a kuća je u suvlasništvu nje i njezinih teta. Nasilje u obitelji traje od rođenja prve kćeri, a radi se i o verbalnom i o fizičkom nasilju. Izvanbračni suprug je otprilike jednom tjedno vršio razne oblike nasilja nad njom, verbalno kada je bio uglavnom trijezan, dok je fizičko nasilje prisutno kada je alkoholiziran. Navodi da su imali relativno mirnih perioda, no ono što može sada reći da se zadnja 2 mjeseca njezin izvanbračni suprug gotovo i ne trijezni, a u takvom njegovom stanju i verbalno i fizičko nasilje nad njom je gotovo svakodnevno. Kada je se pita u čemu se sastoji verbalno nasilje prema njoj navodi da joj učestalo govori da je krmača, lijena, neradnica, kurva, da nije dobra majka niti dobra žena, a također joj psuje mrtvu majku, a ujedno prijeti da će joj uzeti ključeve od automobila kojeg je ona vlasnica, da će ju istjerati iz kuće na cestu, da će joj oduzeti djecu putem socijalne službe, da će joj oduzeti mobitel, a konkretno pred tri tjedna, a ne može se sjetiti baš točnog datuma, ali u prvoj polovici mjeseca veljače u razgovoru koji su vodili i kada je izvanbračnom suprugu kazala da više ne želi biti u toj zajednici s njime, tada joj je u trijeznom stanju vrlo ozbiljno rekao tj. zaprijetio da će ju ubiti ukoliko ga napusti i ako neću biti njegova, da neću biti ničija. Ovo što je izrekao shvatila je izrazito ozbiljno i u strahu je za svoj život. Glede fizičkog nasilja navodi da se od 2015. ono događa otprilike jedanput mjesečno, započinje sa svađama i to oko odgoja djece, oko mobitela i oko njezine prošlosti i tada ju gura u vrata, pa je čak jedne prigode gurajući ju kroz vrata, i to 2020., prerezala nadlakticu, pljuskao ju, šakom udarao u glavu, a 2015. ju je čak i gušio i koliko se sada sjeća da je podnesen i optužni prijedlog na Prekršajni sud. Na posebno pitanje da li je zbog ponašanja izvanbračnog supruga tražila intervenciju policiju, prijavljivala njegovo ponašanje socijalnim službama ili se obraćala za pomoć svojim roditeljima i prijateljima, svjedokinja navodi da je samo jednom prigodom tražila intervenciju policije i to 2015. kada ju je gušio i kada je pobjegla iz doma s djecom, a tada je protiv njega bio pokrenut prekršajni postupak. Sve do nedavno nije se obraćala socijalnoj službi, jer je bila nesigurna glede svoje egzistencije, nezaposlena,i u strahu da joj zbog toga neće biti dodijeljene kćeri, a ujedno sam bila i u strahu da ukoliko prijavim obiteljsko nasilje, da će situacija u obitelji biti još i teža. Navodi da je o ponašanju izvanbračnog supruga govorila svojoj majci i njegovim roditeljima, no radi se o ljudima koji su starijeg kova i koji zapravo smatraju da žena mora šutjet kako bi se održala obitelj na okupu. Na posebno pitanje da li je bilo situacija da je nasilju izvanbračnog supruga svjedočio netko sa strane, navodi da takvih situacija nije bilo. glede školskog gradiva, da je tužna. Bivši izvanbračni suprug nikad nije bio liječen od alkohola, a niti od neke druge ovisnosti, koliko je njoj to poznato. Na posebno pitanje odgovara da je izvanbračni suprug prema kćerima uglavnom dobar, ne tuče ih, nema verbalnog nasilja osim što vide odnosno gledaju što se događa između njih kao roditelja. Navodi da nakon ove kaznene prijave koju je protiv bivšeg izvanbračnog supruga podnio centar, uslijedila j i još jedna nova kaznena prijava koju je ona podnijela u PP Klanjec zbog prijetnji da će ju ubiti, zbog čega su mu određene mjere opreza i taj predmet se vodi u Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru, a tada je izvanbračni suprug i uhićen

7.2.Na raspravi, oštećena PD je iskazala da je u Centru za socijalnu skrb pričala o cijelom nizu događaja i problemima između nje i optuženika koji su trajali o ljeta 202d1. U Centru su često i optuženik i ona te se nad njima provodi i nadzor. Optuženik je agresivan, imao je i period od dva mjeseca gdje se nije trijeznio, a osim toga bio je u posjedu oružja njenog pokojnog oca. Također prije je jednom imao oružje u rukama i prijetio da će sebe ubiti. Optuženik je u razdoblju kada se nije trijeznio bio zaposlen. Optuženik je opterećen njenim "dečkima" i slao joj je poruke u smislu da neće vidjeti djecu dok sud ne završi i da spremi stvari.

7.3.1Dopunski ispitana na raspravi, iskazala je da je bila zaposlena dvije godine, od 2020. do 2022. u pekari „Veronika" u [adresa], optuženik je dvaput u tom razdoblju došao na posao i tražio ju, ušao je u pekaru bez maske iako su bile obavezne. Optuženik se iselio u prosincu 2021., na inzistiranje djece došao je na Badnjak 2021. u posjet, pijan, te na staru godinu 2021., trijezan. Ona je često o svemu što se događalo između nje i optuženika pričala sa svojom majkom RD, optuženikovi roditelji su više puta bili prisutni te su mogli čuti galamu, a njegova ujna ND je jednom prilikom čula galamu dok je oštećenica bila trudna s prvim djetetom i pitala je što se kod njih događa, treba li zvati policiju.

7.3.2.Optuženik je oštećenicu skoro svakodnevno vrijeđao, a osobito u vezi toga što je dijete plakalo pa je govorio da je loša majka, lijena, njegova majka ga je u tome podupirala. Oni su se posebice sukobljavali oko stavova kakve obaveze trebaju imati djeca i treba li inzistirati da, primjerice, pospreme sobe, pišu zadaću i uče. Njen je stav da im je optuženik popuštao jer je on malo vremena bio s njima, a ona je bila doma i morala se više truditi. Njoj je najviše optuženik govorio, da je kurva, krmača i glupa. Psovao joj je majku. Optuženik je i govorio da će ju istjerati iz kuće i uzeti joj ključeve, a jednom joj je to i napravio, uzeo je ključeve i zaključao kuću te je ostala vani s jednom nogom bosom. Optuženik je bio izrazito ljubomoran i nesiguran u sebe, često joj je provjeravao mobitel, ne zna sada reći koliko često. Kada je otvorila Facebook profil, i on ga je morao otvoriti, sve njene prijatelje je i on sebi dodao, to je bilo prestrašno. Ona je ispričala optuženiku da se našla sa svojim bivšim dečkom na kavi i to je njega strašno smetalo, ona nije nikada napravila preljub, a optuženik je to radio konstantno. Dva do tri puta godišnje, kada je bio pijan, optuženik bi ju fizički napao, vukao za kosu i šamarao.

7.3.3.Iskazala je da je optuženik u inkriminiranom razdoblju bio vozač, on je na putu s posla stao u kavani u [adresa] ili kod dućana piti pivo, a doma se napio domaćeg vina i otišao spavati. Njemu na poslu, kada je došao opet raditi, nisu davali alkotest, barem pretpostavlja. Ona je jednom u samoobrani pljusnula supruga. Smatra da bi se svaka žena trebala obraniti kad se muškarac jači od žene postavi na nju. Protiv nje je vođen kazneni postupak, ona je oslobođena. Djeca na temelju sudske presude žive kod oca. Preko djece "to ide", Ć je sestra P stavila blokadu na Whattsapp jer ona ne zna moj broj napamet. Oštećenica je jednom pljusnula B i zbog toga su ju ispitivali, nije bila osuđena. Napomenula je da se optuženik jako "mučno" postavio u postupku njihovog razdvajanja, da je Centru prijavljivao sitnice, tipa da P u školu nije donijela glinamol ili da je oštećeničina majka 10 minuta zakasnila u kuću. Oštećenica je u pet ujutro odlazila na posao, majka je došla u 5,10 i optuženik je prijavljivao da su djeca bila sama. Ona se se optuženika danas više ne boji, ona se njega bojala 14 godina, nije joj ugodno kada ga vidi, ali ju više nije strah. Protiv nje je vođen postupak zbog nasilja u obitelji, i to zbog jedne pljuske B. Njoj je poznato da se protiv optuženika vodio postupak pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, odluku nije dobila

8.Svjedokinja ĆD, djelatnica HZSR, Područni ured Zabok, iskazala je da je vršila nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi nad mlt. djecom optuženika i oštećenice od 2022. nadalje. U tom svojstvu učestalo je bila u kontaktu s PD i kada je bilo govora o brigi o djeci, ona je samoinicijativno govorila da je njoj optuženik prijetio, ne zna na koje razdoblje se te prijetnje odnose. Ne sjeća se je li govorila o jednom takvom događaju ili više takvih događaja. Svjedokinji je naglasak bio na djeci i ne sjeća se sadržaja prijetnji. Drugo o nasilničkom ponašanju joj nije govorila. Niti od djece nije saznala da bi svjedočile neprimjerenom ponašanju oca prema majci u ranijem razdoblju. Njen je dojam bio da djeca paze, filtriraju, što će reći pred kojim roditeljem. Djeca nisu bila sigurna niti s kojim roditeljem će živjeti, niti s kojim roditeljem žele živjeti pa su "vagala". Primijetila je da su djevojčice pred jednim roditeljem govorile o negativnosti drugog roditelja, pa su tako pred tatom govorile da je mama bila na mobitelu, a pred mamom da je tata bio nervozan. Jednom je od djevojčica saznala 2022. da je otac bio alkoholiziran, je li u ranije razdoblju znao biti alkoholiziran, to ih nije ispitivala. Nije se sa sigurnošću mogla sjetiti je li od djece dobila informaciju o svađama između roditelja, odnosno spominjale su svađe tijekom nadzora, svađe su išle preko djece, a to je bilo da su si poručivali preko djece, odnosno tražili od djece da drugom roditelju govore da neće ići više k njemu. Djeca su na početku živjela kod majke, a kasnije tijekom provođenje mjere kod oca i to nikom nije bila jasno s obzirom da se protiv oca vodi kazneni postupak. Ona prilikom nadzora razgovara s članovima obitelji i obilazi ih, nije primijetila da bi tom prilikom optuženik bio pod utjecajem alkohola.

9.1.Svjedokinja ZD, sada umirovljena, psihologinja HZSR, Područni ured Zabok, iskazala je da je vidjela u evidencijama da za 2015. postoje podaci iz podružnice u [adresa], u tom postupku nije sudjelovala, vezano uz prijavu obiteljskog nasilja optuženika prema oštećenici. Potom crpi svoja saznanja iz rada krajem 2021., a kada je bila u neposrednom kontaktu i sa optuženikom i sa oštećenicom te djecom. Njen je dojam, na temelju struke i iskustva, da je između optuženika i oštećenice bila vidljiva napetost i konflikti. Ona je pitala oštećenicu je li ona spremna za dogovor oko skrbništva oko djece i je li pod kakvim pritiskom te je stekla dojam da kada je ona rekla, da nije, da to treba provjeriti. Dobila je informacije o nasilničkom ponašanju optuženika prema oštećenici, ali vjeruje da je u njihovom partnerskom odnosu bilo i obostranih konflikata. O nasilničkom ponašanju je saznala iz onog što je oštećenica govorila. Njena procjena je bila da je oštećenica uvjerljiva i da govori istinu. Ne bi mogla razlikovati koliko su postupci roditelja, a posebno u razdoblju koje je bilo nakon 2021., bili manipulacija djecom, a koliko rezultat toga koliko se koji roditelj snalazi u odnosu s djecom. Istaknula bi primjer kupnje mobitela djeci gdje je ostalo za razjasniti je li to bio pokušaj manipulacije ili postupak roditelja koji želi djetetu nešto omogućiti. Također je navela da je bila riječ o nejednakim financijskim mogućnostima svakog od roditelja. Prilikom komunikacije sa optuženikom nije primijetila da bi bio pod utjecajem alkohola. Na oštećenici nije nikada vidjela ozljede. Oštećenica je njoj djelovala zabrinuta i potresena oko sudbine svoje djece. Svjedokinji se nakon svega urezalo pitanje je li manjak energije na strani majke da se bori za djecu posljedica što je ona bila žrtva nasilja. K njoj su 3. veljače 2022. optuženik i oštećenica došli s dogovorom da djeca žive s majkom, a da ih otac viđa i tada je pitala je li majka spremna za dogovor i je li pod pritiskom. Tada je majka rekla da je spremna i svjedokinja nije provjeravala je li pod pritiskom, ali za oko mjesec dana su uslijedila nova uredovanja. Dojma je da su djeca željela pozitivno opisati oba roditelja. Sud je na kraju donio odluka djeca žive s ocem, oni su za sud pripremili izvješće, a koje je danas donijela na raspravu. U tom trenutku su oba roditelja imala kaznene prijave. Postupno su djeca sve više ostajala u kućanstvu oca i postupno se pokazalo da se otac u razdvojenom roditeljstvu snašao bolje od majke. Oštećenica je imala kaznenu prijavu zbog nasilničkog ponašanja prema djeci.

9.2.Svjedokinja ĐD takđer je sudjelovala u radu što se tiče obitelji PD / ND od prosinca 2021. do srpnja 2022.. Razgovarala je s partnerima, dok je s djecom razgovarala psihologinja HDM. Razgovarajući sa oba partnera, nije stekla dojam da su oni u konfliktu i da se jedan drugoga boje. Između partnera bilo je više prijava na način da bi primjerice došli i rekli da su se u mogućnosti sami dogovoriti, a za dva dana jedan od njih zove i prijavljuje drugoga. Bilo je više takvih telefonskih poziva oba partnera i oni su to sve prijavljivali policiji. Njima se oštećenica žalila na nasilje od strane optuženika te je prijavila i prijetnju, a to je sve zabilježeno i obaviještena je policija. Njen je dojam da je oštećenica kada je prijavljivala nasilje bila uznemiren, time da ne zna je li bila uznemirena uslijed nasilja ili uslijed cjelokupne situacije. Ne zna koji stav je Zavod zauzeo s kojim roditeljem bi djeca trebala živjeti jer nije u tome sudjelovati. Ona više u tom predmetu nije nadležna.

10.1.Svjedokinja RD, majka oštećenice, iskazala je da su optuženik i njena kćerka prvo živjeli kod njega, zatim su se doselili kod nje, a potom otišli kod njega. Djevojčice nisu išle u školu niti kada su se doselili kod nje, niti kada su se odselili. Kod nje su bili dvije do dvije i pol godine, a potom su otišli živjeti na adresu [adresa]. Tamo ih je često posjećivala i primijetila je da se svađaju i da imaju nesuglasice. Ne zna oko čega su se svađali. Njoj je kćerka govorila da ju optuženik vuče za kosu, drugo ništa nije govorila. Unuke nisu ništa pričale i nisu se ništa žalile. Njena kćerka se nešto žalila, ali nije htjela puno pričati, a ona ju nije niti ispitivala. Ne zna je li se kćerka povjeravala kojoj prijateljici. Nije primijetila da bi kćeri bila ograničena sloboda kretanja. Nije joj govorila da optuženik dolazi na njeno radno mjesto, također niti da joj brani mobitel. Rekla je da joj govori ružne riječi, ali nije rekla što joj govori. Ona ju nije niti to ispitivala. Ne zna za to da bi joj optuženik prijetio da će ju istjerati iz kuće. Ne zna zbog čega kćerka i zet nisu više zajedno živjeli. Kćerka je rekla da je nakon što su prestali živjeti zajedno bila policija, a zbog čega je policija bila, ne zna. Kada joj je kćerka govorila o stvarima kao što je danas rekla, imala je suzne oči i bila je uznemirena. Nije zeta vidjela u alkoholiziranom stanju. Kći joj se rijetko žalila, ne baš puno puta, optuženik se nije žalio. Njoj nije kćerka govorila ništa u smislu da bi optuženik htio nastaviti vezu, a ona to ne želi. Kćerka se žalila otprilike jednom mjesečno, a tijekom jedne godine.

10.2.Svjedokinja HD iskazala je da su njen sin i snaha zajedno živjeli od 2007. ili 2009. B ima 17 godina, a do njene dobi od 1,5 g živjeli su kod njih, tada su opet par mjeseci živjeli kod njenih roditelja, na kratko se vratili, par mjeseci i tada počeli živjeti u kuću koju je PD naslijedila od majke. Dok su živjeli kod njih, primijetila je da je njenog sina PD po noći maltretirala, da je on govorio da ide raditi i da su roditelji u kući, ali ona se derala. Nije primijetila da bi sin bio alkoholiziran, niti je svjedočila situacijama da bi PD tukao, vrijeđao ili se na bilo koji način ljubomorno ponašao. Bilo je suprotno, on je njega kontrolirala i ona je bila ljubomorna. Ona je s PD bila jako malo jer je od 6 do 18 bila odsutna zbog posla i nije baš s njom puno kontaktirala. Sada ne kontaktiraju jer daleko žive. B se žalila da ju mama tuče, da ju je stiskala za bradu, vukla za kosu i kada je pobjegla van da ju je tukla i na verandi. Na oca se nisu žalile, rekle su da on s njima piše zadaću i kuha te im se maksimalno posvećuje. GD je djeci kupio mobitele jer nije smio kontaktirati s PD pa im je kupio mobitele da može ostvarivati kontakt. Kuću u [adresa] uređivao je njen sin. Kuću je napustio nakon uređivanja.

10.3. Svjedokinja ND iskazala je da je stanovala u istoj kući kao i optuženik i njegova partnerica, ali u potpuno odvojenom kućanstvu. Zbog toga zna jako malo o njihovim odnosima. Nije nikad čula viku ili galamu, niti joj se netko žalio. Nije nikad primijetila da bi optuženik konzumirao alkohol, a također može reći da on nije nasilan čovjek i nije sklon nasilničkom ponašanju. Kada joj se predočava iskaz oštećenice da ni ona, kada je oštećenica bila trudna s prvim djetetom, čula viku i galamu i pitala što se događa, to nije točno.

11.1. Prema stručnom mišljenju Centra za socijalnu skrb Zabok od 16. prosinca 2022. (stranice 133-137), preporučeno je da maloljetna djeca Bregeš idalje stanuju s ocem. Istaknuli su da roditelji trenutno imaju poteškoća u uspostavljanju suradnje na planu roditeljstva radi konflikata kojima su uzročnici u partnerskom odnosu, ali se provodi mjera intenzivne stručne pomoći I nadzora nad izvršavanjem roditeljske suradnje.

11.2.Iz nalaza i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreb od 13. prosinca 2022. (stranice 139-141) proizlazi da je dijete P odrasla u obitelji izrazito narušenog međusobnog odnosa i suradnje te je preporučena psihološka pomoć djevojčici i savjetovanje roditelja.

11.3.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za neurologiju i psihijatriju Slavka Trontla od 4. kolovoza 2025. (stanice 154-158) proizlazi da niti na temelju osobnog zdravstvenog kartona za optuženika, niti na temelju pregleda nije utvrdio da bi on bio skon prekomjernom konzumiranju alkohola od 1. lipnja 2015. pa nadalje. Kod optuženika se može govoriti o povremenoj zlouporabi alkohola, a opasnost od počinjenja novog kaznenog djela ili prekršaja pod utjecajem alkohola zanemariva. Nalaz i mišljenje vještaka Trontla sud prihvaća kao objektivan i stručan, a nakon što je taj nalaz dostavljen u spis, izmijenjen je činjenični opis optužnice na način da se u njoj više ne navodi da bi optuženik djelo činio u stanju alkoholiziranosti.

12.1.Sud je, dakle, proveo dokazni postupak u kojem je utvrđivao činjenice, vezane uz izvanbračnu zajednicu optuženika i žrtve, sve kako bi se dobio što bolji uvid u odnose između optuženika i oštećenice. Iz iskaza osoba iz sustava socijalnog rada koje su postupale u obitelji (JDM, ĐD i ĆD), kao i izvješća tijela socijalne skrbi, može se zaključiti da su odnosi između supružnika bili narušeni, ali su se oboje trudili oko odgoja zajedničke djece. Iz iskaza svjedokinja JDM, ĆD i ĐD, koje su bile u neposrednom kontaktu s partnerima i koje su osposobljene stručnim znanjem da mogu procijeniti tuđe emocije i osjećaje zaključuje se o traumatiziranosti oštećenice kao žrtve partnerskog nasilja. Ove dokaze sud ocjenjuje objektivnima jer su sačinjeni (materijalni), odnosno osobe imaju saznanja stečena (personalni) u obavljanju posla. Tako je svjedokinja ĆD iskazala da joj je žrtva samoinicijativno govorila da je njoj optuženik prijetio. Svjedokinja JDM, koja je psihologinja, iskazala je da je o nasilničkom ponašanju optuženika saznala iz onog što je oštećenica govorila. Njena procjena je bila da je oštećenica uvjerljiva i da govori istinu. Oštećenica je njoj djelovala zabrinuta i potresena oko sudbine svoje djece. Svjedokinji se nakon svega urezalo pitanje je li manjak energije na strani majke da se bori za djecu posljedica što je ona bila žrtva nasilja. Svjedokinja ĐD iskazala je da se oštećenica žalila na nasilje od strane optuženika te je prijavila i prijetnju, a to je sve zabilježeno i obaviještena je policija. Njen je dojam da je oštećenica kada je prijavljivala nasilje bila uznemiren, time da ne zna je li bila uznemirena uslijed nasilja ili uslijed cjelokupne situacije.

12.2.Sud je prihvatio iskaz žrtve kao vjerodostojan. U situaciji narušenih partnerskih odnosa moguće je da i žrtva uputi zlostavljaču uvrede, a kako to u obrani optuženik iznosi. Međutim, kada se sagleda cjelokupni kontekst odnosa konkretnih partnera, tada, po ocjeni suda, optuženikovo nasilničko ponašanje prema oštećenici, premašuje eventualno neprimjerene reakcije žrtve. Neposrednih očevidaca inkriminiranih događaja nema, a takva je situacija uobičajena kada je riječ o nasilju u zajednici partnera. Maloljetna djeca u obitelji u doba kada se nasilje odvijalo bila su premala da bi mogla o tome svjedočiti, ali da su nasilnička ponašanja u obitelji na djeci ostavila traga ukazuje nalaz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.

12.3.Optuženik na raspravi nije iznosio obranu, ali se iz obrane koju je iznio priikom prvog ispitivanja vidi da priznaje neke radnje opisane u činjeničnom opisu, iako umanjuje njihovo značenje. Mora se istaknuti da je u kolovozu 2025., iznoseći obrnau, optuženik negirao da je uzimao oštećeničin mobitel, dok je prije zaključenja rasprave priznao da je. To ukazuje da je optuženik iznosio obranu tako da bude što više njemu u prilog. Tako navodi da je bio sumnjičav, da je ispitivao izuzetno puno puta oštećenicu „što se događa“, da je gledao njen mobitel i dolazio na posao. Priznaje i da je bilo razdoblja prekomjernog konzumiranja alkohola.

13.1.Kazneno djelo nasilja u obitelji optuženik je počinio na način da je učestalo kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji. Time je kod bivše partnerice izazvao osjećaje poniženja i straha za njenu sigurnost, što se vidi iz činjenice da se ona obratila nadležnim tijelima. Člankom 10. točka 1., 3. i 4. mjerodavnog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19 i 84/21) propisano je da je nasilje u obitelji, između ostalog, primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost te ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ii osobnoe imovine. Upravo takvu vrstu nasilja je oštećenica pretrpjela. Naime, optuženik ju je vukao za kosu, šamarao, ljubomorno kontrolirao njenu komunikaciju mobitelom i slobodu kretanja, dolazio na njeno radno mjesto i vrijeđao ju te govorio da će joj uzeti ključeve automobila (koji su bili formalno njeno vlasništvo) te joj je prijetio oduzimanjem djece. Optuženiku se stavlja na teret kazneno djelo nasilja u obitelji, koje, kao blanketna norma, upućuje na posebni propis, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, za kršenje kojeg su propisane prekršajne sankcije. Kazneni zakon inkriminira teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. Duljina trajanja inkriminiranog razdoblja od pet i pol godina te učestalost radnji kojima je optuženik na štetu žrtve vršio nasilje (najmanje jednom u mjesecu), po ocjeni suda, opravdava intervenciju kaznenog državnog aparata. U tome su se ostvarila sva objektivna obilježja djela koje je optuženiku stavljeno na teret.

14.1.Što se tiče subjektivnih obilježja djela, valja reći da je optuženik sve naprijed opisane radnje ponavljao uporno i unatoč tome što je vidio da to oštećenicu uznemirava i povređuje, zbog čega sud ocjenjuje da je optuženik bio svjestan što radi i želio je počinjenje djela, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom.

14.2.Optuženikova ubrojivost u postupku nije bila sporna

14.3.Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani optuženika, valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno nasilnički se ponašati prema partneru, time da živimo u društvo koje je senzibilizirano na nasilničke oblike ponašanja i svatko putem medija i društvenih mreža može osvijestiti svoje stavove o primjerenim obrascima ponašanja u obitelji.

15. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo opisano u optužnici pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.

16.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

16.2. Jačina ugrožavanja zakonom zaštićenog dobra i optuženikova upornost očituju se u tome što je djelo činio više godina, kontinuirano. Optuženikove pobude bile su ljutnja i ljubomora, a takve pobude iziskuju prijekor. Također je kao otegotno sud cijenio i to što su posljedice takvog stanja u obitelji očito utjecale barem na jedno maloljetno dijete, što je evidentirano u nalazu Poliklinike za zaštitu djeca Grada Zagreba koji je priložen u spis. Daljnja otegotna okolnost je optuženikova osuđivanost za prekršaje tijekom ovog postupka, i to za prometne prekršaje, što ukazuje na ličnost koja nije potpuno socijalno uklopljena.

16.3. Kao olakotno, sud je cijenio okolnost da se oštećenica optuženika sada ne boji i da optuženik izuzetno puno pažnje polaže odgoju zajedničke djece, koja s njim žive i sa ocem imaju izgrađen pozitivan odnos. Potpora obitelji predstavlja zaštitni faktor od ponavljanja djela.

16.4. Drugih otegotnih, niti olakotnih, okolnosti na strani optuženika nije bilo.

16.5.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo sud izrekao kaznu zatvora u trajanju kao u izreci, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjere kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema optuženiku, odraziti stupanj njegove krivnje, djelovati odvraćajući kako na optuženika, tako i na druge potencijalne počinitelja takve vrste djela. Sud ocjenjuje da nema potrebe djelovati na optuženika strožom kaznom, niti da ima potrebe izrečenu kaznu zatvora izvršiti, nego da je izvjesno da će se on i na slobodi, u odmjerenom vremenu provjeravanja, a uz provođenje psihosocijalnog tretmana, primjereno ponašati.

17.Optuženik je počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja, a sud ocjenjuje, s obzirom na njegov nekritičan odnos prema vlastitom postupanju, da postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo bez uključivanja u psihosocijalni tretman pa je stoga istome izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, pod prijetnjom izvršenja kazne zatvora ako mjeru ne bi izvršavao.

18. Optuženik, koji je proglašen krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret, je dužan platiti troškove kaznenog postupka u odmjerenom paušalnom iznosu, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženika. Sud ocjenjuje da optuženik, uvažavajući i njegove obaveze uzdržavanja, može te troškove platiti bez štete po svoje dužnosti uzdržavanja. Međutim ostalih troškova je oslobođen, s obzirom na visinu primanja i okolnost da je u dužnosti uzdržavanja troje djece školske dobi, a prema takvom imovnom stanju ne bi mogao platiti i troškove vještačenja bez štete po opisane dužnosti uzdržavanja.

U Zlataru 14. siječnja 2026.

SUTKINJA

mr. sc. Aleksandra Leljak

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO -308/25

2. Okrivljenik

3. Braniteljica

4. Oštećenica-po pravomoćnosti