Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj P-2293/2019-40

    Općinski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51 000 Rijeka

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda mr. sc. Ani Zaborac u pravnoj stvari tužitelja SHS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Velimiru Baniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene Erste&Steiermӓrkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3/a, OIB 23057039320, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković i dr. iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, nakon provedene glavne javne rasprave u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, javno objavivši dana 19. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se ništetnom odredba članka 8. Ugovora o kreditu broj 51400607- 5102408577, od 13. svibnja 2005. u dijelu u kojem se navodi da je kamatna stopa promjenjiva u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama kreditora, bez navođenja ikakvih objektivnih parametara za promjenu iste, koji Ugovor je zaključen između tužiteljice SHS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kao korisnika kredita u visini novčanog iznosa od 98,470,63 CHF u protuvrijednosti u kn po srednjem tečaju Kreditora na dan korištenja i tužene ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d. d. OIB:23057039320, Rijeka, Jadranski Trg 3/a.

    II Utvrđuje se ništetnom odredba članka 7. istog Ugovora o kreditu broj 51400607- 5120408577 od 13. svibnja 2005. kojima se regulira otplata kredita u jednakim mjesečnim anuitetima u CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju kreditora za valutu ugovora (CHF), odnosno primjena valutne klauzule (otplate mjesečnih anuiteta vezanu uz tečaj CHF na dan plaćanja anuiteta) tijekom trajanja otplate po predmetnom ugovoru.

    III Nalaže se tuženiku da tužiteljici s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi isplati iznos od 1.511,60 Eur (tisućupetstojedanaesteuraišezdesecenti) sa zakonskim zateznim kamatama na iznose od:

    26,62 € počevši od 1. veljače 2008. pa do isplate

    26,61 € počevši od 1. ožujka 2008. pa do isplate

    26,59 € počevši od 1. travnja 2008. pa do isplate

    26,58 € počevši od 1. svibnja 2008. pa do isplate

    26,56 € počevši od 1. lipnja 2008. pa do isplate

    26,54 € počevši od 1. srpnja 2008. pa do isplate

    26,52 € počevši od 13. kolovoza 2008. pa do isplate

    26,51 € počevši od 5. rujna 2008. pa do isplate

    26,49 € počevši od 1. listopada 2008. pa do isplate

    26,47 € počevši od 3. studenog 2008. pa do isplate

    26,46 € počevši od 1. prosinca 2008. pa do isplate

    26,43 € počevši od 1. siječnja 2009. pa do isplate

    26,41 € počevši od 2. veljače 2009. pa do isplate

    26,40 € počevši od 1. ožujka 2009. pa do isplate

    26,37 € počevši od 1. travnja 2009. pa do isplate

    42,80 € počevši od 1. svibnja 2009. pa do isplate

    42,78 € počevši od 1. lipnja 2009. pa do isplate

    42,74 € počevši od 1. srpnja 2009. pa do isplate

    42,71 € počevši od 4. kolovoza 2009. pa do isplate

    42,68 € počevši od 1. rujna 2009. pa do isplate

    42,65 € počevši od 16. listopada 2009. pa do isplate

    42,62 € počevši od 16. studenog 2009. pa do isplate

    42,58 € počevši od 7. prosinca 2009. pa do isplate

    42,55 € počevši od 7. siječnja 2010. pa do isplate

    42,51 € počevši od 11. veljače 2010. pa do isplate

    42,48 € počevši od 1. ožujka 2010. pa do isplate

    42,44 € počevši od 1. travnja 2010. pa do isplate

    42,41 € počevši od 4. svibnja 2010. pa do isplate

    42,37 € počevši od 4. lipnja 2010. pa do isplate

    42,33 € počevši od 5. srpnja 2010. pa do isplate

    42,29 € počevši od 4. kolovoza 2010. pa do isplate

    42,26 € počevši od 8. rujna 2010. pa do isplate

    42,21 € počevši od 6. listopada 2010. pa do isplate

    30,87 € počevši od 8. studenog 2010. pa do isplate

    30,83 € počevši od 14. prosinca 2010. pa do isplate

    30,81 € počevši od 13. siječnja 2011. pa do isplate

    30,77 € počevši od 9. veljače 2011. pa do isplate

    30,74 € počevši od 2. ožujka 2011. pa do isplate

    30,70 € počevši od 6. travnja 2011. pa do isplate

    30,67 € počevši od 5. svibnja 2011. pa do isplate

    17,29 € počevši od 7. lipnja 2011. pa do isplate

    17,28 € počevši od 15. srpnja 2011. pa do isplate

    17,25 € počevši od 30. kolovoza 2011. pa do isplate

    17,22 € počevši od 10. rujna 2011. pa do isplate

    17,20 € počevši od 12. listopada 2011. pa do isplate

    1,81 € počevši od 16. studenog 2011. pa do isplate

    1,80 € počevši od 17. prosinca 2011. pa do isplate

    1,80 € počevši od 18. siječnja 2012. pa do isplate

    1,79 € počevši od 20. veljače 2012. pa do isplate

    1,79 € počevši od 16. ožujka 2012. pa do isplate

    1,78 € počevši od 18. travnja 2012. pa do isplate

    1,78 € počevši od 15. svibnja 2012. pa do isplate

    1,77 € počevši od 15. lipnja 2012. pa do isplate

    1,77 € počevši od 20. srpnja 2012. pa do isplate

    1,76 € počevši od 20. kolovoza 2012. pa do isplate

    1,75 € počevši od 19. rujna 2012. pa do isplate

    1,75 € počevši od 16. listopada 2012. pa do isplate

    1,74 € počevši od 17. studenog 2012. pa do isplate

    1,74 € počevši od 21. prosinca 2012. pa do isplate

    1,74 € počevši od 17. siječnja 2013. pa do isplate

    1,73 € počevši od 18. veljače 2013. pa do isplate

    1,72 € počevši od 15. ožujka 2013. pa do isplate

    1,72 € počevši od 22. travnja 2013. pa do isplate

    1,72 € počevši od 21. svibnja 2013. pa do isplate

    1,71 € počevši od 18. lipnja 2013. pa do isplate

    1,71 € počevši od 16. srpnja 2013. pa do isplate

    1,70 € počevši od 7. kolovoza 2013. pa do isplate

    1,69 € počevši od 16. rujna 2013. pa do isplate

    1,69 € počevši od 16. listopada 2013. pa do isplate

    1,69 € počevši od 18. studenog 2013. pa do isplate

    1,68 € počevši od 17. prosinca 2013. pa do isplate

    1,67 € počevši od 8. siječnja 2014. pa do isplate

    po stopi od 14% godišnje do dana 30. lipnja 2011. godine, po stopi od 12% godišnje od dana 1. srpnja 2011. godine do dana 31. srpnja 2015., od 01.08.2015.g. do 31.12.2022.g. sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, od 01.01.2023.g. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    IV Nalaže se tuženiku da tužiteljici s naslova povrata preplaćenih iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplati iznos od 12.640,33 Eur (dvanaesttisućašestočetrdeseteuraitridesettricenta) sa zakonskim zateznim kamatama na iznose od:

    1,08 € počevši od 01.06.2005. pa do isplate

    5,08 € počevši od 01.09.2005. pa do isplate

    3,50 € počevši od 01.10.2005. pa do isplate

    2,95 € počevši od 01.11.2005. pa do isplate

    2,62 € počevši od 01.12.2005. pa do isplate

    2,92 € počevši od 01.01.2006. pa do isplate

    0,21 € počevši od 01.02.2006. pa do isplate

    0,03 € počevši od 01.11.2008. pa do isplate

    14,36 € počevši od 03.11.2008. pa do isplate

    18,12 € počevši od 01.01.2009. pa do isplate

    0,60 € počevši od 21.01.2009. pa do isplate

    20,31 € počevši od 02.02.2009. pa do isplate

    22,04 € počevši od 01.03.2009. pa do isplate

    16,88 € počevši od 01.04.2009. pa do isplate

    17,03 € počevši od 01.05.2009. pa do isplate

    11,22 € počevši od 01.06.2009. pa do isplate

    4,41 € počevši od 01.07.2009. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.08.2009. pa do isplate

    8,34 € počevši od 04.08.2009. pa do isplate

    12,14 € počevši od 01.09.2009. pa do isplate

    0,03 € počevši od 01.10.2009. pa do isplate

    5,72 € počevši od 16.10.2009. pa do isplate

    10,14 € počevši od 16.11.2009. pa do isplate

    10,94 € počevši od 07.12.2009. pa do isplate

    13,42 € počevši od 07.01.2010. pa do isplate

    2,21 € počevši od 19.01.2010. pa do isplate

    0,02 € počevši od 21.01.2010. pa do isplate

    1,14 € počevši od 30.01.2010. pa do isplate

    23,61 € počevši od 11.02.2010. pa do isplate

    21,07 € počevši od 01.03.2010. pa do isplate

    0,83 € počevši od 22.03.2010. pa do isplate

    32,00 € počevši od 01.04.2010. pa do isplate

    30,21 € počevši od 04.05.2010. pa do isplate

    35,46 € počevši od 04.06.2010. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.07.2010. pa do isplate

    54,46 € počevši od 05.07.2010. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.08.2010. pa do isplate

    46,40 € počevši od 04.08.2010. pa do isplate

    66,47 € počevši od 08.09.2010. pa do isplate

    11,45 € počevši od 15.09.2010. pa do isplate

    49,76 € počevši od 06.10.2010. pa do isplate

    12,69 € počevši od 18.10.2010. pa do isplate

    43,71 € počevši od 08.11.2010. pa do isplate

    15,92 € počevši od 16.11.2010. pa do isplate

    80,88 € počevši od 14.12.2010. pa do isplate

    76,56 € počevši od 13.01.2011. pa do isplate

    14,94 € počevši od 20.01.2011. pa do isplate

    79,91 € počevši od 09.02.2011. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.03.2011. pa do isplate

    59,85 € počevši od 02.03.2011. pa do isplate

    27,68 € počevši od 14.03.2011. pa do isplate

    44,09 € počevši od 04.04.2011. pa do isplate

    32,33 € počevši od 06.04.2011. pa do isplate

    21,40 € počevši od 03.05.2011. pa do isplate

    63,26 € počevši od 05.05.2011. pa do isplate

    29,60 € počevši od 01.06.2011. pa do isplate

    79,63 € počevši od 07.06.2011. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.07.2011. pa do isplate

    133,90 € počevši od 15.07.2011. pa do isplate

    10,85 € počevši od 22.08.2011. pa do isplate

    116,04 € počevši od 30.08.2011. pa do isplate

    115,20 € počevši od 10.09.2011. pa do isplate

    0,01 € počevši od 01.10.2011. pa do isplate

    38,85 € počevši od 07.10.2011. pa do isplate

    42,76 € počevši od 12.10.2011. pa do isplate

    25,17 € počevši od 17.10.2011. pa do isplate

    0,03 € počevši od 01.11.2011. pa do isplate

    29,80 € počevši od 08.11.2011. pa do isplate

    45,05 € počevši od 16.11.2011. pa do isplate

    27,66 € počevši od 18.11.2011. pa do isplate

    38,42 € počevši od 07.12.2011. pa do isplate

    60,10 € počevši od 17.12.2011. pa do isplate

    0,99 € počevši od 21.12.2011. pa do isplate

    8,66 € počevši od 30.12.2011. pa do isplate

    118,33 € počevši od 18.01.2012. pa do isplate

    57,62 € počevši od 17.02.2012. pa do isplate

    63,47 € počevši od 20.02.2012. pa do isplate

    117,05 € počevši od 16.03.2012. pa do isplate

    117,56 € počevši od 18.04.2012. pa do isplate

    119,93 € počevši od 15.05.2012. pa do isplate

    121,93 € počevši od 15.06.2012. pa do isplate

    119,20 € počevši od 20.07.2012. pa do isplate

    83,02 € počevši od 20.08.2012. pa do isplate

    9,71 € počevši od 21.08.2012. pa do isplate

    23,43 € počevši od 30.08.2012. pa do isplate

    69,15 € počevši od 19.09.2012. pa do isplate

    38,79 € počevši od 20.09.2012. pa do isplate

    115,74 € počevši od 16.10.2012. pa do isplate

    118,79 € počevši od 17.11.2012. pa do isplate

    0,57 € počevši od 21.11.2012. pa do isplate

    117,85 € počevši od 21.12.2012. pa do isplate

    66,63 € počevši od 17.01.2013. pa do isplate

    7,85 € počevši od 21.01.2013. pa do isplate

    33,70 € počevši od 22.01.2013. pa do isplate

    111,73 € počevši od 18.02.2013. pa do isplate

    110,85 € počevši od 15.03.2013. pa do isplate

    118,18 € počevši od 22.04.2013. pa do isplate

    106,07 € počevši od 21.05.2013. pa do isplate

    104,13 € počevši od 18.06.2013. pa do isplate

    105,33 € počevši od 16.07.2013. pa do isplate

    90,68 € počevši od 07.08.2013. pa do isplate

    16,75 € počevši od 13.08.2013. pa do isplate

    0,06 € počevši od 01.09.2013. pa do isplate

    109,17 € počevši od 16.09.2013. pa do isplate

    111,37 € počevši od 16.10.2013. pa do isplate

    112,83 € počevši od 18.11.2013. pa do isplate

    119,16 € počevši od 17.12.2013. pa do isplate

    112,38 € počevši od 08.01.2014. pa do isplate

    105,37 € počevši od 15.02.2014. pa do isplate

    100,46 € počevši od 17.03.2014. pa do isplate

    7,59 € počevši od 21.03.2014. pa do isplate

    105,27 € počevši od 16.04.2014. pa do isplate

    101,81 € počevši od 19.05.2014. pa do isplate

    102,80 € počevši od 21.06.2014. pa do isplate

    105,93 € počevši od 18.07.2014. pa do isplate

    107,48 € počevši od 18.08.2014. pa do isplate

    107,69 € počevši od 17.09.2014. pa do isplate

    5,85 € počevši od 21.10.2014. pa do isplate

    105,99 € počevši od 27.10.2014. pa do isplate

    88,62 € počevši od 21.11.2014. pa do isplate

    25,04 € počevši od 24.11.2014. pa do isplate

    85,90 € počevši od 19.12.2014. pa do isplate

    0,05 € počevši od 22.12.2014. pa do isplate

    26,62 € počevši od 24.12.2014. pa do isplate

    114,21 € počevši od 15.01.2015. pa do isplate

    0,63 € počevši od 21.02.2015. pa do isplate

    108,45 € počevši od 24.02.2015. pa do isplate

    4,90 € počevši od 27.02.2015. pa do isplate

    2,03 € počevši od 21.03.2015. pa do isplate

    87,46 € počevši od 30.03.2015. pa do isplate

    23,39 € počevši od 31.03.2015. pa do isplate

    69,96 € počevši od 17.04.2015. pa do isplate

    27,82 € počevši od 21.04.2015. pa do isplate

    16,57 € počevši od 30.04.2015. pa do isplate

    15,73 € počevši od 21.05.2015. pa do isplate

    98,95 € počevši od 25.05.2015. pa do isplate

    18,15 € počevši od 23.06.2015. pa do isplate

    95,82 € počevši od 26.06.2015. pa do isplate

    2,39 € počevši od 21.07.2015. pa do isplate

    111,58 € počevši od 23.07.2015. pa do isplate

    3,04 € počevši od 01.08.2015. pa do isplate

    110,94 € počevši od 18.08.2015. pa do isplate

    2,84 počevši od 01.09.2015. pa do isplate

    77,77 € počevši od 21.09.2015. pa do isplate

    32,80 € počevši od 30.09.2015. pa do isplate

    3,09 € počevši od 01.10.2015. pa do isplate

    37,74 € počevši od 21.10.2015. pa do isplate

    17,49 € počevši od 26.10.2015. pa do isplate

    56,21 € počevši od 28.10.2015. pa do isplate

    0,60 € počevši od 01.11.2015. pa do isplate

    34,91 € počevši od 21.11.2015. pa do isplate

    78,46 € počevši od 23.11.2015. pa do isplate

    113,44 € počevši od 18.12.2015. pa do isplate

    0,53 € počevši od 21.12.2015. pa do isplate

    55,54 € počevši od 20.01.2016. pa do isplate

    58,44 € počevši od 21.01.2016. pa do isplate

    148,75 € počevši od 20.02.2016. pa do isplate

    149,45 € počevši od 21.03.2016. pa do isplate

    83,92 € počevši od 21.04.2016. pa do isplate

    57,05 € počevši od 22.04.2016. pa do isplate

    3,17 € počevši od 11.05.2016. pa do isplate

    140,78 € počevši od 17.05.2016. pa do isplate

    0,62 € počevši od 21.05.2016. pa do isplate

    119,47 € počevši od 21.06.2016. pa do isplate

    30,07 € počevši od 23.06.2016. pa do isplate

    146,86 € počevši od 18.07.2016. pa do isplate

    147,11 € počevši od 12.08.2016. pa do isplate

    31,26 € počevši od 21.09.2016. pa do isplate

    116,45 € počevši od 26.09.2016. pa do isplate

    147,97 € počevši od 19.10.2016. pa do isplate

    151,74 € počevši od 08.11.2016. pa do isplate

    155,07 € počevši od 15.12.2016. pa do isplate

    157,40 € počevši od 16.01.2017. pa do isplate

    155,46 € počevši od 17.02.2017. pa do isplate

    122,44 € počevši od 01.03.2017. pa do isplate

    30,66 € počevši od 17.03.2017. pa do isplate

    40,32 € počevši od 21.04.2017. pa do isplate

    112,36 € počevši od 24.04.2017. pa do isplate

    142,02 € počevši od 18.05.2017. pa do isplate

    33,35 € počevši od 21.06.2017. pa do isplate

    110,07 € počevši od 23.06.2017. pa do isplate

    135,78 € počevši od 18.07.2017. pa do isplate

    98,98 € počevši od 21.08.2017. pa do isplate

    25,09 € počevši od 22.08.2017. pa do isplate

    119,80 € počevši od 21.09.2017. pa do isplate

    124,10 € počevši od 04.10.2017. pa do isplate

    0,06 € počevši od 01.11.2017. pa do isplate

    101,30 € počevši od 02.11.2017. pa do isplate

    18,11 € počevši od 21.11.2017. pa do isplate

    119,33 € počevši od 18.12.2017. pa do isplate

    111,52 € počevši od 11.01.2018. pa do isplate

    0,02 € počevši od 01.02.2018. pa do isplate

    118,19 € počevši od 20.02.2018. pa do isplate

    65,98 € počevši od 14.03.2018. pa do isplate

    0,10 € počevši od 24.03.2018. pa do isplate

    44,45 € počevši od 30.03.2018. pa do isplate

    22,84 € počevši od 01.04.2018. pa do isplate

    24,21 € počevši od 24.04.2018. pa do isplate

    55,16 € počevši od 26.04.2018. pa do isplate

    27,52 € počevši od 01.05.2018. pa do isplate

    60,34 € počevši od 28.05.2018. pa do isplate

    20,46 € počevši od 03.06.2018. pa do isplate

    0,41 € počevši od 18.06.2018. pa do isplate

    5,70 € počevši od 21.06.2018. pa do isplate

    1,77 € počevši od 24.06.2018. pa do isplate

    18,51 € počevši od 28.06.2018. pa do isplate

    51,48 € počevši od 29.06.2018. pa do isplate

    33,75 € počevši od 30.06.2018. pa do isplate

    4,19 € počevši od 03.07.2018. pa do isplate

    8,09 € počevši od 21.07.2018. pa do isplate

    23,91 € počevši od 24.07.2018. pa do isplate

    78,72 € počevši od 27.07.2018. pa do isplate

    122,56 € počevši od 13.08.2018. pa do isplate

    0,08 € počevši od 01.09.2018. pa do isplate

    127,49 € počevši od 11.09.2018. pa do isplate

    125,24 € počevši od 03.10.2018. pa do isplate

    122,50 € počevši od 01.11.2018. pa do isplate

    0,07 € počevši od 01.12.2018. pa do isplate

    123,99 € počevši od 03.12.2018. pa do isplate

    126,69 € počevši od 01.01.2019. pa do isplate

    0,14 € počevši od 01.02.2019. pa do isplate

    2,34 € počevši od 24.02.2019. pa do isplate

    124,54 € počevši od 02.03.2019. pa do isplate

    120,72 € počevši od 21.03.2019. pa do isplate

    26,08 € počevši od 21.04.2019. pa do isplate

    1,82 € počevši od 24.04.2019. pa do isplate

    93,85 € počevši od 25.04.2019. pa do isplate

    po stopi od 15% godišnje do 31. prosinca 2007. godine, po stopi od 14% godišnje od dana 1. siječnja 2008. godine do dana 30. lipnja 2011. godine, po stopi od 12% godišnje od dana 1. srpnja 2011. godine do dana 31. srpnja 2015., od 01.08.2015.g. do 31.12.2022.g. sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, od 01.01.2023.g. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana

    V Utvrđuje se da ne postoji tražbina tuženika spram tužiteljice te se odbija zahtjev tuženika za utvrđivanje njegovog potraživanja prema tužiteljici s osnova potplaćenih i povlaštenih anuiteta, iznesen u prigovoru radi prijeboja i to u iznosu od 458,63 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

    € 2,21 od dana 02.07.2005. pa do isplate

    € 3,67 od dana 02.08.2005. pa do isplate

    € 4,37 od dana 02.03.2006. pa do isplate

    € 0,41 od dana 02.04.2006. pa do isplate

    € 6,26 od dana 04.04.2006. pa do isplate

    € 0,37 od dana 02.05.2006. pa do isplate

    € 5,44 od dana 03.05.2006. pa do isplate

    € 4,96 od dana 02.06.2006. pa do isplate

    € 0,42 od dana 02.07.2006. pa do isplate

    € 6 od dana 04.07.2006. pa do isplate

    € 0,24 od dana 30.07.2006. pa do isplate

    € 7,14 od dana 02.08.2006. pa do isplate

    € 0,02 od dana 22.08.2006. pa do isplate

    € 4,21 od dana 02.09.2006. pa do isplate

    € 5,17 od dana 03.10.2006. pa do isplate

    € 5,01 od dana 03.11.2006. pa do isplate

    € 6,37 od dana 02.12.2006. pa do isplate

    € 10,26 od dana 02.01.2007. pa do isplate

    € 12,3 od dana 06.02.2007. pa do isplate

    € 11,13 od dana 06.03.2007. pa do isplate

    € 12,37 od dana 03.04.2007. pa do isplate

    € 18,99 od dana 02.05.2007. pa do isplate

    € 20,62 od dana 02.06.2007. pa do isplate

    € 22,76 od dana 02.07.2007. pa do isplate

    € 22,74 od dana 02.08.2007. pa do isplate

    € 19,81 od dana 02.09.2007. pa do isplate

    € 24,18 od dana 02.10.2007. pa do isplate

    € 24,29 od dana 02.11.2007. pa do isplate

    € 21,22 od dana 02.12.2007. pa do isplate

    € 21,55 od dana 02.01.2008. pa do isplate

    € 15,75 od dana 02.02.2008. pa do isplate

    €11,17 od dana 02.03.2008. pa do isplate

    € 6,64 od dana 02.04.2008. pa do isplate

    € 17,26 od dana 02.05.2008. pa do isplate

    € 20,2 od dana 02.06.2008. pa do isplate

    € 16,98 od dana 02.07.2008. pa do isplate

    € 0,01 od dana 02.08.2008. pa do isplate

    € 21,68 od dana 14.08.2008. pa do isplate

    € 20,59 od dana 06.09.2008. pa do isplate

    € 15,62 od dana 02.10.2008. pa do isplate

    € 8,23 od dana 02.12.2008. pa do isplate

    € 0,01 od dana 23.12.2008. pa do isplate

    i to do dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. stv. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 19.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodiša za tri postotna poena, te od 20.12.2023. do isplate za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    VI Utvrđuje se da ne postoji tražbina tuženika spram tužiteljice te se odbija zahtjev tuženika za utvrđivanje njegovog potraživanja prema tužiteljici iznesen u prigovoru radi prijeboja s osnove manje plaćenih kamata i to u iznosu od 4.027,01 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:

    € 69,66 od dana 16.02.2014. pa do isplate

    € 69,51 od dana 18.03.2014. pa do isplate

    € 69,36 od dana 17.04.2014. pa do isplate

    € 69,19 od dana 20.05.2014. pa do isplate

    € 69,04 od dana 22.06.2014. pa do isplate

    € 68,88 od dana 19.07.2014. pa do isplate

    € 68,71 od dana 19.08.2014. pa do isplate

    € 68,55 od dana 18.09.2014. pa do isplate

    € 68,38 od dana 22.10.2014. pa do isplate

    € 68,22 od dana 22.11.2014. pa do isplate

    € 68,05 od dana 20.12.2014. pa do isplate

    € 67,88 od dana 16.01.2015. pa do isplate

    € 67,72 od dana 22.02.2015. pa do isplate

    € 67,55 od dana 22.03.2015. pa do isplate

    € 67,37 od dana 18.04.2015. pa do isplate

    € 67,12 od dana 22.05.2015. pa do isplate

    € 67,03 od dana 24.06.2015. pa do isplate

    € 66,84 od dana 22.07.2015. pa do isplate

    € 66,67 od dana 02.08.2015. pa do isplate

    € 66,48 od dana 02.09.2015. pa do isplate

    € 66,3 od dana 02.10.2015. pa do isplate

    € 66,12 od dana 02.11.2015. pa do isplate

    € 65,93 od dana 19.12.2015. pa do isplate

    € 65,74 od dana 21.01.2016. pa do isplate

    € 65,55 od dana 21.02.2016. pa do isplate

    € 65,37 od dana 22.03.2016. pa do isplate

    € 65,17 od dana 22.04.2016. pa do isplate

    € 64,98 od dana 12.05.2016. pa do isplate

    € 64,78 od dana 22.06.2016. pa do isplate

    € 64,59 od dana 19.07.2016. pa do isplate

    € 64,39 od dana 13.08.2016. pa do isplate

    € 64,19 od dana 22.09.2016. pa do isplate

    € 63,99 od dana 20.10.2016. pa do isplate

    € 63,79 od dana 09.11.2016. pa do isplate

    € 63,59 od dana 16.12.2016. pa do isplate

    € 63,38 od dana 17.01.2017. pa do isplate

    € 63,17 od dana 18.02.2017. pa do isplate

    € 62,95 od dana 02.03.2017. pa do isplate

    € 88,89 od dana 22.04.2017. pa do isplate

    € 62,54 od dana 19.05.2017. pa do isplate

    € 62,33 od dana 22.06.2017. pa do isplate

    € 62,1 od dana 19.07.2017. pa do isplate

    € 61,89 od dana 22.08.2017. pa do isplate

    € 61,67 od dana 22.09.2017. pa do isplate

    € 61,44 od dana 05.10.2017. pa do isplate

    € 61,21 od dana 02.11.2017. pa do isplate

    € 61 od dana 19.12.2017. pa do isplate

    € 60,77 od dana 12.01.2018. pa do isplate

    € 60,55 od dana 02.02.2018. pa do isplate

    € 60,31 od dana 15.03.2018. pa do isplate

    € 60,07 od dana 02.04.2018. pa do isplate

    € 59,84 od dana 02.05.2018. pa do isplate

    € 59,6 od dana 04.06.2018. pa do isplate

    € 59,37 od dana 04.07.2018. pa do isplate

    € 59,13 od dana 14.08.2018. pa do isplate

    € 58,89 od dana 02.09.2018. pa do isplate

    € 58,65 od dana 04.10.2018. pa do isplate

    € 58,4 od dana 02.11.2018. pa do isplate

    € 58,15 od dana 02.12.2018. pa do isplate

    € 57,9 od dana 02.01.2019. pa do isplate

    € 115,04 od dana 02.02.2019. pa do isplate

    € 57,15 od dana 22.04.2019. pa do isplate

    i to do dana 31.07.2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 19.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 20.12.2023. do isplate za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    VII Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici parnične troškove u iznosu od 2.343,46 eur sa zateznom kamatom koja teče od dana 19. siječnja 2026.g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška odbija.

    Obrazloženje

    1.Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 13. svibnja 2005. kao korisnik kredita zaključila sa tuženikom kao kreditorom Ugovor o kreditu br. 51400607-5102408577 kojim joj je stavljen na raspolaganje iznos od 98.470,68 CHF na rok otplate od 25 godina. Da je ugovorena kamatna stopa od 4,99 %, a koja je promjenjiva, a utvrđuje se jednostrano, odlukom o kamatnim stopama kreditora ili drugog akta banke bez navođenja daljnjih odrednica ili bližih pojašnjenja o načinu promjene kamatne stope. Tijekom otplate kredita tužena banka da je povećala ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu bez omogućavanja pregovora o visini iste, a tužiteljici da nisu niti razjašnjeni objektivni parametri uslijed promjene kojih bi eventualno došlo do opravdane promjene odnosno povećanja kamatne stope. Od banke da je tužiteljica dobila samo obavijest da je došlo do povišenja kamatne stope i koliko iznosi nova veća visina anuiteta otplate kredita. Stoga smatra tužiteljica da je odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi i način promjene iste sadržana u ugovoru o kreditu neodređena odnosno neodrediva te kao takva ništetna te nema pravni učinak na obvezno pravni odnos stranaka.

    Slijedom iznijetog tužiteljica navodi da potražuje od tuženika povrat svih preplaćenih iznosa koje je preplatila temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi.

    Nadalje navodi tužiteljica da je čl. 7 ugovora o kreditu otplata kredita ugovorena na način da se dio glavnice u iznosu od 98.470,68 CHF otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima svaki po 575,08 CHF prema otplatnom planu uplatom posebnog iznosa u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za valutu ugovora prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća, te djela glavnice. Tijekom otplate kredita da je rastao tečaj CHF u odnosu na HRK što je imalo za posljedicu povećanje anuiteta nominalno iskazano u HRK. Tužiteljica smatra da je odredba o valutnoj klauzuli nepoštena, neodrediva te da izaziva neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača te da je kao takva ništetna i nema pravni učinak na obvezno pravni odnos ugovornih stranaka.

    Slijedom svega iznijetog tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi ništetnom odredbe čl. 8 i čl. 7 predmetnog ugovora o kreditu te kojom će se naložiti tuženiku da isplati tužiteljici na ime preplaćenih iznosa temeljem ništetne odredbe o promjenjivom kamatnoj stopi iznos od 9.230,00 kn, te iznos od 121.383,00 kn temeljem preplate zbog ništetne odredbe o valutnoj klauzuli.

    2. U odgovoru na tužbu (list 49-57 spisa) tuženik ističe da osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor zastare.

    Naglašava da je sam Visoki trgovački sudu u svojoj odluci naveo kako njegovi zaključci u postupku kolektivne zaštite nisu primjenjivi na pojedinačne postupke budući da je on ocjenjivao okolnosti koje su postojale u tzv. predugovornoj fazi, a ne fazi pojedinačnih pregovora i kako se stoga u pojedinačnim postupcima moraju uzeti u obzir informacije koje su potrošačima bile na raspolaganju prije, prilikom i za vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. Tuženik ističe da su tužitelju bile dostupne sve informacije prije, prilikom i za vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu na takav način da je mogao shvatiti ekonomske posljedice ugovaranja kredita u kojem se glavnica kredita veže za valutu švicarski franak. S obzirom da je tužitelj imao pravo izbora valute za koju će biti vezane obveze iz ugovora da je jasno kako se ne može smatrati da se nije pregovaralo o bitnim sastojcima ugovora, konkretno valutnoj klauzuli. Tužena da nije ostvarila ekstra profit na tečajnim razlikama jer da je i sama zadužena u CHF te trpi isti tečajni rizik.

    U odnosu na tvrdnju o ništetnosti promjenjive kamatne stope tuženik ističe da je sve promjene kamatne stope izvršio sukladno tada važećim pozitivnim propisima. Tuženik da je bio u obvezi obavijestiti korisnika o promjeni kamatne stope prije nego što se ona počne primjenjivati na ugovorni odnos što da je uredno činio.

    Tuženik da se rukovodio i Direktivom Vijeća Europskih zajednica 93/13/EEZ od 05.04.1993.g.

    Direktiva da u prilogu predviđa slučajeve u kojima određene odredbe sa sive liste nisu ograničenja za sklapanje ugovora, pa tako niti odredba koja trgovcu omogućuje da jednostrano izmijeni ugovor bez valjanog razloga predviđenog ugovorom ukoliko se radi o odredbi kojima pružatelj financijskih usluga pridržava pravo bez prethodne obavijesti izmijeniti kamatnu stopu koju plaća potrošač u slučaju valjanog razloga, pod uvjetom da se od pružatelja usluga traži da o tome odmah izvijesti drugu ugovornu stranu u najkraćem mogućem vremenu i da je ona tada odmah slobodna raskinuti ugovor. Također da nije nepoštena niti odredba kojom pružatelj financijskih usluga pridržava pravo jednostrano izmijeniti odredbu o cijeni koja je uvjetovana kretanjem određenih indeksa odnosno čimbenika na financijskom tržištu na koje pružatelj usluge nema utjecaj. Prema ovim odredbama postupanje tuženika nije nepošteno. Činidba plaćanja ugovorenih kamata da je bila određena i odrediva iz razloga što je promjenjivost bila uvjetovana odlukama banke. Da nije moguće niti pravno dopušteno kamatnu stopu koju su ugovorne strane izričito predvidjele kao promjenjivu intervencijom o sadržaju ugovora izmijeniti u fiksnu kamatnu stopu od samog zasnivanja ugovornog odnosa, budući da su parnične stranke u vrijeme zasnivanja ugovora jasno očitovale svoju volju na način da žele da se na njihov odnos primjenjuje promjenjiva kamatna stopa.

    Tuženik nadalje spori da bi na strani tužitelja nastupila šteta kao i da bi tuženik svojim postupanjem prouzročio ikakvu štetu tužitelju. Tužitelja da nitko nije silio da sklopi ugovor o kreditu s tuženikom, već da je to isključivo rezultat njegove slobodne volje. Ukoliko tužitelj pak nije propitivao odredbe ugovora prije sklapanja istog, tim više da ne uživa pravnu zaštitu. Stoga sve i da je na strani tužitelja nastala šteta, njegov doprinos takvoj šteti da je i više nego očigledan.

    Ukoliko bi sud iz bilo kojeg razloga utvrdio ništetnom pobijane odredbe o valutnoj klauzuli, a što tuženik osporava u cijelosti, tada tuženik ističe prigovor radi prebijanja svoje tražbine s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta u iznosu od 3.488,64 kn s pripadajućim zateznim kamatama. Ukoliko sud utvrdi ništetnom odredbu o načinu promjene kamatne stope tuženik da bi u tom slučaju imao protutražbinu prema tužitelju budući da bi se između stranaka primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa od 4,99%, u kojem slučaju tužitelj više ne bi uživao zaštitu zakonskog fiksiranja kamatne stope na 3,23% iz razloga što se navedena kamatna stopa primjenjivala samo na ugovore s promjenjivom kamatnom stopom. Stoga tuženik ističe i prigovor radi prijeboja za daljnji iznos od 7.426,28 chf s pripadajućim zateznim kamatama.

    3. U postupku su izvedeni dokazi uvidom u Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini od 13. svibnja 2005., Ugovor o kreditu 51400607-5102408577 od 13. svibnja 2005., zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], otplatni plan, pregled prometa po partiji kredita 5102408577, e-mail korespondenciju, letke tuženika, podnesak HNB-a upućen Trgovačkom sudu u Zagrebu od 07. lipnja 2013., Priopćenje HNB-a za javnost od 21. siječnja 2015., Metodologiju utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i proizvode banke na koje se obračunava ugovorna kamata, Obavijest o usklađivanju kamatne stope, pregled prometa po kreditu 5102408577 za razdoblje od 20.5.2005. do 31.12.2022., dopis Turističke zajednice grada Vodica od 4. ožujka 2025., dopis Porezne uprave, Područni ured Šibenik, Ispostava Šibenik od 3. ožujka 2025., prevedeni dokaz saslušanjem tužiteljice te svjedoka SH, te je provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Dijani Tomljanović-Butković.

    4. Među strankama nije sporno da su tužiteljica kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor dana 13. svibnja 2005. godine sklopili Ugovor o kreditu (list 13-16 spisa) kojim je tuženik tužiteljici odobrio gotovinski, stambeni kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 98.470,68 CHF, uz rok otplate 300 mjeseci, sa početnom redovnom kamatnom stopom od 4,990% koja je promjenjiva.

    5. Tužiteljica je u svom iskazu navela (list 158-160 spisa) da je kredit uzela radi kupnje i dovršetka kuće u [adresa] na adresi [adresa]. Tu kuću su kupile sestra i ona zajedno, to je kuća koja je bila stara oko 150 godina i prijašnji vlasnici su je započeli obnavljat, međutim nisu završili, izvana je uglavnom bila obnovljena, a oni su ju dovršili s obnovom unutrašnjosti kada su ju kupili. Kuća ima tri kata, svaki oko 20 m2. Kada su završili s uređenjem, kuća im je služila da bi u njoj ljetovali. Kada je CHF počeo rasti kuću su počeli iznajmljivati 2015. kako bi mogli plaćati rate. Sestra i ona su došle u banku, imale su tada namjeru da sestra koja je zaposlena u državnoj firmi bude korisnik kredita, međutim u banci to nisu prihvatili jer je ona u to vrijeme bila jamac u jednom drugom ugovoru o kreditu. Ona da je inače privatnik, tako da je bila korisnik kredita, a njezina sestra sudužnik, s time da je banka uvjetovala da imaju i dva jamca platca. Sve uvijete ugovora postavila je banka, a ugovor u CHF je bila jedina opcija koju su im ponudili. U banci su im rekli svoje uvjete pod kojima mogu dobiti kredit i na njima je samo bilo da ih prihvate ili ne prihvate. U banku su došli s povjerenjem, smatrali su da će im dati ono što je za njih najbolje, ona je arhitektica, njezina sestra prof. engleskog, one se ne bave financijama i vjerovali su banci. Rekli su im, da s obzirom na njihova primanja mogu dobiti samo kredit u CHF. Nisu im objasnili kako će se kamatna stopa mijenjati. Kuću su iznajmljivale od 2015. do 2019. Iako su sestra i ona još uvijek formalno suvlasnice predmetne kuće, kada su 2015. odlučile kuću iznajmljivati one su se dogovorile da je kuća samo njezina, iako to nisu provele kroz zemljišne knjige. Kredit i danas otplaćuje. Nije s tuženikom sklopila aneks ugovora. Konverziju nisu sklopili najviše iz razloga jer jamci platci u to vrijeme nisu mogli doći u Hrvatsku.

    U banci ju nisu nagovarali na uzimanje kredita samo su im rekli nakon što su donijeli svu dokumentaciju da im je jedino opcija ugovor u CHF. Pretpostavlja da je ugovor pročitala prije potpisivanja, ali ponavlja da nije financijske struke te da je u banku imala povjerenja. Nije u banci imala nedoumica zbog kojih bi trebala postavljati pitanja. Sestra i ona su pitale da li je takav ugovor u redu i oni su im rekli da je uredu i to je njima bilo dovoljno. Čak su im rekli da je kredit jako dobar jer je kamata jako niska. Bila je svjesna da joj rata može biti nešto veća ili manja, ali nikako da može narasti toliko koliko je narasla. Nije bila svjesna da joj rata zbog porasta tečaja može toliko porasti, da je toga bila svjesna takav kredit ne bi uzela. Nije im osobni bankar rekao u kojim granicama može doći do variranja tečaja. Nekretninu je prvi puta počela iznajmljivati 2015., jer iako im je rješenje izdano 26. lipnja 2014. to rješenje kojim se registrirala kao iznajmljivač dobila je tek u srpnju i to je bio kraj te sezone za 2014. tako da je sa iznajmljivanjem počela 2015., a zadnja godina u kojoj je iznajmljivala je bila 2019. Izvan tog razdoblja kuću nije iznajmljivala, niti ona niti njezina sestra. Na adresi te kuće nije bio prijavljen nikakav obrt niti sjedište trgovačkog društva.

    Na pitanje da li je sve uplate po predmetnom kreditu vršila samo ona, odgovara da je u početku kredit otplaćivala njezina sestra, svojim novcima, a kasnije je ona preuzela otplatu kredita.

    6. Svjedok SH, sestra tužiteljica, navela je (list 160-161 spisa) da su ona i tužiteljica htjele dignuti kredit da bi zajedno kupile kuću u [adresa]. Ne sjeća se kako su izabrale baš tuženika. Imale su namjeru da ona bude nositelj kredita jer je radila tada u školi i imala redovita primanja, međutim kako je u to vrijeme kolegici s posla bila jamac rekli su joj da dok taj kredit ne istekne da ne može biti nositelj drugog kredita tako da je tužiteljica sklopila ugovor o kreditu. I tužiteljici i njoj da je bilo svejedno tko će biti nositelj kredita, kuću su zajedno kupovale. Zbog proteka vremena više se ne sjeća razgovora u banci. Na početku je prvo ona plaćala rate kredita, a kasnije su se tužiteljica i ona dogovorile da kuća u cijelosti pripadne tužiteljici koja je preuzela i otplatu kredita. Ne sjeća se koliko dugo je ona otplaćivala kredit, a također se ne sjeća niti koje godine su se tužiteljica i ona dogovorile da tužiteljici pripadne kuća u cijelosti. Sestra i ona su u dobrim odnosima, nisu kuću u cijelosti prenijele na tužiteljicu u zemljišnim knjigama jer nisu to smatrale potrebnim. S obzirom da je ona tužiteljici prepustila svoj dio kuće tužiteljica je njoj vratila iznos koji je ona vratila banci na ime povrata kredita. Iznajmljivanjem kuće se bavila tužiteljica, ne zna zašto je tužiteljica počela iznajmljivati kuću, a ne zna niti u kojem vremenskom periodu je tužiteljica iznajmljivala kuću. Na pitanje da li je, kada su dizale ovaj kredit, bila svjesna da rata može varirati ovisno o tečaju CHF i promjeni kamatne stope, odgovara da nije bila toga svjesna. Ne sjeća se da li je u banci imala bilo kakav prigovor na tekst ugovora o kreditu. U banci je bila zajedno s tužiteljicom, ali prošlo je od tada puno vremena.

    Ona prema tužiteljici nema nikakvih novčanih potraživanja vezano za ovu kuću u [adresa]. Njih dvije su riješile svoje imovinsko pravne odnose vezano za tu kuću. Ne smatra da ima neka potraživanja prema tuženiku vezano uz ovaj ugovor o kreditu, već sva potraživanja koja ima, ima tužiteljica.

    7. Iz dopisa TZ grada Vodica od 4. ožujka 2025. (list 176 spisa) proizlazi da je prema njima dostupnim podacima tužiteljica bila registrirana kao iznajmljivač kuće za odmor na adresi [adresa] razdoblju od 26.6.2014. do 16.3.2020., odnosno da je u tom razdoblju posjedovala rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu izdano od nadležnog Upravnog odjela za gospodarstvo Šibensko- kninske županije. Rješenjem o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu tužiteljici je bilo izdano odobrenje za iznajmljivanje kuće za odmor na adresi [adresa], kapaciteta dvije dvokrevetne sobe za ukupno četiri gosta, a objekt je ispunjavao propisane minimalne uvijete za kategoriju koja se označava s tri zvjezdice. Turistička zajednica grada Vodica ne raspolaže podacima o ostvarenim dohodcima od iznajmljivanja.

    8. Presudom Visokog trgovačkog suda RH posl. oznake Pž – 7129/13-4 od 13. lipnja 2014. koja je donesena po žalbi izjavljenoj na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1401/12 od 04. srpnja 2013. u parnici tužitelja Udruge Potrošač protiv ovdje tužene banke i drugih, radi zaštite kolektivnih interesa utvrđeno je u točki 2. da su kamatne stope tuženici mijenjali bez ugovorenih parametara, jednostranom odlukom banke, samim obavještavanjem o promjeni, dakle, o kojoj promjeni se nije pojedinačno pregovaralo, čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača, korisnika kredita, što je imalo za posljedicu nepoštenost odnosno ništetnost navedene ugovorne odredbe. Istovremeno je sud u točki 1. izreke preinačio navedenu presudu Trgovačkog suda i odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da su banke, među njima i tužena banka, u razdoblju od 01.06.2004. do 31.12.2008. povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica CHF, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo.

    8.1. Vrhovni sud je u svojoj odluci Revt-249/14 od 09. travnja 2015. odbio revizije tuženika od 1-7 a koje su izjavljene protiv presude Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 04. srpnja 2013.

    8.2. Odlukom broj U-III-2521/2015, U-III-2536/2015, U-III-2547/2015, U-III- 2565/2015, U-III-2603/2015, U-III-2604/2015, U-III-2605/2015 od 13. prosinca 2016. Ustavni sud RH je djelomično usvojio ustavnu tužbu tužitelja, te je ukinuo odluku VSRH broj Revt-249/14-2 od 09. travnja 2015. u dijelu u kojem je odbijena revizija tužitelja protiv presude VTSRH broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014., a kojom je preinačenjem prvostupanjske presude odbijen zahtjev tužitelja upravljen na utvrđenje da su tuženici "povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita koristeći u potrošačkim ugovorima o kreditima nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo".

    8.3. Ponovno odlučujući o reviziji VSRH je Rješenjem broj Revt -575/16-5 od 03. listopada 2017. ukinuo presudu VTSRH broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014 u dijelu koji se tiče zahtjeva za utvrđenje da su 1-7 tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača ugovaranjem valutne klauzule uz koju je vezana glavnica CHF.

    8.4. VTSRH je donio novu Presudu Pž-6632/2017-10 14. lipnja 2018. kojom je odbio žalbu tuženih banaka i potvrdio presudu TS u Zagrebu P-1401/2012 od 04. srpnja 2013. kojom je utvrđeno da su sve tužene banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditima koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe tako da je u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditu ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi sklapanja tih ugovora o kreditu. Dakle VTSRH je novom odlukom pravomoćno utvrdio da su svih osam tuženih banaka koristile nepoštene i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi kako je bilo utvrđeno prvostupanjskom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu.

    8.5. Vrhovni sud RH je po podnesenim revizijama donio odluku broj Rev-2221/2018- 11 03. rujna 2019. kojom je u bitnom odbio revizije i na taj način potvrdio utvrđenja VTSRH o tome da su banke koristile nepoštene i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj kamatnoj stopi.

    9. Ishod parnice radi zaštite kolektivnih interesa omogućio je potrošačima da u individualnim restitucijskim parnicama kakva je i ova potražuju preplaćeno s osnove promjene kamatne stope te s osnove valutne klauzule kod koje je zbog povećanja tečaja švicarskog franka došlo do povećanja mjesečnih iznosa anuiteta jer je plaćanje bilo vezano za valutu CHF.

    10. Odredbom čl. 81. st. 2., 3. i 4. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 96/03.; dalje ZZP/03) propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, time da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca, te ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati. Odredbom čl. 84. ZZP/03 propisano je da nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu i cijeni, ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive. Člankom 87. st. 1. ZZP/03 propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništava, a st. 2. da ništavost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništavost samog ugovora ako može opstati bez ništave odredbe.

    10.1. Prema odredbi čl. 502.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje ZPP) udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određenih djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. Odredbom čl. 502.b ZPP-a propisan je sadržaj tužbe iz čl. 502.a ZPP, dok je čl. 502. c ZPP propisan učinak presude donesene po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava. Tom odredbom propisano je da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanje tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

    10.2. Sukladno čl. 138. ZZP/03 presuda u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača obvezuje sve ostale sudove u postupcima koje potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

    11. Šteta koju je tužiteljica pretrpjela postupanjem tuženika sastoji se od uplaćenih iznosa po osnovi ništetne ugovorne odredbe o ugovorenoj valutnoj klauzuli uz koju je vezana glavnica CHF, te povećanih anuiteta kao posljedice povećanja tečaja CHF, te ništene ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te povećanih anuiteta kao posljedica povećanja početno ugovorene kamatne stope.

    12. Citiranim odredbama ZPP-a propisan je direktni učinak presude povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača koja obvezuje sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača za naknadu mogu pozvati na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen u tužbi iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a. S obzirom na citirani sadržaj pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu, prema stavu suda, a imajući u vidu i iskaz tužiteljice i svjedoka, zahtjev tužiteljice je osnovan.

    13. Odluka u ovom postupku temelji se kako na individualizirano utvrđenim relevantnim činjenicama koje se odnose na predmetni Ugovor o kreditu sklopljen između stranaka, tako i na relevantnim utvrđenjima iz navedenog postupka zaštite kolektivnih interesa i prava (čl. 502.c ZPP).

    14. Iz provedenog postupka proizlazi da je predmetni ugovor o kreditu unaprijed formuliran od strane tuženika te da tužiteljica nije imala utjecaj na njegov sadržaj, odnosno da se o odredbama ugovora nije pojedinačno pregovaralo. Ovo proizlazi iz iskaza tužiteljice kojeg je sud u cijelosti prihvatio budući da je u skladu s ostalim provedenim dokazima te se stoga može zaključiti da radi se o standardiziranom obrascu tuženika odnosno tipskom ugovoru koji je unaprijed formuliran od strane tuženika. Tuženik suprotno svojim tvrdnja iz odgovora na tužbu sudu nije pružio dokaz da se o pojedinim odredbama ugovora pojedinačno pregovaralo.

    15. Nesporno je da je tuženik u nekoliko navrata mijenjao ugovorenu kamatnu stopu što mu je omogućeno odredbom čl.8. predmetnog ugovora, dok tužitelj nije bio obaviješten o razlozima i načinu donošenja odluke o povišenju kamatne stope, a što je u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja te uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača i kao takva je nepoštena slijedom čega je taj dio ugovora po navedenim presudama utvrđen ništetnim pravnim poslom. Takva presuda prema odredbi čl. 138.a ZZP/03 obvezuje sve ostale sudove u postupcima koje potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

    16. Nadalje je stav suda da je ugovorna odredba kojim se glavnica kredita veže za valutu švicarski franak prosječnom potrošaču nerazumljiva te nepoštena pa prema tome ništetna jer je banka prije i u vrijeme zaključivanja ugovora propustila informirati korisnika kredita kao potrošača o važnim činjenicama koje se odnose na opći rizik vezan uz svaku valutnu klauzulu, o činjenici da je rizik intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak neusporedivo veći u odnosu na isti takav rizik u valutnoj klauzuli vezanoj uz euro (jer se tečajna politika Hrvatske narodne banke temelji na održavanju stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru, dok tečaj svih ostalih valuta u odnosu na kune nije pod kontrolom HNB-a), o tome da je rast tečaja švicarskog franka u kontekstu skorog uvođenja EURO zone gotovo potpuno izvjestan te o povećanom riziku koji donosi istovremeno ugovaranje valutne klauzule i promjenjive kamatne stope.

    17. Prosječnom potrošaču nije bio poznat rizik tečaja švicarskog franka, a on očito nije bio jednak kao svaki opći valutni rizik, već je bio veći iz razloga što je ugovoreno da se i ugovorna (promjenjiva) kamata naplaćuje u kunama prema tečaju švicarskog franka. Stoga je nerazumljivost ugovornih odredbi kojima se glavnica veže za švicarski franak uzrok značajne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača i to protivno načelu savjesnosti i poštenja jer je tužena za taj rizik znala, ali ga je prešutjela dok je ponudom najnižih kamata za kredite upravo u CHF tuženik privlačio potrošače da konzumiraju upravo navedeni proizvod banke.

    18. Na neravnotežu u pravima i obvezama koja postoji ugovaranjem valutne klauzule na predmetni kredit upućuje činjenica da je neizvjestan iznos glavnice kredita kojeg potrošač kao dužnik ima obvezu vratiti banci kao i cijena kredita budući da se kamata plaća u istoj valuti, a što su sve bitni elementi ugovora. Sve navedeno suprotno je načelu savjesnosti i poštenja kao osnovnom načelu obveznopravnih odnosa.

    19. Sama činjenica da je postojala mogućnost odabira valute kao ni odluka da li će tužitelj uzeti kredit ili ne pod ponuđenim uvjetima banke ne znači da je postojala mogućnost pregovaranja.

    20. Što se tiče činjenice da je Ugovor o kreditu solemniziran isto ne predstavlja dokaz da je javni bilježnik rastumačio način promjene kamatne stope. Ovo iz razloga što u situaciji u kojoj parametri promjene kamatne stope nisu utvrđeni ugovorom javni bilježnik korisniku kredita nije mogao rastumačiti parametre promjene kamatne stope koji nisu bili utvrđeni ugovorom kojeg je solemnizirao (Ustavni sud RH u odluci broj U-III-4223/2021 od 1. prosinca 2021.).

    21. Solemnizacija nije dokaz niti da je javni bilježnik protumačio korisniku kredita učinke i pravne posljedice ugovaranja valutne klauzule u CHF. Ovo iz razloga što u ugovorima koji sadrže odredbu kojom se glavnica kredita veže za valutu CHF nisu navedeni niti obrazloženi kriteriji na temelju kojih bi prosječni potrošač mogao predvidjeti ekonomske posljedice koje za njega proizlaze iz te zaštitne klauzule stoga javni bilježnik nije mogao objasniti tužitelju kao korisniku kredita značaj i posljedice ugovaranja valutne klauzule u CHF jer isti nisu bili sadržani u ugovoru kojeg je solemnizirao.

    22. Slijedom navedenog proizlazi da tužiteljica osnovano traži utvrđenje ništenim dijela odredbi članaka u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i dijelu kojim je ugovorena valutna klauzula kako je to specificirano u točkama I i II izreke kao i isplatu temeljem plaćenog po osnovi ništetne ugovorne odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, sve temeljem odredbi čl.323. st.1., čl.1111. st.1. i čl.1115. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.; dalje ZOO).

    23. Istaknuti prigovor zastre nije osnovan. U konkretnom slučaju radi se o restitucijskom zahtjevu te zastrani rok iznosi 5 godina. Podnošenjem kolektivne tužbe za zaštitu interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P- 1401/12 (u kojem postupku je tuženik bio stranka) došlo je do prekida zastare za preplaćene iznose na temelju pojedinačno zaključenih ugovora o kreditima u vremenskom periodu obuhvaćenom kolektivnom tužbom (u tom vremenu sklopljen je i predmetni ugovor), te je zastara ponovno počela teći od pravomoćnosti sudske odluke donesene u tom postupku. Trgovački sudu u Zagrebu je u postupku kolektivne zaštite interesa potrošača donio presudu posl.br.P-1401/12 dana 4. srpnja 2013.g. kojom je utvrđeno da su povrijeđeni kolektivni interesi potrošača ugovaranjem nepoštenih odredbi kojima se u konkretnim ugovorima ugovara promjenjiva redovna kamata prema jednostranoj odluci banke. Ta je odluke postala pravomoćna 13. lipnja 2014.g. kada je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014.g. U odnosu na nepoštenost odredbi koje se odnose na valutnu klauzulu presuda je postala pravomoćna donošenjem odluke broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018.g.

    23.1. Anuitet se sastoji od kamate i glavnice, a zastara teče različito na te iznose odnosno zastara za više isplaćene iznose po osnovu kamate počela je teći 13. lipnja 2014.g. te je istekla 13. lipnja 2019.g., dok je zastara za više isplaćene iznose po osnovi tečajne razlike počela teći 14. lipnja 2018.g. i istekla je 14. lipnja 2023.g. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta sudu preporučenom pošiljkom dana 10. lipnja 2019.g. utuženo potraživanje nije u zastari. Zahtjev za utvrđenjem ništetnosti pojedinih odredbi ugovora ne podliježe zastari.

    23.2. Što se tiče prigovora zastare prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev-2245/2017 od 20. ožujka 2018. u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje ZOO/05), pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe.

    23.3. Nadalje je za navesti kako je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Su-IV-33/2022-2 od 31. siječnja 2022. zauzeto pravno shvaćanje koje glasi:

    "4. Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, sukladno tekstu oba pravna shvaćanja, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.

    5. Zaključak iz točke 4. odnosi se na pravne posljedice tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (krediti u CHF odnosno krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF) i stranke (tuženike) iz tog postupka.“

    24. Neosnovano tuženik osporava tužiteljici aktivnu legitimaciju iz razloga što je neke anuitete plaćanja sestra tužiteljice. Naime, iz iskaza tužiteljice i svjedoka SH, sestre tužiteljice, čiji iskaz je sud također u cijelosti prihvatio budući da je u skladu s ostalim provedenim dokazima, proizlazi da su tužiteljica i njezina sestra postigle dogovor da zajedno kupe kuću u [adresa] koja kuća im je služila za ljetovanje, da bi one 2015. postigle sporazum da kuća pripadne samo tužiteljici zbog čega je tužiteljica svojoj sestri vratila iznos koji je ista uplatila banci na ime povrat kredita. Svjedokinja SH je navela da prema tužiteljici, a vezano za predmetnu nekretninu, nema nikakvih potraživanja, a nikakvih potraživanja da nema niti prema tuženiku glede predmetnog kredita. Međutim, osim navedenog prigovor aktivne legitimacije je neosnovan i iz razloga što je konkretan Ugovor o kreditu sklopljen između tužiteljice i tuženika pa je upravo tužiteljica bila u obvezi tuženiku vraćati kredit, zbog čega je irelevantno što je određene mjesečne anuitete plaćala, sukladno dogovoru između tužiteljice i njezine sestre, upravo sestra tužiteljice. Bitno je da je tuženik sve uplate, pa i one od strane sestre tužiteljice primio kao da je iste uplatila tužiteljica, nije ih odbio, te stoga tužiteljica ima pravo na vraćanje onoga što je više plaćeno zbog ništetnih ugovornih odredbi.

    25. Nije osnovan niti prigovor da se ne radi o potrošačkom ugovoru. Ovo tuženik temelji na činjenici da je u određenom periodu (2015.-2020.) tužiteljica iznajmljivala nekretninu kupljenu sredstvima predmetnog ugovora o kreditu. Međutim, iz iskaza tužiteljice proizlazi da su nekretninu ona i sestra kupile da bi u njoj ljetovale, a da je sa iznajmljivanjem počela 2015. (registrirana je od 2014. međutim kako je navela rješenje je dobila u srpnju 2014. kada je sezona već bila pri kraju) i to iz razloga što je CHF počeo rasti te da bi mogla plaćati rate.

    25.1. Odredbom čl. 3. toč1. ZZP-a potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti.

    25.2. Prema mišljenju suda za procjenu da li se radi u konkretnom slučaju o potrošačkom kreditu bitno je koja je namjera korisnika kredita u vrijeme podizanja kredita kao i način korištenja nekretnine. Iz iskaza tužiteljice i svjedoka proizlazi dokazanim da je nekretnina kupljena da bi se koristila za njihova ljetovanja, dok nadalje proizlazi da je tužiteljica počela nekretninu iznajmljivati tek 10 godina nakon sklapanja ugovora o kreditu što doista potkrjepljuje njezin iskaz da je nekretnina kupljenja kako bi u njoj mogli ljetovati, a iznajmljivati ju je počela kada je počeo rasti tečaj CHF isključivo iz razloga kao bi mogla plaćati rate. S obzirom na nesporan rast rata kredita životnim i prihvatljivim se ukazuje sudu iskaz tužiteljice da je nekretninu iznajmljivala određeno razdoblje isključivo da bi joj to pomoglo u otplati kredita. Stoga se ne može prihvatiti tvrdnja tuženika da se ne radi o potrošačkom kreditu budući da je nekretnina kupljena sredstvima kredita kupljena za privatne svrhe, a da je do potrebe za iznajmljivanjem u jednom razdoblju došlo isključivo zbog nespornog porasta rate kredita odnosno kako bi se ostvarenom zaradom mogao vraćati kredit. Kako dakle proizlazi da je tužiteljica potrošač u smislu odredbi ZZP-a budući da je ugovor o kreditu sklopila u svrhu koja nije namijenjena njenom zanimanju niti poslovnoj ili poduzetničkoj aktivnosti neosnovan je prigovor tuženika kojim osporava tužiteljici svojstvo potrošača.

    26. Kako je tuženik osporavao visinu tužbenog zahtijeva sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financijske struke dipl.oec. Dijani Tomljanović-Butković iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi (list 182-229 spisa) da preplata kamate (više plaćena kamata) iznosi 2.420,32 CHF, odnosno 11.389,27 HRK po početnom tečaju, ili 1.511,60 EUR (tab. 3, st. 7 do 9). Manje plaćena kamata iznosi 6.447,76 CHF, ili 30.341,19 HRK, odnosno 4.027,01 EUR. Neto preplata kamate, kao razlika više i manje plaćene kamate, je negativna i iznosi -4.027,44 CHF, odnosno -18.951,92 HRK, ili -2.515,41 EUR.

    Preplata tečaja (pozitivne tečajne razlike), kada je tečaj bio veći od početnog, iznosi 95.238,74 HRK, odnosno 12.640,33 EUR (tab. 4, st. 9 i 10). Negativne tečajne razlike, kada je tečaj bio manji od početnog, iznose 3.455,65 HRK, ili 458,63 EUR.

    Neto preplata tečaja, kao razlika pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, iznosi 91.783,09 HRK, odnosno 12.181,70 EUR. Ukupna neto preplata kamate i tečaja iznosi 72.831,17 HRK, odnosno 9.666,29 EUR (tab. 5).

    27. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

    28. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je podneskom od dana 21.07.2025. (list 240-247 spisa) precizirala tužbeni zahtjev kao u izreci.

    29. Tuženik je nakon provedenog vještačenja precizirao istaknuti prigovor radi prijeboja u podnesku od dana 30.06.2025. kao u izreci (list 236-239 spisa).

    30. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023. iznijet je stav da „U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtijeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK-CHF bio manji od tečaja HRK-CHF na dan isplate kredita“.

    30.1. Stoga imajući u vidu citiranu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj sud nije ovlašten umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. negativnim tečajnim razlikama koje se odnose na razdoblje kada je tečaj CHF bio niži od onog koji je važio na dan isplate kredita zahtjev tužitelja ovaj sud nije umanjio za utvrđenu negativnu razliku, kao niti za razliku kada je kamata bila niža o početno ugovorene.

    31. U odnosu na istaknuti prigovor radi prijeboja valja navesti da na strani tužitelja (potrošača) ne postoje elementi nepoštenog postupanja iz kojih bi proizlazilo postojanje odgovornosti za eventualnu štetu koju tuženik tvrdi da trpi te čak i ukoliko tuženik smatra da je primjenom nepoštene ugovorne odredbe sam pretrpio određenu štetu, nije ovlašten zahtijevati zaštitu u odnosu na potrošača. Na strani potrošača ne postoji protupravnost niti nesavjesnost u postupanju, niti odgovornost za posljedice utvrđenja nepoštenosti te niti jedan propis ne ovlašćuje tuženika da, pozivajući se na pravna utvrđenja iz kolektivnih presuda kojima je utvrđena povreda prava potrošača, podnosi bilo kakve individualne restitucijske zahtjeve protiv potrošača. Također, valja istaknuti da nedvojbeno nije zakonom zabranjeno ugovarati niti valutnu klauzulu, niti promjenjivu kamatnu stopu međutim ne na način kako je to tuženik u konkretnom slučaju učinio, odnosno bez da je tužitelja informirao o mogućim rizicima. U tom smislu tečaj CHF u vrijeme zaključenja ugovora nije fiksan, već se radi o visini tečaja koji je tužitelju u vrijeme ugovaranja bio poznat, odnosno naveden u otplatnom planu koji mu je uručen te na koji je pristao.

    31.1. Pravne posljedice ništetnosti propisane su odredbom čl. 323. ZOO-a tako da je u slučaju ništetnosti svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a kada to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju dati odgovarajuću naknadu u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. U razdoblju otplate kredita tužitelj ništa nije primio od tuženika već je tuženiku izvršio plaćanja te isplatu kako je on to zatražio time da je tijekom razdoblja otplate kredita došlo isključivo do prijelaza imovine tužitelja u imovinu tuženika, a ne i do prijelaza imovine tuženika u imovinu tužitelja da bi tuženiku pripadalo pravo bilo što zahtijevati od tužitelja primjenom pravila o stjecanju bez osnove iz odredbe čl. 1111. ZOO-a te da bi u iznose pretplata valjalo uračunavati negativne tečajne razlike i negativne razlike po kamatnoj stopi.

    31.2. Osim toga, odredbom čl. 323. st. 2. ZOO-a propisano je da je ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima, nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. U konkretnom slučaju, tuženik je kao jača ugovorna strana povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditu koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nije kao trgovac potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, čime je tuženik postupio suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, kako je to konačno i utvrđeno u kolektivnom sporu. Navedeno vrijedi i za ugovaranje valutne klauzule i promjenjive kamatne stope slijedom čega tuženik, kao trgovac, koji je kriv za sklapanje ništetnih odredbi ugovora, konkretno odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, nema pravo od tužitelja kao potrošača, zahtijevati bilo kakvu naknadu niti u konkretnom slučaju ima osnove za iznose negativnih tečajnih razlika i iznose negativnih razlika po kamatnoj stopi umanjivati preplate tužitelja, slijedom čega je valjalo u cijelosti odbiti tuženikove prigovore radi prijeboja i odlučiti kao u točkama V i VI izreke.

    32. Kako je tužbeni zahtjev postavljen nakon provedenog vještačenja u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, a koji nalaz i mišljenje je sud prihvatio kao objektivan i sačinjen u skladu s dokumentacijom u spisu, a na koji niti stranke nisu imale primjedbi u smislu matematičkog izračuna, sud je isti usvojio. Zatezne kamate tužitelju pripadaju temeljem čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a od plaćanja svakog pojedinog anuiteta do isplate a kako su datumi plaćanja naznačeni u nalazu vještaka, u odnosu na tuženika kao nepoštenog stjecatelja, kako je to i regulirano odredbom čl.1115 ZOO-a pravilima o opsegu vraćanja kod stjecanja bez osnove, koje se primjenjuju i kod vraćanja primljenog temeljem ništetnih ugovornih odredbi.

    33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama iz članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi članka 155. stavak 1. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23; dalje Tarifa).

    33.1. Priznat trošak tužiteljici odnosi se na trošak sastava tužbe (250,00 eur; Tbr. 7.1.), zastupanja dana 7.01.2025., 24.2.2025., 24.09.2025. i 25.11.2025. (250,00 eurx4; tbr.9.t.1), sastava podneska od 21.7.2025. (250,00 eur, tbr.8.t.1), što ukupno iznosi 1.500,00 eur odnosno uvećano za PDV (375,00 eur) 1.875,00 eur.

    33.2. Tužiteljici je dosuđen i trošak vještačenja u iznosu od 250,00 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 218,46 eur. Dakle ukupno je tužiteljici na ime parničnih troškova dosuđen iznos od 2.343,46 eur sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

    33.3. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak podnesaka od 3.1.2025. koji je po svom sadržaju ocjenjen kao nepotreban za vođenje spora, a iz istog razloga nisu priznati niti zatraženi troškovi sastava podnesaka kojima tužiteljica požuruje rad suda. Dakle ne radi se o troškovima potrebnim za vođenje postupka. Nije priznat niti trošak sudske pristojbe na presudu budući da tužiteljica nije obveznica plaćanja iste.

    U Rijeci, 19. siječnja 2026.

    S U D A C

    mr. sc. Ana Zaborac

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka.

    Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.