Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj : Kž-733/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Saše Cvijetića kao predsjednika vijeća te Srebrenke Šantić i Gordane Denona-Kusijanović kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Štefančić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EL zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenog EL izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovnog broja K-348/2017-69 od 23. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog EL te se potvrđuje presuda suda prvog stupnja.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Vukovaru proglašen je krivim okrivljeni EL zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11pa je na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, a na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda tako da se kazna zatvora od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/2025. – dalje: ZKP/08) okrivljenik je dužan oštećeniku HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, isplatiti na ime imovinskopravnog zahtjeva iznos od 405,04 eura (četiri stotine pet eura i četiri centa) u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.
1.2.. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. i 7. ZKP/08, okrivljenik je dužan platiti trošak branitelja po službenoj dužnosti, o kojemu će sud donijeti posebno rješenje te paušalni iznos od 50,00 eura (pedeset eura) i to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio okrivljeni EL putem branitelja Stjepana Šporčića, odvjetnika iz Vukovara zbog bitne postupovne povrede, povrede kaznenog zakona te odluke o troškovima, a s prijedlogom da se ukine prvostupanjska presuda i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru, a s prijedlogom da se žalba okrivljenika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Na temelju članka 474. stavka.1 ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
5. Žalba okrivljenog EL nije osnovana.
6. Okrivljenik žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a po sadržaju žalbe bi se radilo o tome da se smatra kako je ostvarena ona iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, i to u izreci presude koja ne sadrži sve osobne podatke okrivljenika iz članka 272. stavak 1. ZKP/08 kao i u odluci o troškovima koji da nisu dovoljno obrazloženi obzirom na nezaposlenost okrivljenika i činjenicu da nema imovine.
7.U odnosu na bitnu postupovnu povredu vezanu za izreku presude, u izreci pobijane presude su navedeni svi relevantni osobni podaci o okrivljenika odlučni za utvrđivanje njegova identiteta, između ostalog i podaci o OIB [osobni identifikacijski broj]u, datumu rođenja, roditeljima , školovanju, obitelji, imovinskom statusu, koji su bili dostupni u postupku, a izostanak detaljnijih podataka, u odnosu na koje žalba niti ne precizira koje smatra da nedostaju, ne čini izreku presude nerazumljivom u smislu da je stoga nepodobna za razmatranje. Ujedno su o troškovima postupka izneseni sažeti, ali odgovarajući razlozi, o čemu će se navesti u ovoj odluci, pa slijedom svega nije utvrđeno da bi u presudi bila počinjena bitna postupovna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.
8.Iako žalba nije nominalno podnesena zbog pogrešno utvrđeno činjeničnog stanja u sadržaju žalbe se po smislu navoda osporavaju i u činjeničnom pogledu zaključci suda o počinjenju kaznenog djela s namjerom kao i ocjena vjerodostojnosti obrane okrivljenika jer se žalba poziva na navode iz obrane s tvrdnjom da je kazneno djelo počinjeno iz krajnje nužde.
9.Ovaj sud drugog stupnja u pogledu žalbenih tvrdnji o izostanku namjere u počinjenju djela navodi kako se žalbom ne spori da se okrivljenik neovlašteno spojio električnim vodičem na glavni osigurač susjedne kuće i neovlašteno trošio električnu energiju, što je i okrivljenik djelomice priznao u obrani, ali ustvrđujući o kraćem vremenskom razdoblju od onoga kojemu je stavljeno na teret, a izmijenjenom optužnicom se radilo o djelu počinjenom u razdoblju od 1 mjesec i 24 dana. Sama činjenica da je okrivljenik djelomice priznao počinjenje radnje djela (osim vremenske komponente), koje kazneno djelo krađe se inače čini samo s namjerom, potvrđuje uz dio objektivnih obilježja djela i tzv. subjektivno obilježje, odnosno svijest i volju u protupravnom prisvajanju električne energije.
10.Što se pak tiče tvrdnji o postupanju u krajnjoj nuždi s navodima o bolesti djeteta, osim što ove okolnosti nisu potvrđene ni jednim dokazom u postupku, valja navesti i da obranu okrivljenika u stvari nije bilo razloga prihvatiti. Naime, ista nije bila dosljedna jer je u prvoj obrani u postupku naveo o korištenju električne enrgije kroz četiri dana, a iz obrane na raspravi bi proizlazilo da se radilo o devet sati potrošnje električne energije tijekom jedne noći, i to zbog bolesti djeteta. Međutim, svjedok OL je iskazao da je obaviješten od susjeda o tome da je u dvorištu njegove kuće priključen kabel te je pozvana policija, što obeskrjepljuje tvrdnje iz obrane da se priključio jednu noć i to u kasnim noćnim satima. Ujedno je svjedok FL naveo da je prema njihovim evidencijama 4. studenog 2016. mjerno mjesto bilo isključeno pa je zbog toga izvršen obračun za razdoblje od 4.studenog 2016. do 28. prosinca 2016. u kojem razdoblju je očito došlo do neovlaštene potrošnje u kući u kojoj inače nitko ne živi. Stoga i ovaj sud drugog stupnja smatra da je ispravno napravljen financijski obračun neovlašteno trošene električne energije, a sve se odvijalo u razdoblju kada je u zimskim mjesecima u stanu kojeg je koristio okrivljeniku bila isključena električna energija, dok se obrana okrivljenika na način kako je iznesena pravilno ocijenila nevjerodostojnom.
11.Osim toga, krajnja nužda prema članku 22. KZ/11, znači da je isključena protupravnost djela počinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti, ako je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Iz sadržaja žalbe proizlazi da je istodobna opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti bolest djeteta. Bitan element postupanja u krajnjoj nuždi jest okolnost da se istodobna opasnost nije mogla otkloniti na neki drugi način, dakle da osoba koja se nađe u takvoj situaciji nema drugog izlaza nego počiniti radnju kojom su ostvarena zakonska obilježja nekog kaznenog djela. U konkretnoj situaciji, okrivljenik je imao mogućnost izbora, posebno što se nije radilo o iznenadnoj situaciji o kakvoj tvrdi u posljednjoj obrani koja nije prihvatljiva, a problem isključenja električne struje se općepoznato riješava plaćanjem duga dok je okrivljenik izabrao problem riješiti kroz počinjenje kaznenog djela. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nije osnovan žalbeni navod da bi se radilo o postupanju zbog krajnje nužde.
12. Slijedom svega iznesenog ispravno je sud prvog stupnja zaključio da je okrivljenik počinitelj predmetnog kaznenog djela, a ujedno je pravilno primijenjen kazneni zakon kad je okrivljenik proglašen krivim na način kao u izreci prvostupanjske presude.
13.Žalba okrivljenika nije podnesena zbog odluke o kazni, a iako se u sadržaju žalbe ova žalbena osnova ne obrazlaže, svaka žalba okrivljenika podnesena zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona u sebi sadrži i ovu žalbenu osnovu.
14. U tome se smatra da je sud prvog stupnja pravilno ocijenio na strani okrivljenika postojanje olakotnih okolnosti, dok otegotnih nije utvrdio, a koje okolnosti u smislu članka 47. stavak 1. KZ/11 utječu da kazna bude blaža ili teža po vrsti i mjeri pa je uzimajući uz navedeno u obzir stupanj krivnje i pogibeljnost kaznenog djela, sud pravilno izrekao kaznu zatvora i primijenio uvjetnu osudu kojom kaznenom sankcijom će se ostvariti sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, koje se sastoje u društvenoj osudi zbog počinjenog kaznenog djela, jačanju povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaju na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućavanju okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.
15. U odnosu na odluku o troškovima kaznenog postupka suprotno stajalištu žalitelja sud prvog stupnja je uzeo u obzir loše imovinske prilike okrivljenika jer je paušalni iznos troškova kaznenog postupka odmjerio kod donje granice raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka Ministarstve pravosuđa RH(Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11), a ujedno je određeno i da okrivljenik mora platiti troškove vezane za branitelja po službenoj dužnosti. Naime, da bi okrivljenik bio oslobođen od plaćanja troškova, osim lošeg imovinskog stanja mora se utvrditi i da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je dužan izdržavati, i to u aktualnom vremenu, a o čemu ne postoje podaci u spisu. Osim toga, takve okolnosti se mogu i naknadno utvrditi i tada o tome donosi odluku prvostupanjski sud.
16. Slijedom svega navedenog razlozi žalbe nisu ostvareni, a nisu utvrđene niti povrede postupka i zakona na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u opsegu članka 476. stavak 1. ZKP/08, te je na temelju članka 482. ZKP/08 žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.
Rijeka, 14. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Saša Cvijetić
