Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Poslovni broj: P-595/2023-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužiteljice DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima Vici Urliću i Dani Pavlinović Urlić, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Urlić i Pavlinović j.t.d., protiv tuženika pod 1. ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. MN iz [adresa], Ekonomije 24, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4. ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicama Marku Perkušiću i Mirku Perkušiću, odvjetnicima u Imotskom, radi sporova iz nasljeđivanja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključenje dana dana 5. prosinca 2025., u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužiteljice Vice Urlića, odvjetnika u Makarskoj, tuženika pod 1. i 3. osobno te punomoćnika tuženika pod 4. Marka Perkušića, odvjetnika u Imotskom, dana 14. siječnja 2026., objavio i
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice DN i njenog sada pok. supruga ZN te da je tužiteljica suvlasnica za ½ idealnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Izdvaja se iz ostavine iza pok. NN pok. D, OIB: [osobni identifikacijski broj] u predmetu Općinskog suda u Makarska O-460/2021 ½ idealnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 23. svibnja 2023. navodi se kako je tužiteljica rješenjem Općinskog suda u Makarskoj O-460/2021 upućena da pokrene parnični postupak radi izdvajanja pripadajućeg dijela bračne stečevine iz ostavine njenog pok. supruga ZN pok. D, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1947., a umrlog **.**.2021. Naime, tuženi ŽN je tužiteljici osporio da kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za ½ dijela predstavljaju njeno vlasništvo s osnova bračne stečevine te stoga tužiteljica ustaje ovom tužbom. Nekretnina opisana kao da kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i njenog sada pok. supruga NN, stoga je tužiteljica suvlasnica za ½ idealnog dijela navedene nekretnine, što je ista stekla temeljem zakona s osnova bračne stečevine, kao i osnova njenog doprinosa stjecanju zajedničke imovine za vrijeme trajanja braka tužiteljice i NN, pa se taj dio nekretnine treba izdvojiti iz ostavine NN. Tužiteljica je s pok. ZN zaključila brak 1970., a ista je bila neprekidno zaposlena s primanjima istim ili sličnim kao i njen pok. suprug, nakon čega je otišla u mirovinu, uz navedeno je pružala usluge noćenja u domaćinstvu turistima, imala obrt za ugostiteljstvo i turizam te je radila u tom obrtu, brinula o kućanstvu, odgajala djecu, kuhala, pomagala pok. suprugu u njegovom poslu te su ona i pok. suprug na jednake dijelove doprinosili prilikom stjecanja kako predmetne tako i sve ostale njihove imovine. Gore opisanu nekretninu kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] su tužiteljica i njen pok. suprug kupili 1993., a kaparu za kupnju iste su dali prodavateljima u prosincu 1992., obzirom da u trenutku kada su im prodavatelji ponudili navedenu nekretninu za kupnju nisu imali dovoljno svojih novčanih sredstava za kupnju iste, veći dio novaca s kojima su kupili tu nekretninu točnije iznos od 80.343 DEM-a su posudili od sestre tužiteljice TN i njenog supruga PN. Dio kupoprodajne cijene od 15.225 DEM-a platili su novčanim sredstvima koja je tužiteljica dobila od prodaje štanda gospodinu ON. Navedeni iznos posuđenog novca su tužiteljica i njen pok. suprug tijekom dvadesetih godina u više navrata vračali i na posljetku u cijelosti vratili tužiteljičinoj sestri i njenom suprugu, a opisani novca su tužiteljica i njen pok. suprug stekli radom i to na način da su supružnici na jednake dijelove doprinosili stjecanju navedenog novca. Ostataka novca kojim su supružnici platili navedenu nekretninu su stekli radom za vrijeme trajanja braka i to na način da su supružnici na jednake dijelove doprinosili stjecanju navedenog novca. Obzirom na sve gore navedeno razvidno je da je tužiteljica stekla ½ dijela kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K.O. temeljem Zakona s osnova bračne stečevine, kao i s osnova njenog doprinosa stjecanju zajedničke imovine za vrijeme trajanja braka tužiteljice i NN, pa se taj dio nekretnine treba izdvojiti iz ostavine NN.
2. Dana 26. rujna 2023. zaprimljeni je podnesak tuženika pod 1., 2. i 3., kojim isti navode kako priznaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. U odgovoru na tužbu tuženik pod 4. se u cijelosti protivio tužbi i tužbenom traženju, navodi iste u cijelosti osporava kao neosnovane. Navodi kako predmetna nekretnina u trenutku smrti prednika stranaka postupka nije predstavljala imovinu pok. ostavitelja, stoga ista ne bi mogla biti raspravljana u okviru ostavinskog postupka koji se vodi iza smrti pok. NN, niti tužiteljica ima legitimaciju za postavljanje predmetnog tužbenog zahtjeva, iz predmetnog pravnog odnosa prema tuženicima. Naime, za svoga života pok. NN predmetnu nekretninu je darovao tuženiku pod 4., odnosno pok. prednik NN za života je raspolagao sa predmetnom nekretninom u korist tuženika pod 4., nakon čega je isti stupio u posjed navedene nekretnine po izvršenom darovanju, te je isti po navedenom pravnom osnovu vlasnik iste. S navedenim pravnim poslom darovanja su upoznati kako tužiteljica, tako i ostali tuženici, čak što više, drugom imovinom, koje su tužiteljica i pok. NN bili suvlasnici su za života darovanjem raspolagali, što potvrđuje navod Izjave koja se dostavlja u prilog ovoga podneska, kako je za života pok. NN predmetnom nekretninom raspolagao u korist tuženika pod 4.
4. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom rješenja O-460/2021-6 od 28. veljače 2023., izvoda iz matične knjige vjenčanih od 12. srpnja 1976.g., ovjerenog prijevoda sa njemačkog na hrvatski jezik, rješenja SDŽ, Ispostave Makarska Klasa:
UP/I-335-02/98-01/1363 od 20. lipnja 1998., rješenja Ureda državne uprave SDŽ, Službe za gospodarstvo, Pododsjek za turizam, Ispostava Makarska, Klasa: UP/I-335- 02/03-01/785 od 26. lipnja 2003., Obrtnice, potvrda 19. prosinca 1992., 15. lipnja 1993., ugovora od 15. lipnja 1993., prijamnice od 25. kolovoza 1995., kupoprodajnog ugovora od 2. rujna 1999., izvadka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], ugovora "Legmo, 03.01.1955.", dopisa odvjetnika Slavka Pavlovića Lučića upućenog DN i NN od 4. studenog 1996., 27. lipnja 1996., 15. rujna 1997., ovjerenog prijevoda s njemačkog na hrvatski jezik, ugovor o kupoprodaji od 19.2.1993., izjave NN **.**.2017., presude zbog ogluha P-168/06 od 29. ožujka 2006., darovnog ugovora od 1. travnja 2014., kupoprodajnog ugovora od 2. rujna 1999., saslušanjem tužiteljice, tuženika pod 1., 2., 3. i 4., saslušanjem svjedoka ĐN i VN te izjave date kod notara JN od 7. kolovoza 2025.
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice DN i njenog sada pok. supruga ZN te da je tužiteljica suvlasnica za ½ idealnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
7. Uvidom u rješenje ovog suda broj O-460/2021-6 od 28. veljače 2023.g. utvrđeno je da je prekinut ostavinski postupak te da je upućena DN da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak radi izdvajanja iz ostavine ostavitelja na ime bračne stečevine i to nekretnine označene kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za ½ dijela.
Uvidom iz izvoda iz matične knjige vjenčanih za Opštinu [adresa], Mjesni ured Turbe broj: 11/4-201-2/134-76 od dana 12. jula 1976. utvrđeno je da su dana **.**.1970. NN i DN zaključili brak.
Uvidom u mirovinsko osiguranje, tijek osiguranja od 19. prosinca 2013.g. za DN utvrđena su razdoblja rada i uplate temeljem obveznog razdoblja doprinosa te je uvidom u istu utvrđeno da je ista od 16. srpnja 1973.g., pa sve do 6. srpnja 1987. te ponovno od 1. studenog 1989. do 12. lipnja 1999. pretežito bila u radnom odnosu ili na porodiljnom dopustu te da je u tom razdoblju uplaćivala doprinose.
Uvidom u rješenje SDŽ, Ureda za turizam, Ispostava Makarska Klasa: UP/I-335-02/98- 01/1363, Ur. broj: 2181/06/04 -98-2 od 20. lipnja 1998.g. utvrđeno je da je DN odobreno pružanje ugostiteljskih usluga građana, u domaćinstvu u obiteljskoj kući u [adresa] s time da navedene usluge pružat će sezonski, od 1.5. do 31.10. u godini.
Uvidom u rješenje Ureda državne uprave u SDŽ, Ispostava Makarska, Klasa: UP/I- 335-02/03-01/785, Ur. broj: 2181/01-02/04-03-2-AK od 26. lipnja 2003.g. utvrđeno je da se prostor smješten u prizemlju zgrade u [adresa] u kojem će DN obavljati ugostiteljsku djelatnost udovoljava uvjetima određenim propisima o tehničkoj opremljenosti i zaštiti od buke te drugim propisima koji se odnose na obavljanje ugostiteljske djelatnosti, s time da će objekt poslovati sezonski od 1. lipnja do 30. rujna u godini.
Uvidom u obrtnicu broj [broj obrtnice] utvrđeno je da je vlasnik DN, naziv obrta je [obrt]".
Uvidom u potvrdu od 19. prosinca 1992. utvrđuje se da je prodavatelj ŠN potvrdio da je na konto duga za prodaju čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] primio akontaciju od RN u iznosu od 15.000,00 DEM.
Uvidom u potvrdu od 15. lipnja 1993. utvrđuje se da je prodavatelj ŠN potvrdio da je na konto duga za prodaju čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] primio akontaciju od RN u iznosu 79.000,00 DEM.
Uvidom u ugovor od 15. lipnja 1993.g. sklopljen između ŠN i HN kao prodavatelja te NN kao kupca utvrđeno je da predmet ugovora čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], zemljište zvano Gornje ograda, a koje graniči sa zemljištem kupca na kojem ovaj ima izgrađenu obiteljsku kuću.
Uvidom u priznanicu od 25. kolovoza 1995. utvrđeno je da je na ime akontacije od DN primljen iznos od 14.000,00 DEM-a.
Uvidom u kupoprodajni ugovor od 2. rujna 1999. sklopljen između ŠN i HN kao prodavatelja te NN kao kupca utvrđeno je da predmet ugovora čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a čije vlasništvo je utvrđeno presudom OS Makarska P-238/94 od 8. ožujka 1995.
Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga broj 3059 za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak površine 11167 m2 te da je kao vlasnik upisan NN.
Uvidom u ugovor sklopljen 3. siječnja 1995. između PN i FN te ZN i DN utvrđeno je da su PN i KN **.**.1993. posudili ZN i DN iznos od 80.343,00 DEM-a te da su s tim novcem isti kupili zemljište u [adresa] od 1000 m2. Uvidom u korespondenciju između pun. Filke i PN i to Slavka Pavlovića Lučića, upućenog DN i ZN utvrđeno je da su isti Č posudili iznos od 80.343 DEM radi kupnje zemljišta u [adresa] oznake 4385/6 k. o. [katastarska općina].
Uvidom u ugovor o kupoprodaji sklopljen dana 19. veljače 1993. utvrđeno je da je DN prodala ON štand u Bad Salzuflenu za ukupno 15.225,00 DEM. Uvidom u izjavu NN ovjerenu dana 4. rujna 2017. pred načelnikom općine [adresa] – Mjesni ured Turbe pod brojem 02-05-13-II-218/17 utvrđeno je da je NN dozvolio da LN koristi njegovu stambenu jedinicu na adresi [adresa] i suglasan je da ista izvrši prijavu kod nadležnog organa CIPS Travnik adresu kao mjestu prebivališta. Također, njenom suprugu, a svome sinu ŽN ostavio je česticu č.z. 4385/6 K. O. [katastarska općina] jer je drugim nasljednicima ostavio veći dio kuće. Izjavu su potpisali NN, svjedoci GN i EN, dok je ovjeru izvršio UN.
Uvidom u presudu zbog ogluhe OS Makarska broj P-168/06 od 15. svibnja 2006. utvrđeno je da su DN i NN vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
Uvidom u darovni ugovor sklopljen dana 1. travnja 2014. sklopljen s jedne strane DN i NN kao darovatelja te IN kao obdarenika utvrđeno je da je tim ugovorom darovana ¼ kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to zadnja etaža potkrovlje.
Uvidom u izjavu sastavljenu od strane GN u [adresa] dana 7. kolovoza 2025., ovjerenu od strane notara JN, utvrđeno je da je GN iskazao da je u svojstvu svjedoka potpisao izjavu u mjesecu rujnu/septembru 2017. , kojom izjavom je NN svome sinu ŽN darovao nekretninu broj 4385/6 k. o. [katastarska općina]. NN istaknuo je da je predmetna nekretnina isključivo njegova i da je ista upisana na njegovo ime. Svome sinu ŽN rekao da odmah stupi u posjed predmetne nekretnine. Prilikom njegova odmora u Tučepima 2019.g. bio je u kući roditelja ŽN te su tada razgovarali o izjavi NN i tom razgovoru je prisustvovala i DN koja je istaknula da je upoznata sa predmetnom izjavom i da nema ništa protiv iste.
8.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka ĐN i VN.
8.2. Tužiteljica DN u bitnom je iskazala kako je cijeli svoj život radila. Udala se sa 18 godina i tada je također već radila. Nakon udaje njezin suprug i ona su išli radili u Njemačku, djeca dok su bila mala živjeli su kod svekrve, a kasnije kada su bili dovoljno veliki za vrtić išli bi s njima u Njemačku, ujutro bi oni bili u vrtiću, a ona je radila, dok popodne je njezin suprug čuvao djecu, a ona bi radila na crno. U to vrijeme njezin suprug i ona kupili su zemljište kako bi počeli graditi kuću, a to zemljište nije predmet ovog spora. Nisu mogli dobiti dugoročni kredit, nego su podizali mnogo kratkoročnih kredita, jedan za drugim. Plaće bi odlazile na otplatu kredita, a ona bi radom na crno prehranjivala obitelj. Njezin suprug je radio na baušteli i 90-ih godina u Njemačkoj oni su pokrenuli fast -food pod imenom Indis. Oni su ga zajedno pokrenuli, ali kako je njezin suprug radio, glasio je na njezino ime. 1993. su prodali fast-food za 15.000,00 DEM-a i taj novac su dali M za kaparu za zemljište koje je predmet ovog spora. Također je posudila 80.000,00 DEM-a od svoje sestre. U to vrijeme njezin suprug i ona otvorili su restoran u Njemačkoj, u tom restoranu radili su oboje, njezin suprug ujutro je radio na građevini, a u restoranu bi radio popodne. Navodi kako je znala raditi u tom restoranu po 16 sati, za Novu godinu i 36 sati, sve kako bi vratila novac svojoj sestri. Poslije rata je dolazila u Hrvatsku odraditi sezonu, iznajmljivala je sobe turistima, a cijelo to vrijeme njezin suprug je bio u Njemačkoj, došao bi ovdje samo na godišnji odmor, nakon sezone vraćala bi se u Njemačku i tada je radila kod svog sina ŽN. Kada je njezin suprug navršio 63 godine, otišao je u mirovinu i onda su se oboje vratili u Hrvatsku. Nekretnina koja je predmet ovog postupka knjižena je na ime njezinog supruga, ali oni su znali da je to zajedničko vlasništvu, čak su se u stvarnosti i podijelili, ona je na svom dijelu uzgajala cvijeće. Ističe kako njezin sin ŽN nema nikakva prava na toj nekretnini. Predmetno zemljište su kupili od novaca koje su dobili prodajom svog fast food-a, kao i novaca kojeg su stekli svojim radom njezin suprug i ona, a također su na tu kupnju iskoristili i novac kojeg su posudili od svoje sestre. Novac za kupnju tog zemljišta zaradili su radeći u Njemačkoj, kasnije radeći u restoranu, a poslije rata imala je obrt za turizam, a nakon sezone išla bi radili u Njemačku. Tužiteljica je iskazala da njezin suprug nikada ne bi raspolagao sa nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] na način da ju je darovao sinu ŽN te izjavu supruga ovjerenu dana 4. rujna 2017., a koja prileži listu 57 spisa, vidjela je prvi put na ostavini kod javnog bilježnika. Njezin sin ŽN nikada nije stupio u posjed te nekretnine od dana darovanja 2017.
8.3. Tužena pod 1. ČN navela je kako je slušala iskaz svoje majke i tom iskazu nema što dodati. Navodi kako predmetno zemljište u naravi predstavlja parking iza njihove obiteljske kuće. Ponavlja da novac kojim je to zemljište kupljeno je dobiveno od prodaje fast- food-a Inbis i to iznos od 15.000,00 DEM-a, poznato joj je da su im tetak i teta posudili preko 80.000,00 DEM-a, s tim da ne zna točan iznos, ali joj je poznato da su svi radili u restoranu kako bi vratili taj novac. Smatra da vlasnici predmetnog zemljišta su mama i tata, s time da smatra da će oni djeca njihova prava ostvarivati kad mama i tata umru. Novac teti i tetku vraćali su njezini tata i mama. Nije joj poznato da bi njezin otac darovao predmetno zemljišta ŽN niti je ŽN sudjelovao u kupnji tog zemljišta.
8.4. Tuženik pod 2. MN istaknuo je kako novac kojim je kupljeno zemljište koje je predmet ovog postupka stečeno je radom njegovih roditelja. U to vrijeme imali su fast-food Inbis koji su roditelji prodali i u to vrijeme je kupljeno zemljište. Poslije su njegovi roditelji uzeli restoran, svi su radili u tom restoranu i s tako stečenim novcem otplaćeno je zemljište. Ne zna točno koji iznosi su posuđeni, jer je u to vrijeme bio mlad i na to nije obraćao pažnju, ali zna da je novac posuđen od tete TN, mamine sestre. Zemljište koje je predmet ovog postupka smatra da je u vlasništvu njegove majke. Novac teti TN vraćali su njegovi roditelji, a taj novac je zarađen radom u restoranu s time da je moja majka kuhala i konobarila, a ostali su pomagali kao konobari, otac je radio i na baušteli. Za darovanje predmetnog zemljišta bratu saznao je tek poslije i to nakon smrti oca kod javnog bilježnika. Na predmetnom zemljištu su uvijek parkirali gosti, a ponekad i susjedi.
8.5. Tuženik pod 3. IN u bitnom je naveo kako u vrijeme dok je njegova majka radila u Indisu, on je bio je u vrtiću, a kada su počeli radovi u restoranu on je bio u nižim razredima osnovne škole i ne sjeća se svih detalja oko kupnje predmetnog zemljišta. Sjeća se da je rijetko viđao svoju majku, jer je u to vrijeme puno radila, ona bi došla kući i dala bi im ručak i nakon toga bi opet odlazila raditi. Ne sjeća se svih detalja, ali se sjeća da se u kući spominjala teta TN i da su tu bile jače rasprave. ŽN ne koristi zemljište koje je predmet ovog postupka.
8.6. Saslušani tuženik pod 4. ŽN istaknuo je kako u vrijeme dok je njegova majke imala I, on je učio zanat za kuhara i negdje u vrijeme kada su njegovi kupili restoran, on je završio zanat, odnosno na temelju njegove diplome i njegove struke njegovi roditelji su mogli kupiti restoran. Restoran nije ostvarivao veliki profit i zato je njegov otac bio prisiljen raditi na baušteli, on je imao svoj obrt i radio je za sebe, a ne za drugoga i on je stjecao većinu novaca kojim je otplaćeno zemljište. Njegovi roditelji su taj restoran imali otprilike 3 - 4 godine. Smatra da je predmetno zemljišta kupljeno novcem kojeg je zaradio njegov otac kao samostalni obrtnik, odnosno na građevini. Sa svojom obitelji na ljetovanju 2017. godine je bio u [adresa], došao je njegov otac i sastavio je izjavu koja prileži listu 57 spisa. Ta izjava je dana iz razloga što je on financirao svoje roditelje, oni su njemu taj novac vratili, ali u trenutku kada im je trebalo on im je te novce posudio. Otac je rekao da tu izjavu sastavlja iz razloga da njemu napravi perspektivu u Hrvatskoj, ističe da ima 9-oro djece, s time da je jedno dijete umrlo i on je želio da ima nešto ovdje. U ljeto 2017., a nakon što je njegov otac sastavio izjavu, on je bio u [adresa] i tada je otac ponovio u prisutnosti njegova majke i svjedoka SN i GN da njemu poklanja to zemljište. Predmetno zemljište u naravi predstavlja parking, odnosno na njemu su sagrađena četiri apartmana i ti apartmani se iznajmljuju radnicima. Otac i on su imali jako dobar odnos i otac bi došao do njega u Njemačku 3-4 puta godišnje. S ostatkom obitelji nije u dobrim odnosima, budući ga je majka istjerala iz kuće, odnosno prije 10-ak godina su imali jednu raspravu u [adresa], kada mu je majka rekla da mu ne preporuča da se više vrati. Ponovio je da on i njegova obitelj su 2017. bili su u [adresa], Bosna i Hercegovina, tada je tata došao iz [adresa] u [adresa] i napravio je izjavu čija ovjera je izvršena u mjesnom uredu. Potom ga je pozvao da dođe na lice mjesta u [adresa]. On je došao [adresa] na nekretninu i tada je otac ponovio sve što je napisano, to je ponovio pred majkom i svjedocima, sve se to desilo u rujnu 2019.
To zemljište nije nikada koristio, jer nisu bile takve okolnosti u obitelji. Istaknuo je da je uvijek davao potporu svojoj obitelji i financijski i mentalno, čak je pomogao bratu MN kupiti njegovu nekretninu.
8.7. Svjedok ĐN iskazao je kako je bio veliki prijatelj sa pok. NN, poznaje ga sigurno 20 godina, bili su dobri prijatelji, oboje su radili u Njemačkoj, ali tamo se nisu družili, jer su bili u različitim gradovima, družili bi se kada bi se vidjeli u Hrvatskoj. On je uvijek nešto radio i ako mu je bila potrebna pomoć za nešto uvijek bi zvao njega. Također, kada je došao iz [adresa], jer je imao koronu, on ga je vodio na testiranje. Zna da je dugo želio kupiti to zemljište i kada mu se konačno pružila mogućnost, on nije imao dovoljno novaca, poznato mu je netko posudio taj novac, misli rođaci u Zagrebu, ali nije siguran. Zna da je njegova supruga DN radila u restoranu u Njemačkoj i u Hrvatskoj. Također su iznajmljivali sobe, poznato mu je da bi došle osobe iz Bosne, koje bi čistile te sobe tijekom sezone. Ta kuća je imala tri kata, jedan kat je bio od ŽN, drugi od IN, nije mu poznato čiji je treći kat. Na nekretnini koja se nalazi preko puta cesta, a nasuprot njihove kuće napravljen je veliki iskop te su napravljene četiri garaže koje su kasnije pretvorene u sobe, od kojih su se iznajmljivale dvije. Te četiri garaže je napravio NN i on ih je i iznajmljivao. Poznato mu je da kada su građene te garaže da mu je nedostajalo novca i da mu je te novce dao ŽN, ali detalji mu nisu poznati. Ta nekretnina je kupljena 2008. ili 2010. godine. Sjeća se da je jednom prilikom došao iz Bosne i pričao mu je kako stariji sin ŽN ima devetero djece, dok se ostali nisu ženili i da ga je to ljutilo i zato da je tu nekretninu prenio na ŽN. Rekao mu je da je to izjavio pred GN, s kojim je bio dobar prijatelj, a također je to ponovio pred svojom suprugom DN. Bio je prisutan kada je to rekao svojoj supruzi DN, naime oni su svi zajedno sjediti za stolom, DN je na to samo slegnula ramenima. Smatra da je ta nekretnina bila isključivo njegovo vlasništvo, odnosno da je on to kupio samo sa svojim novcima, jer da je njegova supruga dala novce za tu kupovinu, onda bi se i ona uknjižila kao suvlasnik. I nakon darovanja u posjedu te nekretnine bio je NN, on je i dalje iznajmljivao predmetnu nekretninu i istu je dorađivao. Zna da je jednom prilikom podigao zid kako se zemlja sa strane ne bi obrušavala. Također mu je poznato da je imao planove da sa ŽN dalje nastavi graditi tu nekretninu. NN i ŽN su bili u jako dobrim odnosima, zna da bi boravio kod njega u Njemačkoj svake godine od 11. do 3. mjeseca, dakle bio bi kod njega otprilike 4 mjeseca svake godine, a to mu je poznato, budući kada bi se vratio njega bi zvao da ga pokupi na autobusnom kolodvoru u Posušju. Nije mu poznato tko je sada točno u posjedu te nekretnine, pretpostavlja da je obitelj NN, a ŽN tamo sada ne smije doći, on je prijavljen na adresi svjedoka. Na nekretnini je viđao DN i IN, tada oni nisu bili u nikakvom sukobu i koristili su predmetnu nekretninu, naime tamo je bila i mašina za rublje koju bi oni znali koristiti. DN i IN nakon 2017., su koristili prostorije gdje je bila ostava i mašine, nisu imali potrebe drugo koristiti. Također bi tu parkirali automobile. Od kada se sve ovo desilo, sa DN i CN nije u dobrim odnosima. Zna da je darovao NN predmetno zemljište darovao ŽN kada je bio u Bosni, tada je došao u [adresa] sa GN i predočio nam je da je to poklonio ŽN, tada je to rekao i svojoj supruzi DN, koja je samo slegnula ramenima i rekla ako si tako odlučio, ona nije ništa rekla protiv toga. Zna da DN i NN nisu bili u dobrim odnosima. Također mu je poznato da kada je umro NN, IN je potjerao ŽN zajedno sa suprugom i djecom iz obiteljske kuće, odnosno iz restorana.
8.8. Svjedok VN iskazao je kako mu je poznato oko čega se vodi ovaj postupak, on je njihov prvi susjed, navodi kako je tamo doselio 2004. i sada tamo živi. Poznato mu je da ta nekretnina pripada obitelji ŽN, zna da je u posjedu te nekretnine bio pok. Ž, a sada su ga naslijedili DN i djeca. Navodi kako poznaje DN, ČN, MN i IN, dok ŽN ne poznaje, misli da ga nikada u životu nije niti vidio te se stoga ne može niti izjasniti da li ga je ikada vidio na predmetnoj nekretnini. Za vrijeme života ZN na predmetnoj nekretnini viđao je tužiteljicu.
8.9. Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka, te iskazima tužiteljice i tuženika pod 1., 2. i 3., budući su isti životni, argumentirani i suglasni kako međusobno, tako dugim dokazima provedenim u postupku.
Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika pod 4., u dijelu u kojem je naveo da je predmetno zemljište kupljeno novcem kojeg je njegov otac stekao radeći na baušteli, slijedom čega isto predstavlja njegovu vlastitu imovinu.
9. Temeljem odredbe čl. 361 st. 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., 75/14., 5/15., 103/15., dalje ObZ), koja izvire iz jednog od temeljnih načela pravnog poretka o zaštiti stečenih prava, na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. godine, kao dana početka primjene ObZ-a, primjenjuju se odredbe ranijeg Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" br. 11/78., 27/78., 45/89., 51/89. - službeni pročišćeni tekst, 59/90., 25/94., 162/98., dalje ZBPO).
10. Tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljica i pok. NN sklopili brak 1970., te da su bili u braku do njegove smrti. Tijekom tog braka, 1993. godine kupljena je predmetna nekretnina, a za koju je dana kapara 1992. Dakle, budući je nekretnina kupljena za vrijeme trajanja braka, ista predstavlja bračnu stečevinu.
Naime, odredbama ZBPO-a i to čl. 270. – 273., propisano je imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna. Imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina. Također, imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u članu 271. ovoga zakona, njegova je posebna imovina. Nadalje, odredbom čl. 277. ZBPO-a propisano je da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno te da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima, dok sa svojom posebnom imovinom bračni drug raspolaže samostalno. Iz iskaza tuženika pod 1., 2. i 3. i tužiteljice proizlazi da su DN i NN za kupovinu predmetne nekretnine posudili novac od TN i PN, a to je potkrijepljeno i dopisima punomoćnika TN i PN DN i ZN, dok jedan dio novaca je prikupljen prodajom fast fooda, što je također dokumentirano ugovorom o prodaji.
Iako je u svom iskazu tuženik pod 4. ŽN naveo da smatra da je predmetna nekretnina kupljena novcem kojeg je zaradio njegov otac kao samostalni obrtnik, odnosno na građevini, to ne čini predmetnu nekretninu njegovom posebnom imovinom, već temeljem odredbe čl. 277. ZBPO-a upravo je zajednička imovina.
11. Odredbom čl. 278. ZBPO-a propisano je da bračni drugovi mogu sporazumno podijeliti zajedničku imovinu tako da odrede suvlasničke dijelove u čitavoj ili u jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bračnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine, dok je odredbom čl. 281. ZBPO-a određeno da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.
Tijekom postupka utvrđeno je da je od sklapanja braka DN radila u Njemačkoj, o čemu su dostavljeni dokazi o visini primanja, ista je brinula o odgoju i podizanju djece, a također tijekom sezone bavila se pružanjem turističkih usluga, što je dokazano kako iskazima stranaka i svjedoka, tako i obrtnicom izdanom na njeno ime.
Dakle, ovaj sud utvrđuje da su DN i NN sudjelovali u podjednakim omjerima u stvaranju zajedničke imovne, slijedom čega je ona vlasnica upravo ½ dijela predmetne nekretnine.
12. Tuženik pod 4. osporio je pravo tužiteljici, navodeći da je upravo on vlasnik predmetne nekretnine te je kao dokaz priložio izjavu sastavljenu dana 4. rujna 2017. u [adresa].
Odredbom čl. 479. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. , d155/2023., dalje ZOO) propisano je da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Nadalje, odredbom čl. 482. ZOO-a propisano je da ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku, a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
Prvenstveno valja istaknuti da izjava nema sve potrebne sastavnice koji bi ugovor o darovanju trebao imati. Naime, u izjavi se navodi "…ostavljam čz 4385/6 k. o. [katastarska općina] jer sam drugim nasljednicima ostavio veći dio kuće", dakle upotrebljavaju se izrazi ostavljam i drugim nasljednicima, što ima značaj oporuke, a ne darovanja. Također, nema izjave daroprimca da se dar prihvaća.
Isto tako iz iskaza svjedoka razvidno je da nije izvršena predaja posjeda, slijedom čega ugovor nema potrebnu formu.
Sve da bi i uzelo da se radi o ugovoru o darovanju, za napomenuti je da u vrijeme raspolaganja tom imovinom (4. rujna 2017.) Zakon o braku i porodičnim odnosima više nije bio na snazi (prestao je važiti 01. srpnja 1999.), pa se u pogledu valjanosti tog raspolaganja primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima (o apsolutnoj ili djelomičnoj ništetnosti pravnih poslova) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (o zajedničkom vlasništvu).
Radi se o zajedničkoj imovini bračnih drugova kojom u smislu odredbe čl. 61. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV) bračni drugovi raspolažu zajednički, a iznimno radi zaštite povjerenja u pravnom prometu treća osoba može na temelju pravnog posla koji nije sklopljen s oba bračna druga steći pravo vlasništva na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se štiti povjerenje u zemljišne knjige, ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajedničko (st. 2. iste odredbe).
13. U konkretnom slučaju ne štiti se pravo na istinitost i potpunost zemljišne knjige, budući se stanje zemljišne knjige nije niti utvrđivalo kod davanja izjave. Isto tako, budući da je tuženik pod 4. član obitelji, nije mu nikako moglo ostati nepoznato da je predmetna nekretnina kupljena za vrijeme trajanja braka njegovih roditelja, da su oba roditelja radila i pridonosila stjecanju imovine, slijedom čega predmetna nekretnina predstavlja zajedničku imovinu. Štoviše, od dana sastavljanja predmetne izjave isti nije niti pokušao stupiti u posjed predmetne nekretnine.
14. Odredbom čl. 61. ZV-a propisano je da treća osoba može steći vlasništvo (i druga stvarna prava) na nekretnini u zajedničkom vlasništvu na temelju pravog posla koji nije sklopljen sa svim zajedničarima ako je ta treća osoba postupala savjesno s povjerenjem u zemljišne knjige, što je već rečeno ovdje nije slučaj.
Slijedom navedenoga, prema stavu ovog suda, tuženik pod 4. nije stekao vlasništvo nad ½ predmetne nekretnine, budući ista predstavlja zajedničku imovinu DN i NN.
15. Dakle, u konkretnom slučaju predmetna nekretnina predstavlja zajedničku imovinu DN i NN, slijedom čega udio Z u omjeru od ½ dijel valja izdvojiti iz ostavinske mase, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom I.
16. Dana 26. rujna 2023. zaprimljeni je podnesak tuženika pod 1, 2. i 3. u kojem isti navode kako priznaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
17. Odredbom čl. 331. st. 1. ZPP-a propisano je da ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja)., slijedom čega je u odnosu na tuženike pod 1., 2., i 3. donesena presuda na temelju priznanja.
18. Odluka o trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a, s time da je vrijednost predmeta spora utvrđena sukladno odredbi čl. 40. st. 5. ZPP-a u iznosu od 6.630,00 eur.
Budući je tužiteljica u cijelosti uspjela u postupku, kao parnični trošak priznaje joj se nagrada za sastav tužbe od 100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023.), pristup na ročišta održana dana 7.2.2024., 15.5.2024., 20.9.2024., 21.1.2025, 14.4.2025. i 5.12.2025. , kao i nagrada za sastav podneska od 5.9.2025., ukupno 800 bodova, odnosno 1.600,00 eur. Taj trošak treba uvećati za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno za iznos od 400,00 eur, što daje trošak tuženika u visini od 2.000,00 eur.
Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci pod točkom II.
Makarska, 14. siječnja 2026.
S U T K I NJ A:
Mirjana Urlić
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA: - pun. tužitelja,
- tuženima pod 1., 2. i 3.,
- pun. tuženika pod 4.
- u spis.