REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
PR-858/2022-50
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja MS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Marii Mandić, odvjetnici iz Zaprešića, Ulica hrvatske mladeži 6, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupan po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o. iz Zagreba, Draškovićeva 40/II, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenoga 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Marie Mandić, odvjetnice te zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Filkovića, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 14. siječnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o je
I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja MS koji glasi:
"1. Utvrđuje se da je nedopušten otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 21.04.1997., kasnije izmijenjen ugovorom o radu od 01.05.2019. g. između tuženika Addiko bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i tužitelja, MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji otkaz je tuženik dao tužitelju Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja od 28.02.2022. g.
2. Raskida se Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 21.04.1997., kasnije izmijenjen ugovorom o radu od 01.05.2019. g. između tuženika Addiko bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i tužitelja, MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s danom 04.04.2022. godine.
3. Nalaže se tuženiku, Addiko bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 da tužitelju, MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana."
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Tužitelj MS (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 13. travnja 2022. navodi da je zaposlen kod tuženika Addiko Bank d.d. (dalje u tekstu: tuženik) koji je 28. veljače 2022. donio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja. Tuženik je tužitelju otkazao ugovor o radu zbog navodno osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa bez prava na otpremninu. Tužitelj je protiv navedene odluke u zakonskom roku uložio zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio. Tužitelj ističe da ne postoji opravdani razlog za redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja budući da tužitelj nije počinio povrede obveza iz radnog odnosa koje mu se stavljaju na teret. Tužitelj ističe da ima gotovo 25 godina neprekinutog radnog staža kod tuženika te smatra da je odluka o otkazu donesena kako bi tuženik izbjegao obvezu plaćanja otpremnine tužitelju koja iznosi oko 110.000,00 kuna. Iz odluke o otkazu proizlazi da je tužitelj navodno povrijedio akte tuženika vezane uz korištenje službenog vozila te da je neovlašteno nakon radnog vremena i za vrijeme vikenda bez odobrenja nadređene osobe koristio službena vozila. Postupanjem tužitelja navodno je nastala šteta u iznosu od 7.670,00 kuna. Tužitelj osporava da bi njegovo postupanje predstavljalo osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, s obzirom da je postojala ustaljena poslovna praksa kod tuženika da koristi službeno vozilo na način da ga zaduži dan prije službenog putovanja, s obzirom da tužitelj stanuje u [adresa], što je tuženiku poznato, te da ga potom, u slučaju da se sa službenog putovanja vrati kasno navečer ili u vrijeme vikenda kada javni prijevoz više ne funkcionira, službeno vozilo zadrži na svojoj kućnoj adresi u [adresa], te ga potom slijedećeg radnog dana vrati u sjedište firme. Za takvu praksu tužitelja znali su njegovi nadređeni djelatnici i to su odobrili. Tužitelj ujedno napominje da se promatrano razdoblje odnosi na period epidemije korona virusa u vrijeme kada javni prijevoz nije funkcionirao, odnosno nije bilo preporučljivo koristiti isti, radi čega je tužitelj koristio službeno vozilo na relaciji [adresa] – [adresa] u slučaju kada mu nije bio dostupan javni prijevoz. Tužitelj radi svog zdravstvenog stanja spada u visoko rizičnu skupinu kojoj nije bilo preporučljivo koristiti javni prijevoz za vrijeme trajanja epidemije korona virusa. Tužitelj u svakom slučaju ističe da je tuženik trebao tužitelju najprije izreći opomenu pred otkaz, ukoliko je bilo kakvih nepravilnosti vezano uz korištenje službenog vozila, a ne otkaz ugovora o radu. Tužitelj ističe i to da ga tuženik nije upoznao sa aktima koji su na snazi vezano uz korištenje službenog vozila niti je educiran o tome na koji način se koriste službena vozila. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 17. kolovoza 2023. tužitelj predlaže utvrditi nedopuštenom odluku o otkazu te ujedno sudski raskinuti ugovor o radu s danom 4. travnja 2022., a sve kako je to navedeno u izrijeci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da je u cijelosti poštivana procedura otkazivanja, budući da je tužitelj prije donošenja odluke o otkazu pozvan na davanje obrane, koju obranu je tužitelj iznio, te je ujedno proveden postupak savjetovanja s radničkim vijećem koje se suglasilo s predloženom odlukom o otkazu. Nadalje, tuženik ističe da je postojao opravdani razlozi za donošenje odluke o otkazu, a koji razlozi su detaljno navedeni kroz 20 točaka odluke o otkazu i temelje se na nalazu unutarnje revizije. Iz nalaza unutarnje revizije proizlazi da je tužitelj koristio službena vozila tuženika kada za to nije imao valjano izdani putni nalog niti odobrenje nadređene osobe, niti odobrenje uprave tuženika. Svojim postupanjem tužitelj je u više navrata povrijedio pravila tuženika sadržana u "Politici službenih putovanja" i proceduri "Službeni automobili". Tužitelj nije osporio počinjenje teške povrede radne obveze, a iste predstavljaju opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja od 28. veljače 2022. (str. 6-15 spisa), u ugovor o radu (str. 16-19 spisa), u zahtjev za zaštitu prava (str. 20-26 spisa), u poziv na davanje obrane (str. 28-30 spisa), u obranu tužitelja (str. 31-32 spisa), u dokument "Službeni automobili" (str. 42-49 spisa), u "Politiku službeni putovanja" (str. 50-62 spisa), u putne naloge (str. 63-71, 216-224 spisa), u izvješće o reviziji (str. 77- 113 spisa), u očitovanje radničkog vijeća (str. 114 spisa), u tablicu korištenja vozila (str. 125-129 spisa), u specifikacije računa INA kartice za točenje goriva (str. 136-210 spisa), saslušani su svjedoci ČS (str. 231-234 spisa), NS (str. 234-235 spisa), MSK (str. 243-246 spisa), ĐS (str. 246-247 spisa), OS (str. 271-273 spisa), JS (str. 273- 275 spisa), ŽS (str. 278-280 spisa) te tužitelj MS kao parnična stranka (str. 281-283 spisa).
4. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz sljedećih razloga.
5. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti odluke o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja od 28. veljače 2022.
6. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz dokaza koji prileže spisu da je tužitelj odluku o otkazu zaprimio 1. ožujka 2022., te je protiv iste pravodobno dana 14. ožujka 2022. uložio zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio. Iz povratnice koja prileži spisu proizlazi da je tuženik zahtjev za zaštitu prava uredno zaprimio 16. ožujka 2022., što znači da je za tužitelja počevši od 1. travnja 2022. počeo teći rok za podnošenje tužbe sudu, koju tužbu je tužitelj podnio pravodobno dana 13. travnja 2022. Iz navedenog proizlazi da je tužba tužitelja pravodobna i dopuštena, sve sukladno odredbi čl. 133 st. 1 i 2 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR).
7. U odnosu na obvezu savjetovanja tuženika s radničkim vijećem prije donošenje odluke o otkazu, na koju činjenicu sud pazi po službenoj dužnosti, tuženik je u spis dostavio očitovanje radničkog vijeća od 25. veljače 2022., iz kojeg proizlazi da je radničkom vijeću odluka o otkazu dostavljena na savjetovanje 18. veljače 2022., sa kojom odlukom se radničko vijeće suglasilo u svom očitovanju od 25. veljače 2022. Budući da tužitelj tijekom postupka nije iznio navode koji bi ukazivali na povredu obveze savjetovanja s radničkim vijećem, a ujedno je tuženik dokazao da je savjetovanje proveo, sud je utvrdio da odluka o otkazu nije ništetna iz razloga predviđenog odredbom čl. 150 st. 12 ZR-a.
8. Nadalje, spisu prileži poziv tuženika na davanje obrane od 10. siječnja 2022., u kojem se navode povrede obveza iz radnog odnosa koje se tužitelju stavljaju na teret te ujedno obrana tužitelja od 11. veljače 2022. u kojoj se tužitelj očituje na poziv tuženika i ono što mu se stavlja na teret. Iz tih dokaza proizlazi da je tuženik prije donošenja odluke o otkazu postupio sukladno odredbi čl. 119 st. 2 ZR-a te da je pozvao tužitelja na iznošenje obrane prije donošenja odluke otkazu.
9. Iz odluke o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa. Iz obrazloženja odluke o otkazu proizlazi da je na temelju nalaza unutarnje revizije utvrđeno da je tužitelj u periodu od siječnja 2020. do listopada 2021. neovlašteno koristio službene automobile tuženika u službene i privatne svrhe, a da za to nije imao valjane putne naloge niti odobrenje nadređene osobe, odnosno odobrenje uprave tuženika. Detaljnom analizom i pregledom podataka utvrđeno je da je tužitelj koristio automobile suprotno aktima tuženika sadržanim u proceduri "Službeni automobili" i "Politici službenih putovanja" i to na način da je koristio službene automobile nakon radnog vremena i za vrijeme vikenda bez odobrenja nadređene osobe, da je koristio službene automobile za privatne potrebe u duljim vremenskim razdobljima, a da za to nije imao putni nalog niti odobrenje nadređenog djelatnika, da prijeđena kilometraža premašuje kilometražu odredišta evidentiranih u dnevnicima vožnje, te da je netočno evidentirao podatke u dnevniku korištenja automobila, s obzirom da je u nekim situacijama kao polazište naveo Zagreb te konačno odredište Zagreb, a iz kartice točenja goriva je vidljivo da je gorivo uzeto na benzinskoj postaji u [adresa], koja destinacija uopće nije navedena u dnevniku vožnje. U obrazloženju odluke o otkazu detaljno se navode sva sporna putovanja za koja tužitelj ili nije uopće nije imao izdan putni nalog, ili je korištenje vozila koje proizlazi iz dnevnika vožnje premašivalo putni nalog za službeno putovanje kojeg je tužitelj imao. Tako se u obrazloženju odluke o otkazu navodi korištenje vozila tužitelja u periodu od 2. siječnja 2020. do 7. siječnja 2020. koje je poduzeto izvan opsega putnog naloga, zatim putovanje u periodu od 5. ožujka 2020. do 9. ožujka 2020. koje je također poduzeto izvan opsega putnog naloga, zatim u periodu od 11. rujna 2020. do 29. rujna 2020. koje je poduzeto bez izdanog putnog naloga za lokaciju Zagreb, zatim za dan 12. studenoga 2020., bez putnog naloga, zatim za period od 2. prosinca 2020. do 7. prosinca 2020., koje putovanje je bilo bez putnog naloga za lokaciju u Zagrebu, pri čemu je utvrđeno da je gorivo preuzeto na benzinskoj postaji u [adresa], zatim za period od 10. prosinca 2020. do 14. prosinca 2020., opet bez putnog naloga za područje Zagreba, pri čemu je utvrđeno uzimanje goriva u [adresa], ista situacija utvrđena je još za period od 18. prosinca 2020. do 21. prosinca 2020., zatim za period od 25. veljače 2021. do 2. ožujka 2021., zatim od 6. travnja 2021. do 14. travnja 2021., potom od 22. travnja 2021. do 28. travnja 2021. te od 20. svibnja 2021. do 26. svibnja 2021., od 13. srpnja 2021. do 22. srpnja 2021., od 16. kolovoza 2021. do 26. kolovoza 2021., do 30. kolovoza 2021. do 7. rujna 2021. te od 8. rujna 2021. do 20. rujna 2021. Nadalje, za putovanje koje je obavljeno u periodu od 25. ožujka 2021. do 29. ožujka 2021. je utvrđeno da podatci iz dnevnika vožnje ne odgovaraju izdanom putnom nalogu kao i za putovanje koje je obavljeno od 6. svibnja 2021. do 13. svibnja 2021. Ista situacija utvrđena je i za službena putovanja koja su bila u periodu od 11. lipnja 2021. pa do 24. lipnja 2021. kada je tužitelj putovao u Dubrovnik, te za putovanje od 9. srpnja 2021. do 13. srpnja 2021. kada je tužitelj putovao u Osijek. Ista situacija utvrđena je i prilikom putovanja u periodu od 18. listopada 2021. do 22. listopada 2021. kada je tužitelj putovao u Zadar. U odluci o otkazu se dalje navodi da je svojim postupanjem tužitelj povrijedio interne akte tuženika, koje povrede prema odredbi čl. 98 st. 1 t. 1 i st. 2 t. 1 Pravilnika o radu tuženika predstavljaju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koje se sastoje u nezakonitom raspolaganju sredstvima rada, nesvrsishodnim i neodgovornim korištenjem sredstava te nanošenjem materijalne štete tuženiku. U odluci se dalje navodi da je tužitelj pozvan na iznošenje obrane, koju obranu je iznio, međutim da unatoč tome tuženik smatra da postoje razlozi za otkazivanje ugovora o radu tužitelju. Naime, neposredno nadređeni rukovoditelj tužitelja u svojoj izjavi demantira navode tužitelja te negira da bi odobrio službena putovanja na način kako to tvrdi tužitelj. Stoga tuženik utvrđuje da postoji opravdan razlog za otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja.
10. Tužitelj u svom zahtjevu za zaštitu prava u bitnome navodi kao u tužbi. Tužitelj se referira na svako pojedino putovanje, a u odnosu na putovanja koja su se odvijala u Zagrebu navodi da za ista nije ispunjavao putni nalog, budući da su se radovi odvijali u Zagrebu. Za sve navedeno tužitelj ističe da je imao odobrenje neposredno nadređene osobe, odnosno da je njegova neposredno nadređena osoba sa time bila upoznata. Tužitelj u bitnome istovjetno navodi i u svojoj obrani koju je dao svojim dopisom od 11. veljače 2022.
11. Tuženik je u spis dostavio dokument pod nazivom "Službeni automobili" iz kojeg proizlazi da se automobili iz kategorije 3 koriste na način da se u aplikaciji "Resources" unosi zahtjev za rezervaciju na ime osobe koja će ga koristiti, da se u taj zahtjev upisuje datum i vrijeme preuzimanja i povrata, a za korištenje preko noći potrebno je upisati broj putnog naloga. Nadalje se navodi da se vozilo preuzima na info desku zajedno sa karticama za gorivo i dnevnikom vožnje. Istim dokumentom je propisano da korištenje automobila iz kategorije 3 nije dopušteno za vrijeme vikenda ili nakon radnog vremena osim ako za to ne postoji odgovarajuće obrazloženje, odobrenje nadređene osobe te dozvola Tima Upravljanje investicijama. Svi automobili kategorije 3 ako se ne koriste sukladno gornjem izuzetku moraju ostati parkirani na službenom parkirnom mjestu.
12. Nadalje, spisu prileži "Politika službenih putovanja" u kojoj je propisano da u slučaju potrebe za službenim putom, službeni automobil je potrebno unaprijed rezervirati putem aplikacije "Resources", zabranjeno je koristiti navedeni pool automobil izvan rezerviranog perioda te tijekom vikenda. Još se navodi da je pri korištenju pool automobila potrebno pridržavati se uputa i pravila koja su definirana pravilnikom "Službeni automobili".
13. Tuženik je u spis dostavio i putne naloge koji se odnose na putovanja koja su navedena u odluci o otkazu, za ona putovanja za koja je izdan putni nalog, a isti se nalaze na str. 63-71 spisa, odnosno 216-224 spisa. Navedena dokumentacija nije relevantna za rješenje ovog spora, s obzirom da se promatra putovanje tužitelja koje je poduzeto mimo putnog naloga, odnosno bez izdanog putnog naloga.
14. Spisu također prileži izvješće o reviziji koja je poduzeta vezano za korištenje službenih vozila više registarskih oznaka i od strane više djelatnika. Iz izvješća o reviziji utvrđeno je da postoji propust u proceduri korištenja službenih vozila te da ne postoji interna kontrola vezana uz korištenje službenih vozila. U internoj reviziji se navodi da postoji propust u implementaciji akata tuženika vezano uz rezervaciju i korištenje službenih automobila izvan odobrenja koja proizlaze iz putnih naloga. U internoj reviziji detaljno su navedena putovanja koja se navode i u odluci o otkazu. Iz izvješća proizlazi da je glavni revizor koji je obavio internu reviziju ČS.
15. Tuženik je također u spis dostavio specifikaciju računa INA kartice na prodajnim mjestima iz koje je moguće utvrditi na kojim benzinskim postajama je uzeto gorivo za pojedino vozilo, odnosno uz korištenje određene INA kartice.
16. U odnosu na postupanje tužitelja, a vezano uz povrede obveza iz radnog odnosa koje mu se stavljaju na teret te postojanje eventualnog odobrenja nadređenog djelatnika, sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja kao parnične stranke.
17. Iz iskaza svjedokinje ČS u bitnome proizlazi da je ista obavila proces revizije u suradnji s odjelom ljudskih resursa, a vezano uz korištenje službenih automobila. Promatrali su određen period i određen broj korisnika s najvećim brojem rezervacija automobila. U slučaju tužitelja utvrdili su nepravilnosti da je vozilo korišteno izvan radnog vremena i vikendom. U takvom slučaju djelatnik treba imati odobrenje nadređenog djelatnika, kontaktirali su nadređenog djelatnika NS te su utvrdili da nije postojalo odobrenje niti su takvo odobrenje dobili, te su stoga zaključili da se radi o nepravilnostima. Navodi da se za svaki posao izvan Zagreba otvara putni nalog koji se popunjava odmah po povratku s putovanja. Unutar revizije također je utvrđeno postojanje putovanja koji su pokriveni putnim nalozima i koja putovanja su u cijelosti bila u skladu s putnim nalozima. Utvrdili su korištenje automobila nakon radnog vremena i u dane vikenda, za koje nije postojao putni nalog niti odobrenje nadređenog djelatnika. Također je bilo slučajeva gdje podatci iz putnog naloga nisu odgovarali stvarnim podatcima korištenja automobila u pogledu kilometraže. Nisu dobili dokumentaciju da bi nadređeni djelatnik odobrio takav način korištenja automobila. U nekim situacijama uočili su znatno odstupanje od stvarno prijeđenih kilometara iz dnevnika vožnje u odnosu na one iz putnog naloga, a za što nisu dobili obrazloženje. Također je utvrđeno da je tužitelj koristio službenu karticu za točenje goriva izvan sjedišta banke i izvan mjesta rada koje je bilo navedeno u dnevniku vožnje. Navodi još da su interni akti tuženika objavljeni na portalu banke i dostupni svim zaposlenicima, a u pitanju su bili automobili iz kategorije 3, odnosno vozila namijenjena za korištenje svim radnicima po potrebi. Navodi da nisu utvrđene nepravilnosti u odnosu na preostala tri djelatnika koja su promatrali revizijom. Svjedokinja navodi da su analizirali podatke o kilometrima iz putnog naloga, zatim one koji proizlaze iz dnevnika korištenja vozila, očekivali su manja odstupanja, fokusirali su se na značajnija odstupanja koja su nelogična. Logično je da se radnik kreće u okviru grada u kojem se odvija službeno putovanje i to nije problematizirano, to su manja odstupanja. 30 do 40 kilometara odstupanja nije neznačajno jer se radi o prelasku u idući grad. Dokumentacija je poslana tužitelju na pregled, od tužitelja je zatraženo da dostavi očitovanje i dokumentaciju, odnosno eventualna odobrenja. Nisu dobili odobrenja te su zatražili od nadređene osobe podatak postoji li odobrenje. Budući da nisu dobili odobrenje, navedeno su utvrdili kao nepravilnost. Svjedokinja još navodi da se automobili rezerviraju kroz aplikaciju, da se putni nalog može kreirati bez odobrenja nadređenog djelatnika, ali da bi se isti odobrio potrebno je odobrenje nadređenog djelatnika. Dnevnik vožnje stoji u svakom autu i popunjava se ručno. Upisuje se datum, početna kilometraža, relacija, završna kilometraža te podatak o točenju goriva. Postojale su tri evidencije korištenja službenih vozila, kroz bazu za rezervaciju vozila, kroz ljudske resurse gdje se otvara putni nalog, a potom još i fizički prilikom preuzimanja vozila kada se popunjava dnevnik vožnje. Za kontrolu cijelog tog procesa bio je zadužen JS. Kroz reviziju su uspoređivali podatke iz sve tri baze. Utvrđeno je također da JS nije provodio kontrole na adekvatan način. Kao polazišnu osnovu uzeli su rezervacije, bilo je slučajeva da je vozilo rezervirano a u stvarnosti nije korišteno, radi čega su analizirali i podatke iz dnevnika vožnje. Za korištenje službenog vozila unutar Zagreba nije potrebno otvarati putni nalog. Za sve što je izvan Zagreba, kao što je Samobor ili [adresa], otvara se putni nalog. U pogledu troškova goriva uzeli su samo ono gorivo koje je točeno u dane kada nije bilo odgovarajućeg putnog naloga ili odobrenja. Svjedokinja još navodi da u putnim nalozima tužitelja nije bilo odstupanja u smislu nedostatnih podataka, bilo je disbalansa između stvarnog korištenja auta i pokrivenosti putnih naloga.
18. Svjedok NS u svom iskazu navodi da je bio direktno nadređeni djelatnik tužitelju. Navodi da je tužitelj imao potrebe obilaziti poslovnice diljem Hrvatske i koristiti službeno vozilo za što je svjedok odobravao putne naloge. To se radilo putem HR net aplikacije. Zna da je provedena interna revizija, došlo je izvješće te se tražilo da se relacije potkrijepe odobrenjem. U odnosu na neka putovanja postojala su odobrenja koja su provedena u HR net aplikaciji, u odnosu na ostala, svjedok je to mogao odobriti uz obrazloženi zahtjev tužitelja, međutim takav zahtjev nije stigao niti je svjedok ta putovanja odobrio. Za korištenje automobila u Zagrebu nisu se otvarali putni nalozi, to je bila loco vožnja. Svjedok ističe da tužitelju nije odobravao korištenje vozila van vremena putnog naloga. Fizički nije kontrolirao korištenje vozila, nije odobravao korištenje vozila nakon radnog vremena i vikendom. Nije tužitelju izrijekom odobrio da službenim vozilom ostane u mjestu prebivališta, pa da tek slijedeći dan vrati automobil u sjedište poslodavca. Vozilo se moglo rezervirati i preuzeti i prije nego što počne službeno putovanje. Praksa je bila takva da se vozilo preuzima na dan putovanja i vraća odmah po povratku. Za korištenje automobila bio je nadležan JS. Poslovi u odjelu tužitelja odvijali su se i izvan radnog vremena i vikendom ako se poslovnica privremeno trebala staviti izvan funkcije. Ako su se radovi odvijali primjerice od četvrtka do utorka, onda je putni nalog obuhvaćao i dane vikenda. Za slučaj da se to odrađivalo u Zagrebu tada je evidentiran prekovremeni rad, a putni nalog se nije otvarao jer se radilo o loco vožnji. Svjedok je kontrolirao i odobravao prekovremeni rad. Svjedok vjeruje da se putni nalozi nisu otvarali niti za radove u Samoboru ili [adresa], odnosno za Zagrebačku županiju. Navodi da je tužitelj u slučaju da je primjerice krenuo na put prema Osijeku, kada je zatraženo da obiđe još neke poslovnice u Slavoniji, trebao doraditi putni nalog i navesti sve destinacije.
19. Svjedokinja MSK u svom iskazu navodi da je u vrijeme otkaza radila na poziciji direktorice ljudskih potencijala. Navodi da su akti tuženika objavljeni na mrežnoj stranici i dostupni svakom radniku da se upozna. U odnosu na povrede koje se tužitelju stavljaju na teret ističe da se za korištenje vozila iz kategorije 3 trebalo podnijeti zahtjev za službeni put kojeg odobrava nadređena osoba kao i korištenje službenog vozila. U putnim nalozima se navodi početak i kraj putovanja, a u automobilu se nalazi dnevnik korištenja vozila u kojem se navodi i početna i završna kilometraža. Zna da je iz interne revizije utvrđeno da korištenje vozila nije odgovaralo putnim nalozima. Pozvali su tužitelja na očitovanje, tužitelj se očitovao nakon čega je započeta procedura otkazivanja. Tužitelj nije imao odobrenje nadređene osobe za korištenje vozila izvan radnog vremena i u vrijeme vikenda. Pitalo se nadređene djelatnike koji su rekli da nisu dali odobrenje. Ukoliko nema putnog naloga niti odobrenja nadređenog djelatnika, vozilo se ne može koristiti. Također nisu odgovarali prijeđeni kilometri koji su navedeni u putnim nalozima s onima koji proizlaze iz dnevnika vožnje u vozilu. Bile su velike razlike u prijeđenim kilometrima. Nije sporan broj kilometara na putnom nalogu, nego njegova neusklađenost s podatcima iz automobila. Osoba koja popunjava putni nalog navodi kilometre i ima mogućnost dodati kilometre koji su potrebni za kretanje na samoj lokaciji. Za uzimanje vozila dan prije službenog putovanja, primjerice ako tužitelj putuje u Rijeku, a ima prebivalište u [adresa], potrebno je odobrenje nadređene osobe. U putnom nalogu se u tom slučaju kao početak putovanja navodi slijedeći dan, a za uzimanje automobila ranije treba imati odobrenje nadređene osobe. Uz odobrenje nadređene osobe za slučaj da se tužitelj kasno navečer vrati s putovanja može se vratiti vozilo slijedeći dan. Nadređena osoba može usmenim putem odobriti vraćanje vozila slijedećeg dana. U okviru revizije tražili su pisano očitovanje svih nadređenih osoba. Svjedokinja navodi da se putni nalog otvarao za udaljenosti koje su 30 kilometara izvan Zagreba, a ispod toga je loco vožnja koju je trebalo zabilježiti. Navodi da se za loco vožnju također otvarao putni nalog i nema saznanja da se za loco vožnju koristio službeni automobil bez putnog naloga. Odjel upravljanja imovinom je trebao kontrolirati prijeđene kilometre i dnevnik vožnje. Ukoliko tužitelj nema odobrenje nadređene osobe, dužan je vratiti automobil u sjedište do određenog datuma do kojeg traje putovanje.
20. Svjedok ĐS u svom iskazu navodi da je u vrijeme otkaza radio kao direktor IT operacija u kojem odjelu je radio tužitelj. Nije bio direktno nadređeni tužitelju već je to bio NS. Saznanja svjedoka se temelje isključivo na izvještaju interne revizije. Navodi da nema ovlast odobriti tužitelju dulje korištenje vozila koje prelazi datum koji je naveden na putnom nalogu, nadređena osoba odobrava putne naloge. Po proceduri tužitelj nije smio koristiti vozilo kategorije 3 vikendom ili izvan radnog vremena, a bez putnog naloga ili odobrenja nadređenog djelatnika. Ukoliko se posao na lokaciji izvanredno produži, u tom slučaju treba se iskoordinirati sa svim odjelima koji sudjeluju na projektu i može se donijeti odluka da se ostane duže na putovanju. Auto se trebao vratiti sukladno vremenu koje je navedeno u rezervaciji. Svjedok nije imao saznanja da tužitelj ostaje u [adresa]. Svjedok nije provjeravao to za koje datume je tužitelj zatražio putni nalog, odnosno rezervirao vozilo, a kada se nalazio na službenom putu. Nema saznanja da bi tužitelj ostao u [adresa] nakon službenog putovanja koje je obavio u Rijeci. Loco vožnja bila je za sve poslove koji su odrađeni u [adresa] te [adresa], za koje se nije otvarao putni nalog.
21. Svjedok OS u svom iskazu navodi da je radio na poziciji voditelja investicija u sektoru upravljanja imovinom. Usko je surađivao s tužiteljem, osobito kod otvaranja novih poslovnica. Također su koristili službena vozila za službena putovanja. Vozila su se rezervirala u informatičkom sustavu, u samom vozilu se navelo kada je preuzeto i kilometraža, a također se otvarao i putni nalog u kojem se navodi planirano putovanje. Međutim, putni nalog se tek zatvara nakon obavljenog putovanja jer se može nešto razlikovati u odnosu na planirano putovanje. Putne naloge odobravala je nadređena osoba. Znalo se dogoditi da su u zadnji trenutak saznali da slijedećeg dana idu na putovanje, tada više nisu mogli otvoriti putni nalog, već bi nakon putovanja i otvorili i zatvorili putni nalog, koji treba odobriti nadređena osoba. Bila je ustaljena praksa da se auto uzima dan ranije, ako djelatnik ne živi u [adresa], a putni nalog se otvara tek od onog dana kada počinje službeno putovanje. Za loco vožnje nisu se otvarali putni nalozi. U slučaju da se kasno završi s poslovima na terenu, bilo je uobičajeno da se auto ostavi na adresi prebivališta, pa tek slijedećeg dana vrati u firmu. Moglo se dogoditi da su u tijeku službenog putovanja saznali da moraju ostati duže, u tom slučaju je dovoljno provjeriti do kada je auto slobodan te sa osobom koja je slijedeća rezervirala auto dogovoriti vraćanje auta. I u tom slučaju putni nalog je trebalo zatvoriti s onim danom do kada je trajalo službeno putovanje, a auto se vraća prema dogovoru i rezervaciji. U svakom slučaju se u automobilu upisivao trenutak preuzimanja auta i kilometraža. Bio je čest slučaj da u vozilu nisu bili upisani kilometri koji su bili vidljivi. Poslodavac nije provodio edukaciju oko korištenja službenih vozila. Postojala je baza podataka u kojoj su bile procedure i njihove izmjene. Nitko im nije rekao da se moraju upoznati sa procedurom. Moguće je bilo i to da kada se došlo do destinacije da se trebalo obići i neke druge lokacije koje su udaljene radi pribave materijala i slično. Bilo je gradova u kojima imaju više poslovnica, pa su obilazili više poslovnica u tijeku putovanja. Navodi da je kod njega u odjelu radio ĆS koji živi u [adresa] i koji je uobičajeno vozilo uzimao dan ranije u slučaju odlaska na službeni put. Svjedok je bio s time upoznat i on mu je nadređeni djelatnik. To je bio usmeni dogovor. Djelatnici njegovog odjela znali su uzeti auto preko vikenda, svjedok je to znao i to je usmeno odobrio. Svjedok ne zna je li prema internim aktima dopušteno uzeti vozilo bez odobrenja nadređenog. Postojao je slučaj da se poslovi rade preko vikenda, primjerice planirani završetak poslova je u subotu, ali se vidi da se mora ostati i u nedjelju, u tom slučaju djelatnik nazove i kaže da će ostati u nedjelju, mora postojati kontakt radnika i nadređenog.
22. Svjedok JS u svom iskazu navodi da je radio na poziciji voditelja voznog parka. Automobili su se rezervirali putem aplikacije, za što nije trebalo odobrenje nadređenog i aplikacija je funkcionirala na taj način da nije dopustila rezervaciju vozila ako je to vozilo za isti period rezervirano. Vozilo se preuzimalo na info desku, u dnevnik vožnje se upisivao datum i vrijeme preuzimanja vozila, početna kilometraža, završna kilometraža, vrijeme vraćanja vozila te podatci o točenju goriva. U aplikaciji nisu bili vidljivi putni nalozi niti za koje datume su otvoreni. Nakon što je tužitelju otkazan ugovor o radu implementirana je nova aplikacija prema kojoj su objedinjeni putni nalozi i rezervacija vozila. Sada postoji i opcija gdje se odmah u putnom nalogu upisuje da je vozilo potrebno uzeti dan ranije. To sve nije bio slučaj u 2021. Znalo se dogoditi da su se vozila vraćala na rezervi, iako je bilo potrebno nadopuniti spremnik goriva prije vraćanja, a i znalo se dogoditi to da u dnevniku vožnje nisu navedeni stvarni kilometri. Poslodavac nije provodio edukaciju o tome kako koristiti aplikaciju za službena vozila. U periodu dok je svjedok koristio službeno vozilo znao je preuzeti vozilo već u petak nakon radnog vremena i odvesti ga u [adresa] gdje stanuje, a potom u ponedjeljak krenuti na službeni put, od kada je otvorio i putni nalog. To je bila uobičajena praksa za osobe koje nemaju prebivalište u [adresa]. Po tom pitanju nije utvrđeno nikakvih problema, a nakon implementacije nove aplikacije bilo je redovito to da se vozilo uzima ranije. Problem je bio oko komunikacije s nadređenim djelatnikom i sa činjenicom je li isti upoznat s time da će djelatnik ranije preuzeti auto. Svjedok je znao koji djelatnici češće idu na put te je pretpostavio da je nadređena osoba upoznata s time da trebaju ranije preuzeti vozilo, pa nije tražio posebna odobrenja. Tužitelj je bio jedna od tih osoba. Svjedok je imao saznanja da je i tužitelj znao ranije zadužiti vozilo, odnosno da ga je znao ostaviti preko vikenda u [adresa], svjedoka nitko nije upozorio da se na taj način ne smije koristiti vozilo. Svjedok navodi da kada je on ranije zaduživao vozilo radi odlaska na službeni put, njegov nadređeni djelatnik je s time bio upoznat. Također je bio upoznat s time da svjedok zadržava auto preko vikenda i morao je to odobriti. Postojala je pisana procedura o korištenju službenih vozila prema kojoj su se automobili iz te kategorije mogli koristiti vikendom ili ranije jedino uz odobrenje nadređenog djelatnika. Svjedok u aplikaciji nije mogao vidjeti postoji li odobrenje nadređenog djelatnika za korištenje vozila izvan putnog naloga, to odobrenje moglo se dati i usmeno.
23. Svjedok ŽS u svom iskazu navodi da je radio u istom odjelu kao i tužitelj, ali u različitom timu. Njemu je nadređeni djelatnik bio ŠS. Često je odlazio na službeno putovanje na koje ga je upućivao nadređeni djelatnik. Nakon toga rezervirali su auto u sustavu, za putovanje po gradu Zagrebu i okolici nije trebao putni nalog. S obzirom da stanuje u [adresa], za putovanje u Split rezervirao je vozilo dan ranije i imao je običaj preuzeti vozilo dan ranije i dovesti ga u [adresa]. Potom bi sljedećeg jutra krenuo na putovanje prema Splitu. Isto tako ukoliko bi se sa putovanja vratio kasno navečer, auto je ostavio kod sebe u [adresa], te je sljedećeg dana vratio auto u Zagreb. Rezervacija vozila i putni nalozi nisu bili vezani tako da se vozilo moglo rezervirati i bez putnog naloga. Vozilo je mogla rezervirati i osoba koja fizički nije vozila auto, ukoliko bi zajedno s kolegom išao na putovanje. Za takav način korištenja vozila znao je nadređeni djelatnik i to je odobrio. Također se na samoj lokaciji službenog putovanja vozilo koristi za odlazak po materijal, obilazak poslovnica, odlazak na ručak i slično. Gorivo se moglo uzeti na bilo kojoj benzinskoj postaji INA-e u RH. Putni nalog je postavljen tako da čim se navedu relaciji putovanja on automatski izbacuje najkraću relaciju, a ne uzima u obzir kilometre koji se učine na samoj lokaciji. Svjedoka nitko nije tražio da uskladi podatke o kilometraži između putnog naloga i dnevnika vožnje. Suglasnost nadređenog djelatnika za uzimanje vozila izvan putnog naloga bila je usmena. Znalo se dogoditi da je uzimao gorivo i u periodima izvan putnog naloga, u slučaju da je ranije preuzeo vozilo, te je uzeo gorivo prije odlaska na put. Nije bilo edukacije o načinu korištenja službenih vozila. Svjedok navodi da je to bio uobičajeni način korištenja vozila, znao je da i tužitelj na taj način koristi vozilo. Svjedok navodi da je koristio vozilo izvan radnog vremena i vikendom, o čemu je obavijestio svog nadređenog, a on je prije puta znao način na koji će auto biti korišten. Nije automobil koristio za putovanja od posla do kuće, u slučaju da je redovite poslove obavljao u Zagrebu. Nikada nije koristio službeno vozilo izvan putnog naloga bez odobrenja nadređenog djelatnika. Nikada nije koristio vozilo bez odobrenja nadređenog djelatnika, izvan radnog vremena i vikendom. Ako bi vozilo stajalo kod svjedoka jedan dan, to je bilo u službene svrhe, uz odobrenje nadređene osobe, a radi obavljanja posla.
24. Tužitelj u svom iskazu navodi da je radio u IT sektoru te je jako često bio na putu. Ostvarivao je velik broj prekovremenih sati, koje su odobravali nadređeni, kod nadređenih se vodila evidencija prekovremenog rada, oni su bili upoznati sa svime što tužitelj radi. Neposredno nadređena osoba bio je NS, a njemu nadređeni ĐS, koji su oboje sjedili u tužiteljevoj neposrednoj blizini. Oni su znali i odobrili tužiteljev način korištenja službenog vozila. Tužitelj je za putovanje koje je trebalo početi rano ujutro uzimao vozilo dan ranije, čak i za putovanje u Osijek, jer je slijedećeg dana odmah putem autoceste krenuo na put. U tom slučaju napravljeno je više kilometara, tužitelj tvrdi da su to njegovi nadređeni znali i odobrili. S obzirom na velik broj putovanja moguće je da za svako putovanje nije tražio usmeno odobrenje nadređenih, ali je aute rezervirao putem sustava, preuzeo ih u garaži, gdje su također bili parkirani nadređeni djelatnici kao i direktori te su mogli vidjeti tužitelja kako uzima auto. Tužitelj je na taj način koristio auto sigurno 15 godina i nitko ga nije nikada upozorio. Upisivao je kilometre u vozilu, katkada nisu bili točno upisani. U odnosu na točenje goriva koristili su INA karticu, a s obzirom da se benzinska postaja nalazi u neposrednoj blizini tužiteljevog mjesta stanovanja, tužitelj je imao običaj natočiti gorivo prije kretanja na put. Nigdje nije propisano da se gorivo ne smije uzimati izvan putnog naloga. Za loco vožnju nije se pisao putni nalog, a i tada se uzimalo gorivo. Pod loco vožnju spadao je ne samo Grad Zagreb, već i [adresa] pa čak i [adresa], za koji se nije pisao putni nalog. Svjedoci nisu istinito naveli u dijelu kada su naveli da nisu znali način na koji tužitelj koristi vozilo te također u dijelu kada je svjedokinja MSK navela da se za loco vožnju otvarao putni nalog, što nije bio slučaj. Tužitelj nije dobivao pisana odobrenja za korištenje službenog vozila, imao je usmeno odobrenje nadređenog djelatnika, odnosno rekao mu je da uzima auto, a ako on ništa na to nije rekao, tužitelj je smatrao da on zna da tužitelj uzima auto. Često je odrađivao poslove vikendom, čak i na poslovnicama u Zagrebu, za što je tužitelj koristio službeno vozilo, bilo je potrebno voziti opremu i stvari iz poslovnica. Čak i da to nije rekao nadređenima, oni su prema zdravom razumu trebali zaključiti da tužitelj koristi službeno vozilo i kada nije pisao putni nalog, s obzirom da se posao radio u Zagrebu. Normalno je da je tih dana koristio auto na relaciji [adresa] – [adresa] i točio gorivo u [adresa]. Tužitelj navodi da je bio upoznat s internim aktima koji reguliraju pitanje korištenja službenih vozila. Zna da je dozvoljeno koristiti vozilo izvan radnog vremena i vikendom uz odobrenje nadređenih. Znao je koristiti vozilo na relaciji [adresa] – [adresa] samo ako je radio prekovremeno ili ako je slijedećeg dana krenuo na put. U pitanju je bio velik broj putovanja, ne može se sjetiti svakog detalja. U vrijeme pandemije Covid-19 dok je bio lockdown i dok nije radio javni prijevoz, moguće je da je koristio službeno vozilo i za putovanje kući, a sve uz odobrenje nadređenih. Nadređeni su znali da tužitelj dolazi u Zagreb, a javni prijevoz se nije mogao koristiti. Ako je ostavljao auto preko vikenda u [adresa], nije koristio vozilo za vožnju po [adresa], već ga je vozio opet kada je išao u Zagreb. Moguće je da nije upisao sve lokacije u putnom nalogu na koje je bio upućen, ali je to upisao u dnevniku vožnje, zbog čega je nastala razlika u kilometrima.
25. Sud je ocijenio iskaze svjedoka istinitima budući da su u bitnome u suglasju jedan s drugim i s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Jedino se dio iskaza svjedokinje MSK ocjenjuje neistinitim u dijelu kada navodi da se i za vožnju po Gradu Zagrebu i okolici otvarao putni nalog, budući da drugačije proizlazi iz iskaza svih ostalih svjedoka i tužitelja. Donoseći odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je prije svega uzeo u obzir okolnosti koje su navedene u odluci o otkazu, a koje tužitelj tijekom postupka nije osporio, odnosno nije ih učinio nevjerodostojnim. Prije svega se to odnosi na vožnje tužitelja kod kojih je kao polazište i odredište naveden Grad Zagreb, a za koje nije izdan putni nalog (što samo po sebi nije sporno jer je iz iskaza svih svjedoka, osim MSK i tužitelja sud utvrdio da za vožnju po Zagrebu i bližoj okolici nije otvaran putni nalog). Iz odluke o otkazu proizlazi da je u pitanju bilo 11 takvih vožnji ( za period od 11.09.2020. pa do 29.09.2020., za dan 12.11.2020., te od 2. 12. 2020. pa do 7. 12. 2020., od 10. 12. 2020. pa do 14. 12. 2020., od 18. 12. 2020. pa do 21. 12. 2020., od 22.04.2021. pa do 28.04.2021., od 20.05.2021. pa do 26.05.2021., od 13.07.2021. pa do 22.07.2021., od 16.08.2021. pa do 26.08.2021., od 30.08.2021. pa do 7.09.2021., od 8.09.2021. do 20.09.2021.) za koje je tužitelj kao početnu i završnu točku naveo Zagreb, prilikom kojih vožnji je prijeđen velik broj kilometara (od 210 do čak 1038), navedene vožnje su se odvijale i u dane vikenda (bez putnog naloga), a u većini slučajeva je gorivo točeno na benzinskoj postaji u [adresa]. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj netočno prikazivao korištenje službenog vozila, budući da je evidentno vozilo koristio za relaciju do [adresa], a to nigdje nije navedeno.
26. Nadalje, iz iskaza svjedoka NS i ĐS jasno proizlazi da oni tužitelju nisu odobrili takav način korištenja službenog vozila, a navodi tužitelja da su oni to sigurno znali jer su sjedili jedni dio drugih u sobi i mogli su ga vidjeti u garaži kako dolazi autom, nisu relevantni jer ne predstavljaju odobrenje nadređenih osoba. Naime, sukladno odredbi čl. 5.2 dokumenta "Službeni automobili" propisano je da korištenje automobila kategorije 3 nije dopušteno za vrijeme vikenda ili nakon radnog vremena, osim ako za to ne postoji odgovarajuće obrazloženje, odobrenje nadređene osobe te dozvola Tima Upravljanje investicijama. Također je odredbom odjeljka 4 dokumenta "Politika službenih putovanja" navedeno da je zabranjeno koristiti pool automobil izvan rezerviranog perioda te tijekom vikenda, a da se pri korištenju automobila potrebno pridržavati uputa i pravila iz dokumenta "Službeni automobili". Tužitelj u svom iskazu potvrđuje činjenicu da je znao za akte tuženika i da je s njima bio upoznat. Stoga je tužitelj za svako korištenje vozila vikendom, odnosno bez putnog naloga u situaciji kada je tim vozilom putovao u [adresa], trebao imati odobrenje nadređenih djelatnika, što nije imao. To potvrđuju i iskazi svjedoka OS u dijelu kada svjedok iskazuje da je bio upoznat s činjenicom da je djelatnik ĆS, koji je radio u njegovom odjelu, uzimao vozilo dan prije službenog puta, a on je kao nadređeni djelatnik to odobrio. U svom iskazu svjedok je naveo da su djelatnici njegovog odjela znali uzeti auto preko vikenda, što je on odobrio. Također i svjedok JS u svom iskazu navodi da je u vrijeme dok je i on koristio službena vozila kategorije 3 njegov nadređeni djelatnik bio upoznat s time da je ranije zadužio vozilo, odnosno da je vozilo zadržao preko vikenda. Svjedok navodi da je usmeno tražio odobrenje od svog nadređenog djelatnika. Suglasno tome iskazivao je i svjedok ŽS koji u svom iskazu navodi da je preuzimanje vozila ranije u odnosu na službeno putovanje odobravao njegov nadređeni djelatnik (ŠS) koji je to znao, radilo se o usmenom odobrenju. Tužitelj u svom iskazu nije osporio činjenicu da su se dogodila njegova putovanja koja su navedena u odluci o otkazu, kao niti to da je u pojedinim slučajevima zadržavao automobil preko vikenda, međutim svoje postupanje opravdava time da je to bila ustaljena praksa kod tuženika, da su to njegovi nadređeni znali i da su bili upoznati s načinom na koji je tužitelj koristio vozilo. Iz navedenog nije utvrđeno da je tužitelj imao potrebno odobrenje nadređenog djelatnika za takav način korištenja službenog vozila. Niti iz iskaza tužitelja ne proizlazi da bi tužitelj imao odobrenje nadređenog djelatnika za korištenje vozila koje je navedeno u odluci o otkazu, a niti je to utvrđeno iz iskaza svjedoka NS. Stoga je sud utvrdio da tužitelj nije imao odobrenje nadređenog djelatnika za korištenje službenog vozila u periodima i na način kako je to navedeno u odluci o otkazu.
27. Budući da je uvidom u nalaz interne revizije, koji je naveden u obrazloženju odluke o otkazu, utvrđeno da je tužitelj u velikom broju slučajeva koristio službeno vozilo bez da je za to imao putni nalog ili odobrenje nadređenog djelatnika, a da je nedvojbeno putovao u [adresa], odnosno da je koristio vozilo i preko vikenda, sud je utvrdio da je tužitelj svojim postupanjem počinio osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koje su opravdan razlog za otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja.
28. Navodi tužitelja da je automobil koristio u vrijeme dok nije funkcionirao javni prijevoz zbog epidemije korona virusa su paušalni i ničim dokazani, a ujedno je sud utvrdio da je tuženik promatrao period počevši od siječnja 2020. (prije proglašenja epidemije Covid-19 na području RH) pa do listopada 2021. (u vrijeme kada je lockdown zbog Covid-19 bio završen i kada je uspostavljen javni prijevoz), u kojem čitavom periodu je tužitelj koristio vozilo protivno internim aktima tuženika, a za što nije imao odobrenje nadređenog djelatnika. Prema mišljenju suda sve i da je tužitelj kao kronični bolesnik koristio službeno vozilo za odlazak kući u vrijeme dok nije funkcionirao javni prijevoz, odnosno kada tužitelju nije bilo preporučljivo korištenje javnog prijevoza, za takvo postupanje tužitelj je trebao imati odobrenje nadređenog djelatnika, što tužitelj nije imao.
29. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je odluka o otkazu zakonita i dopuštena, radi čega je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i donijeti presudu kao u izrijeci. S obzirom da je odbijen tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu, valjalo je odbiti i tužbeni zahtjev koji se odnosi na sudski raskid ugovora o radu, jer za prihvaćanje istog nema pravne osnove, sve sukladno odredbi čl. 125 st. 1 ZR-a.
30. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje da stranka koja je u cijelosti izgubila parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.
31. Trošak tuženika odnosi se na trošak jednokratne nagrade iz Tbr. 7/2 Tarife u iznosu od 400,00 eura uvećano za iznos od 100,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), što sveukupno iznosi 500,00 eura, koji trošak je tužitelj dužan naknaditi tuženiku, sve sukladno Tbr. 52/4 Tarife.
32. Zahtjev tuženika za naknadu troška u preostalom iznosu nije osnovan, s obzirom da se u ovom predmetu radi o tužbi koja glasi na utvrđenje i u kojoj nije istaknuto novčano potraživanje, radi čega tuženik ima pravo na nagradu u visini jednokratne nagrade prema Tbr. 7/2 Tarife. Prema odredbi Tbr. 52/4 Tarife je propisano da će se na postupke iz Tbr. 7/2 Tarife primijeniti ona tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Dakle, tuženiku pripada pravo na nagradu u visini kako je ista određena odredbom Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22).
33. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.
U Zagrebu 14. siječnja 2026.
Sutkinja:
Ida Vrančić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude.
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku po pun.