REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SOKOL d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 94. st. 1. t. 20. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 16/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. SOKOL d.o.o. i okr. BG, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 16. prosinca 2024., broj: Pp-462/2024-13, u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba okr. SOKOL d.o.o. i okr. BG, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. SOKOL d.o.o. (podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okr. BG (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi:
10. siječnja 2024. u 10,15 sati u objektu HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zabok u Zaboku, Ulica Matije Gupca 57, dopustili OG OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], obavljanje poslova privatne zaštite koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine i koji se obavljaju osobnom nazočnošću osobe i njegovom zaštitnom aktivnošću, a da ista za to nema propisano dopuštenje Ministarstva,
dakle, dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za to nema propisano dopuštenje Ministarstva,
- pa da bi time okr. SOKOL d.o.o. počinila prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti, a okr. BG prekršaj iz čl. 94. st. 4. u vezi st. 1. t. 20. istog Zakona.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 16. prosinca 2024., broj: Pp-462/2024-13, proglašeni su krivima okr. SOKOL d.o.o. i okr. BG da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti (okrivljena pravna osoba) te prekršaj iz čl. 94. st. 4. u vezi st. 1. t. 20. istog Zakona (okrivljena odgovorna osoba), za koji je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna 5.300,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi 660,00 eura, koje su dužni platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da su okrivljenici obvezni naknaditi 26,54 eura, svaki okrivljenik.
2. Protiv navedene presude, oboje okrivljenih su, putem braniteljice odvjetnice Sandre Folnegović Skačej, pravodobno podnijeli zajedničku žalbu te dopunu žalbe, naznačujući u uvodu žalbe da se ista podnosi zbog svih žalbenih osnova. Predlažu da se žalba prihvati te da se pobijana presuda preinači na način da se ih se oslobodi optužbe, podredno da ih se oslobodi od kazne odnosno kazni što blaže, a još podrednije da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu su okrivljenici kada u žalbi ističu da djelo za koje su proglašeni krivima po propisu nije prekršaj.
5. Prije analize zakonske odredbe i činjeničnog opisa djela iz izreke pobijane presude, potrebno je navesti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja pa tako činjenični opis djela, između ostalog, mora sadržavati i konkretnu radnju počinjenja prekršaja odnosno radnju kojom je ostvareno neko od obilježja djela.
6. Prekršaj za koji su okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba pobijanom presudom proglašene krivima čini onaj tko „zapošljava odnosno dozvoli obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje“.
7. Iz citiranog zakonskog opisa inkriminiranog prekršaja slijedi da ovo djelo može biti počinjeno zapošljavanjem ili dozvoljavanjem obavljanja poslova privatne zaštite osobi koja nema propisano dopuštenje za obavljanje tih poslova. S obzirom da činjenični opis djela mora sadržavati konkretnu radnju počinjenja prekršaja odnosno radnju kojom je ostvareno neko od obilježja djela, radnja ili radnje koje se smatraju zapošljavanjem ili dozvoljavanjem moraju biti navedene u činjeničnom opisu.
8. U činjeničnom opisu pobijane presude je navedeno da su okrivljenici „dopustili OG … obavljanje poslova privatne zaštite koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine i koji se obavljaju osobnom nazočnošću osobe i njegovom zaštitnom aktivnošću, a da isti za to nema propisano dopuštenje Ministarstva“, ali nije navedeno na koji način su to dopustili. Na taj način, činjenični opis ne sadrži konkretnu radnju okrivljenih (nije navedeno na koji način su to okrivljenici dopustili), nego je samo za izričaj „dozvoli“ iz zakonskog opisa inkriminiranog prekršaja upotrijebljen sinonim „dopustili“.
9. Za ocjenu je li ostvareno obilježje prekršaja zapošljavanjem ili dozvoljavanjem (u ovom prekršajnom predmetu dozvoljavanjem) nužno je u činjeničnom opisu navesti u čemu se sastoji ta radnja ili te radnje zapošljavanja odnosno dozvoljavanja, a nije dovoljno samo navesti zakonsko obilježje prekršaja jednom od dva moguća načina njegova počinjenja odnosno navesti sinonim za te zakonske izričaje. Činjenični opis prekršaja koji navodi samo zakonsko obilježje prekršaja, bez opisa kako je to konkretno zakonsko obilježje ostvareno, ne sadrži obilježje prekršaja.
10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje su okrivljenici proglašeni krivima nije prekršaj pa je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona, sukladno čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
11. Svakako je potrebno napomenuti da Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u svojim dosadašnjim odlukama nije imao ovakav stav u identičnim predmetima. Do promjene stava došlo je uvažavajući stavove iznesene u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz-30/2025. od 11. studenog 2025. te Kzz-28/2025 od 11. studenog 2025.
12. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
