REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1367/25-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĆA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Senka Paškalin Urumović, odvjetnica u Zagrebu, protiv I protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica UA, dipl.iur. i II protustranke DA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 14. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ĆA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. VA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1955. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1. travnja 2011. do njegove smrti 30. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ĆA podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. VA, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da su predlagateljica i pok. VA živjeli su izvanbračnoj zajednici preko 14 godina, koja izvanbračna zajednica je počela 2011. i trajala do smrti pok. Željka Dujmovića 2025., a koja je izvanbračna zajednica nastavljena nakon sporazumnog prestanka njihove bračne zajednice sklopljene 10. rujna 1988. te je ta zajednica u svemu bila izjednačena s bračnom. U razdoblju izvanbračne zajednice predlagateljica i pok. VA imali su zajednički život ostvaren u zajedničkoj brizi i emocionalnoj povezanosti, roditelji su zajedničkog djeteta II protustranke DA o kojem su zajednički skrbili, živjeli su u faktičkoj obiteljskoj zajednici u istom kućanstvu, međusobno se pomagali i uzdržavali, zajednički su odlučivali o svim pitanjima koja su bila važna za njihov zajednički život, međusobno su si pomagali i pružali njegu tijekom bolesti. Pokojni VA umro je od bolesti, a predlagateljica je organizirala njegovu sahranu na kojoj je bila u svojstvu izvanbračne supruge. Nakon smrti pok. VA pokrenut je i vodi se ostavinski postupak pod poslovnim brojem O- 3103/2025 u kojem će predlagateljica sudjelovati kao izvanbračna supruga, kao i zajednički sin II protustranka, a koji ostavinski postupak još nije okončan. Stoga, predlaže sudu utvrditi postojanje izvanbračne zajednice od 2011. do smrti pokojnog 30. ožujka 2025.

2. I protustranka u odgovoru na prijedlog protivi se prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. II protustranka ne protivi se prijedlogu predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, II protustranke, te svjedoka IA, JA i ĆAB.

5. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. Uvidom u izvadak iz matice umrlih i smrtni list (list 8, 11) sud je utvrdio da je pok. VA umro **.**.2025.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. VA (list 4-7) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P2-283/11-4 od 1. travnja 2011.

10. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih (list 12-13) sud je utvrdio da je DA rođen od oca VA i majke ĆA.

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 26. rujna 2025. (list 24) sud je utvrdio da je prijavljena od 27. siječnja 1974. do 23. travnja 2025. na adresi [adresa], a od 23. travnja 2025. do danas na adresi [adresa].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda po javnom bilježniku Marini Dabelić iz Zagreba poslovni broj O-3103/25 od 20. kolovoza 2025. (list 22-23), a koje je postalo pravomoćno 15. rujna 2025., sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. VA utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga ĆA i sin DA.

13. Uvidom u smrtovnicu iza pok. VA (list 10) sud je utvrdio da je predlagateljica navedena među ožalošćenima kao supruga.

14. Iz iskaza predlagateljice ĆA sud je utvrdio da je s pok. suprugom počela hodati 1981., vjenčali su se 1988. i kroz cijelo vrijeme sve do suprugove smrti živjeli su zajedno bez prekida. Predlagateljica je kroz cijelo vrijeme od početka braka bila prijavljena na Papučkoj ulici 4, tu su jedno vrijeme živjeli i tu se prijavila, a adresu prebivališta nije mijenjala, nije smatrala to bitnim, sve dok nije izgubila novčanik s dokumentima koje je morala ponovno vaditi tako da je tek ove godine odlučila prijaviti prebivalište na adresi [adresa], gdje su živjeli u stanu koji su kupili 1994., na toj adresi je pok. suprug i bio prijavljen. Razveli su se 2011. zbog administrativnih razloga, ali bilo je tu i neslaganja između njih zbog jednog financijskog projekta s kojim se predlagateljica nije slagala, ali su to prevazišli i nastavili su unatoč razvodu nadalje normalno živjeti na istoj adresi, niti jedan od njih nije se odselio sa adrese [adresa] nakon razvoda. Pokojni je bio branitelj tako da je imao PTSP, bipolarni poremećaj, KOPB, kao i druge kardiološke probleme. Utvrđeno je od doktora da je prohodao prvi moždani udar. Zadnjih 5 godina prije svoje smrti bio je zdravstveno dosta loše, ali ipak je preminuo iznenada od posljedica drugog moždanog udara, preminuo je kod kuće. Živjeli su najnormalnije kao obitelj nakon razvoda. Zajedno su dijelili financije, ovisno o tome koliko je tko imao kakva primanja, tako su i sukladno njima doprinosili u njihovu zajednicu. Brinula je o zdravlju pokojnog kako bi on bio zdravstveno bolje. Pokojni je zadnjih tri godine prije svoje smrti govorio "ajmo se mi ženiti", njoj je to bilo simpatično, smiješno, ali i s druge strane žalosno, jer joj se činilo da on predosjeća da će mu se nešto dogoditi, dok njoj zapravo papir više nije bio bitan. Živjeli su sa njihovim sinom i snahom, a predlagateljica s njima i nadalje živi nakon smrti pokojnog. Organizirala je pogreb i platila trošak pogreba, a na pogrebu je dobila hrvatsku zastavu od Hrvatske vojske, jer je pokojni bio branitelj.

15. Iz iskaza II protustranke DA, sina predlagateljice, sud je utvrdio da su roditelji i on cijelo vrijeme živjeli zajedno, a on i njegova supruga i nadalje žive sa njegovom majkom na adresi [adresa]. Roditelji su se razveli čisto zbog financijskih razloga, zbog neslaganja za poljoprivredni projekt koji je otac imao u Grubišnom Polju. Unatoč razvodu nastavili su živjeti zajedno na istoj adresi, i to bez prekida sve do smrti oca. Živjeli su kao svaki drugi bračni par, kao da razvoda nije niti bilo. Dijelili su sve zajedničke financije. Otac je bolovao od dosta bolesti, nije mogao više niti raditi, tako da mu je majka pomagala u svemu vezano za njegovo zdravstveno stanje. Otac je preminuo iznenada od posljedica moždanog udara kod kuće, baš taj dan trebali su razgovarati o njegovoj svadbi. Majka je organizirala i platila trošak pogreba. Na pogrebu je majci predana zastava Hrvatske vojske.

16. Iz iskaza svjedoka IA sud je utvrdio da je predlagateljicu upoznala još kao djevojka, a s obzirom da je počela biti u vezi s njezinim sinom DA, to je bilo prije deset godina, a za kojega se i udala. Zadnjih 8 godina suprug DA i ona žive u istom kućanstvu sa predlagateljicom, a živjeli su i sa njegovim pok. ocem VA na adresi [adresa]. Predlagateljicu i pok. VA doživjela je kao bračni par kada ih je upoznala, a kroz neko vrijeme je saznala da su bili u braku i da su se razveli. Pričali su da su unatoč razvodu braka kroz cijelo vrijeme ostali živjeti zajedno, tako još od 80-tih godina. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je vodila sve vezano uz brigu oko pokojnog supruga, jer je bio bolestan i nije se mogao sam o sebi brinuti, tako ga je vodila kod doktora, nabavljala lijekove i sve što je bilo potrebno u tom smislu. Dijelili su zajedničke financije i sve su zajedno doprinosili u kućanstvo. Pokojni je iznenada preminuo kod kuće, ali je i prethodno bio bolestan. Predlagateljica je organizirala pogreb i platila trošak pogreba, te je ista stajala uz odar pokojnog.

17. Iz iskaza svjedoka JA sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje nekih 5-10 godina, prijateljice su, dok je pok. VA upoznala dvije godine prije njegove smrti u dućanu predlagateljice. Poznato joj je da se predlagateljica brinula o pokojnom, kupovala mu je lijekove, vodila ga na pretrage. Misli da su njih dvoje živjeli zajedno. Sa predlagateljicom se nalazila možda dva puta tjedno na kavama. Što se tiče odnosa predlagateljice i pok. VA, predlagateljica joj je znala pričati što mu kuha, što mu je kupila za obući ili od lijekova. Isto tako, predlagateljica joj je ispričala da su se rastali, ali da su nakon rastave imali puno bolji odnos nego kada su bili u braku. Nije joj ništa poznato vezano za njihove financije. Poznato joj je da je pok. VA bolovao od bipolarnog poremećaja, da je imao problem s tlakom, ležao je u Vinogradskoj bolnici jedno vrijeme gdje ga je predlagateljica posjećivala i brinula o njemu. Pokojni je iznenada preminuo od kuće. Na pogrebu nije bila, a poznato joj je da je predlagateljica organizirala pogreb i platila trošak pogreba. Što se tiče njihovog emocionalnog odnosa može reći da je njihov odnos bio odličan, njihov emocionalan odnos bio je u redu.

18. Iz iskaza svjedoka ĆAB sud je utvrdio da predlagateljicu i pok. VA poznaje preko njihovog sina DA kojeg poznaje još od malena. Studirao je u Rijeci i kada bi dolazio u Zagreb povremeno je znao doći kod DA na adresi [adresa], gdje je on živio sa svojim roditeljima. Vidio je da su oni živjeli kao normalna obitelj. Znao ih je posjetiti možda jednom mjesečno. Znao je da su predlagateljica i pok. GA bili u braku, a da su se razveli saznao je tek nedavno od DA. Kada je bio kod njih izgledali su kao da su bračni par. Nije mu poznato ništa vezano za njihove financije. Pokojni je neko vrijeme bio bolesniji, a ne zna točno od čega je preminuo, s time da je preminuo kod kuće. Bio je na pogrebu pokojnog, gdje je predlagateljica stajala uz lijes pokojnog. Misli da su pogreb organizirali i platili trošak istoga predlagateljica i DA, iako to točno ne zna.

19. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanog svjedoka, predlagateljice i II protustranke, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

20. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

21. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni GA nakon rastave braka bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, s time da je kao početak izvanbračne zajednice sud utvrdio dan rastave braka predlagateljice i pokojnog, 1. travnja 2011. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni VA neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

22. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

23. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 14. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Pun predlagatelja uz rj. o naplati sudske pristojbe za rješenje

2. I i II protustranci