Broj: Ppž-5901/2023
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DL, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika DL, podnesenoj po branitelju Marinu Birkiću, odvjetniku iz Zadra, protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Službe za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak, Vijeća za prekršajni postupak, od 20. travnja 2023., Klasa: UP/I-740-04/22-02/208, Urbroj: 513-07-17/23-7 na sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenika DL, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, pobijano rješenje o prekršaju se ukida a predmet se vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Službe za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak, Vijeća za prekršajni postupak, od 20. travnja 2023., Klasa: UP/I-740-04/22-02/208, Urbroj: 513-07-17/23-7 okrivljenik DL proglašen je krivim za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja, te mu je za počinjeni prekršaj uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 700,00 eura (sedamsto eura).
2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 39,82 eura (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa).
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik DL podnio je žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da se pobijano rješenje temelji na nezakonitom dokazu, konkretno Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja obrta za frizerske usluge [obrt], Klasa: 336-02/23-01/2476, Urbroj: 443-02-03-22-23-2 od 24. svibnja 2023. koji sadrži izjavu osumnjičenika koji prethodno nije upozoren zakonom propisanim upozorenjima za okrivljenika. Istaknuo je da tijekom prvostupanjskog postupka nije potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje jer je kao dokaz proveden samo Zapisnik o obavljenom nadzoru, koji predstavlja nezakoniti dokaz, slijedom čega da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama. Prigovorio je i visini izrečene novčane kazne.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao po službenoj dužnosti da je počinjena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
6. Odredbom članka 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, s time da su nezakoniti dokazi u smislu stavka 2. točke 2. citirane odredbe, između ostalog, oni koji su pribavljeni povredom odredbi prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika temelji na Zapisniku o obavljenom nadzoru od 2. ožujka 2022., Klasa: 471-02/22-01/78, Urbroj: 513-07-13-22-2, koji sadrži izjavu zaposlenog djelatnika koji je bio nazočan od strane poreznog obveznika samom poreznom nadzoru, a navedena izjava je vezana uz samo počinjenje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, te je u konačnici na temelju tog zapisnika o nadzoru koji sadrži predmetnu izjavu, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak izvelo zaključak o krivnji okrivljenika.
8. Prikupljajući obavijesti ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu ispitati osobu u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
9. Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjuju odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka.
10. U smislu navedenog, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, dužne su upozoriti svjedoka na njegova prava i obveze prije ispitivanja i takva upozorenja unijeti u zapisnik.
11. Kako u konkretnom slučaju potencijalni svjedok u ovom prekršajnom postupku protiv okrivljenika, KL, zaposleni djelatnik okrivljenika, prije davanja svoje izjave nije bio upozoren prema relevantnim odredbama Zakona o kaznenom postupku, konkretno tekstualnim upozorenjima da je dužan kao svjedok govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te da nije dužan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svog bliskog srodnika teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu, to se radi o nezakonitom dokazu na kojem se ne smije temeljiti odluka o prekršaju, jer osobi koja je svoju izjavu dala u svojstvu svjedoka nisu dana propisana upozorenja. Ovaj sud ističe da nije prihvatljivo obrazloženje prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dijelu u kojem se navodi da se predmetni zapisnik o obavljenom nadzoru ne treba izdvojiti kao nezakoniti dokaz jer ne sadrži izjavu djelatnika već samo njegovu primjedbu. To što je izjava djelatnika navedena u dijelu zapisnika pod primjedbom nije odlučna okolnost od koje ovisi je li neka izjava zakonit ili nezakonit dokaz, već je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak trebalo provjeriti sadržaj same izjave zaposlenog djelatnika, te ocijeniti je li ista vezana uz sam prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, pa je u takvoj situaciji trebalo izdvojiti kao nezakoniti dokaz samo onaj dio koji sadrži izjavu zaposlenog djelatnika, dok bi preostali dio tog zapisnika bio zakoniti dokaz jer sadrži konstatacije o onome što je tijekom nadzora utvrđeno od strane službenih osoba. No kako prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije postupilo na opisani način već je utemeljilo pobijano rješenje na cjelokupnom zapisniku o obavljenom nadzoru, na taj način je ostvarilo naprijed navedenu apsolutno bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
12. S druge strane, iako okrivljenik u svojoj žalbi upire na bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, pritom pogrešno navodi da se prvostupanjsko rješenje o prekršaju temelji na Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja obrta za frizerske usluge [obrt], Klasa: 336-02/23-01/2476, Urbroj: 443-02-03-22-23-2 od 24. svibnja 2023. koji sadrži izjavu osumnjičenika. Ovaj sud ističe da je okrivljenik podnesenim prigovorom na prekršajni nalog tražio izdvajanje mjerodavnog zapisnika o obavljenom očevidu od 2. ožujka 2022., dok su navodi žalbe u tom smislu neosnovani s obzirom na to da je iz obrazloženja pobijanog rješenja vidljivo da se isto ne temelji na zapisniku o obavljenom nadzoru kojeg okrivljenik navodi u žalbi.
13. Međutim ovaj sud smatra da je žalitelj u pravu kad ističe da tijekom prvostupanjskog postupka nije potpuno utvrđeno činjenično stanje, naročito u ovoj situaciji kad je jedini dokaz na kojem se temelji prvostupanjska odluka o prekršaju nezakoniti dokaz, a slijedom navedenog ni pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama. Stoga je trebalo pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak otklonit će utvrđenu povredu odredbi prekršajnog postupka, na način da će ponovno provesti glavnu raspravu i na njoj ispitati okrivljenika, te provesti i sve druge relevantne dokaze, uključujući i ispitivanje u svojstvu svjedoka zaposlenika okrivljenika KL, uz prethodna zakonom propisana upozorenja za svjedoka.
15. Nakon što utvrdi sve pravno relevantne činjenice konkretnog slučaja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak donijet će novu, na zakonu utemeljenu i valjano obrazloženu odluku.
16. Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 14. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak,v.r.
Mladen Genc,v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split, Službi za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak, Vijeću za prekršajni postupak, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
