Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Kž-659/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ante Ujevića, predsjednika vijeća te Michala Danečeka i Jasmine Štrucelj, članova vijeća, uz sudjelovanje Marine Pribanić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika UŠ, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 3. studenog 2025., broj K-569/2025-21, u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenika UŠ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, okrivljenik UŠ proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda - protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, iz članka 326. stavka 1. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, time da mu je na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme od uhićenja 21. rujna 2018. u 04,20 sati, nadalje.

1.1. Na temelju članka 560. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024 i 72/2025 – dalje u tekstu: ZKP/08), utvrđuje se da novčani iznos od 250,00 eura predstavlja imovinsku korist koju je okrivljenik ostvario kaznenim djelom iz članka 326. stavak 1. KZ/11.

1.2. Na temelju članka 560. stavak 2. ZKP/08 utvrđuje se da je novčani iznos od 250,00 eura imovina Republike Hrvatske.

1.3. Na temelju članka 560. stavak 2. ZKP/08 oduzima se novčani iznos od 250,00 eura te ga okrivljenik UŠ ima uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

1.4. Na temelju članka 79. stavak 1. KZ/11 od okrivljenika UŠ oduzima se mobilni uređaj marke ''Samsung Galaxy 9'' crne boje IMEI Brojeva, IMEI 1: 3571710994995816,IMEI 2: 357172094995814 sa pripadajućom karticom nepoznatog operatera, a koji je od njega oduzet temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PGP Cetingrad od 11. srpnja 2025., serijskog broja [serijski broj], koji postaje vlasništvo Republike Hrvatske, te se daje na daljnje raspolaganje PGP Cetingrad, po pravomoćnosti presude.

1.5. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenik oslobađa se troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1 do 6 ZKP/08 te oni padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv pobijane presude žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja Vedrana Jurašića, odvjetnika u Ogulinu zbog odluke o kazni. Predlaže prihvatiti navode žalbe, preinačiti presudu u pobijanom dijelu te okrivljeniku izreći blažu kaznu.

3. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu (dalje: ODO) u odgovoru na žalbu pobija navode žalbe i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi pobijanu presudu.

4. Na temelju članka 474. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu na razmatranje, te je vraćen 3. prosinca 2025.

5. Žalba okrivljenika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, ovaj je sud utvrdio da tom presudom nije ostvarena koja od povreda iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Okrivljenik u žalbi navodi, u bitnom, da je sud prvog stupnja podcijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika dok otegotne okolnosti nisu podrobnije obrazložene. Okrivljenik je već prilikom prvog ispitivanja iskreno i okolnosno iznio obranu, odgovarao je na postavljena pitanja i u cijelosti je priznao počinjenje djela koje mu je stavljeno na teret a složio se i da vrati imovinsku korist koju je stekao počinjenjem djela. Također, okrivljenik je izrazio iskreno žaljenje zbog djela koje je počinio zbog teške materijalne situacije u kojem se nalaze on i njegova nevjenčana supruga. Dakle, surađivao je s tijelima kaznenog progona i olakšao vođenje postupka. Također treba vrednovati da se u konkretnom slučaju radi o nešto blažem obliku predmetnog kaznenog djela obzirom na način počinjenja, a treba cijeniti i ponašanje okrivljenika nakon zatjecanja u počinjenju djela. S druge strane, sud prvog stupnja kao otegotnu okolnost cijeni da je motiv za počinjenje kaznenog djela bila želja za "brzom i lakom zaradom", ali ova okolnost se ne može smatrati otegotnom okolnošću jer koristoljublje ulazi u bitna obilježja predmetnog kaznenog djela. Nadalje, sud je kao otegotnu okolnost cijenio "društvenu opasnost i težinu počinjenog kaznenog djela", bez ikakvog daljnjeg obrazlaganja što se pod time podrazumijeva. Okrivljenikova suradnja s pravosudnim tijelima pokazuje da je preuzeo odgovornost za svoje postupke, što se smatra pozitivnim i što smanjuje potrebu za izricanje bezuvjetne kazne zatvora, pogotovo što sudovi u RH redovito izriču blaže kazne za isto kazneno djelo počinjeno pod istovjetnim okolnostima pa je izrečena kazna zatvora prestroga. Stoga smatra da bi se svrha kažnjavanja ostvarila i izricanjem uvjetne osude ili ublažene kazne zatvora (u granicama propisanim člankom 49. stavak 1. točka 4. ZKP/08).

8. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja koristoljublje nije cijenio kao otegotnu okolnost jer je koristoljublje bitno obilježje konkretnog kaznenog djela. Međutim, u svakom slučaju treba cijeniti motiv okrivljenika za počinjenje kaznenog djela - kako sud prvog stupnja navodi "želju za brzom i lakom zaradom", jer ono što je okrivljenik poduzeo kako bi došao do protupravne zarade upućuje na količinu kriminalne volje, što je sigurno od utjecaja na odluku o kaznenopravnoj sankciji. Sud prvog stupnja je pravilno obrazložio i "društvenu opasnost i težinu kaznenog djela" smatrajući da je broj ovih kaznenih djela u porastu, a ilegalnim prelaskom osoba iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku ugrožava se prije svega sigurnost Republike Hrvatske ali i Europske unije jer se u pogledu ilegalnih migranata ne vrši kontrola od strane policije, nije moguće utvrditi koje su to osobe, kuda se stvarno kreću i koji je njihov stvarni cilj nakon nezakonitog prelaska državne granice i ulaska u Republiku Hrvatsku.

9. Sud prvog stupnja je, odlučujući o vrsti i mjeri kazne, pravilno kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika cijenio njegovo potpuno i okolnosno priznanje počinjenja djela, činjenicu da je priznanjem djela olakšao i ubrzao kazneni postupak, izraženo kajanje, njegove obiteljske i imovne prilike i obećanje da slično djelo neće ponoviti. Kao otegotna okolnost cijenjena je naprijed navedena društvena opasnost i težina počinjenog kaznenog djela. U tom pogledu se utvrđuje da sud prvog stupnja nije podcijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika, niti je precijenio otegotne okolnosti. Naime, okrivljenikovo priznanje počinjenja kaznenog djela je svakako utjecalo da se ovaj kazneni postupak provede brže i lakše, ali njegovo priznanje djela ipak nije bilo, uzimajući u obzir prikupljene i izvedene dokaze od strane suda prvog stupnja, odlučujuće za utvrđenje da je on počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, uz preostale od strane suda prvog stupnja cijenjene olakotne i otegotne okolnosti, imajući u vidu da je za konkretno kazneno djelo propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio okrivljeniku kaznu zatvora u najnižoj mjeri kazne propisane za ovo djelo, jer nisu utvrđene posebne otegotne okolnosti niti naročito olakotne okolnosti iz članka 48. stavak 2. KZ/11 koje bi utjecale na eventualnu blažu kaznu ili na primjenu uvjetne ili djelomično uvjetne osude. Stoga će se izrečenom kaznom zatvora, i po mišljenju ovog suda, ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

10. Iz tih razloga je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 presuđeno kao u izreci.

U Karlovcu 14. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ante Ujević