Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P Ob-45/2020-112

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa opunomoćenica Ana Bobinac, odvjetnica u [adresa] protiv tuženika-protutužitelja FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa opunomoćenica Đurđa Lipošćak, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Danija Budimir i Tina Budimir Bijelić sa sjedištem u [adresa], Pisarnica u Ogulinu, Ivana Gorana Kovačića 8 uz sudjelovanje maloljetnog djeteta DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa posebna skrbnica JDČ iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica u Rijeci, Rijeka, Franje Čandeka 23b, radi odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati, ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom i radi plaćanja uzdržavanja, nakon glavne i tajne rasprave zaključene 30. prosinca 2025. u prisutnosti stranaka i opunomoćenika stranaka i nakon objave 13. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene JD koji glasi:

„1. Dijete stranaka mlt. DD, OIB: [osobni identifikacijski broj] povjerava se na čuvanje i odgoj majci - tužiteljici OD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

2. Dijete stranaka mlt. DD prebivat će na adresi majke OD, [adresa].

Viđanje oca FD i djeteta mlt. DD određuje se tako da će mlt. DD boraviti kod oca svaku drugu srijedu i petak od 17:00 do 21:00 sati, svaki drugi vikend od subote od 8:00 sati do nedjelje u 20:00 sati, svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je neradni dan od 9:00 sati do 20:00 sati i polovicu svih školskih praznika na način da otac na adresi stanovanja djeteta i majke preuzme dijete. Preostalo vrijeme dijete će provoditi s majkom.

3. Nalaže se tuženiku FD da za uzdržavanje mlt. DD doprinosi po 1.200,00 kuna mjesečno najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec počevši od podnošenja tužbe pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti na ruke majke uz potvrdu o plaćanje, a na dospjele obroke dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu koja teče od dospijeća pa do isplate svakog mjesečnog iznosa u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

II. Usvaja se djelomično kao osnovan protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja FD koji glasi:

„1. Zajedničko dijete stranaka mlt. DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjet će s ocem FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].

2. Tužiteljica-protutužena JD, OIB: [osobni identifikacijski broj] obvezuje se na ime svog dijela doprinosa za uzdržavanje mlt. kćerke DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati mjesečni iznos od 264,00 EUR računajući od donošenja presude pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti tako da dospjele obroke plati odjednom, a buduće dospijevajuće do svakog petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, na ruke tuženika-protutužitelja FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana.“

III. Roditelji mlt. DD zajednički će ostvarivati roditeljsku skrb.

IV. Mlt. DD održavat će susrete i druženja s majkom JD svaki vikend u mjesecu od subote u 10:00 sati do nedjelje do 18:00 sati na način da će otac ili druga osoba koju za to ovlasti dovesti dijete u subotu u 10:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu gdje će dijete preuzeti majka ili druga osoba koju za to ovlasti, a majka odnosno druga osoba koju za to ovlasti će dijete vratiti ocu odnosno drugoj osobi koju za to ovlasti u nedjelju u 18:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu.

Zimske školske praznike dijete će provoditi na način da će prvi dio zimskih praznika u školskoj godini 2026./2027. uključujući Božić, Novu godinu i Sveta tri kralja provesti kod majke, a drugi dio zimskih praznika kod oca; sljedeće školske godine 2027./2028. prvi dio zimskih praznika uključujući Božić, Novu godinu i Sveta tri kralja mlt. DD će provesti kod oca, a drugi dio zimskih praznika kod majke i tako naizmjence svake godine s time da će se primopredaja djeteta obavljati na način da će otac djeteta ili druga osoba koju za to ovlasti dovesti dijete prvog dana praznika u 10:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu gdje će dijete preuzeti majka ili druga osoba koju za to ovlasti, a majka odnosno druga osoba koju za to ovlasti će dijete vratiti ocu odnosno drugoj osobi koju za to ovlasti zadnjeg dana praznika u 18:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu.

Proljetne praznike u školskoj godini 2025./2026. uključujući Uskrs i Uskrsni ponedjeljak mlt. DD će provesti kod majke, a proljetne praznike u školskoj godini 2026./2027. uključujući Uskrs i Uskrsni ponedjeljak mlt. DD će provesti kod oca i tako naizmjence svake godine s time da će se primopredaja djeteta obavljati na način da će otac djeteta ili druga osoba koju za to ovlasti dovesti dijete prvog dana praznika u 10:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu gdje će dijete preuzeti majka ili druga osoba koju za to ovlasti, a majka odnosno druga osoba koju za to ovlasti će dijete vratiti ocu odnosno drugoj osobi koju za to ovlasti zadnjeg dana praznika u 18:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu.

Ljetne školske praznike dijete će provesti kod majke od 1. srpnja 2026. do 15. srpnja 2026. te od 1. kolovoza 2026. do 15. kolovoza 2026., a kod oca od 16. srpnja 2026. do 31. srpnja 2026. te od 16. kolovoza 2026. do 31. kolovoza 2026., a sljedeće, 2027. dijete će ljetne školske praznike provesti s ocem od 1. srpnja 2027. do 15. srpnja 2027. te od 1. kolovoza 2027. do 15. kolovoza 2027., a s majkom od 16. srpnja 2027. do 31. srpnja 2027 te od 16. kolovoza 2027. do 31. kolovoza 2027. i tako naizmjence svake godine s time da će se primopredaja djeteta obavljati na način da će otac djeteta ili druga osoba koju za to ovlasti dovesti dijete prvog dana praznika u 10:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu gdje će dijete preuzeti majka ili druga osoba koju za to ovlasti, a majka odnosno druga osoba koju za to ovlasti će dijete vratiti ocu odnosno drugoj osobi koju za to ovlasti zadnjeg dana praznika u 18:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu.

V. Susreti i druženja mlt. DD i majke za vrijeme neradnih dana i državnih praznika (Praznik rada, Tijelovo, Dan državnosti, Dan antifašističke borbe, Dan svih svetih i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata) odvijat će se sukladno dogovoru roditelja, a ako dogovor roditelja izostane, susreti i druženja djeteta s majkom odvijat će se na način kako je određeno u točki IV. izreke presude.

VI. Za vrijeme dok boravi kod jednog roditelja mlt. DD će samostalno i bez ograničenja kontaktirati s drugim roditeljem putem osobnog mobilnog uređaja.

VII. Roditelji su dužni pravovremeno razmjenjivati informacije o djetetovom zdravlju, odgoju i obrazovanju te izvanškolskim aktivnostima djeteta.

VIII. Dužnost je svakog roditelja da prilikom primopredaje djeteta preda zdravstvenu i osobnu iskaznicu djeteta drugom roditelju, a putovnicu na izričiti zahtjev jednog od roditelja.

IX. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi od 7. rujna 2020. tužiteljica je navela da je u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za 2016. pod rednim brojem 00016. izvršen upis činjenice sklapanja braka 7. srpnja 2016. između tužiteljice-protutužene JD rođene **.**.1983. i tuženika-protutužitelja FD rođenog **.**.1981. U braku stranaka 8. srpnja 2017. rođeno je jedno dijete - mlt. DD. Tužiteljica navodi da je bračna zajednica stranaka trajno narušena i da je prestala prije više od godinu dana te da ne postoji mogućnost da se obnovi. Prije podnošenja tužbe provedeno je obvezno savjetovanje i sastavljen je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi dok stranke nisu izrazile potrebu za sudjelovanjem u obiteljskoj medijaciji. Posljednje zajedničko prebivalište stranaka bilo je na adresi [adresa]. S obzirom na navedeno tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će razvesti brak stranaka, mlt. dijete stranaka povjeriti na čuvanje i odgoj majci, odlučiti da će dijete stanovati s majkom, a ocu odrediti susrete s djetetom svake druge srijede i petka od 17:00 sati do 21:00 sat, svaki drugi vikend od subote u 8:00 sati do nedjelje u 20:00 sati, svaki drugi državni i vjerski blagdan od 9:00 sati do 20:00 sati i polovicu svih školskih praznika, te odrediti da otac plaća za uzdržavanje djeteta mjesečni iznos od 1.200,00 kuna. Uz tužbu tužiteljica je dostavila rodni list za mlt. DD, izvadak iz matične vjenčanih Matičnog ureda Slunj, izvješće Centra za socijalnu skrb [adresa] o provedenom obveznom savjetovanju i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

2. U podnesku od 22. rujna 2020. tuženik je predložio da sud odbaci tužbu tužiteljice budući da su stranke u Centru za socijalnu skrb Slunj zaključile Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i isti potpisale u ožujku 2020. Navedenim Planom stranke su postigle sporazum da mlt. dijete stranaka stanuje kod oca u [adresa] prvi i treći tjedan u mjesecu, a drugi i četvrti tjedan kod majke te da će informacije u vezi djeteta roditelji razmjenjivati putem sms poruka, a u pogledu uzdržavanja djeteta stranke su se sporazumjele da oba roditelja sudjeluju u uzdržavanju prema potrebama djeteta. Osporava navode tužiteljice da je bračna zajednica prestala prije više od godinu dana budući da je tužiteljica napustila bračnu zajednicu u veljači 2020. Ističe kako tužiteljica nije provela obvezno savjetovanje pred nadležnim Centrom za socijalnu skrb Slunj. Uz podnesak tuženik je dostavio zapisnik Centra za socijalnu skrb Slunj od 4. ožujka 2020. i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 4. ožujka 2020.

3. Rješenjem poslovni broj P Ob-45/2020-5 od 27. listopada 2020. mlt. DD imenovana je posebna skrbnica u osobi JDČ radi zastupanja njezinih prava i interesa u ovom postupku.

4. Na traženje suda Centar za socijalnu skrb Slunj dostavio je 10. siječnja 2021. nalaz i mišljenje psihologa, obiteljske podatke o ocu djeteta, prijedlog odluke s kojim će roditeljem živjeti mlt. dijete te prijedlog o načinu susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. Zaključak je psihologa da kod oca djeteta FD nisu uočena psihopatološka odstupanja kao niti drugi čimbenici koji bi djelovali ometajuće na njegove roditeljske vještine. Osim zamijećenog nezadovoljstva trenutnom životnom situacijom što je potpuno očekivano s obzirom na životne okolnosti (transplantacija organa, raspad bračne zajednice, postupak razvoda braka i preseljenje kod roditelja) FD pokazuje dobru opću prilagodbu. Mišljenje je psihologa da FD adekvatno skrbi o djetetu i da je sposoban razdvojiti vlastite osjećaje u vezi bračnih problema od svoje roditeljske uloge. Ne prikazuje suprugu kao lošeg roditelja, a prilikom terenskog izvida uočena je snažna emocionalna povezanost između oca i kćeri, stalno su u međusobnoj interakciji, a DD tijekom izvida djeluje sretno, razigrano i emocionalno toplo te se ugodno osjeća kod oca. Mišljenje psihologa je da DD kod oca ima sve preduvjete za zadovoljenje njezinih razvojnih potreba, a otac predispozicije za adekvatnu skrb o djetetu. Mišljenje je psihologa da JD ostavlja dojam uljudne, kulturne i staložene osobe. Odgovara na način koji je prikazuje kao osobu bez uobičajenih manjih nedostataka koje priznaje većina ljudi te je moguće da je riječ o prikrivenom automatskom obrambenom procesu. Riječ je o osobi koja je sigurna u sebe, snažna i puna samopouzdanja. Ima dobru samokontrolu, a na emocionalnom planu dominiraju strah, zabrinutost i nesigurnost. Sklona je tuđe potrebe pretpostaviti svojima pa stoga ima teškoća sa zadovoljavanjem vlastitih. Psihologijska obrada nije pokazala prisutnost psihopatologije niti bilo kakve kontraindikacije u smislu obavljanja roditeljske skrbi. Stručni tim Centra za socijalnu skrb Slunj je nakon provedene obrade mišljenja da mlt. DD po razvodu roditelja treba biti povjerena na čuvanje i odgoj ocu, a majka da doprinosi za uzdržavanje. Tim je mišljenja da se kontakti majke s djetetom trebaju održavati svaki drugi vikend od petka u 16:00 sati do nedjelje u 18:30 sati, polovicu ljetnih i zimskih praznika, blagdane i praznike naizmjenično kod svakog roditelja te srijedom od 16:00 do 19:00 sati u mjestu prebivališta djeteta.

5. Tužiteljica se protivila nalazu i mišljenju Centra za socijalnu skrb Slunj smatrajući da Centar nije vodio brigu o dobrobiti mlt. DD, već je pogodovao interesima tuženika. Tužiteljica smatra da je potrebno utvrditi na koji je način svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa sukladno članku 426. stavku 1. točki 2. Obiteljskog zakona. Ujedno ističe da majka tuženika radi u Centru za socijalnu skrb u Slunju i da je razumljivo, s obzirom na tuženikovo zdravstveno stanje, da je prijedlog Centra da se dijete povjeri na čuvanje i odgoj ocu kako bi se bolje osjećao, a pritom ne uzima u obzir može li otac u dovoljnoj mjeri skrbiti o djetetu. Stoga predlaže da nalaz i mišljenje u ovom postupku izradi Centar za socijalnu skrb u Gospiću koji će po mišljenju tužiteljice biti objektivniji u davanju traženog prijedloga.

6. Posebna skrbnica mlt. djeteta pridružila se navodima tuženika, a kako tužiteljica o tome nije dostavila dokaz, posebna skrbnica predložila je da sud stranke uputi u postupak obiteljske medijacije, a podredno da odbaci tužbu tužiteljice.

7. Tužiteljica je u daljnjem tijeku postupka dostavila izvješće o neprovođenju obiteljske medijacije od 2. lipnja 2022. iz kojeg proizlazi da su se stranke odazvale prvom sastanku obiteljske medijacije kod Centra za socijalnu skrb, Podružnica Obiteljski centar Gospić i da nisu ispunjene pretpostavke za provođenje obiteljske medijacije. Smatra da je Centar za socijalnu skrb Slunj postupao neobjektivno i pristrano, osobito jer joj je savjetovano naizmjenično stanovanje djeteta kod oba roditelja što je prihvatila protivno svojim željama pouzdajući se u stručnost Centra. Nakon što je saznala da na takav plan nije bila obvezna pristati, podnijela je tužbu s prijedlogom da dijete živi s njom, a da s ocem održava osobne odnose. Ističe da je nalaz i mišljenje Centra u Slunju u suprotnosti s ranijim stručnim mišljenjem koje je upozoravalo na moguće ugrožavanje dobrobiti djeteta te predlaže izuzeće tog Centra.

8. Podneskom od 27. rujna 2022. posebna skrbnica predložila je saslušanje stranaka i pribavljanje prijedloga i mišljenja nadležnog Centra za socijalnu skrb vezano za stanovanje, osobne odnose i vrstu roditeljske skrbi, a s obzirom da je mlt. DD u dobi od 5 godina, posebna skrbnica predložila je obavljanje razgovora s mlt. djetetom ukoliko stranke ne uspiju postići sporazum.

9. Posebna skrbnica je obavijestila sud da je razgovarala s mlt. DD te stekla dojam da je dijete bilo pripremano za razgovor, osobito od strane oca. Dijete je usmjereno protiv majke i koristi izraze neprimjerene svojoj dobi, iako spontano pokazuje pozitivne emocije prema majci u nenaučenim dijelovima razgovora. Naglašava želju da živi s ocem i ponavlja model „tjedan-tjedan“, bez stvarnog razumijevanja tog pojma. Posebna skrbnica smatra da takav model može funkcionirati do polaska u školu, ali da dijete treba pohađati vrtić i predškolu radi socijalizacije i stabilnosti. Zbog sumnje na emocionalnu manipulaciju od strane oba roditelja, predlaže pribavljanje spisa Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1 Ob-348/2021 u kojem je određeno vještačenje radi utvrđenja roditeljskih kompetencija.

10. Tuženik-protutužitelj je 21. ožujka 2023. predložio donošenje privremene mjere o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o održavanju susreta i druženja budući da je raniji dogovor o modelu „tjedan–tjedan“ postignut pred Centrom za socijalnu skrb prestao funkcionirati jer se majka djeteta bez najave preselila i onemogućila ocu kontakte s djetetom. Otac ističe da majka ne obavještava o lokaciji djeteta, ne omogućava telefonske kontakte i ne poštuje dogovorene obveze zbog čega dijete tjednima nije viđao. Također upozorava na zanemarivanje zdravstvenih potreba djeteta, uključujući stomatološke zahvate i potrebne pretrage koje je on inicirao. Smatra da je takvo ponašanje majke ugrožavajuće za dijete te da je nužno sudskom odlukom urediti privremeni smještaj i kontakte. Predlaže da dijete privremeno živi s ocem, a da s majkom ostvaruje susrete svaki drugi tjedan prema točno određenom rasporedu odnosno da mlt. DD boravi na adresi majke svaki drugi tjedan počevši od donošenja rješenja o privremenoj mjeri i to od ponedjeljka u 16:00 sati do nedjelje u 16:00 sati na način da će otac dovesti dijete na adresu majke u ponedjeljak, a majka će dijete vratiti ocu u nedjelju u 16:00 sati na adresu oca. Uz prijedlog je dostavljen i nalaz i mišljenje sudskih vještaka Marije Bogadi, Renate Ćorić Špoljar i Nikoline Škrlec iz predmeta Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1 Ob-348/2021.

11. Temeljem uvida u sudski spis te provedene multidisciplinarne procjene psihijatra, psihologa i socijalnog radnika s roditeljima djeteta i njihovom kćerkom mlt. DD i to kako posebno tako i sa svima zajedno, u kontekstu sagledavanja međusobne dinamike odnosa sudski vještaci Marija Bogadi, Renata Ćorić Špoljar i Nikolina Škrlec naveli su da se u konkretnom slučaju radi o kontinuiranom narušenom odnosu i komunikaciji roditelja uslijed čega nisu u mogućnosti sagledati potrebe djeteta, već potrebni dogovori oko djeteta postaju međusobna preporučivanja i inat pri čemu je dijete uvučeno u njihov sukob kako kroz svjedočenje verbalnim svađama tako i kroz izloženost dobi neprimjerenim informacijama i stavljanja u poziciju neprimjerenu i opterećujuću za dob djeteta od strane oba roditelja, a što se opservira i tijekom vještačenja. Vještaci su zaključili da su roditelji snažno narušenih odnosa i komunikacije, da u kontinuitetu ne surađuju i ne dogovaraju se oko potreba djevojčice. Njihov odnos je zasićen kritikama i nepovjerenjem spram drugog roditelja pri čemu su oboje usmjereni na svoje viđenje situacije bez kritičnosti i uvida u ulogu svojih postupaka i odgovornosti. Oboje roditelja verbalizira upućenost u osnovne potrebe djeteta i brigu spram nje no uvučeni su u svoj nerazriješeni i narušen odnos, ne empatiziraju s pozicije djevojčice i otežano prepoznaju njene emocionalne i razvojne potrebe. Dugoročno takav odnos roditelja i nesuradnja predstavljaju rizičan faktor za pravilan emocionalni razvoj djeteta te se u ovom slučaju već mogu vidjeti posljedice istog po djevojčicu. Vještaci zaključuju da roditelji svojim postupcima nisu olakšali djevojčici prilagodbu na promijenjene životne okolnosti odnosno separaciju roditelja, već su joj isto dodatno otežali i uvukli u svoja očekivanja i želje te djevojčica uz očekivane reakcije žalovanja zbog raspada obitelji pokazuje neprimjereno opterećenje za svoju dob i brine za roditelje što iz pozicije djeteta predstavlja emocionalno zanemarivanje djetetovih potreba od strane roditelja. Vještaci procjenjuju da je oboje roditelja ograničenih roditeljskih kompetencija pa u tom segmentu niti jednom ne mogu dati prednost u ovom trenutku i za oboje roditelja preporučuju uključivanje na rad na sebi, a za djevojčicu, s obzirom na njezino emocionalno stanje uključivanje u suportivni psihološki tretman koji u konačnici neće polučiti željene rezultate ako roditelji ne promjene svoj međusobni odnos i odnos prema djevojčici. Za fizički, emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj djeteta važna je stabilnost i neprekinuta podrška obitelji i okoline pa je zato važno djeci rastavljenih roditelja osigurati kontinuitet odnosa s oba roditelja. Razvod će imati najmanje negativne efekte na razvoj djeteta ako roditelji surađuju u njihovoj kontinuiranoj roditeljskoj ulozi. Kod oca nisu utvrđena psihopatološka odstupanja te ima uredne kognitivne sposobnosti. Otac se procjenjuje kao emocionalno topao i odgovoran, ali sklon pretjeranoj kontroli emocija i nekritičnosti. Nedostaje mu uvid u emocionalne i odgojne potrebe djeteta te vlastitu odgovornost u roditeljskom sukobu. Prema majci je negativan, nepovjerljiv i sklon optuživanju, često i pred djetetom. Majka također nema psihopatoloških odstupanja, ali pokazuje nezrelost ličnosti i sklonost socijalno poželjnim odgovorima. Emocionalno je topla, ali nedovoljno kritična prema vlastitim postupcima i roditeljskim propustima. Prema ocu je negativna, sklona optuživanju i ne pokazuje stvarnu spremnost na promjenu. Prema djetetu pokazuje simbiotski i popustljiv odnos s nedostatkom jasnih granica. Dijete se opterećuje odgovornošću za majčine emocije i izlaže neprimjerenim informacijama. Djevojčica DD je urednog razvoja, ali emocionalno opterećena sukobom roditelja. Pokazuje potištenost, gubitak autentičnosti i preuzima stavove roditelja kako bi im udovoljila. Izražava želju živjeti s roditeljem kod kojeg se trenutno nalazi što ukazuje na snažan emocionalni pritisak. Brine o roditeljima, pokušava ih umiriti i stavlja njihove potrebe ispred svojih. Vještaci zaključuju da niti kod jednog roditelja nisu utvrđene psihijatrijske bolesti ni psihopatološka odstupanja koja bi ih u potpunosti isključila kao roditelje, ali su kod oba roditelja utvrđena ograničenja roditeljskih kompetencija, dominantno prisutna na području narušene roditeljske komunikacije, a time i suradnje što proizlazi iz njihovog neriješenog partnerstva, a dijelom i iz konstelacija njihovih ličnosti. Iako mlt. DD tijekom vještačenja pokazuje bliskost s oba roditelja i očekivano tugu zbog separacije roditelja i njihovog narušenog odnosa, također pokazuje izraženo opterećenje zbog narušenog roditeljskog odnosa te je i njen odnos sa roditeljima postao opterećen na način da se gubi autentičnost njenih doživljaja, osjećaja i razmišljanja. Vještaci prednost daju očevoj jasnoći i strukturi odgoja i odnosa te njegovoj okolini koja se procjenjuje predvidljivijom za djevojčicu od majčinog popustljivog i simbiotskog odnosa te nedovoljne jasnoće i predvidljivosti u odnosu na aktualne i buduće okolnosti življenja. Vještaci smatraju da je u interesu djeteta da se ocu u ovom trenutku djelomično omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u pogledu poduzimanja svih pravnih radnji i poslova za upis djeteta u vrtić, malu školu i osnovnu školu bez pristanka majke te da o svim ostalim aspektima roditelji odlučuju zajedno. Preporuča se maksimalni obim susreta i druženja djevojčice s roditeljem s kojim neće živjeti te žurno osigurati upis djevojčice u predškolsku ustanovu i uključivanje u suportivni psihološki tretman, a za roditelje uključivanje u individualni rad na sebi uz savjetodavni rad kroz mjeru stručne pomoći i potpore kroz koju bi se kontroliralo poštivanje danih odluka i preporuka.

12. U nastavku postupka pročitan je spis Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1 Ob-348/2021 te je utvrđeno da je rješenjem poslovni broj R1 Ob-348/2021-35 od 31. svibnja 2023. odlučeno da će mlt. DD od 2. lipnja 2023. stanovati tjedan dana kod oca pa tjedan dana kod majke sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka; da će mlt. DD biti upisana u program male škole u Selištu Drežničkom u jesen 2023. i da će roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. djetetom.

13. Tuženik je u podnesku od 26. srpnja 2023. naveo kako je i tijekom postupka pred Općinskim sudom u Karlovcu predlagao da dijete stanuje, makar i privremeno, kod njega jer je u mirovini i može svoje vrijeme posvetiti kćerki, a osim toga i njegovi roditelji su spremni što čine i cijelo vrijeme, aktivno preuzeti brigu oko čuvanja i odgoja mlt. djeteta u vrijeme kada bi eventualno tuženik bio odsutan od kuće, dok majka tužiteljice još uvijek radi, a po tvrdnji tuženika, njezin otac zbog ovisnosti o alkoholu nije podoban ni najmanje vremena provoditi s unukom. Tvrdi da poduzima sve za dobrobit zajedničkog mlt. djeteta, ali i nakon sačinjenog sporazuma kod Općinskog suda u Karlovcu i nakon što je CZSS Slunj odredio nadzor nad održavanjem tih odnosa po stručnoj osobi sve to nije utjecalo na tužiteljicu da prestane s negativnim ponašanjima spram djeteta i ne odgovara na poruke tuženika kada se radi o mlt. DD, a odlučila je živjeti u [adresa] s novim partnerom i njihovim zajedničkim djetetom što sve ukazuje da je nužno za dobrobit djeteta donijeti odluku da živi s ocem, da u [adresa] krene u predškolski odgoj, a zatim školu i da se utvrde termini i način održavanja osobnih odnosa djeteta i majke jer je utvrđeno da je tuženik kao otac podoban preuzeti brigu o djetetu. Tuženik naglašava da će po pozivu tužiteljice, a obzirom da još uvijek nije razveden brak stranaka, morati pred nadležnim tijelima dati izjavu kako se ne smatra biološkim ocem novorođenog djeteta tužiteljice i njezinog novog partnera koje je po saznanju tuženika rođeno **.**.2023. u [adresa]. Zaključno tuženik naglašava kako je Općinski sud u Karlovcu odlučio da će rješenje od 31. svibnja 2023. kojim je odlučeno da će mlt. DD od 2. lipnja 2023. stanovati tjedan dana kod oca pa tjedan dana kod majke biti na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a nesporno je da se približava vrijeme upisa mlt. DD u program male škole. Stoga predlaže da sud u interesu mlt. djeteta DD donese presudu kojom će odlučiti da će mlt. dijete stranaka DD stanovati s ocem, da će roditelji mlt. djeteta zajednički ostvarivati skrb nad djetetom, da će majka za uzdržavanje mlt. DD doprinositi mjesečno iznosom od 160,00 EUR te da će se susreti i druženja mlt. DD s majkom odvijati na način da će mlt. DD boraviti na adresi majke svaki drugi vikend od petka u 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati na način da će majka preuzimati dijete na adresi oca i vraćati na istu adresu, te dva dana u tjednu i to utorkom i četvrtkom u vremenu od 16:00 do 19:00 sati te polovicu školskih praznika i blagdana, a sve ostalo po dogovoru roditelja.

14. Hrvatski zavod za socijalni rad obavijestio je sud 20. srpnja 2023. da je izvršen terenski izvid na adresi [adresa] na kojoj živi tužiteljica te je zatečena njezina majka PD koja je obavijestila Zavod da se njezina kćerka JD od lipnja 2023. nalazi u [adresa] kod sadašnjeg partnera i da je 1. srpnja 2023. rodila u [adresa], a na adresu [adresa] vratit će se tijekom kolovoza.

15. U podnesku od 25. kolovoza 2023. posebna skrbnica navela je kako su vještaci utvrdili da roditelji nisu u stanju u prvi plan staviti interes djeteta i roditeljsku ulogu, već svoj nerazriješeni partnerski odnos te da ne iznenađuje preporuka vještaka da roditelji potraže stručnu pomoć da bi ublažili svoj visoko konfliktni odnos i uskladili odgojne stilove i da mlt. DD uključe u psihološki tretman. Takav je i stav posebne skrbnice koja roditeljima preporuča da se obrate obiteljskom medijatoru, terapeutu ili drugoj stručnoj osobi te da takvu psihološku pomoć i podršku zatraže i za svoje dijete.

16. Hrvatski zavod za socijalni rad dostavio je 11. rujna 2023. izvješće o obiteljskim prilikama tužiteljice JD iz kojeg u bitnom proizlazi da je rođena **.**.1983. u [adresa] u BiH, da je završila srednju školu za zanimanje konobar, da je do stalnog zaposlenja radila sezonske poslove u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a prije četiri godine zaposlila se u struci i zadovoljna je poslom i radnim okruženjem, da je u novoj partnerskoj vezi s CD iz [adresa] i da imaju zajedničko dijete mlt. J rođenog **.**.2023., da trenutno partner i ona ne žive zajedno, već se viđaju povremeno, ali dugoročno planiraju zajednički život, no bez jasno određenog mjesta stanovanja, da je stambeni prostor uredan, funkcionalan i primjeren za život djece, da mlt. DD ima vlastitu sobu dok majka i mlađe dijete spavaju u dnevnom boravku, da mlt. DD u kućnom okruženju djeluje opuštenije i komunikativnije, ali često traži potvrdu od majke i djeluje nesigurno, da dijete još nije uključeno u vrtićki program zbog nedostatka suradnje s ocem, da majka djeteta ističe zanemarivanje zdravstvene skrbi djeteta od strane oca navodeći primjer urinarne infekcije, da JD navodi da ima podršku roditelja i novog partnera, ali u potpunosti negira komunikaciju s ocem mlt. DD.

17. Tužiteljica JD protivila se protutužbenom zahtjevu tuženika ističući da su njegovi navodi o manipulaciji djetetom i onemogućavanju kontakata neosnovani i neistiniti. Navodi da je upravo ona nastojala uspostaviti komunikaciju i omogućiti kontakte oca s djetetom dok je tuženik odbijao razgovor i pokazivao neprihvatljivo ponašanje prema djetetu što je kod djeteta izazvalo strah i odbijanje susreta. Navodi da je tuženik propustio odvesti dijete liječniku zbog urinarne infekcije te da je time pokazao neprimjeren odnos prema zdravstvenim potrebama djeteta. Ističe da je dijete upisala u vrtić u mjestu svog stanovanja dok se tuženik tome protivio iz razloga koji nisu u interesu djeteta. Nadalje pojašnjava da nije preselila u [adresa], već je zbog zdravstvenih razloga privremeno boravila tamo tijekom poroda o čemu je obavijestila nadležne službe i omogućila susrete djeteta s ocem. Upozorava da se briga o djetetu kod oca često prebacuje na njegove roditelje. Zaključno, smatra da tuženik nastoji diskreditirati nju kao majku, zanemarujući interes djeteta pa predlaže da sud protutužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

18. U svom iskazu od 2. studenog 2023. tužiteljica OD navela je da mlt. DD već četiri godine boravi naizmjenično tjedan dana kod nje, a tjedan dana kod oca FD. Ističe da se dijete boji oca zbog njegovih verbalnih ispada, vikanja i vrijeđanja što joj je DD sama ispričala. Posebno opisuje incident nakon zaprimanja izvješća posebne skrbnice i vještačenja kada je FD vikao na dijete, a baka ju je vrijeđala i psovala. Navodi da je DD nervozna, razdražljiva i uznemirena nakon povratka od oca te da se smiri tek nakon nekoliko dana. Dijete pokazuje strah prije odlaska ocu i taj dan kada mora ići ocu je nervozna. Tužiteljica smatra da DD voli oca, ali ga se boji. Ističe da se DD kod oca uglavnom nalazi kod bake, a ponekad ide s ocem na čeku ili u kafić. Navodi da je otac djetetu dao da puca iz puške i vodio je na čeku što joj izaziva mučninu. Navodi i da dijete nije redovito tuširano kod oca unatoč preporukama zbog urinarne infekcije. Smatra problematičnim što ju otac nije odmah obavijestio o zdravstvenim tegobama djeteta. Također navodi da je otac vodio dijete na bazene unatoč liječničkoj zabrani. Ističe da komunikacija s FD ne postoji te da ju je vrijeđao i proklinjao, čak i pred djetetom. Navodi da je otac bez njezine suglasnosti upisao dijete u vrtić u [adresa]. Tvrdi da nikada nije branila djetetu kontakte s ocem. Naglašava da DD kod nje ima stabilnost, red i dobar odnos s njezinim partnerom.

19. Tuženik je u iskazu od 2. studenog 2023. naveo da već četiri godine dijete boravi naizmjenično tjedan dana kod njega i tjedan dana kod majke. Ističe da s DD redovito provodi vrijeme u šetnjama, parku, kafićima i kod rodbine te da joj je kupio psa kao kućnog ljubimca. Odbacuje tvrdnje da dijete vodi u lov ili da je bilo u kontaktu s odstrijeljenim životinjama. Navodi da je DD vodio samo na čeku radi hranjenja divljači. Tvrdi da nikada nije dao djetetu da puca iz puške te da pušku drži zaključanu na tavanu. Navodi da je nakon dogovora o naizmjeničnom boravku majka tri mjeseca odbijala dovoditi dijete. Tvrdi da mu se dijete tada nije javljalo na telefon i da je više puta dolazio pred majčinu kuću. Navodi da mu je rečeno da ga se dijete boji. Zbog toga je postupak nastavljen pred sudom u Karlovcu gdje su mu određeni susreti pod nadzorom psihologa. Nakon četiri nadzirana susreta sud je odredio da dijete ponovno boravi naizmjenično kod oba roditelja bez nadzora. Ističe da je za vrijeme nadziranih susreta dijete imalo bolove u zubu te ju je on odveo zubaru jer majka to nije učinila. Navodi da je tijekom tih susreta dijete željelo vidjeti djeda i baku što je uz suglasnost Centra i psihologa i omogućeno. Smatra da majka nema pravo braniti kontakt djeteta s njegovim roditeljima. Potvrđuje da je dijete imalo urinarnu infekciju i da ga majka tušira nekoliko puta tjedno. Navodi da je dijete odveo pedijatru u [adresa] te da je pregled obavljen dan prije primopredaje. Tvrdi da mu majka nije htjela dostaviti nalaze pregleda sve dok dijete nije završilo na hitnoj. Navodi da ga majka vrijeđa zbog njegovog zdravstvenog stanja i transplantiranih organa. Ističe da je umirovljen zbog teške šećerne bolesti i da mu mirovina iznosi oko 800 eura. Navodi da je predlagao upis djeteta u vrtić, ali da se majka tome protivila. Tvrdi da je dijete ranije bilo upisano u vrtić u [adresa], ali ga je majka ispisala. Smatra da je njegov odnos s DD vrlo dobar i da je ne prisiljava ni na što. Navodi da na dijete ne viče. Ističe da se DD druži s djecom iz susjedstva i u parku. Navodi da se dijete srami njega kao muškarca te da je zato ne tušira. Objašnjava da zbog ranijeg lošeg zdravstvenog stanja nije mogao samostalno brinuti o svim potrebama djeteta. Navodi da DD slobodno boravi i kod njega i kod njegovih roditelja u zajedničkoj kući. Ističe da majka kuha za obitelj, a da on kuha kada ona nije prisutna. Smatra da su Lanine potrebe kod njega u potpunosti zadovoljene.

20. Rješenjem suda poslovni broj P Ob-45/2020-64 od 10. siječnja 2024. određeno je provođenje dokaza kombiniranim vještačenjem po vještaku psihologu mr. Danijeli Didić iz Splita i vještaku psihijatru dr. Sanji Batina iz Splita čiji je zadatak bio utvrditi roditeljske kompetencije, ocijeniti kvalitetu odnosa između djeteta i oba roditelja; odrediti psihološke karakteristike oba roditelja te ovisno o tome sagledati njihove roditeljske kapacitete i utjecaj na ponašajni aspekt, utvrditi eventualnu prisutnost psihijatrijskih poremećaja kod roditelja i njihov utjecaj na odgoj i skrb o djetetu; utvrditi postoji li nasilje u odnosu roditelja prema djetetu i međusobno između roditelja te kako isto utječe na dijete, utvrditi emocionalne veze djeteta s oba roditelja, razvojnu osjetljivost, eventualne poremećaje psihološke prirode te potrebe s obzirom na dob i dosadašnji način života, okruženje u kojem dijete odrasta, kontinuitet dosadašnjeg odgoja i moguće predvidive perspektive istog i eventualnu prisutnost manipulacije roditelja na dijete i njegovo ponašanje i mišljenje.

21. Psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da je JD psihički normalna osoba bez znakova psihopatologije. U kontaktu je blaže napeta, emocionalno nesigurna i nestabilna te sklona davanju socijalno poželjnih odgovora. Pokazuje nedostatnu kritičnost prema vlastitoj odgovornosti i sklonost projekciji krivnje na druge. Njezino mišljenje je uredno, bez poremećaja u sadržaju i formi, uz očuvanu pažnju, pamćenje i prosječne intelektualne sposobnosti. Psihologijskim vještačenjem utvrđena je reaktivna anksioznost i disimulativan pristup testiranju. Opisana je kao ličnost toplog afektivnog izražavanja, ali s nedostatnim osobnim kompetencijama za samostalno svladavanje životnih teškoća. Ima neučinkovite mehanizme obrane u emocionalno zahtjevnim situacijama i poteškoće u socijalnom funkcioniranju. Svoju budućnost vidi uz novog partnera i zajedničko dijete pri čemu iz fokusa gubi potrebe maloljetne DD. Ne uzima dovoljno u obzir djetetovu privrženost ocu, sredinu u kojoj je odrasla i moguće emocionalne poteškoće pri preseljenju. Tijekom vještačenja sklona je diskreditiranju oca u roditeljskoj ulozi. Procijenjen je visok rizik od odbacivanja oca od strane djeteta u slučaju života s majkom u udaljenom području.

21.1. Psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da je FD psihički normalna osoba bez psihopatoloških odstupanja. Djeluje blaže anksiozno, ali kontrolirano i emocionalno adekvatno. Iskazuje spremnost poštivati odluke suda. U odnosu s djetetom je topao, brižan i tolerantan te pokazuje roditeljsku angažiranost. Psihologijskim vještačenjem je utvrđena sklonost disimulaciji i socijalno poželjnom prikazivanju sebe. Projektivno je opisana adekvatno strukturirana ličnost toplog afekta. Uočene su poteškoće u planiranju, neučinkoviti mehanizmi obrane u stresnim situacijama i nezrelo socijalno funkcioniranje. Unatoč tome, pokazuje zadovoljavajuće osobne kapacitete za nošenje sa životnim zahtjevima. Tijekom vještačenja adekvatno empatizira s djetetom i ne diskreditira majku u roditeljskoj ulozi.

21.2. Ni jedan roditelj nije postupio po ranijim preporukama vještaka vezano uz stručnu pomoć. Otac je naknadno pokazao spremnost uključiti se u tretman, dok majka nije jasno izrazila takvu namjeru. Oboje roditelja zanemarila su preporuku da se maloljetna DD uključi u kontinuirani tretman stručnjaka mentalnog zdravlja. Majčin navod o jednom susretu s psihologom procijenjen je kao neuvjerljiv i nedostatan. Zaključeno je da je majka zanemarila brigu za mentalno zdravlje djeteta dok je otac pokazao pasivnost.

21.3. Maloljetna DD je emocionalno topla djevojčica urednog razvoja, ali s izraženom napetošću zbog roditeljskih konflikata. Prema majci pokazuje emocionalne, verbalne i ponašajne otpore. Ti otpori djelomično su povezani s ponašanjem oba roditelja. U interakciji s ocem pokazuje veću spontanost i emocionalnu povezanost. U odnosu s majkom prisutna je suzdržanost i manjak spontanosti. Preporučeno je da dijete ostane u sredini u kojoj je odrasla gdje ima stabilne vršnjačke i obiteljske odnose.

21.4. Sudski vještaci predložili su da dijete ostane živjeti u sredini u kojoj je od rođenja i u kojoj aktualno ima zadovoljavajuću mrežu vršnjačkih odnosa te u kojoj žive i članovi proširene obitelji oca. Uvjeti odrastanja djeteta u dosadašnjoj sredini omogućili bi i osigurali zadovoljenje potrebe za stabilnošću i potrebe za podrškom važnih odraslih u njezinom životnom okruženju. Vještaci su predložili da dijete s majkom ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend od petka poslije podne do nedjelje navečer do 19 sati tijekom jeseni i zime, a tijekom proljeća i ljeta do 21 sat na način da će otac odvesti djevojčicu majci, a majka će je vraćati ocu. Također predlažu da dijete s majkom ostvaruje osobne odnose i preko tjedna najmanje dva puta u tjednu po 4 sata u mjestu boravišta majke na način da je otac dovede majci, a majka vrati ocu. U slučaju majčinog preseljenja na udaljeno geografsko područje predlažu da nadležna socijalna služba predloži adekvatan način održavanja osobnih odnosa djeteta s majkom na način da majka ostane djetetu dostupna na kvalitetan i zadovoljavajući način. Predlažu da se oboje roditelja uključi u neki od dostupnih oblika stručne pomoći kako bi se ojačali njihovi roditeljski kapaciteti te također osigurati mal. Lani redovitu psihološku pomoć radi boljeg reguliranja emocionalnih stanja i prilagodbe na trenutnu situaciju koja bi se odvijala kontinuirano dok za tim postoji potreba.

22. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje sudskih vještaka dok je tužiteljica u podnesku od 17. svibnja 2024. u cijelosti osporila njihove navode i zaključke. Smatra da vještaci nisu ispunili zadatak suda niti su zauzeli stav o odlučujućim činjenicama. Posebno osporava prijedlog da dijete ostane živjeti s ocem uz ograničene kontakte s majkom. Ističe da je pristup vještaka bio nejednak prema strankama što je vidljivo iz načina opisa njezinih iskaza u odnosu na iskaze tuženika. Navodi da su njoj bila upućena iscrpnija i konfrontirajuća pitanja dok to nije bio slučaj s ocem. Ukazuje na znatnu razliku u opsegu psihološkog mišljenja koje je daleko opširnije za nju nego za tuženika. Tužiteljica smatra nelogičnim zaključak vještaka da je zanemarila mentalno zdravlje djeteta iako je upravo ona odvela dijete psihologu, dok otac to nije učinio niti se interesirao. Smatra da su vještaci pogrešno zaključili da je njezina izjava o nedostupnosti drugih stručnjaka neistinita bez da su provjerili navode kod psihologa. Ukazuje da vještaci nisu zauzeli jasan stav o manipulaciji djetetom iako je to bio dio zadatka vještačenja i da su ignorirali ranije nalaze i mišljenja koji ukazuju na suprotno ponašanje djeteta u odnosu na aktualno vještačenje. Smatra da ponašanje djeteta upućuje na manipulaciju od strane oca što je, prema njezinim tvrdnjama, on ranije i sam priznao. Opisuje neprimjereno i neprofesionalno ponašanje vještakinje tijekom vještačenja osobito u vezi njezinih planova za budućnost. Smatra da joj se kroz cijeli postupak negativno vrednuje nova partnerska veza i činjenica da ima drugo dijete. Osporava zaključak da njezina namjera preseljenja ukazuje na emocionalnu nezrelost i zanemarivanje potreba djeteta. Ističe da nikada nije dovodila u pitanje poštivanje sudske odluke bez obzira na ishod. Smatra neutemeljenim pretpostavke vještaka da bi preseljenjem isključila oca iz djetetova života. Ukazuje na to da se ista logika ne primjenjuje na situaciju u kojoj bi dijete živjelo s ocem čime bi majka bila znatno isključena iz odgoja. Navodi da u slučaju života djeteta kod oca glavnu brigu preuzimaju baka i djed čime se umanjuje uloga majke. Ističe zabrinutost zbog očevog postupanja s djetetom uključujući zanemarivanje higijene, zdravstvene skrbi i neprimjerene aktivnosti. Navodi da otac dijete vodi u lov, na čeku i u društvo odraslih dok svakodnevnu skrb pretežito obavljaju baka i djed. Smatra da je ponašanje oca više usmjereno na sukob s njom i njezinim partnerom nego na dobrobit djeteta. Zaključno, tužiteljica se u potpunosti protivi nalazu i mišljenju vještaka te predlaže novo vještačenje i usmeno saslušanje vještaka na raspravi.

23. Raspravnim rješenjem suda od 13. ožujka 2025. sud je obvezao Hrvatski zavod za socijalni rad da u roku 8 dana dostavi izvješća voditelja mjere nadzora te očitovanje o namjeri izricanja novih mjera obiteljsko pravne zašite. Istim rješenjem naloženo je posebnoj skrbnici mlt. djeteta DD da u roku od 30 dana obavi razgovor s mlt. djetetom i pribavi njezino mišljenje o okolnostima njenog života i želja.

24. Djelomičnom presudom poslovni broj P Ob-45/2020-91 od 13 ožujka 2025. razveden je brak stranaka sklopljen 7. srpnja 2016. u [adresa] upisan u Maticu vjenčanih matičnog područja Slunj za 2016. pod rednim brojem 00016. između tužiteljice i tuženika. Presuda je postala pravomoćna danom donošenja odnosno 13. ožujka 2025.

25. Rješenjem poslovni broj P Ob-45/2020-92 od 13. ožujka 2025. određena je privremena mjera da će zajedničko dijete stranaka mlt. DD živjeti s ocem na adresi [adresa], da će se susreti i druženja s majkom odvijati na način da će mlt. DD boraviti na adresi majke svaki vikend počevši od donošenja ovog rješenja od subote u 10:00 sati do nedjelje u 18:00 sati pri čemu će jedan vikend majka preuzeti i vratiti dijete na adresu oca dok će sljedeći vikend otac dovesti dijete i preuzeti ga na adresi majke s time da će prvi vikend po donošenju ove odluke majka preuzeti i vratiti dijete na adresu oca. Ova privremena mjera je određena do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.

26. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Slunj je 25. ožujka 2025. obavijestio sud da je roditeljima JD i FD u tri navrata izrečena mjera stručne pomoći i potpore, a posljednja mjera izrečena je 1. studenog 2024. i traje do 1. svibnja 2025. te da u ovom trenutku Zavod nije u mogućnosti procijeniti hoće li nakon isteka mjere istu biti potrebno produžiti s obzirom da je prethodno potrebno izvršiti uvid u izvješća voditelja mjere, izraditi procjenu rizika za mlt. dijete, obaviti terenski izvid i saslušati roditelje. Trenutna mjera daje pozitivne pomake u odnosu na međusobnu komunikaciju roditelja koja je minimalna, ali bez značajnih sukoba, jačanje roditeljskih kapaciteta osobito oca s kojim mlt. DD trenutno živi i provodi najveći dio vremena, suradnju roditelja s voditeljem mjere, poštivanje međusobnih dogovora roditelja i praćenje uputa voditelja mjere. Među roditeljima još uvijek ponekad dolazi do konfliktnih situacija, no takve situacije su u odnosu na ranije puno rjeđe te se uspješnije i brže rješavaju.

27. Županijski sud u Rijeci odbio je žalbu tužiteljice i potvrdio rješenje Općinskog suda od 13. ožujka 2025. Utvrđeno je da je brak stranaka razveden, a da je prethodno bila na snazi privremena mjera prema kojoj je dijete boravilo naizmjenično kod oba roditelja. Sud je utvrdio da između roditelja ne postoji sporazum o stanovanju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa te da međusobno otežavaju komunikaciju. Dijete je započelo školovanje u [adresa] gdje otac ima prebivalište, dok se majka preselila u [adresa] što onemogućava svakodnevne kontakte tijekom tjedna. Ocijenjeno je da je dugoročni interes djeteta u redovitom školovanju nadređen interesu češćih osobnih kontakata tijekom radnog tjedna te da je sud pravilno odredio da dijete privremeno živi s ocem, a da majka ostvaruje osobne odnose vikendima. Utvrđeno je da se otac nije protivio da majka s djetetom boravi u mjestu svog novog boravka. Promjena prebivališta majke ocijenjena je okolnošću na koju otac nije mogao utjecati.

28. Podneskom od 27. svibnja 2025. posebna skrbnica obavijestila je sud da je obavila razgovor s mlt. DD u prostorijama Centra za posebno skrbništvo Rijeka. DD je na razgovor došla u pratnji oca od kojeg se bez poteškoća odvojila te je razgovor vođen nasamo na način primjeren njezinoj dobi. Opisana je kao pristojna, topla i komunikativna djevojčica. Navela je da pohađa 1.b razred OŠ Slunj, da voli školu, pojedine predmete i folklor dok joj se kickboxing nije svidio. Djevojčica živi s ocem u [adresa], a majka živi u [adresa] te ima novog partnera BD i mlađe dijete J. DD ističe da ne voli boraviti u [adresa] gdje živi majčin partner, ne osjeća se tamo ugodno i ne želi više tamo ići. Navodi da je majka prema njoj dobra i brižna, ali da se ponekad svađaju, dok partner majke prema njoj nije loš, iako s njim ne komunicira zbog ranijih neprimjerenih izjava o ocu koje je čula. DD opisuje da joj je najljepše kod oca u [adresa] gdje provodi puno vremena s bakom i djedom, ima kućne ljubimce, svoju sobu i razne aktivnosti, te svakodnevnu brigu i zajedničke aktivnosti s ocem. Kod majke također ima igračke i lijepo joj je, ali ističe da je kod oca sretnija i zadovoljnija. Jasno i više puta izražava želju da želi živjeti s ocem trajno, a majku viđati vikendom, uz strah da bi je majka, ako bi živjela s njom, prisiljavala na boravak u [adresa]. Navodi da roditelji ponekad normalno razgovaraju, a ponekad se svađaju kada se ona povlači u igru. Tijekom ljeta je boravila naizmjenično kod oba roditelja, ali i tada izražava želju da ostane kod oca.

29. Na ročištu održanom 16. lipnja 2025. proveden je dokaz saslušanjem sudskih vještaka Danijele Didić i Sanje Batina.

29.1. Sudska vještakinja Danijela Didić navela je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja i predloženih zaključaka od 14. travnja 2024.. U odnosu na prigovore tužiteljice iz podneska od 17. svibnja 2024. vještakinja je uvjerljivo obrazložila da je vještačenje provedeno opsežno, stručno i u skladu s nalogom suda pri čemu su cjelovito analizirani roditeljski kapaciteti oba roditelja, njihovi odnosi s djetetom, psihičko i emocionalno funkcioniranje roditelja, psihološko stanje djeteta te mogući manipulativni utjecaji. Zaključci vještaka doneseni su na temelju provedenih testiranja, razgovora, opservacije i uvida u dokumentaciju zbog čega sud navode tužiteljice da vještaci nisu ispunili zadani nalog ocjenjuje neosnovanima. Sud nadalje prihvaća obrazloženje vještakinje da različit opseg psihološke obrade roditelja proizlazi iz rezultata samog vještačenja, a ne iz pristranosti. Kod tužiteljice su utvrđene izraženije emocionalne i roditeljske poteškoće, uključujući nesigurnost, reaktivnu anksioznost i manjak uvida u vlastitu odgovornost, dok su kod tuženika roditeljske kompetencije procijenjene stabilnijima, uz adekvatnu emocionalnu usmjerenost prema djetetu i veću spremnost na suradnju. Sud stoga prihvaća da je detaljnija obrada tužiteljice bila stručno opravdana. U pogledu navoda o manipulaciji djetetom, sud prihvaća nalaz vještaka da kod djeteta postoji određena emocionalna napetost i otpor prema majci pri čemu su mogući utjecaji ponašanja oba roditelja. Sama činjenica da je dijete na vještačenje pristiglo s ocem ne predstavlja dokaz manipulacije, a tužiteljica svoje tvrdnje nije potkrijepila relevantnim stručnim dokazima. Sud također prihvaća zaključke vještaka u vezi s osiguravanjem psihološke pomoći djetetu prema kojima jednokratan odlazak djeteta psihologu nije primjeren osobito uz ranije preporuke o potrebi kontinuiranog tretmana. Navodi o nedostupnosti stručnjaka ocijenjeni su životno nerealnima, a sud smatra da su oba roditelja odgovorna za neosiguravanje odgovarajuće stručne pomoći djetetu pri čemu se izostanak angažmana ne može opravdavati privatnim ili poslovnim obvezama. U odnosu na planirano preseljenje majke, sud prihvaća nalaz vještaka da bi takvo preseljenje predstavljalo ozbiljan prekid kontinuiteta života djeteta, udaljavanje od oca, šire obitelji i poznatog okruženja te povećan rizik za emocionalnu destabilizaciju djeteta što nije u skladu s načelom najbolje dobrobiti djeteta, neovisno o mogućnosti formalnog pridržavanja sudskih odluka iz udaljenog mjesta. Na temelju neposredne opservacije, sud prihvaća zaključak vještaka da otac s djetetom ostvaruje toplu, stabilnu i spontanu interakciju te aktivno sudjeluje u roditeljskoj skrbi, dok uključenost bake i djeda po ocu predstavlja dodatnu emocionalnu i praktičnu podršku djetetu, a ne zanemarivanje roditeljske skrbi. Sud, sukladno nalazu i mišljenju vještaka te podnescima posebne skrbnice djeteta, ocjenjuje da je postojeće vještačenje sveobuhvatno, stručno i objektivno te da ne postoji potreba za provođenjem novog vještačenja. Iz podneska posebne skrbnice od 27. svibnja 2025. proizlazi da dijete i dalje jasno i argumentirano izražava želju živjeti u poznatoj sredini s ocem, bez otpora prema susretima s majkom što dodatno potvrđuje zaključak da u proteklom razdoblju nije došlo do manipulacije djetetom s ciljem njezina otuđenja od majke.

29.2. Sud prihvaća iskaz sudske vještakinje Sanje Batine koja je navela da se u cijelosti pridružuje izlaganju i obrazloženju sudske vještakinje psihologinje te da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještakinja psihologa i psihijatra od 14. travnja 2024. izrađenog sukladno pravilima sudsko-medicinskog psihijatrijsko- psihologijskog vještačenja, stručno, etički i u najboljem interesu maloljetnog djeteta DD. U odnosu na prigovore tužiteljice, vještakinja je navela da u nalazu nije utvrđena manipulacija djeteta s ciljem otuđenja od majke. Iako su uočeni pojedini elementi mogućeg manipulativnog ponašanja oca, jednako je naglašena i odgovornost majke, osobito u pogledu njezinih očekivanja i odluka koje nisu uvažavale emocionalne potrebe djeteta. Otpor djeteta prema odlasku u [adresa] vještakinja je povezala s očekivanjima oba roditelja kao i s dječjom potrebom za zadržavanjem poznate sredine u kojoj su joj oba roditelja bila jednako dostupna. Druge oblike manipulacije od strane oca vještakinja nije uočila. Sud prihvaća iskaz vještakinje da tijekom vještačenja nije utvrdila izravno usađivanje djetetove volje od strane majke, osim uočene sklonosti ispitivanju djeteta putem telefonskih razgovora. Navode o navodnim incidentima nakon vještačenja u Zagrebu vještakinja nije smatrala relevantnima za psihologijsko vještačenje pri čemu je ocijenila da roditeljski iskazi mogu biti subjektivni te da su majčini opisi ponašanja oca u skladu s ranije utvrđenom sklonošću negativnom atribuiranju oca. Vještakinja je istaknula da oba roditelja snose odgovornost jer se nisu uključili u stručnu pomoć radi zaštite emocionalne dobrobiti djeteta, naglasivši da dijete ne odbija majku. Nije joj predočena dokumentacija o odbijanju suradnje od strane oca, niti je dijete iskazivalo želju da živi s majkom, već je prethodno funkcioniralo u modelu izmjeničnog boravka kod oba roditelja. Psihološke poteškoće majke detaljno su obrazložene u pisanom nalazu, a zanemarivanje emocionalnih potreba djeteta vještakinja je povezala s majčinom odlukom o preseljenju u [adresa] s novim partnerom i djetetom bez uvažavanja dječje potrebe za kontinuitetom života u poznatoj sredini u kojoj je rođena i odrasla. Dodatno je istaknuto da dječji otpor prema odlascima majci može biti usmjeren i prema majčinom partneru. Sud prihvaća nalaz vještakinje da je dijete s ocem emocionalno nešto jače usmjereno i privrženo iako je vezano za oba roditelja. Dijete je imalo vršnjačke kontakte i sudjelovalo u izvanškolskim aktivnostima uz angažman oba roditelja, bez naznaka socijalne izolacije ili školskih poteškoća. Uloga bake i djeda po ocu nije ocijenjena štetnom, već potencijalno korisnom za dijete. Vještakinja je pojasnila da bi u slučaju da majka nije preselila iz Like preporuka bila izmjenična roditeljska skrb budući da je djetetu u najboljem interesu da su mu oba roditelja ravnopravno dostupna. Školski uspjeh djeteta ne pokazuje odstupanja te je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka.

30. U podnesku od 26. lipnja 2025. tuženik-protutužitelj istaknuo je da prijedlozi tužiteljice za provođenje novog vještačenja predstavljaju pokušaj daljnjeg odugovlačenja postupka koji traje dulje od pet godina pri čemu je zajedničko maloljetno dijete stranaka višekratno izlagano ispitivanjima pred različitim tijelima što po ocjeni tuženika nije u najboljem interesu djeteta. Pozvao se na načelo najboljeg interesa djeteta iz članka 3. Konvencije o pravima djeteta, članka 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, praksu Europskog suda za ljudska prava te ustaljenu praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske prema kojima u postupcima koji se odnose na skrb o djeci odlučujuću važnost ima dobrobit djeteta koja mora imati prednost nad interesima roditelja. Tuženik je naveo da je nesporno utvrđeno kako je maloljetna DD završila prvi razred osnovne škole s odličnim uspjehom, uključena je u više izvannastavnih aktivnosti, ima razvijene socijalne kontakte te živi u stabilnom obiteljskom okruženju s ocem koji je u mirovini i o djetetu vodi svakodnevnu brigu uz dodatnu podršku bake i djeda. Istaknuo je da je odluka majke o preseljenju u [adresa] zbog nove obitelji bila isključivo njezina osobna odluka, da je dijete isprva pokušalo prihvatiti tu promjenu, ali je ubrzo počelo pokazivati otpor, dok je majka zadržala stan u [adresa] gdje se i dalje ostvaruju osobni odnosi s djetetom što po ocjeni tuženika ukazuje da je majka vlastite interese stavila ispred interesa djeteta. Tuženik je istaknuo da su tijekom postupka već izvedeni svi relevantni dokazi, više puta i isključivo na prijedlog tužiteljice, te je predložio donošenje presude kojom bi se odlučilo da dijete nastavi živjeti s ocem, da se majka obveže na plaćanje uzdržavanja te da se jasno urede susreti i druženja majke s djetetom. U podnesku od 24. listopada 2025. tuženik je dodatno naveo da se postupak i dalje neopravdano produžuje iako je sud požurivanjem postupanja bio upozoren na hitnost odlučivanja. Istaknuo je da su se u međuvremenu ponovno promijenile okolnosti na strani majke koja je napustila stan u [adresa], prekinula radni odnos nakon porodiljinoga dopusta te trajno živi u [adresa] s novom obitelji. Mlt. dijete stranaka koje sada pohađa drugi razred osnovne škole u [adresa], i dalje živi s ocem koji samostalno snosi sve troškove uzdržavanja, dok majka doprinosi minimalno i povremeno. Tuženik je naveo da se majka u posljednje vrijeme ne pridržava redovitog ostvarivanja kontakata s djetetom sukladno sudskim odlukama zbog čega se isti sve više prorjeđuju, te je naglasio potrebu žurnog donošenja odluke u najboljem interesu maloljetnog djeteta.

31. Sud je dopunski saslušao tužiteljicu na ročištu održanom 30. prosinca 2025. Tužiteljica je navela da u cijelosti ostaje kod svih ranijih navoda i iskaza danih tijekom postupka. Navodi da se prije dvije godine preselila u [adresa] gdje živi s izvanbračnim partnerom i zajedničkim djetetom. Više ne koristi stan na [adresa] koji je ranije služio za susrete s kćerkom. S kćerkom komunicira telefonom oko 20:00 sati, ali razgovori su u zadnje vrijeme svedeni na svega nekoliko sekundi. Mlt. DD joj govori da joj se žuri, da je dosadna i da je patološka lažljivica. Kćerku je posljednji put vidjela prije mjesec dana kada ju je djed s očeve strane doveo na Plitvice. Susrete s djetetom dogovara isključivo s kćerkom jer komunikacija s tuženikom nije moguća. Prošle godine dijete s njom nije provelo ni ljetne praznike ni Božić unatoč njezinim pokušajima dogovora s ocem. DD pohađa osnovnu školu u Slunju i završila je prvi razred. Tužiteljica radi kao konobar s mjesečnim primanjima od oko 1.000 eura, dok njezin partner zarađuje oko 3.000 eura. Smatra da su mjesečne potrebe djeteta 200 do 300 eura. Ne slaže se da dijete živi s ocem te smatra da bi s njom imalo bolji i topliji obiteljski život. Navodi da se DD jako otuđila od nje i da mjesec dana nemaju nikakvu stvarnu komunikaciju. Dijete joj govori da s njom ne želi razgovarati jer će ona sve ponoviti na sudu. Tužiteljica tvrdi da je pokušavala financijski doprinositi uzdržavanju, ali je tuženik to odbijao. Unatoč tome, kupovala je djetetu odjeću, knjige i školske potrepštine. Navodi da tuženik ne odgovara na njezine poruke već dvije godine i da je ne obavještava o djetetovom zdravlju i aktivnostima. Prisustvuje roditeljskim sastancima i školskim događanjima, ali su susreti s djetetom kratki i napeti. Video pozivi su joj onemogućeni jer ih otac zabranjuje. Opisuje incident u kojem je tuženik tijekom video poziva vikao i vrijeđao je zbog čega je zvala policiju i centar za socijalnu skrb. Smatra da je dijete ispitano neprimjereno, u prisutnosti oca i bez stručne osobe. Ističe da je DD ranije rado dolazila u [adresa] i imala dobar odnos s njezinim partnerom. Nakon sukoba tuženika i njezina partnera, dijete više ne želi doći u [adresa] niti biti u njegovom društvu. Svakog vikenda dolazi na Plitvice kako bi vidjela dijete, ali susreti često izostanu zbog raznih izgovora. DD se boji odlazaka s majkom, posebno putovanja, jer strahuje od očeve reakcije. Dijete ne želi sjesti u auto kada je partner prisutan i ponavlja riječi koje majka pripisuje ocu. Tužiteljica smatra da DD ne može slobodno razgovarati jer je stalno pod nadzorom. Navodi da dijete više ne želi kontakt ni s njezinim roditeljima ni rodbinom. Smatra da se o djetetu pretežito brine baka po ocu. Ističe da je DD ranije željela živjeti s njom, ali da se pod utjecajem oca njezino mišljenje promijenilo. Zaključno navodi da tuženik odbija svaku komunikaciju te da će se kontakti s djetetom ubuduće odvijati sukladno odluci suda.

31.1. Na istom ročištu dopunski je saslušan i tuženik koji je svom iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod ranijih navoda i iskaza. Navodi da je prema sudskoj odluci dijete boravilo naizmjenično kod oba roditelja te da je takav režim funkcionirao oko deset mjeseci. Nakon preseljenja tužiteljice u [adresa], susreti su se odvijali samo kada je ona dolazila na [adresa], a ponekad je izostajala i po više tjedana. U tom razdoblju DD je boravila isključivo kod njega u [adresa] i nije viđala majku. To je trajalo do rujna 2024. kada je dijete krenulo u prvi razred. Navodi da nije kontaktirao tužiteljicu jer su kontakti redovito završavali svađama. Ističe da ga dijete tada nije pitalo za majku. U invalidskoj je mirovini s primanjima od 1.160 eura. Živi s DD u prizemlju roditeljske kuće dok roditelji žive na katu. Dijete ima svoju sobu, a povremeno spava kod bake. Samostalno se sprema za školu, a on je vozi i dolazi po nju zbog teške torbe. Pomaže joj u pisanju zadaće zajedno s ostalim ukućanima. Smatra da su Lanine mjesečne potrebe oko 300 eura. Dana 30. travnja 2025. prestao je komunicirati s tužiteljicom nakon što je pozvala policiju zbog telefonskog razgovora s djetetom. Navodi da policija nije utvrdila nikakve nepravilnosti niti vrijeđanje. Smatra da je s tužiteljicom nemoguć dogovor osim ako nije po njezinom. Ističe da se uvijek pridržavao sudskih odluka o susretima i prijevozu djeteta. Navodi da dijete teško podnosi dugu vožnju do [adresa]. Ne protivi se susretima majke i djeteta ako DD ostane povjerena njemu. Predlaže da se susreti održavaju u [adresa] kod roditelja tužiteljice. Smatra da tužiteljica emocionalno opterećuje dijete učestalim pozivima i pitanjima. Odbacuje tvrdnje da djetetu govori o sudskim postupcima. Navodi da je tužiteljica doprinosila za uzdržavanje djeteta samo nekoliko mjeseci iznosom od 100 eura. Ističe da je on kupovao školsku opremu, a knjige su bile besplatne. Navodi da DD pohađa KUD, crkveni zbor i aerobik te želi učiti talijanski jezik. Tvrdi da nikada nije branio kontakte majke i djeteta. Navodi da se dijete ne želi voziti s majčinim partnerom jer joj to izaziva stres. Smatra da bi majka trebala sama dolaziti po dijete. Ističe da se DD svakodnevno čuje s majkom telefonom. Navodi da je tražio stručnu pomoć u centru za socijalnu skrb. Smatra da djetetu nije potrebna psihološka pomoć jer dobro napreduje. Navodi da DD sama kaže da joj je kod majke dosadno i da ne želi spavati kod nje. Zaključno ističe da dijete ne prisiljava ni na što i da je spreman poštovati svaku sudsku odluku.

32. Na ročištu održanom 30. prosinca 2025. tužiteljica je ustrajala na tužbi i tužbenom zahtjevu i prijedlogu radi provođenja novog kombiniranog psihologijsko- psihijatrijskog vještačenja na okolnost utvrđenja roditeljskih kompetencija tužiteljice i tuženika odnosno na okolnost s kojim roditeljem bi dijete trebalo živjeti te na okolnost dosadašnjeg utjecaja oba roditelja na psihofizički razvoj djeteta. Ovo sve iz razloga jer je evidentno da otac manipulira djevojčicom, da joj prenosi neprimjerene i neistine informacije vezano za majku, a što je sve rezultiralo činjenicom da tužiteljica ne ostvaruje osobne odnose sa kćerkom. Osim toga, otac djeteta ne odgovara na poruke tužiteljice vezano za pokušaja organiziranja osobnih odnosa majke i djeteta, niti na bilo koji način omogućava tužiteljici da provodi vrijeme sa djetetom što ukazuje da otac ne vodi računa o dobrobiti djeteta. Tužiteljica je predložila i saslušanje svjedoka BD na okolnost održavanja kontakata između tužiteljice i djeteta te da posebna skrbnica ponovno obavi razgovor sa djevojčicom vezano za njeno ponašanje u posljednjih godinu dana, a posebno od lipnja ove godine.

32.1. Tuženik je ustrajao kod protutužbenog zahtjeva i svih navoda iznijetih tijekom postupka i posebno ističe kako ovaj postupak traje već punih 6 godina, da su na prijedlog tužiteljice provedena dva kombinirana vještačenja slijedom čega prijedlog tužiteljice smatra odugovlačećim i istome se izričito protivi.

33. Sud je odbio predložene dokazne prijedloge tužiteljice cijeneći da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

34. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice- protutužene nije osnovan dok je protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja osnovan s time da je o susretima i druženju djeteta s majkom sud odlučio na način kako je određeno u točkama IV. i V. izreke presude, a ne kako je to predložio tuženik.

35. U postupku je nesporno utvrđeno da su tužiteljica-protutužena JD i tuženik-protutužitelj FD živjeli u bračnoj zajednici i da je brak stranaka zaključen 7. srpnja 2016. u [adresa]. U braku stranaka rođeno je zajedničko mlt. dijete DD **.**.2017.

36. Brak stranaka razveden je pravomoćnom djelomičnom presudom ovog suda poslovni broj P Ob-45/2020-91 od 13 ožujka 2025.

37. Prije podnošenja tužbe provedeno je obvezno savjetovanje te je Centar za socijalnu skrb u Slunju 10. ožujka 2020. izradio izvješće iz kojeg proizlazi da su stranke na prvom sastanku obveznog savjetovanja postigle sporazum o obiteljskim odnosima vodeći računa o dobrobiti djeteta i 4. ožujka 2020. zaključile Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi prema kojem će dijete boraviti kod oca prvi i treći tjedan u mjesecu, a kod majke drugi i četvrti tjedan u mjesecu s tim da će majka dovesti dijete na adresu oca u ponedjeljak u 10:00 sati, a otac će odvesti dijete majci u nedjelju u 20:00 sati. Roditelji su se sporazumjeli da adresa djetetova stanovanja bude [adresa]. U odnosu na uzdržavanje djeteta stranke su postigle sporazum da oba roditelja doprinose za uzdržavanje prema potrebama djeteta. Međutim, stranke nisu podnijele prijedlog radi odobrenja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i radi razvoda braka, već je tužiteljica podnijela tužbu radi razvoda braka i odluke s kojim roditeljem će živjeti mlt. dijete i o načinu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim neće živjeti te radi odluke o uzdržavanju pa se ovaj postupak vodio kao parnični.

38. Iz provedenog postupka proizlazi da se radi o dugotrajnom i izrazito konfliktnom obiteljskom sporu između roditelja maloljetne DD te je od samog početka vidljivo da roditelji nisu bili u stanju održavati suradnički odnos unatoč ranije potpisanom Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je predviđao izmjenično stanovanje djeteta. Taj model se u praksi pokazao neodrživim zbog visokog stupnja konflikta, narušene komunikacije i nemogućnosti postizanja osnovnog konsenzusa oko djetetovih potreba.

39. Tijekom postupka provedena su sveobuhvatna psihološko-psihijatrijska vještačenja koja nisu utvrdila postojanje psihopatologije kod roditelja, ali su jasno ukazala na ograničene roditeljske kompetencije kod oboje uz izraženije teškoće kod majke u pogledu emocionalne stabilnosti, uvida u potrebe djeteta i prihvaćanja djetetove autonomije. Nalazi vještaka upućuju na povećani rizik emocionalnog opterećenja djeteta u slučaju daljnjih promjena sredine, osobito preseljenja, te na veću razinu stabilnosti, strukture i predvidljivosti u očevoj skrbi.

40. Privremena mjera kojom je dijete povjereno na stanovanje ocu pokazala se funkcionalnom jer su zabilježeni pozitivni pomaci u emocionalnom funkcioniranju djeteta, smanjenje tjeskobe te bolja prilagodba školskim i socijalnim obvezama. Istodobno je omogućeno održavanje redovitih osobnih odnosa s majkom čime se očuvala roditeljska veza bez dodatnog destabiliziranja djetetove svakodnevice.

41. Sve navedene okolnosti, promatrane u cjelini, upućuju na zaključak da je u konkretnom slučaju u najboljem interesu maloljetnog djeteta osigurati stabilno mjesto stanovanja kod oca uz zadržavanje zajedničke roditeljske skrbi i jasno uređen sustav kontakata s majkom pri čemu se primarni fokus stavlja na zaštitu emocionalne sigurnosti, kontinuiteta života i zdravog razvoja djeteta.

42. Sud je pri donošenju odluke o stanovanju djeteta na adresi oca prvenstveno primijenio odredbu članka 91. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023., dalje u tekstu: ObZ) prema kojoj je najbolji interes djeteta temeljno mjerilo u svim postupcima koji se tiču djeteta. Najbolji interes djeteta procjenjuje se s obzirom na njegove potrebe, stabilnost, kontinuitet skrbi i zaštitu emocionalnog razvoja.

43. Roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja (članak 96. stavak 2. ObZ-a). Kod odlučivanja o roditeljskoj skrbi sud je primijenio članak 104. stavak 1. Obiteljskog zakona koji uređuje ostvarivanje roditeljske skrbi nakon razvoda braka. Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb.

44. Sukladno odredbi članka 360. Obiteljskog zakona djetetu je omogućeno da izrazi svoje mišljenje u ovom postupku slobodno i u skladu s djetetovom dobi i zrelošću.

45. Maloljetna DD tijekom postupka, u prisutnosti posebne skrbnice i na njoj primjeren način, dosljedno i spontano izrazila je želju da živi s ocem u sredini u kojoj pohađa školu, ima uspostavljene vršnjačke odnose i poznatu svakodnevnu rutinu. Njezini iskazi su stabilni kroz vrijeme i ne ukazuju na znakove prisile, manipulacije ili roditeljskog otuđenja, već na potrebu za sigurnošću, kontinuitetom i emocionalnim rasterećenjem od roditeljskih sukoba.

46. Pri donošenju odluke o tome s kojim roditeljem će dijete stanovati sud je vodio računa i o odredbama Konvencije o pravima djeteta. Sud je posebno cijenio odredbu članka 3. Konvencije prema kojoj se u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela mora prvenstveno voditi računa o interesima djeteta. Sud je uzeo u obzir i članak 9. Konvencije vodeći računa da dijete ne bude neopravdano odvojeno od roditelja, ali i da se osigura okruženje koje je za njega najpovoljnije. Nadalje, primijenjen je članak 12. Konvencije kojim se jamči pravo djeteta da slobodno izrazi svoje mišljenje i da se to mišljenje uvaži u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Sud je imao na umu i članak 18. Konvencije koji naglašava zajedničku odgovornost roditelja za odgoj i razvoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga. U skladu s navedenim odredbama, sud je ocijenio da otac u većoj mjeri osigurava stabilnost i kontinuitet skrbi. Konačno, sud je zaključio da je odluka o povjeravanju djeteta ocu razmjerna, nužna i utemeljena na najboljem interesu djeteta kako to nalažu Obiteljski zakon i Konvencija o pravima djeteta.

47. U ovom konkretnom slučaju ocjena je suda da roditelji trebaju zadržati zajedničku roditeljsku skrb, a takva odluka je u skladu s temeljnim načelima Obiteljskog zakona prema kojima je zajednička roditeljska skrb pravilo, a samostalna roditeljska skrb iznimka. Sud pritom polazi od članka 104. Obiteljskog zakona kojim je propisano da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb i nakon razvoda braka osim ako sud ne odluči drukčije radi zaštite dobrobiti djeteta. U konkretnom slučaju nisu utvrđene okolnosti koje bi opravdavale potpuno isključenje majke iz ostvarivanja roditeljske skrbi budući da kod nje nije utvrđena psihopatologija, zanemarivanje, zlostavljanje niti ponašanja koja bi ozbiljno i trajno ugrožavala dijete. Istodobno, sud je imao u vidu mišljenje vještaka psihologa i psihijatra prema kojima ponašanje roditelja upućuje na to da, unatoč visokom konfliktu, postoji mogućnost donošenja zajedničkih odluka uz jasnu strukturu i eventualnu podršku stručnih službi. Samostalna roditeljska skrb oca, u smislu potpunog isključenja majke iz odlučivanja bila bi opravdana tek u slučaju teških i trajnih ugroza djetetove dobrobiti što u ovom postupku nije utvrđeno. Stoga je zadržavanje zajedničke roditeljske skrbi uz jasno određeno mjesto stanovanja djeteta kod oca rješenje koje je u najboljem interesu djeteta.

48. Tijekom postupka stranke nisu postigle sporazum o iznosu uzdržavanja koje će plaćati roditelj s kojim dijete neće stanovati.

49. Temeljem odredbe članka 288. ObZ-a roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete te se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

50. Pri ocjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju (članak 307 stavak 2 ObZ-a), a pri ocjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja (članak 307 stavak 3 ObZ-a).

51. Odredba članka 310 ObZ-a određuje da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

52. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (članak 311 stavak 2 ObZ-a).

53. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koja je objavljena u Narodnim novinama broj 75/2025., minimalni iznos mjesečnog uzdržavanja za dijete od 7 do 12 godina iznosi 264 eura. S obzirom da je mlt. DD sada u dobi od 8 godina, referentni minimalni iznos za njezino uzdržavanje bio bi najmanje 264 eura mjesečno. Taj minimalni iznos iz Odluke predstavlja osnovnu granicu ispod koje obveza ne može pasti ako roditelj ne stanuje s djetetom i ima primanja u visini prosječne plaće ili više.

54. Pri određivanju iznosa sud je, uz taj zakonski minimum, uzeo u obzir stvarne financijske mogućnosti roditelja, njihov ukupni prihod, kao i činjenicu da majka i njezin partner uzdržavaju i svoje drugo maloljetno dijete. S obzirom na to da majka radi i ima prihode oko 1.000 eura mjesečno te da njezin partner ostvaruje prihode u iznosu od oko 3.000 eura mjesečno, te uzimajući u obzir da uzdržava i drugo maloljetno dijete, sud cijeni da je u konkretnom slučaju majka djeteta u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje mlt. DD mjesečnim iznosom od 264 eura. Obveza plaćanja uzdržavanja određena je tužiteljici od donošenja presude kako je to i zatraženo protutužbenim zahtjevom.

55. Tijekom postupka stranke nisu uspjele postići dogovor o načinu održavanja susreta i druženja mlt. DD s roditeljem s kojim dijete neće stanovati.

56. Uzimajući u obzir najbolji interes mlt. djeteta sud je odredio da mlt. DD održava susrete i druženja s majkom svaki vikend od subote u 10:00 sati do nedjelje u 18:00 sati te polovicu zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika. Pritom, cijeneći činjenicu da je mjesto stanovanja djeteta ([adresa]) udaljeno od mjesta stanovanja majke djeteta ([adresa]) oko 215 kilometara, sud je odredio da će otac djeteta ili druga osoba koju za to ovlasti dovesti dijete prvog dana održavanja susreta u 10:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu gdje će majka ili druga osoba koju za to ovlasti preuzeti dijete majka, a dijete će vratiti ocu odnosno drugoj osobi koju za to ovlasti zadnjeg dana održavanja susreta u 18:00 sati ispred trgovačkog centra Arena u Zagrebu.

57. Sud je odredio da će se susreti i druženja mlt. DD i majke za vrijeme neradnih dana i državnih praznika (Praznik rada, Tijelovo, Dan državnosti, Dan antifašističke borbe, Dan svih svetih i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata) odvijati sukladno dogovoru roditelja, a ako dogovor roditelja izostane, susreti i druženja djeteta s majkom odvijat će se na način kako je određeno u točki IV. izreke presude.

58. Roditeljima se napominje da je svakako dopušten i drukčiji dogovor o susretima i druženjima majke s djetetom, a posebno tijekom godišnjeg odmora, praznika, blagdana i neradnih dana, ali i tijekom održavanja redovnih susreta tijekom svakog vikenda u mjesecu. U tom slučaju dijete će provoditi vrijeme s majkom sukladno dogovoru roditelja, a ako dogovor roditelja izostane, susreti i druženja djeteta s majkom odvijat će se na način kako je određeno u točki IV. izreke presude.

59. Za vrijeme dok boravi kod jednog roditelja mlt. DD će samostalno i bez ograničenja kontaktirati s drugim roditeljem putem osobnog mobilnog uređaja. Na roditeljima je da se dogovore koliko često i u kojem terminu će dijete kontaktirati s drugim roditeljem za vrijeme dok boravi kod drugog roditelja pri čemu se stranke upozoravaju da su dužne omogućiti komunikaciju djeteta na način primjeren njegovoj dobi, putem poruka i telefonskih razgovora kao i putem video poziva.

60. Isto tako, roditelji se upozoravaju da su dužni pravovremeno razmjenjivati informacije o djetetovom zdravlju, odgoju i obrazovanju te izvanškolskim aktivnostima djeteta.

61. Prilikom primopredaje djeteta roditelj koji predaje dijete drugom roditelju dužan je uz dijete predati i njegovu zdravstvenu i osobnu iskaznicu, a putovnicu na izričiti zahtjev jednog od roditelja.

62. Donoseći ovakvu odluku o susretima i druženju djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje sud je vodio računa o odredbi čl. 9 Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 12/93 i 20/97) i to čl. 3 ove Konvencije prema kojem je priznato pravo djeteta koje je odvojeno od jednog roditelja na redovno održavanje osobnih odnosa i neposrednog doticaja s drugim roditeljem, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti djeteta. U konkretnoj situaciji sud cijeni da je ovakav način održavanja susreta i druženja djeteta s majkom upravo usmjeren ka zaštiti dobrobiti mlt. djeteta te da je u interesu djeteta da redovito održava kontakt i susrete s majkom s kojom ne stanuje.

63. Strankama se ukazuje da sud prilikom donošenja bilo kakvih odluka treba voditi računa o prvenstvenoj zaštiti dobrobiti i prava djeteta jer se radi i o ustavnom pravu i o konvencijskom pravu, a i o pravu posebno propisanom odredbom članka 5 Obiteljskog zakona.

64. Posebno se napominje da sud svojom odlukom ne može regulirati sve moguće situacije vezane uz ostvarenje roditeljske skrbi, susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje i okolnosti primopredaje djeteta jer je to nemoguće.

65. Dužnost je roditelja da uvijek vode računa o najboljem interesu djeteta i da dogovorno i sporazumno donose sve odluke vezane uz dijete i njegove aktivnosti što će svakako povoljno utjecati i na psihofizički razvoj djeteta koje nije potrebno opterećivati partnerskim odnosom roditelja i drugim poteškoćama s kojima se roditelji u životu susreću.

66. Također se napominje da će sud, ako to interesi djeteta budu zahtijevali, donijeti drukčiju odluku o ostvarivanju roditeljske skrbi i načinu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne živi jer pravomoćnost odluke donesene u obiteljsko - pravnom predmetu nema ono značenje koje ima u drugoj vrsti predmeta s obzirom na to da se interesi djeteta mijenjaju.

67. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenjujući odredbu članka 366 stavka 1 Obiteljskog zakona te je cijeneći ishod postupka odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

68. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Gospiću, 13. siječnja 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude za stranku koja nije obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Ana Bobinac, odvjetnica u [adresa]

2. Đurđa Lipošćak, odvjetnica u [adresa]

3. Centar za posebno skrbništvo, DJ u Rijeci, Rijeka, Franje Čandeka 23b

4. Hrvatski zavod za socijalni rad