Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: Pr-2989/2021-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Željki Kupčerić – Trcović, odvjetnici u Valpovu, protiv tuženika HP- Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Velika Gorica, Poštanska ulica 9, radi nezakonitosti otkaza, uspostave kontinuiteta radnog odnosa i isplate plaća, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika IF, dipl.iur., po objavi 13. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu HP – Hrvatska pošta d.d., Ured za upravljanje ljudskim resursima, Odjel za radno-pravne odnose, broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021., nezakonita i nedopuštena.

II. Utvrđuje se sudski raskid Ugovora o radu sklopljenog između tužitelja GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao radnika i tuženika HP – Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Velika Gorica, Poštanska ulica 9, kao poslodavca i to Ugovora o radu broj: HP-02/2-7514/15 od 31. ožujka 2015. i to s danom 12. travnja 2022. te se nalaže tuženiku da tužitelju prizna kontinuitet radnog odnosa od nezakonitog prestanka istog pa do 12. travnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku HP – Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Velika Gorica, Poštanska ulica 9 da tužitelju GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime neisplaćene plaće isplati ukupni iznos od 11.066,65 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose i to:

- na iznos od bruto 144,60 EUR tekućim od 15. veljače 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 759,17 EUR tekućim od 15. ožujka 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. travnja 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. srpnja 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. kolovoza 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. rujna 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. listopada 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. studenoga 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. prosinca 2021. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. siječnja 2022. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. veljače 2022. do isplate,

- na iznos od bruto 761,94 EUR tekućim od 15. ožujka 2022. do isplate,

- na iznos od bruto 764,70 EUR tekućim od 15. travnja 2022. do isplate,

- na iznos od bruto 254,90 EUR tekućim od 15. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.

IV. Nalaže se tuženiku HP – Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Velika Gorica, Poštanska ulica 9 da tužitelju GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati na ime naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu iznos od 6.060,64 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, a sve u roku od 8 dana.

V. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, a sve u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženiku HP-Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Velika Gorica, Poštanska ulica 9, prouzročeni trošak u iznosu 196,54 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 19. veljače 2021. navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika, na radnom mjestu operater u poštanskom uredu, a radni odnos mu je prestao Odlukom tuženika o izvanrednom otkazu Ugovora o radu br. DM-09-61235/ 20 od 14. siječnja 2021. Tužitelj je tuženiku 5. veljače 2021. uputio Zahtjev za zaštitu prava radnika, no do dana podnošenja ove tužbe tuženik se na isti nije očitovao. Tuženik je tužitelju izvanredno otkazao Ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, odnosno zbog ostvarenja nepripadne materijalne koristi u iznosu od 14.842,40 kn. Dana 30. prosinca 2020. tužitelj je doživio prometnu nezgodu pa je zbog toga kasnio sa otvaranjem poštanskog ureda, te je isti ranije napustio svoje radno mjesto, s obzirom na loše zdravstveno stanje. Tužitelj je zbog zdravstvenih teškoća vrlo teško funkcionirao nekoliko mjeseci, kako na radnom mjestu, tako i u obitelji, posebno zbog izuzetnog stresa. Dana 31. prosinca 2020. tužitelj se javio svojem liječniku obiteljske medicine zbog visokog krvnog tlaka od 220/102 mm/hg, a koji liječnik nije mogao regulirati, zbog čega je upućen u Centar za hitnu medicinu Opće županijske bolnice u Našice. Nakon toga, tužitelj je upućen i na psihijatrijsku obradu u Dom zdravlja Osijek gdje je izvršena obrada 4. siječnja 2021., te je ponovni pregled učinjen 18. siječnja 2021. i nakon toga je ponovno naručen na kontrolu kroz tri tjedna. Ovakvo zdravstveno stanje tužitelja rezultat je akutne reakcije na stres uzrokovan zahtjevnosti posla koji je obavljao. Označeni novac za koji tuženik tereti tužitelja, tužitelj je omaškom stavio u torbu jer je bio dezorijentiran i pod akutnim stresom, te je isti predao policijskim djelatnicima u točno određenom iznosu i nije imao nikakvu namjeru zadržati taj novac, s obzirom da je materijalno situiran, supruga tužitelja je zaposlena i njegova tužitelja ostvaruje solidne i iznadprosječne prihode. Tužitelj ukazuje na težinu svih poslovnih obveza koje je morao obavljati, nakon redovnog posla koji je obavljao u dva poštanska ureda, bio je u obvezi svakodnevno čistiti ured, koristio je vlastiti auto u službene svrhe, te mu tuženik nije adekvatno plaćao naknadu za prijevoz. Tužitelj je bio pod pritiskom tuženika na način da je isti trebao, osim poštanskih usluga, prodavati druge proizvode (evoTV, Tomato, Bonbon tarife), što je bilo vrlo teško prodavati u tako malom mjestu ([adresa] i [adresa]), a o prodaji istih je ovisila mjesečna plaća tužitelja, što je uzrokovalo dodatni pritisak. Tužitelj je zadnje dvije godine radio u poštanskom uredu u [adresa] i [adresa], a početkom 2021. godine je trebao raditi u tri poštanska ureda, u Miholjačkom Poreču, Magadenovcu i Našičkoj Breznici, te je zbog pritiska posla psihički stradao. Iz navedenog, razvidno je da tužitelj nije počinio tešku povredu radne dužnosti koja bi opravdavala odluku tuženika o izvanrednom otkazu, posebno jer za tuženika nije nastupila nikakva šteta, s tim da je tužitelj izuzetno savjesno obavljao svoje poslovne dužnosti i to kroz period kroz 26 godina. U navedenom periodu trajanja radnog odnosa, tužitelj nije počinio nikakvu povredu radne dužnosti, nikada nije bio na bolovanju, te je izuzetno bio predan poslu, što je posljedično i dovelo do njegovog narušenog zdravstvenog stanja. Slijedom navedenog tužitelj podnosi ovu tužbu temeljem članka 133. Zakona o radu i predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu:

"I. Utvrđuje se da je Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu HP-Hrvatska pošta d.d., Ured za upravljanje ljudskim resursima, Odjel za radno-pravne odnose, br. DM09/61235/20 od 14. siječnja 2021., nezakonita i nedopuštena.

II. Nalaže su tuženiku da tužitelja vrati na radno mjesto na kojem je radio prije nezakonitog prestanka radnog odnosa, odnosno na radno mjesto operatera u poštanskom uredu, te da mu prizna kontinuitet radnog odnosa od nezakonitog prestanka radnog odnosa do povratka na posao, kao i da mu isplati sve zaostale plaće počev od prestanka radnog odnosa do povratka na posao, do svakog 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od dana dospijeća svake plaće, pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovoga parničnog postupka sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a sve u roku 8 dana."

1.1. U podnesku od 7. svibnja 2025. tužitelj navodi da mu je zbog narušenih odnosa neprihvatljiv nastavak radnog odnosa kod tuženika, te uređuje tužbeni zahtjev na način da sud utvrdi sudski raskid ugovora o radu, a pored toga, nema više niti pravni interes za nastavkom radnog odnosa kod tuženika jer je u međuvremenu zasnovao radni odnos kod novog poslodavca FARMA SALAŠ d.o.o., OIB: 39558484358, [adresa], s 12. travnja 2022. Na temelju Ugovora o radu broj: HP-02/2-7514/15 od 31. ožujka 2015. i na temelju platnih lista koje se nalaze u spisu, utvrđeno je da je osnovna plaća tužitelja 635,00 bodova, a vrijednost boda 8, iz čega proizlazi da je bruto plaća tužitelja 5.708,00 kn, odnosno 757,58 EUR. Sukladno odredbi članka 125. stavka 1. Zakona o radu tužitelj zahtijeva naknadu štete u iznosu od najviše osam mjesečnih plaća, a sukladno odredbi članka 95. stavka 3. Zakona o radu i članka 92. stavka 3. Zakona o radu u vezi s člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, zahtijeva naknadu plaće za razdoblje od nezakonitog prestanka radnog odnosa do sudskog raskida Ugovora o radu, te je obzirom na iznijeto i postavio tužbeni zahtjev.

1.2. U podnesku od 12. studenoga 2025. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev, te predložio da sud donese presudu kao u citiranom dijelu točke I. izreke.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima u cijelosti te ističe prigovor prekluzije. Opravdani razlozi za donošenje Odluke o otkazu ugovora o radu broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021. (dalje: pobijana odluka), činjenično su obrazloženi pobijanom odlukom. Tužitelj navodi kako je 30. prosinca 2020. kasnio na posao pa shodno tome i kasnio s otvaranjem poštanskog ureda radi činjenice da je doživio prometnu nezgodu. Međutim, tužitelj nije dostavio dokaz da bi doživio prometnu nezgodu pa tuženik isti razlog kašnjenja osporava u cijelosti. osporava uzročnu vezu priložene medicinske dokumentacije tužitelja s otuđenjem novca tuženika te mu je nejasno pod kakvim pritiskom tuženika je bio tužitelj niti u kakvoj vezi bi navodni pritisak tuženika bio s otuđenjem utvrđenog novčanog iznosa. Osporava sve navode tužitelja da bi tuženik vršio ikakav pritisak na tužitelja. Neistinit je navod tužitelja kako tijekom radnog odnosa kod tuženika nikada nije počinio nikakvu povredu radne dužnosti, a u prilog neistinitog navoda tužitelja, tuženik u spis dostavlja Pisano upozorenje broj: DM-09-8999/2020 od 19. veljače 2020. koje je uručeno tužitelju. Odluku o otkazu Ugovora o radu tuženik je donio u skladu s odredbama članka 116. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 98/19.). Tuženik se nije očitovao na tužiteljev zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa te i dalje ustraje kod svoje namjere izvanrednog otkazivanja ugovora o radu tužitelja. U cijelosti osporava navode tužitelja da nije počinio povrede radnih obveza koje bi opravdavale otkaz Ugovora o radu kao i da je predmetna odluka u cijelosti neosnovana, te smatra Odluku o otkazu opravdanom i donesenom u skladu sa zakonom. Ostaje kod svih činjenica navedenih u Odluci o otkazu broj: DM-09- 61235/20, a posebno kod činjenice kako je tužitelj u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kuna olako smatrajući kako navedeno počinjenje neće biti otkriveno. Dana 30. prosinca 2020. u PU 31542 Magadenovac, komisijski su prebrojane šalterska i glavna blagajna te je utvrđeno da u glavnoj blagajni postoji manjak od 14.842,40 kuna. Nadalje, 30. prosinca 2020. u PU 31542 Magadenovac, nakon što je tuženik kasnio s otvaranjem poštanskog ureda, a i ranije napustio radno mjesto, izvršeno je komisijsko brojanje novčanih sredstava šalterske blagajne i tu je računsko stanje odgovaralo stvarnom stanju. Potom je komisijski brojana glavna blagajna te je utvrđen manjak u iznosu od 14.842,40 kuna. Komisijsko brojanje je obavljano od strane voditeljice grupe poštanskih ureda i operatera u poštanskom uredu. Voditeljica je odmah telefonski kontaktirala tužitelja vezano uz utvrđeni manjak, a tužitelj je stalno davao različito objašnjenje. Tako je prvo rekao voditeljici da se novci nalaze u PU 31555 [adresa], na što mu je voditeljica rekla da će otići u [adresa] i komisijski prebrojati novac. Onda je rekao voditeljici kako se novci nalaze kod njega doma, a na što mu je voditeljica rekla da će doći kod njega doma kako bi preuzela novce. Nakon toga govori voditeljici da će novce donijeti ujutro jer mora prvo otići u banku. Komisijskim brojanjem novčanih sredstava u PU 31555 Marijanci utvrđeno je da računsko stanje odgovara stvarnom stanju. Cijeli događaj je prijavljen policiji koji su došli u PU 31542 Magadenovac izvršiti uviđaj te su nakon toga otišli i do tužitelja koji je u konačnici predao policiji iznos od 15.000,00 kuna kako bi se podmirio utvrđeni manjak glavne blagajne u PU 31542 Magadenovac. U provedenom postupku je utvrđeno kako je tužitelj iz PU 31542 Magadenovac otuđio iznos od 14.842,40 kuna. U svojoj obrani tužitelj ne osporava kako u PU 31542 Magadenovac postoji manjak od 14.842,40 kuna i priznaje kako je odgovoran za njega. Opravdanje tužitelja da se ne sjeća kako se to dogodilo niti događaja od toga dana te da ima rupe u sjećanju, tuženik osporava u cijelosti i isto ne prihvaća. Navod tužitelja da je namjeravao raditi suvišak i da je potom odustao od pravljenja suviška, a da je novac ostavio na kutijama s kojih mu je novac pao u ruksak koji drži u tom prostoru je neživotan i isključivo usmjeren na izbjegavanje odgovornosti za utvrđenu osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Navedeno je kontradiktorno s ranije danom izjavom u kojoj tužitelj navodi kako je novce zbog zdravstvenih problema greškom stavio u privatnu torbu. Tuženiku nije jasno koji su to navodni zdravstveni problemi u pitanju da je tužitelj greškom zamijenio svoju privatnu torbu s trezorom poslodavca i u torbu stavio novce poslodavca. Telefonske komunikacije s voditeljicom tužitelj navodi kako se ne sjeća jer je spavao i ima rupe u sjećanju, a koje opravdanje tuženik osporava u cijelosti i ne prihvaća. U telefonskoj komunikaciji tužitelja s voditeljicom, tužitelj je na sve moguće načine pokušao prikriti stvarne razloge utvrđenog manjka prvotno navodeći kako se novci nalaze u PU 31555 [adresa] pa potom da su kod njega doma, ali kako je voditeljica rekla da će otići u PU 31555 Marijanci komisijski napraviti stanje blagajne te predložila da će doći kod tužitelja doma kako bi preuzela novce, tužitelj joj navodi kako će novce donijeti sutra ujutro nakon što prvo ode u banku. Time je tužitelj samo potvrdio kako je svjestan da se u PU 31542 Magadenovac ne nalazi navedeni novčani iznos zato što ih je on otuđio iz istoga toga poštanskog ureda i ne mogu biti tamo. Tuženik osporava u cijelosti navode tužitelja da bi imao rupe u sjećanju, a to posebno iz razloga višestrukog mijenjanja navoda gdje se nalazi nestali novac iz čega nedvojbeno proizlazi kako je tužitelj na sve moguće načine pokušao prikriti počinjenje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, a što pokazuje svjesnost radnji koje je počinio kao i mogućeg otkazivanja ugovora o radu. Iz navedenog se zaključuje kako je tužitelj u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kuna olako smatrajući kako navedeno počinjenje neće biti otkriveno. Opisano postupanje predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa koje ponašanje je za tuženika kao poslodavca neprihvatljivo te je dovelo do gubitka povjerenja u tužitelja kao radnika i njegovu lojalnost prema tuženiku kao poslodavcu. Kako je u svom svakodnevnom poslu Operater u poštanskom uredu obvezan obavljati istovrsne poslove, postoji opravdana bojazan tuženika kao poslodavca da bi tužitelj mogao ponoviti opisane povrede. Ni jedan poslodavac nije dužan trpjeti u radnom procesu radnika u kojeg opravdano nema povjerenja i za kojeg ne može očekivati da bi ubuduće sve svoje preuzete radne obveze obavljao u skladu s zakonskim propisima, internim aktima poslodavca i važećim ugovorom o radu. Činjenica da tužitelj ima izrečeno Pisano upozorenje broj: DM-09-8999/2020 od 19. veljače 2020. pokazuje kako tužitelj nije promijenio svoj odnos prema radu već je nastavio s počinjenjem povreda obveza iz radnog odnosa. Tužitelj se u konkretnom slučaju nije ponašao sukladno obvezama preuzetima ugovorom o radu i internim aktima tuženika već je njegovo neodgovorno i neprofesionalno postupanje te sam odnos prema radu prvenstveno izraz nepoštivanja kako tuženika kao poslodavca tako i ostalih kolega koji ne postupaju na opisani način. Tuženik se opravdano odlučio tužitelju otkazati ugovor o radu jer je uslijed učinjene osobite teške povrede radne obveze izgubljeno svako povjerenje u tužitelja od strane tuženika, a što uz počinjenje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, predstavlja i osobito važnu činjenicu radi koje nastavak radnog odnosa više nije moguć. Navedenim postupanjem tužitelj je počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa propisanu odredbom članka 45. stavka 1. i 8. Pravilnika o radu (HP Glasnik 6/15.) kojom je propisano da je osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa postupanje radnika protivno zakonu, drugim propisima, odredbama kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu i drugim aktima Društva zbog koje, uz prihvaćanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. Tuženik je sukladno odredbama članka 150. Zakona o radu Radničkom vijeću grupe područja 5 dostavio na savjetovanje namjeru poslodavca o izvanrednom otkazivanju, a na koju se Radničko viječe nije očitovalo, pa tuženik smatra da isto nije imalo primjedbi na predmetnu odluku. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka (sudske pristojbe) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, u roku od 8 dana.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021. (stranica 5-7 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 5. veljače 2021. (stranica 8-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (stranica 10-13, 31-32 spisa), povratnicu (stranica 25/1 spisa), dopis radničkom vijeću od 7. siječnja 2021. (stranica 25/2 spisa), dopis od 31. prosinca 2020. (stranica 25/3 spisa), dopis od 30. prosinca 2020. (stranica 25/4 spisa), Ugovor o radu broj: HP-02/2-7514/15 (stranica 25/6 spisa), Upozorenje o kršenju obveza iz radnog odnosa s mogućnošću otkaza ugovora o radu od 19. veljače 2020. uz dostavnicu (stranica 25/7 spisa), rukom pisanu izjavu tužitelja (stranica 25/9 spisa), izjavu od 7. siječnja 2021. (stranica 25/10 spisa), Zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta od 31. prosinca 2020. (stranica 25/11 spisa), rukom pisanu izjavu RF, rukom pisanu izjavu FF, rukom pisanu izjavu DF, Pravilnik o radu od 18. veljače 2015., iskaz svjedokinje FF (stranica 45-47 spisa), svjedoka ČF (stranica 47- 48 spisa), svjedokinje ŽF (stranica 48 spisa), svjedoka BF (stranica 49-50 spisa), presliku prijamne knjige i računa (stranica 54-55 spisa), iskaz svjedoka RF (stranica 62-64 spisa), svjedokinje JF (stranica 64-66 spisa), svjedoka DF (stranica 66-67 spisa), isplatne liste (stranica 70-77 spisa), iskaz tužitelja (stranica 78-80 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Požgaina od 15. travnja 2024. (stranica 86-102 spisa), očitovanje sudskog vještaka od 15. svibnja 2025. (stranica 132-133 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme od 12. travnja 2022. (stranica 153-154 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme od 12. srpnja 2022. (stranica 155-156 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme od 1. prosinca 2022. (stranica 157-158 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 12. travnja 2025. (stranica 159-160 spisa), iskaz sudskog vještaka (stranica 167-168 spisa), dopunu iskaza tužitelja (stranica 168 spisa), te u drugu spisu priležeću dokumentaciju.

4. Sud je na raspravnom zapisniku 14. studenoga 2025., odbio prijedlog tuženika za dopunskim saslušanjem svjedokinja FF i JF, a na okolnost rađenja suviška, trena najave suviška, trena vađenja novca iz trezora kao i način pakiranja suviška, budući su na te okolnosti navedene svjedokinje tijekom ovog postupka saslušane i to u nazočnosti punomoćnika tuženika. Nije saslušan svjedok UF, budući je tuženik na ročištu 28. ožujka 2023. odustao od prijedloga za njegovim saslušanjem.

5. Predmet spora u ovom postupku jest:

- zahtjev tužitelja za utvrđenje nezakonitosti i nedopuštenosti tuženikove Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021.,

- zahtjev tužitelja da mu tuženik uspostavi kontinuitet radnog odnosa od nezakonitog prestanka radnog odnosa pa do 12. travnja 2022.,

- zahtjev tužitelja za sudskim raskidom Ugovora o radu od 31. ožujka 2015. s danom 12. travnja 2022.,

zahtjev tužitelja da mu tuženik za razdoblje od siječnja 2021. do travnja 2022. isplati neisplaćenu plaću u bruto iznosu od 11.066,65 eura,

- zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog nezakonitog otkaza visini od 6.060,64 EUR.

6. Nesporno je među strankama da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu broj: HP-02/2-7514/15 od 31. ožujka 2015. na radnom mjestu operater u poštanskom uredu, da mu je 14. veljače 2021. tuženik izvanredno otkazao navedeni Ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa što je dovelo do gubitka povjerenja tuženika u tužitelja kao radnika.

7. Izvanredni otkaz ugovora o radu reguliran je odredbama članka 116. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17. i 98/19. – dalje u tekstu: ZR) kojim je propisano da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji (stavak 2.). Odredbom članka 135. stavka 3. ZR-a propisano da je u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

8. Spornim se prije svega ukazuje je li tuženik donio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu u roku od 15 dana od saznanja za činjenice na kojima temelji izvanredni otkaz, zatim je sporno je li tužitelj prekludiran u podnošenju tužbe u ovoj pravnoj stvari. Nadalje je sporno, je li Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 14. siječnja 2021. zakonita i dopuštena, odnosno je tužitelj u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kn olako smatrajući da to neće biti otkriveno, te je li tužitelju prestao radni odnos temeljem navedene Odluke.

9. Radi utvrđenja je li tuženik Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu donio u roku od 15 dana od saznanja za činjenice na kojima temelji izvanredni otkaz, ovaj sud je izveo dokaze kako slijedi.

9.1. Uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021. ovaj sud je utvrdio da je tuženik otkazao tužitelju Ugovor o radu broj: HP-02/2-7514/15 sklopljen 31. ožujka 2015., zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, kao i da radniku radni odnos prestaje danom dostave ove Odluke. Iz obrazloženja odluke proizlazi da su 30. prosinca 2020. u PU 31542 Magadenovac, komisijski prebrojane šalterska i glavna blagajna te je utvrđeno da u glavnoj blagajni postoji manjak od 14.842,40 kuna, da je 30. prosinca 2020. u PU 31542 Magadenovac, nakon što je radnik zbog lakše prometne nezgode kasnio sa otvaranjem poštanskog ureda i iz istog razloga ranije napustio radno mjesto, izvršeno komisijsko brojanje novčanih sredstava šalterske blagajne i tu je računsko stanje odgovaralo stvarnom stanju. Potom je komisijski brojana glavna blagajna te je utvrđen manjak u iznosu od 14.842,40 kuna. Komisijsko brojanje je obavljano od strane voditeljice grupe poštanskih ureda i operatera u poštanskom uredu. Voditeljica je odmah telefonski kontaktirala radnika vezano uz utvrđeni manjak, a radnik je stalno davao različito objašnjenje. Prvo je radnik rekao voditeljici da se novci nalaze u PU 31555 Marijanci, na što mu je voditeljica rekla da će otići u Marijance i komisijski prebrojati novac. Onda je radnik rekao voditeljici kako se novci nalaze kod njega doma, a na što mu je voditeljica rekla da će doći kod njega doma kako bi preuzela novce. Nakon toga radnik govori voditeljici da će novce donijeti ujutro jer mora prvo otići u banku. Komisijskim brojanjem novčanih sredstava u PU 31555 Marijanci utvrđeno je da računsko stanje odgovara stvarnom stanju. Cijeli događaj je prijavljen policiji koji su došli u PU 31542 Magadenovac izvršiti uviđaj te su nakon toga otišli i do radnika koji je u konačnici predao policiji iznos od 15.000,00 kuna kako bi se podmirio utvrđeni manjak glavne blagajne u PU 31542 Magadenovac. U provedenom postupku je utvrđeno kako je radnik iz PU 31542 Magadenovac otuđio iznos od 14.842,40 kuna. U svojoj obrani radnik ne spori da u PU 31542 Magadenovac postoji manjak od 14.842,40 kuna i da je on odgovoran za njega. Opravdanje radnika da se ne sjeća kako se to dogodilo niti događaja od toga dana te da ima rupe u sjećanju poslodavac ne može prihvatiti. Navođenje radnika da je htio raditi suvišak i da je potom odustao od pravljenja suviška, a da je novac ostavio na kutijama sa kojih mu je novac pao u ruksak koji drži u tom prostoru je neživotan i isključivo usmjeren na izbjegavanje odgovornosti za utvrđenu osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Navedeno je kontradiktorno sa ranije danom izjavom u kojoj radnik navodi kako je novce zbog zdravstvenih problema greškom stavio u privatnu torbu. Poslodavcu nije jasno koji su to navodni zdravstveni problemi u pitanju da je radnik greškom zamijenio svoju privatnu torbu sa trezorom poslodavca i u torbu stavio novce poslodavca. Telefonske komunikacije sa voditeljicom radnik se ne sjeća jer je spavao i ima rupe u sjećanju, a koje opravdanje poslodavac također ne može prihvatiti. U telefonskoj komunikaciji radnika sa voditeljicom radnik je na sve moguće načine pokušao prikriti stvarne razlog utvrđenog manjka prvotno navodeći kako se novci nalaze u PU 31555 Marijanci, pa potom da su kod njega doma ali kako je voditeljica rekla da će otići u PU 31555 Marijanci komisijski napraviti stanje blagajne pa onda da će doći kod radnika doma kako bi preuzela novce radnik joj navodi kako će novce donijeti sutra ujutro nakon što prvo ode u banku. Time je radnik samo potvrdio kako je svjestan da se u PU 31542 Magadenovac ne nalazi navedeni novčani iznos zato što ih je on otuđio iz istoga toga poštanskog ureda i ne mogu biti tamo. Iz svega naprijed navedenog se zaključuje kako je radnik u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kuna olako smatrajući kako navedeno počinjenje neće biti otkriveno. Opisano postupanje predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa i za poslodavca je neprihvatljivo te je dovelo do gubitka povjerenja u radnika i njegovu lojalnost prema poslodavcu. Kako je u svom svakodnevnom poslu operateru poštanskom uredu obvezan obavljati istovrsne poslove kao i do sada postoji pravdana bojazan poslodavca da bi isti mogao ponoviti opisane povrede.

9.2. Iz obrane – izjave tužitelja koju je dao 7. siječnja 2021. u prostorijama tuženika (stranica 25/10 spisa), s početkom u 10,00 sati proizlazi da je tužitelj odgovarajući na pitanje tuženika o utvrđenom manjku od 14.842,40 kn izjavio da ga je predao policiji, da navedeni novčani iznos nije bio u glavnoj blagajni jer je htio raditi suvišak i kasnije je odustao od te namjere i onda, dok je ukucavao šifru od trezora, to je vjerojatno stavio sa strane. Ne zna, nije mu jasno zašto se novci nisu nalazili u poštanskom uredu, vjerojatno su mu propali na ruksak koji uvijek drži pored, iza i prostoru sa kutijama. Nakon što je suočen s telefonskim razgovorom koji je 30. prosinca 2020. vodio s voditeljicom FF, a koji razgovor se odvijao na način da mu je voditeljica rekla da postoji manjak u iznosu 14.842,40 kn, na što da joj je odgovorio da se novci nalaze u PU Marijanci, a nakon što je voditeljica rekla kako će otići u Marijance komisijski prebrojiti novce, on joj odgovara da se novci ne nalaze kod njega doma, pa kad voditeljica pristaje kako će doći kod njega doma po novce, on odgovara da će novce vratiti ujutro jer mora prvo otići u banku, tužitelj je odgovorio da je tako rekao, ali da se zapravo ništa ne sjeća, jer da danima ima problema s pamćenjem.

9.3. Uvidom u povratnicu (stranica 25/1 spisa) ovaj sud je utvrdio da je 22. siječnja 2021. na adresu primatelja: GF, [adresa], pošiljatelj: HP- Hrvatska pošta, preporučeno poštom poslao pošiljku, oznake: DM-09- 61235/20, kao i da je pošiljka zaprimljena na adresi primatelja 25. siječnja 2021. te da na mjestu primatelja stoji nečitak potpis primatelja.

9.4. Činjenica da je 30. prosinca 2020. utvrđen manjak novca u blagajni u PU Magadenovac u kojem je radio tužitelj, nije bila sama po sebi dovoljna da bi tuženik tužitelju mogao izvanredno otkazati ugovor o radu, već je za to potreban izvjestan stupanj vjerojatnosti. Stoga je tuženik, radi provjere činjenice na koji način je došlo do utvrđenog manjka u blagajni, 7. siječnja 2020. uzeo obranu tužitelja u kojoj je tužitelj priznao postojanje manjka, time da tuženiku nije dao logično i uvjerljivo objašnjenje na koji način je došlo do istog u blagajni. Stoga je tuženik temeljem danog iskaza tužitelja od 7. siječnja 2020. s velikom vjerojatnošću saznao da je upravo tužitelj u cilju ostvarenja nepripadne imovinske koristi, svjesno otuđio novac, olako smatrajući da neće biti otkriven, čime je počinio osobito tešku povredi radne obveze, a uslijed čega je došlo do gubitka povjerenja tuženika u tužitelja, te je na takvim utvrđenjima tuženik utemeljio Odluku o izvanrednom otkazu. Prema tome, tuženik je donijevši Odluku o izvanrednom Otkazu Ugovora o radu 14. siječnja 2021., a koju je preporučeno poštom proslijedio tužitelju 22. siječnja 2020., istu donio u roku od 15 dana od dana saznanje za činjenice na kojima temelji otkaz, i time postupio u smislu odredbe članka 116. stavka 2. ZR-a.

10. Nadalje, spornim se ukazuje je li tužitelj pravovremeno podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari.

10.1. Uvidom u Zahtjev za zaštitu prava od 5. veljače 2021. utvrđeno je da ga je tužitelj po punomoćnici Željki Kupčerić-Trcović, odvjetnici u Valpovu, podnio protiv tuženikove Odluke o izvanrednom otkazu od 14. siječnja 2021., kao i da isti činjenično odgovora navodima iz tužbe. Tužitelj predlaže tuženiku staviti van snage pobijanu Odluku ili sporazumni raskid Ugovora o radu uz priznavanje prava proisteklih iz označenog radnog odnosa.

10.2. Iz preslike prijamne knjige i računa (stranica 54-55 spisa) proizlazi da je tužitelj po punomoćnici Željki Kupčerić-Trcović, odvjetnici u Valpovu, 5. veljače 2021. preporučeno poštom uputio pismeno tuženiku HP d.d. Odjelu za radno – pravne odnose.

10.3. Odredbom članka 133. ZR-a propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava (stavak 1.), da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom (stavak 2.), odnosno da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa (stavak 3.).

10.4. Kraj utvrđenja da je tužitelj Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu datiranu s 14. siječnja 2021. preporučeno poštom poslao tužitelju 22. siječnja 2021., da ju je tužitelj zaprimio 25. siječnja 2021. (utvrđenja iz točke 9.3. obrazloženja), da je tužitelj 5. veljače 2021. preporučeno poštom poslao tuženiku Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, da je tuženik zaprimio predmetni Zahtjev, ali da se na isti nije očitovao, naime tuženik je u odgovoru na tužbu od 10. lipnja 2021. izrijekom potvrdio primitak Zahtjeva, kao i da se o istom nije očitovao jer da i dalje ustraje u svojoj namjeri izvanrednog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, da je tužitelj tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio 19. veljače 2021., ovaj sud utvrđuje da je u ovoj pravnoj stvari tužitelj podnio tužbu prije isteka roka iz članka 133. stavak 2. ZR-a, jer se sudu obratio 19. veljače 2021., a 5. veljače 2021. tuženiku je preporučeno poštom proslijedio Zahtjev za zaštitu prava, na kojeg se tuženik nije očitovao.

10.5. Međutim, tužba se primjenom članka 133. ZR-a odbacuje tek ukoliko je prekasno podnesena (nepravovremena), dok je predmetna tužba podnesena prije prekluzivnog roka iz navedenog članka, pa tužba nije prekasno podnesena i ne postoji razlog za njezino odbacivanje. (tako i Županijski sud u Splitu, Gž-R-430/2018 od 27. rujna 2018.). Uostalom, u vrijeme donošenja ove odluke navedeni je rok već bio protekao pa nije bilo zapreke donošenju meritorne odluke (istovjetno stajalištu iz odluka Vrhovnog suda RH broj Rev-21/01-2 od 21. lipnja 2001., broj Rev 2823/95 od 30. studenog 2000. i broj Rev 2227/00 od 16. studenog 2000.).

11. Na okolnost utvrđenja otkaznog razloga, odnosno je li tužitelj u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kn olako smatrajući da to neće biti otkriveno, provedeni su dokazi kako slijedi.

11.1. Iz Nalaza hitnog pregleda (stranica 10-11 spisa) proizlazi da je tužitelj 31. prosinca 2020. pregledan u Centru za hitnu medicinu-OHBP, Opće županijske bolnice Našice u koju je upućen od strane liječnika opće prakse zbog povišenog tlaka, kao i da mu je preporučeno mirovanje i uzimanje terapije.

11.2. Iz Nalaza dr. Ksenije GKrušlin iz Doma zdravlja Osječko–baranjske županije (stranica 12 spisa) proizlazi da je tužitelj 4. siječnja 2021. došao na pregled navodeći pojačan pritisak vezan uz posao kao i da sve teže funkcionira na radnom mjestu, da je slabije spavao, pojačano se znoji, ima košmarne snove, često je bio uznemiren i tjeskoban uz poteškoće koncentracije, imao je oscilacije tlaka uz povremene hipertenzivne krize, a u posljednje vrijeme, u cilju samosedacije, uzimao je alkohol te se povlačio. Također je naveo da je prije nekoliko dana pregledan na OHBP-u radi hipertenzivne krize nakon upozorenja koje je dobio na radnom mjestu radi konzumacije alkohola, kao i da je zadnje piće popio 30. prosinca 2020. Preporučena mu je stroga apstinencija od alkohola.

11.3. Iz Nalaza dr. Ksenije GKrušlin iz Doma zdravlja Osječko–baranjske županije (stranica 13 spisa) proizlazi da je tužitelj 18. siječnja 2021. došao na pregled navodeći pojačan da i dalje ima problema sa spavanjem da se budu tijekom noći. Preporučena mu je stroga apstinencija od alkohola.

11.4. Iz Nalaza psihologa Klinike za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Osijeku (stranica 31 spisa) proizlazi da je tužitelj 18. siječnja 2021. došao na pregled navodeći stresna i traumatska iskustva, izloženost ratu tijekom 1990./92 i 1995. godinu, pogibiju suboraca, gubitak oca, otežano profesionalno funkcioniranje, zdravstvene smetnje, prometnu nesreću, gubitak posla.

11.5. Iz iskaza svjedokinje FF proizlazi da je u vrijeme kada je tužitelj dobio otkaz bila voditelj grupe poštanskih ureda na području Našica, da je bila nadređena tužitelju i radila je u Našicama. Nadalje, da ju je 30. prosinca 2020. negdje oko pola jedan, nazvao vozač linije koji kupi poštu po poštanskim uredima, koji joj je rekao da se nalazi u poštanskom uredu u Magadenovcu gdje je zatekao tužitelja koji je tamo radio, te je rekao da tužitelj nije niti otvorio ured, da je imao prometnu nesreću da mu nije dobro i da zato nije pripremio pošiljke za otpremu. Odmah se uputila u poštanski ured u Magadenovac i sa sobom je povela kolegu DF koji je završio sa smjenom u poštanskom uredu u Našicama. Kad je došla u poštanski ured u Magadenovac tamo je zatekla GF koji je bio na radnom mjestu, u tom trenutku nije bilo stranaka. Vidjela je da je GF blijed i drugačiji nego inače, predložila mu je da pozove Hitnu što je on odbio. U međuvremenu došli su tužiteljevi šogor i sestra jer tužitelju nije bilo dobro i htjeli su ga odvesti kući, a ona im je predložila da pozove Hitnu. Šogor i sestra, te tužitelj su otišli, sestra je rekla da će oni nazvati Hitnu kao i da tužitelj u zadnje vrijeme ima problema sa tlakom. Tada su kolega DF i ona ostali u uredu i prebrojali su šaltersko stanje, tu je sve štimalo, time da im se u brojanju oko 15 sati pridružio i kolega RF koji je radio u poštanskom uredu Miholjački Poreč. Kasa s odgodom, tj. trezor je bio otvoren što ne bi smjelo biti tako, trezor uvijek treba biti zatvoren tj. zaključan. Potom su pristupili brojanju stanja u blagajni i utvrdili su da fali nešto manje od 15.000,00 kn. U blagajni je bilo novaca time da ne zna koliko je novaca bilo već samo zna koliki je bio manjak. Tada je nazvala tužitelja i pitala gdje je novac. On je rekao da je u poštanskom uredu u Marijancima, pa da je kod njega doma. U tom razgovoru osjetila je da je tužitelj bio nesiguran, zbunjen, da nešto nije u redu s njime. Tada mu je rekla da će doći kod njega po novac, na što je odvratio da će on doći ujutro da će donijeti novac, da mora svratiti u banku. Nakon toga kolega i ona su otišli u Marijance, gdje je tužitelj također radio, utvrdili su da tamo sve štima, zatvorit su ured i vratili se u Magadenovac. Kada su se vratili u Magadenovac nazvala je svoju nadređenu EF a ona je nazvala direktora koji je odobrio prijavu manjka i uputio ju je da nazove policiju. Policija je došla u poštanski ured u Magadenovac, svi su dali izjave i nakon toga su kolege i ona pozavršavali sve poslove u uredu i oko 8 sati navečer krenuli kući. Za vrijeme putovanja kući, nazvala ju je policija i rekli su da su bili kod GF i da im je predao 15.000,00 kn, sve u apoenima od 200,00 kn, što je malo više od stvarnog manjka u blagajni. Tada su joj rekli da idući dan s odštetnim zahtjevom dođe u policijsku postaju Donji Miholjac po novce. Idući dan preuzela je novac u PP Donji Miholjac i uplatila je novac na račun Hrvatske pošte. Tog dana 31. prosinca 2020. tužitelj nije radio, otvorio je bolovanje, umjesto njega radio je drugi kolega. Bolovanje je tužitelj otvorio zbog tlaka, nije imala drugih informacija o njegovom zdravstvenom stanju. Sve do otkaza tužitelj više nije radio, a Hrvatska pošta pokrenula je postupak otkazivanja ugovora o radu.

Na upit suda odgovorila je da stanje novca u blagajni i na šalteru mora se u pravilu utvrditi svaki dan, da ne zna da li je manjak koji su utvrdili u blagajni u Magadenovcu manjak samo od tog dana ili se radi o nekom dužem razdoblju. Naime, cjelovita kontrola stanja cijelog poštanskog ureda vršena je jednom u 6 mjeseci, a djelomična kontrola stanja poštanskog ureda vršena je jednom u dva mjeseca. Nikad nitko nije unaprijed u poštanskim uredima mogao znati kada će biti izvršene te kontrole. Što se tiče novca u blagajnama on je uvijek morao štimati.

Na upit punom. tuženika odgovorila je da se na kraju dana ispisuje popis novca trezora i mora ga se sravniti da se vidi da li sve štima. Blagajnički maksimum cijelog ureda u Magadenovcu iznosio je 60.000,00 kn. Suvišak je novac koji prelazi blagajnički maksimum jednog ureda. Taj suvišak se ne zadržava u uredu već se mora najaviti kroz aplikaciju i onda se otprema u vrijednosnim vrećicama kao vrijednosna pošiljka u FINA-u ili interno u neki poštanski ured gdje im jave. Kad stigne odobrenje za otpremu suviška tada u točno naznačenim u kojim apoenima i kuda novac treba otpremiti te se on uz popratnu dokumentaciju otprema. U tom trenutku u poštanskom uredu Magadenovac nije bilo suviška, jer nije bilo iznosa koji prelazi blagajnički maksimum. Iznos od 14.842,00 kn, za koji je utvrđeno da fali u poštanskom uredu Magadenovac tužitelj je trebao na početku radnog vremena u poštanskom uredu Magadenovac, jer mu je smjena počela ili u 12:00, ili 12:30 sati, spakirati i predati vozaču na liniji koji bi taj novac morao otpremiti do sortirnice. Ne zna zašto je tužitelj predao policiji iznos od 15.000,00 kn iako je utvrđen manjak u iznosu manjem od tih 15.000,00 kn.

Na upit punom. tužitelja odgovorila je da je pretpostavljena tužitelju bila dvije godine, da je on u poslu bio ok, time da je otprilike godinu dana prije otkazivanja dobio upozorenje zbog prefrankiranja pošiljaka, tj. prikazivanja pošiljaka kojih nije bilo. Ne zna koliko dugo je tužitelj bio zaposlen u Hrvatskoj pošti. Nije utvrdila da bi nekad ranije u blagajni tužitelja bio manjak. Kad su utvrdili manjak, utvrdili su ga samo brojanjem novca, nije se vršila kompletna inventura koja bi uključivala i robu, to se inače ne radi. Tužitelja je poznavala samo poslovno.

11.5.1. Iskaz svjedokinje sadržajno odgovara rukom pisanoj izjavi koju je dala

31. prosinca 2020. (stranica 25/14 spisa).

11.6. Iz iskaza svjedoka ČF proizlazi da zna da je tužitelj radio u pošti u Magadenovcu, od tamo ga i poznaje, jer je dizao plaću u pošti, plaćao račune u pošti, a inače radi u komunalnom poduzeću Općine Magadenovac. Pošta i općina su blizu, pa ga je znao sresti i prilikom dolaska na posao. Sjeća se da je to bilo otprilike prije 2 do 3 godine, ne sjeća se mjeseca ni dana, da su kolege i on iz komunalnog poduzeća kombije išli na teren i da ih je tada netko nazvao iz kancelarije iz općine i rekao da GF pomognu izgurati auto iz kanala. Pristupili su tužitelju u pomoć, izgurali su ga i krenuli svojim putem, a GF je krenuo u smjeru pošte. Na autu nije bilo nikakvih oštećenja. GF mu je tada djelovao nekako uplašeno. Inače GF i on nisu pričali o poslu. GF ga je nazvao jednom prilikom i rekao da ima sud i da li bi pristao posvjedočiti da ga je izgurao iz kanala.

11.7. Iz iskaza svjedokinje ŽF, sestre tužitelja, proizlazi da je s bratom u dobrim odnosima, čuju se po dva puta mjesečno, a nije da svaki puta pričaju o poslu. Unazad par godina brat joj se znao žaliti da mu je stresno na poslu, prenaporno, da je preopterećen. Rekao joj je da je radio u jednom danu na dva radna mjesta, te da je trebao ići raditi i na treće radno mjesto, i da mu je to bilo preteško. Njezin brat je volio svoj posao, bio je savjestan, nikada nije kasnio na posao, dizao se ranije da dođe na vrijeme. Imao je zdravstvenih problema, visoki tlak, žučne kamence, vidjelo se da je loše ali nije htio otići na bolovanje. Sjeća se da je bio 30. prosinca 2020. negdje oko 2 sata poslijepodne kada ju je poznanica nazvala i rekla da bratu nije dobro. Ne zna gdje ga je ona vidjela, pretpostavlja u pošti. Na to su suprug i ona otišli kod njega u poštu. Izgledao je jako loše, nije mu bilo dobro, mislila je da je imao moždani udar. Suprug i ona su ga odveli kući, a onda ga je suprug, time da ne zna da li isti dan ili sutradan, odveo u bolnicu jer mu nisu mogli skinuti tlak, imao je 230 tlak.

Na upit punom. tužitelja odgovorila je da joj je brat rekao da će od 1.1. morati raditi na tri radna mjesta, u trećoj pošti, da joj je govorio da mu je teško uskladiti posao, da mora u jednom uredu završiti, pa onda na vrijeme stići u drugi ured i da je to sve teško uskladiti. Radio je u poštanskom uredu Magadenovac i Marijanci, a trebao je početi raditi u poštanskom uredu Našička Breznica. Poštanski uredi Magadenovac i Marijanci su međusobno udaljeni 12 km, time da ne zna kolika je udaljenost između Marijanaca i Našičke Breznice. Tužitelj se koristio privatnim automobilom i za troškove prijevoza dobivao je neku smiješnu naknadu oko kunu po kilometru. Nije ništa znala o manjku od 15.000,00 kn. Zna da je brat bio odgovoran, savjestan, radio tolike godine i ne vjeruje da bi namjerno, svjesno uzeo novac. Na upit punom. tuženika odgovorila je da kad su suprug i ona došli u poštanski ured po brata, da je htjela zvati Hitnu, ali brat nije htio, a uz to voditeljica koja je bila tamo je rekla da ne zna što da napravi s bratom, da li da isti ostane na poslu ili da ode kući. Suprug i ona su ga odveli njegovoj kući i dalje ne zna da li je taj isti dan bio kod doktora ili nije.

11.8. Iz iskaza svjedoka BF, šogora tužitelja, proizlazi da su on i supruga udaljeni jedan kilometar od tužitelja, da redovno komuniciraju ali ne pretjerano. S tužiteljem živi i baka pa ju on i supruga obilaze. Sjeća se da je bio 30. prosinca 2020., negdje u popodnevnim satima, kada mu je supruga rekla da ju je nazvala kolegica iz pošte jer da njezinom bratu nije dobro. Sa suprugom je otišao u poštanski ured u Magadenovac gdje su osim tužitelja bile još i dvije osobe. Vidjeli su da tužitelju nije bilo dobro, mislili su da je doživio moždani udar, bio je uzrujan, kratko je odgovarao sa da ili ne, bio je pod stresom. Supruga i on su odvezli tužitelja kući dok je njegov auto ostao na parkiralištu pošte dok su te dvije osobe koje su zatekli u uredu preuzele posao. Kad su došli kući kod tužitelja rekao mu je da ima ključ od poštanskog ureda u Marijancima, gdje je radio prije nego što je trebao započeti rad u poštanskom uredu u Magadenovcu. Uzeo je ključ i odnio ga osobama u poštanski ured u Magadenovac. Nakon toga se ponovno vratio kod tužitelja gdje je ostavio suprugu, vidjelo se da mu je bolje, moglo se s njim komunicirati, rekli su mu da ode kod doktora. Sutradan popodne nazvala ga tužiteljeva supruga da odveze tužitelja u bolnicu da mu liječnik opće prakse ne može skinuti tlak koji je tada bio 230. Odvezao ga je u Našičku bolnicu i tamo pričekao dok mu nisu snizili tlak. Sjeća se da mu se tužitelj godinama žalio na stres i da mu je taj stres uzrokovao zdravstvene probleme. Inače supruga i on su vlasnici farme sa 60 zaposlenih, pa mu je tužitelj rekao da bi došao raditi kod njega, što ga je čudilo. Na tužitelja je jako utjecalo to što je mijenjao radna mjesta u toku radnog vremena. Naime, kad se zaposlio cijelo radno vrijeme je odradio na jednom radnom mjestu, pa je onda određeno da u toku osmosatnog radnog vremena mora raditi u dva poštanska ureda, s time da je od 1. siječnja 2021. trebao raditi na tri radna mjesta, odnosno preuzeti još jedan ured. Tako je to shvatio kako mu je tužitelj to rekao. Kad se sve to dogodilo, tužitelj je otpočeo i sa psihijatrijskim liječenjem.

Na upit punom. tužitelja odgovorio je da je tužitelj svaki dan radio i u poštanskom uredu Magadenovcu i u poštanskom uredu Marijanci. Kad su supruga i on došli u poštanski ured po tužitelja on je bio uznemiren, pod stresom, u takvom stanju da su u prvi mah pomislili da je imao moždani udar. Ne zna kada mu je tužitelj rekao da će raditi i u trećem poštanskom uredu, ali sigurno mjesec dana prije. To saznanje je svakako utjecalo na njegovo zdravstveno stanje, time da mu je tužitelj godinama pričao o poteškoćama na radnom mjestu. Koliko se sjeća, tužitelj je ukupno 26 godina radio u Hrvatskoj pošti. Koliko zna tužitelj nikada nije bio na bolovanju, bio je izuzetno savjestan, hvalili su ga radne kolege i ljudi iz mjesta. Kad su dolazili novi ljudi, obučavao ih je, išao je na obuke izvan radnog vremena. Koliko pozna tužitelja, nema šanse da bi tužitelj namjerno zadržao 15.000,00 kn, on nije takav čovjek. Zna da mu je tužitelj znao pričati da mu se znalo dogoditi da nije uspio riješiti svu papirologiju u Marijancima, pa je onda te papire zajedno s novcem uzeo sa sobom, odradio posao u Magadenovcu, pa se ponovno vratio u ured u Marijancima i tamo završio posao sa papirima i novcima. To je radio jer mu je ured u Marijancima bio minutu od kuće. Pretpostavlja da se tako nešto dogodilo i 30. prosinca 2020. Na upit punom. tuženika: „Zašto supruga i on nisu pozvali Hitnu pomoć iako su pretpostavili da je imao moždani udar?“, odgovorio je zato što je tužitelj inzistirao da ju ne zovu, jednostavno nije htio. Odvezli su ga kući i vjerojatno je kod kuće popio tabletu. Ne zna da li je tužitelj imao ranije problema s tlakom, tek je kasnije saznao za taj problem. Njemu je posao i pošta bila iznad svega, pa i iznad zdravlja. S tužiteljem nije kontaktirao svaki dan, ali su kao obitelj bili bliski i normalno su kontaktirali i susretali se na rođendanima, kod obavljanja nekih pomoćnih poslova na poljoprivredi, npr. vađenje krumpira. Tužitelj mu je rekao da će od 1. siječnja 2021. svoje osmosatno radno vrijeme morati odraditi u tri različita poštanska ureda.

11.9. Iz iskaza svjedoka RF, proizlazi da je 30. prosinca 2020. radio u poštanskom uredu Miholjački Poreč, radi se o prvom selu do Magadenovca, da ga je oko podneva nazvao vozač kombija, koji je bio zadužen da pokupi poštu koja je tog danas zaprimljena u poštanskim uredima, i rekao mu je da je kolegi u poštanskom uredu Magadenovac loše i da nije pripremio poštu za otpremu. Nazvao je GF koji mu je rekao da mu nije dobro. Potom je nazvao kolegicu FF koja mu je rekla da su ona i kolega DF na putu za poštanski ured Magadenovac. Oko 14 sati nazvala ga je FF i rekla da će idući dan ja doći raditi u poštanski ured u Magadenovac, i da dođe u poštanski ured Magadenovac kako bi preuzeo ključeve i kako bi utvrdili stanje u tom poštanskom uredu. Oko 15 sati došao je u poštanski ured u Magadenovac. FF i DF su već utvrdili manjak u glavnoj blagajni. Po njegovu dolasku ponovno su prebrojali glavnu blagajnu i utvrdili manjak u iznosu nešto manjem od 15.000,00 kn. Tada je FF telefonski kontaktirala GF, nije čuo što su razgovarali, već je FF rekla da ga je pitala o novcu koji nedostaje na što joj je on odvratio da se novac nalazi u Marjancima, pa nakon što mu je ona predložila da će doći pokupiti novac kod njega, on je rekao da nisu kod njega i da će sutra nakon što podigne novac u banci isti donijeti. Nakon razgovora svi troje, FF, DF i on (svjedok) otišli su u poštanski ured Marjanci da utvrde kakvo je stanje tamo. Tamo je sve štimalo. Vratili su se u poštanski ured Magadenovac, otkuda je FF nazvala nadređene. Potom su nazvali policiju i po dolasku djelatnika policije dali smo izjave. Na upit suda odgovorio je da u svakom poštanskom uredu postoji šalterska blagajna i glavna blagajna. U šalterskoj blagajni nalazi se iznos novca koji djelatnik zadužuje za rad sa strankama. U glavnoj blagajni nalazi se veći iznos novca i radi se o blagajni kod koje postoji vremenska odgoda otvaranja kako bi se spriječila krađa. Glavna blagajna se otvara bilo kako bi se u nju položio veći iznos novca ostvaren na šalterskoj blagajni ili kako bi se uzeo dio novca potreban za rad na šalterskoj blagajni. Stanje novca u šalterskoj i glavnoj blagajni se obavezno pregledava na početku i na kraju smjene, ali i tokom dana ukoliko ima vremena i ukoliko se pokaže potreba za time. U šalterskoj blagajni se maksimalno može nalaziti novčani iznos do 650,00 EUR i lako se može utvrditi stanje te blagajne. Ukoliko u šalterskoj blagajni bude veći iznos od 650,00 EUR tada se taj iznos odlaže u glavnu blagajnu. Ukoliko se radi o isplatnim danima, npr. o isplati mirovina, dječjeg doplatka i slično, tada se povlači novac iz glavne blagajne u šaltersku blagajnu. Svaki poštanski ured ima propisano koliko novca maksimalno može imati uključivo šaltersku blagajnu i glavnu blagajnu. Kad netko donese veću količinu novca koja prelazi iznos blagajničkog maksimuma (šalterske i glavne blagajne) tada se taj višak preraspoređuje u druge poštanske urede ili vraća u centralu u FINU u Osijek. Ne zna koji je bio blagajnički maksimum poštanskog ureda Magadenovac ali zna da je to bio jedan od jačih poštanskih ureda. Poštanski ured u kojem je on radio je bio manji i njegov blagajnički maksimum je iznosio oko 25.000,00 kn, pa pretpostavlja da je isti u poštanskom uredu Magadenovac bio do 50.000,00 kn. Kad je došao u poštanski ured Magadenovac tamo nije zatekao tužitelja. Politika poštanskih ureda je da u blagajnama bude što više sitnih apoena, a što se tiče suviška on se ustvari sastojao od krupnih apoena, pod čime misli na novčanice od 100, 200, 500, 1000 kuna. Na upit punomoćnika tuženika: “Na koji način se vadi iz blagajne suvišak?“ odgovorio je da kad se utvrdi potreba za vraćanjem novca, tada se taj novac izuzima iz glavne blagajne, obavještava se management u Osijeku koji odlučuje da li će se taj novac preraspodijeliti u druge poštanske urede ili vratiti u centralu. Posebno se radi suvišak za papirnati novac, posebno za kovanice. Ne može se napraviti jedan suvišak za papirni novac i kovanice. Jer ukoliko se želi odvojiti suvišak koji se odnosi na papirni novac i kovanice tada se radi o dva suviška, jednom koji se odnosi na papirni koji se posebno stavlja u plastične vrećice koje imaju zaštitu od otvaranja, a isto tako se u takve vrećice posebno stavljaju kovanice. Suvišak ne može biti npr. iznos od 14.841,00 kn, ali može biti 14.840,00 kn i tada bi se radilo o suvišku papirnog novca. Nema saznanja da li je toga dana tužitelj trebao raditi suvišak. Da je on bio tamo, radio bi suvišak jer je vidio da se radilo o graničnom iznosu. Naime, nije znao koji je maksimalni iznos novca trebao biti u blagajnama u područnom uredu Magadenovac, ali zna da je prilikom prebrojavanja utvrđeno da se radi o iznosu od oko 50.000,00 kn. Kako se radilo o razdoblju pred Novu Godinu i slijedili su neradni dani, on osobno ne bi dopustio da mu tako veliki iznos ostane u blagajni. Na upit punomoćnika tužitelja odgovorio je da poznaje tužitelja od kada radi u pošti, oko 20 godina, time da kad je počeo raditi tužitelj je već radio. Nikad nije bilo primjedbi na tužiteljev rad, kolege stranke uvijek su imali riječi pohvale, bio je pristojan, spreman uvijek pomoći. Što se tiče prometne nezgode može reći da mu je vozač koji je kupio poštu izvijestio da je tužitelj imao nesreću, da je navodno sletio u kanal, drugih podataka o tome nema. Zna da je tužitelj radio u poštanskom uredu Marjanci i Magadenovac, nema saznanja da je isti trebao raditi u još jednom poštanskom uredu. Rad u poštanskim uredima je odgovaran i stresan ali ne može reći da je ekstra stresan, ne rade u rudniku.

Na upit suda odgovorio je da ne zna da li je utvrđeni manjak nastao tog dana ili ranije.

11.9.1. Iskaz svjedoka sadržajno odgovara rukom pisanoj izjavi (stranica 25/13 spisa).

11.10.

Iz iskaza svjedoka JF, proizlazi da je u to vrijeme bila voditeljica mreže poštanskih ureda Virovitica – Našice, da ju je krajem prosinca 2020. nazvala voditeljica grupe FF, kojoj je bila nadređena, da GF nije došao na vrijeme u drugi poštanski ured, da je imao nesreću. Rekla joj je da je kontaktirala GF, kojem je ona bila neposredno prva nadređena, i da je otišla u poštanski ured Magadenovac s radnikom DF. Poslije joj je rekla da su prebrojali novac u šalterskoj blagajni i da je tamo sve štimalo, kao i u glavnoj blagajni u kojoj je nedostajao iznos od 14.800 i nešto kuna. U svakom poštanskom uredu postoje dvije blagajne, šalterska u kojoj se nalazi manji iznos novca koji služi za rad s korisnicima i glavna blagajna u kojoj se nalazi iznos novca koji se ne izlaže na šalteru i koji se zaključava. Potom ju je FF rekla da je nazvala GF i da je bio proturječan, rekao je da novac koji nedostaje da se nalazi u poštanskom uredu Marjanci, zatim da se nalazi kod njega doma, a potom da će sutradan otići u banku i vratiti novac. Rekla joj je i da je u poštanski ured u Magadenovac došao i RF koji je radio u poštanskom uredu Miholjački Poreč i kad je završio sa svojim radnim danom, došao u poštanski ured Magadenovac. Tada su FF, RF i DF otišli u poštanski ured Marjanci prebrojati novac i tamo su utvrdili da sve štima. Vratili su se u poštanski ured Magadenovac i ona (svjedokinja) im je rekla da pozovu policiju jer se u međuvremenu čula sa direktorom i on je to predložio. Nije bila na mjestu događaja već sva saznanja koja ima, ima od FF. Nakon tog događaja svi radnici su dali izjave, policija je dala zapisnik, a iz izjave tužitelja je saznala na koji način je pravdao manjak u blagajni. Manjak u blagajni nije morao nastati baš tog dana. Naime, oni svaki dan vrše specifikaciju novaca i moglo se dogoditi da je tužitelj mogao fiktivno prikazati da se u blagajni nalazi određeni iznos novaca kojeg zapravo nema. Postoji kontrola stanja u blagajnama poštanskih ureda i to ukoliko netko radi samo u jednom poštanskom uredu tada su tri takve kontrole godišnje, a ukoliko netko radi u kombinaciji, u više poštanskih ureda tada se kontrola takvih poštanskih ureda vrši dva puta godišnje u svakom uredu. Te kontrole provodi voditelj grupe. Svake godine početkom godine donosi se plan takvih kontrola, kontrole su raspoređene u tri grupe, od 1. do 4. mj., od 4. do 8. mj. i od 8. do 12. mjeseca. Ne zna kada je u poštanskim uredima u kojima je radio tužitelj vršena ta cjelovita kontrola te 2020. Pored te kontrole, postoje i kontrole prilikom primopredaja, npr. kada radnik odlazi na godišnji odmor, tada treba također prebrojati stanje u blagajnama. Koliko zna tužitelj je krajem 11. ili početkom 12. mjeseca 2020. išao na godišnji odmor. Jednom mjesečno voditelj grupe vrši kontrolu šalterske blagajne u svakom poštanskom uredu. Svaki područni poštanski ured ima svoj blagajnički maksimum koji uključuje ukupan iznos novca koji smije biti u obje blagajne, šalterskoj i glavnoj. Višak novca iznad blagajničkog maksimuma zove se suvišak i taj novac se preko aplikacije prijavljuje za povrat tog novca, u središnjici banke se odobrava povrat, nakon čega se novac pakuje i šalje u FINA-u. Prijava za povrat suviška mora se izvršiti do pola dva u danu. Nakon što bude odobren nalog za povrat vrši se specifikacija, suvišak se pakuje u posebne vrećice koji ima svoj broj kako bi se moglo pratiti kretanje tog novca. Posebno se radi suvišak za papirnati novac, a posebno za kovanice, time da se rijetko kao suvišak prikazuje kovani novac. Govoreći o iznosu koji je utvrđen kao manjak u glavnoj blagajni poštanskog ureda u Magadenovcu, odnosno o iznosu od 14.842,40 kn isti ne može predstavljati suvišak jer su tu i novčanice i kovanice, a ne mogu ići zajedno kao suvišak.

Na upit suda odgovorila je da nije sudjelovala u postupku donošenja odluke o otkazu tužitelju. Njezina zadaća je bila samo da pokupi izjave od radnika, da ih proslijedi direktoru i da zatraži da se odluči o odgovornosti, pri čemu nije niti spominjala otkaz.

Na upit punom. tuženika odgovorila je da tužitelj putem aplikacije nije prijavio suvišak, a nije niti trebao jer nije postojao iznos novca koji bi prelazio ukupno dopušteni blagajnički maksimum. Radnici se ocjenjuju, a ocjena ovisi o eventualnim greškama u poslu i uslugama koje su radnici dužni nuditi. Tužitelj je uvijek bio ocijenjen ocjenom između 1 i 2, radilo se o nategnutoj dvojci. Naime, nije nudio usluge koje je morao prema radnom mjestu nuditi. Uredi u kojima je on radio su mali uredi i tu je bilo malo posla. Zna da je tužitelj dobio opomenu pred otkaz zbog predfrankiranih pošiljki, naveo je da je primio npr. 10 pisama koje imaju markicu, a nije zaprimio ni jednu.

Na upit punom. tužitelja odgovorila je da su i u nekim drugim poštanskim uredima također predfrankirane pošiljke, pretpostavljam da su to radnici radili kako bi prikazali da imaju više posla. I sama je radila na takvim šalterskim poslovima. Trenutno je voditelj lokacije.

11.11.

Iz iskaza svjedoka DF proizlazi da se sjeća da je bilo negdje oko 12 sati, ne sjeća se točno datuma, ali zna da je sigurno bilo između Božića i kraja 2020. Voditeljica FF s kojom je zajedno radio u poštanskom uredu u Našicama je dobila poziv od vozača na redovnoj liniji da je kolegi u poštanskom uredu u Magedenovcu pozlilo. FF i on su otišli u poštanski ured gdje je radio tužitelj. Istoga su poslali kući kod doktora a u međuvremenu po njega su došli njegova sestra i sestrin suprug. Odmah je sjeo za šalter, tu je zatekao i papire ispod stola od zatvaranja od prethodnog dana, počeo je sređivati te stvari i prebrojao iznos u šalterskoj blagajni, tu je sve štimalo. Po tom su komisijski prebrojali stanje u trezoru u glavnoj blagajni i tu je utvrđen manjak u iznosu nešto manjem od 15.000,00 kn. Kolegica FF je nazvala GF s upitom gdje se nalazi novac koji je nedostajao u glavnoj blagajni, isti je tvrdio da se novac nalazi u drugom uredu u kojem je radio, odnosno u Marjancima. Na što je ona odgovorila da će otići po novac u taj ured, a on je na to odvratio da je novac kod njega, a kad je kolegica rekla da će doći po novac kod njega, da je novac u banci i da će sutra ići podići novac s bankomata. U međuvremenu došao je i kolega RF. Voditeljica je dobila dojavu da ured u Marjancima nije programski zatvoren pa su otišli tamo, utvrdili su novčano stanje i utvrdili da nema nikakvih manjkova. Vratili su se natrag u Magadenovac, tu su sačekali policiju, a zbog procedure morali su tražiti i dopuštenje za korekciju stanja u glavnoj blagajni. Naime, na kraju svakog radnog dana treba popisati novac po apoenima, količini, i on je morao odgovarati stvarnom stanju. U konkretnom slučaju nije odgovarao stvarnom stanju pa je trebalo izvršiti korekciju. Svaki poštanski ured ima maksimalni novčani iznos koji može biti u blagajnama. Kad procijene da bi mogli imati iznos novca koji je veći od maksimalnog novčanog iznosa, tada taj novčani iznos predstavlja suvišak i najavljuju programski svom menagementu koji ga odobrava i određuje da li će ga proslijediti FINA-i ili nekom drugom poštanskom uredu. Specifikaciju novca i novac pakiraju u vrijednosne vrećice i otpremaju redovnom linijom. U specifikaciji je navedena vrsta i količina apoena, s time da se radi posebna specifikacija ako se radi o novčanicama, a posebna ako se radi o suvišku u kovanicama. Suvišak u kovanicama je iznimno rijedak. Ne zna da li je u područnom uredu u Magadenovcu bilo potrebe za suviškom jer niti ne zna koliko je iznosio blagajnički maksimum u tom uredu. Suvišak može biti prikazan u iznosu od 14.842,40 kn, u slučaju ukoliko suvišak predstavljaju samo kovanice, ne bi se moglo prikazati kao kombinacija kovanica i novčanica.

Na upit punom. tužitelja odgovorio je da je tužitelja sreo jednom prije spornog događaja. Zna da je novac vraćen, idući dan ili dan nakon. Nema saznanja o načinu rada tužitelja.

11.11.1. Iskaz svjedoka sadržajno odgovara rukom pisanoj izjavi (stranica 25/24 spisa).

11.12.

Iz iskaza tužitelja proizlazi da se sjeća da je 30. prosinca 2020. radio u dva poštanska ureda, Marijanci i Magadenovac, do 11 sati radio je u poštanskom uredu Marijanci, a potom je krenuo do poštanskog ureda Magadenovac, udaljenosti 10 km. Na tom putu imao je lakšu prometnu nesreću, promašio je most, nije bilo ništa strašno ali sam nije mogao odvući auto. Djelatnici ondašnjeg komunalnog poduzeća su mu pomogli da izvuče auto iz kanala. Ta nesreća dovela je do toga da je otprilike sat do dva kasnio sa dolaskom u poštanski ured Magadenovac. Bio je pod velikim stresom koji je trajao par dana, radilo se o razdoblju kada je trebalo raditi inventure, najavljen mu je prelazak u novi poštanski ured, a sve je to utjecalo na njegovo zdravlje. Kad je došao u poštanski ured Magadenovac, pred poštanskim uredom već je bilo vozilo koje je došlo po poštu. Vozaču vozila dao je vreću sa pošiljkama koju je netom pripremio, za koje vrijeme ga je vozač sačekao. Planirao je ranije pripremiti suvišak, naime, radi se o novcu koji se nalazio u glavnoj kasi. Dan ranije pripremio je suvišak u iznosu od 15.000,00 kn u apoenima od 200,00 kn i stavio ga je u trezor. Da bi mogao otpremiti suvišak potrebno je dopuštenje od glavne blagajne u Osijeku, i oni tamo odlučuju da li će taj iznos ići u glavnu blagajnu ili u FINA-u. Tog 30. prosinca 2020., da je stigao na vrijeme na posao, planirao je tražiti odobrenje glavne blagajne za otpremu suviška, kako bi pripremio suvišak prije dolaska vozača koji bi isti pokupio. Kako je zakasnio na posao, uslijed navedenog razloga, radnju prijave nije mogao izvršiti prije dolaska vozača, a kako bi samo odobrenje predugo trajalo vozač i on su se složili da neće otpremiti suvišak. Na upit suda: "Kako je novac izišao iz trezora, a koji predstavlja suvišak", odgovara da je, dok je vozač bio u uredu izvadio, novac iz trezora jer je isti mislio otpremiti kao suvišak ali nije uspio. Na upit suda: "Gdje se nalazio novac koji je izvadio iz trezora, a nakon što je vozač otišao" odgovara da se uslijed pritiska toga dalje ne sjeća. Vrlo brzo nakon odlaska vozača stigla je voditeljica FF i operater iz Našica, i rekli su mu da ode kući. Voditeljica mu je rekla da ju je nazvao kolega iz poštanskog ureda Miholjački Poreč, a kojega je navodno nazvao vozač koji je došao po poštu i koji mu je rekao da se tužitelj ne osjeća dobro. Oni su ga poslali kući, a po njega je došla i sestra, htjeli su ga voziti na hitnu, nije htio ići jer je rekao da će odspavati i da će mu biti dobro. To je sve čega se sjeća. Na kraju se ispostavilo da mu je tlak bio 200/100 pa je sutradan otišao u bolnicu gdje su mu pokušali skinuti taj tlak. Ne sjeća se da bi ga netko zvao iz poštanskog ureda u kojem je radio. Novac u visini 15.000,00 kn preuzela je policija 30. prosinca 2020. navečer oko pola 9. Osobno su došla dva policajca kod njega (tužitelja) kući i rekli su da su ih nazvali iz Pošte zbog nedostatka novca. Novac je našla njegova supruga u njegovom ruksaku. Preko 25 godina je radio, 5 godina unazad navedenog događaja radni uvjeti bili jako dobri, jedva je čekao ići na posao. Međutim nakon toga zadavani su im ciljevi koje je bilo teško ostvariti u malim sredinama, iako se on trudio ostvariti ih. Nitko mu nije rekao zašto su djelatnici policije došli po novac umjesto nekoga iz Pošte. Odluku o otkazu primio je par dana poslije događaja koji je gore opisao, tada je bio na bolovanju, ležao je kod kuće, odluku o otkazu primio je poštom. Prije nego što je dobio odluku o otkazu išao je u poštanski ured Donji Miholjac gdje je potpisao neku izjavu, misli da je bio prisutan pravnik ih pošte, izgleda da je potpisao otkaz. Na bolovanju je bio od 30. prosinca 2020. do 25. siječnja 2021. U svom radnom vijeku od 25 godina nije bio na bolovanju. Svake godine oko veljače zadavani su im ciljevi koji su utjecali na ocjenjivanje radnika. Ti ciljevi odnosili su se na više segmenata prodaje robe, telekomunikacijskih usluga (Evo-tv i dr.) i drugih proizvoda od kojih mnogi nisu bili usko povezani s poštanskim poslom. U početku je te ciljeve ostvarivao prodajom prijateljima, rodbini. Uvijek je ostvario zadatke da je imao prolaznu ocjenu 2 ili 3, nikad nije dobio 1. Oko 50% kolega je ostvarilo ocjenu 2 ili 3. Koliko zna ukoliko bi netko bio ocijenjen sa jedinicom, tada bi išao na razgovor, a ukoliko bi iduće godine išao na razgovor, pretpostavlja da bi uslijedio otkaz. Navodi da samo pretpostavlja, nije siguran. Suvišak u visini 15.000,00 kn nije imao namjeru zadržati za sebe. Na upit punomoćnika tuženika odgovorio je da je u blagajni utvrđen manjak u iznosu 14.182,00 kn. On je pripremio suvišak u iznosu od 15.000,00 kn i to preventivno, jer obzirom na činjenicu da je bio kraj godine očekivao je da će 31. prosinca biti većih uplata, pa da ne dođe do situacije da ima u blagajni više novaca od dopuštenog blagajničkog maksimuma. Blagajnički maksimum iznosio je 60.000,00 kn. Ne postoji pravilo o izdvajanju suviška, sami odlučuju o tome. Nije se osjećao dobro tog 30. prosinca kao ni dan prije, ali je ipak odlučio raditi, odlučio je napraviti suvišak i mislio je da će to moći, i da nije bilo prometne nesreće on bi to sigurno i napravio. I ranije se znalo događati da je bio pod stresom, što zbog stranaka što zbog posla ali je uspio sve odraditi. U poštanskom uredu Marijanci radio je od 8:00 do 11:00, a u poštanskom uredu Magadenovac od 12:30 do 15:30. Radilo se o dva jaka ureda, bilo je puno klijenata, gužve. U vrijeme pandemije Covida već i prije otvaranja poštanskih ureda pred vratima je znalo stajati 20-ak ljudi. Novac za koji je utvrđen manjak bio u njegovom ruksaku. Ruksak je stajao kod trezora gdje ga uvijek odlaže iza ograde koja se nalazila kod trezora kako se ne bi vidio rad s tim novcem. Ne sjeća se kako se novac našao u njegovom ruksaku, vjerojatno je ispao sa stola. Naime, da bi napravio suvišak mora izvaditi novac iz trezora, izbrojiti ga i zapakirati. Procedura kod suviška je takva da se najprije izvadi novac iz trezora, prebroji, a potom se traži odobrenje za slanje suviška. Kad su djelatnici policije došli po novac, oni mu nisu rekli koji iznos novca nedostaje.

11.12.1. Iz rukom pisane izjave (stranica 25/9 spisa), proizlazi da je tužitelj izjavio da je zbog zdravstvenih razloga greškom stavio novac u privatnu torbu, jer da je htio napraviti suvišak, a kad je vidio da neće stići, odustao je i u tom petljanju se to dogodilo. Novac je odmah vratio. Napominje i da mu postoji neka rupa u sjećanju na taj događaj. Na izjavi stoji datum 31. prosinca 2020.

11.12.2. Na ročištu 1. listopada 2025. tužitelj je dopunski saslušan, te je iznio da ostaje kod prijedloga za sudskim raskidom ugovora o radu, da je u međuvremenu zasnovao radni odnos na radnom mjestu s kojim je zadovoljan i koji mu odgovara. Kod tuženika je radio 26 godina, počev od 1995.godine, u trenutku otkazivanja imao je 57 godina života. U trenutku otkazivanja ugovora o radu uzdržavao je kćerku koja je polazila fakultet i sina koji je bio srednjoškolac, danas više nije u obvezi nikoga uzdržavati.

11.13.

Uvidom u Manjak u glavnoj blagajni Magadenovac kao i Prijavu manjka (stranica 25/23 i 25/22 spisa) utvrđeno je da je 30. prosinca 2020. utvrđen manjak u iznosu od 14.842,40 kn.

11.14.

Uvidom u Zapisnik o vračanju privremeno oduzetih predmeta koji je sačinjen 31. prosinca 2020. u 11,00 sati u prostorijama Policijske postaje Donji Miholjac (stranica 25/11 spisa), utvrđeno je da su privremeno oduzeti predmeti i to 75 novčanica u apoenima od 200,00 kn koje je GF dragovoljno izručio policijskim službenicima, vraćeni FF.

11.15.

Odredbom članka 45. točka 6. Pravilnika o radu tuženika od 18. veljače 2015. (stranica 25/26 spisa) propisano je da je osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa postupanje radnika protivno zakonu, drugim propisima, odredbama Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu i drugim aktima Društva zbog kojeg, uz prihvaćanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa više nije moguć, a osobito, protupravno pribavljanje imovine ili druge koristi.

11.16.

Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Požgaina iz Osijeka od 15. travnja 2024., provedenog na okolnost utvrđenja zdravstvenog stanja tužitelja u razdoblju od 20. prosinca 2020. do 25. siječnja 2021., zatim na koji način je njegovo zdravstveno stanje utjecalo na njegov svakodnevni život; te je li njegovo zdravstveno stanje moglo utjecati na rad, pamćenje tužitelja odnosno otuđenje novca, proizlazi da radi se o osobi kod koje je vjerojatno godinama prije samog događaja koji je predmet ovog postupka bila prisutna ovisnost o alkoholu, po opisima bi se radilo o pijenju po dipsomanskom tipu, tj. periodičnom pijenju, a između faza pijenja mogao je održavati apstinenciju. Vezano za prolongiranu stresnu situaciju na poslu došlo je kod tužitelja do psihičke dekompenzacije u smislu poremećaja prilagodbe ili iscrpljenosti prilagodbenih mogućnosti. Na takvo duševno stanje kritičnog dana je imao i manji prometni udes nakon čega je razvio akutnu stresnu reakciju karakteriziranu strahom i zbunjenošću što su i neki svjedoci opisivali. U takvim okolnostima postoji visoka razina vjerojatnosti da je tužitelj zabunom stavio novac u svoj ruksak umjesto u blagajnu. Hipertenzivna kriza je mogla imati kumulativni učinak na ponašanje tužitelja u smislu intenziviranja simptoma kao što su zbunjenost, smetenost, tjeskoba i nemir. S obzirom da su kod tužitelja simptomi akutne stresne reakcije registrirani i na pregledu 18. siječnja 2021., s visokom se razinom sigurnosti može zaključiti da je kod njega ovakva klinička slika bila prisutna i do 25. siječnja 2021.

11.16.1. U podnesku od 2. svibnja 2024. tužitelj je iznio da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

11.16.2. U podnesku od 3. lipnja 2024. tuženik je iznio da pobija nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, te u bitnom navodi da je isti nalaz i mišljenje arbitraran, da je zaključak vještaka u suprotnosti s materijalnom medicinskom dokumentacijom u spisu, da vještak parcijalno uzima određene iskaze u spisu, dok druge zanemaruje, te da vještak polazi od subjektivnih mišljenja tužitelja, a o kojima isti nema saznanja, a na kojim temelji Nalaz i mišljenje.

11.16.3. Sudski vještak Ivan Požgain je na ročištu 1. listopada 2025. iznio da u cijelosti ostaje kod navoda i mišljenja od 15. travnja 2024. i očitovanja od 15. svibnja 2025. Na upit punom. tuženika koje su to okolnosti dovele do toga da je tužitelj kritične zgode bio poremećene svijesti, odgovorio je da je na taj poremećaj svijesti djelovalo niz čimbenika, prvo prolongirana situacija iscrpljenja, subjektivna, po tom mamurluk od prethodnog dana, a svakako kao najvažniji moment prometni udes koji je vjerojatno kod njega doveo i do izrazito povišenja krvnog tlaka što je također imalo utjecaja na njegove kognitivne sposobnosti tog dana. Ne radi se samo o jednoj rupi u sjećanju, nego o više, između ostalog se ne sjeća da ga je nazivala šefica i da je s njom razgovarao. Na daljnji upit punom. tuženika kako je zaključio da je tužitelj dan prije predmetnog događaja bio alkoholiziran odgovara da je to vrlo vjerojatan podatak s obzirom na njegov problem s alkoholom a do tog podatka je došao iskazom samog tužitelja. Alkoholiziranost dan prije, odnosno mamurluk na dan događaja nije direktni razlog nastanka prometnog udesa, nego je to njegovo sveukupno duševno stanje kritične zgode pod utjecajem više čimbenika. Tek idućeg dana tužitelju je bio izmjeren povišen krvni tlak, tako da ni ovdje nema materijalnih dokaza da je njemu u trenutku prometnog udesa bio povišen krvni tlak iako se može s relativno visokom vjerojatnošću vjerovati da je imao i tada vjerojatno povišen krvni tlak, što je također moglo pridonijeti njegovoj oslabljenoj pažnji i percepciji što je rezultiralo prometnim udesom. Navedene podatke je dobio iz iskaza samog tužitelja, ne postoje ikakvi drugi materijalni dokazi radi utvrđivanja okolnosti za postojanje mamurluka, nema dokaza o mogućem povišenom krvnom tlaku i nema dokaza o njegovoj iscrpljenosti zbog prekomjernih obaveza što je isto subjektivni fenomen. Također je dobio podatak od samog tužitelja da je bio u žurbi zbog straha da će zakasniti u ured u Magadenovcu.

12.

Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud utvrđuje da su FF, RF i DF **.**.2020., a nakon što je tužitelj, jer se loše osjećao, napustio prostorije poštanskog ureda u Magadenovcu u kojem je radio, provjerili stanje u šalterskoj i glavnoj blagajni PU Magadenovac, pri čemu su u glavnoj blagajni utvrdili manjak u iznosu od 14.842,40 kn. Nakon što je utvrđen manjak voditeljica FF telefonski je nazvala tužitelja i pitala ga gdje je novac na što je on rekao da je u PU u Marijancima, pa kad mu je rekla da će otići u PU Marijanci po novac, tužitelj mijenja iskaz te navodi da je novac kod njega doma, a kad mu je voditeljica rekla da će doći kod njega doma po novac, tužitelj joj je rekao da će ujutro donijeti novac jer da mora svratiti u banku, odnosno otići na bankomat. Potom voditeljica FF obavještava svoju nadređenu, JF o utvrđenom manjku, kao i o telefonskom razgovoru koji je obavila s tužiteljem, nakon čega svjedokinja JF obavještava direktora, koji predlaže da se o svemu obavijesti policija. Voditeljica je potom pozvala policiju.

12.1. Sud je navedeno utvrđenje temeljio prije svega na iskazima svjedoka FF, RF i DF, iz razloga, jer je iste cijenio uvjerljivim, životnim i logičnim, te činjenicom da isti nisu u suprotnosti s ostalim materijalnim dokazima priležećim spisu. Naime, Iako se radi o zaposlenicima tuženika ovaj sud ne nalazi da bi isti svojim iskazima išli ka pogodovanju tuženiku. To prije svega iz razloga što su njihovi iskazi dani u ovom postupku, odgovarali sadržaju njihovih izjava koje su sačinili neposredno nakon spornog događaj. Također, svjedokinja FF, kao pretpostavljena tužitelju, poznavala ga je samo poslovno, nije imala nikakvih sukoba s tužiteljem, štoviše navela je da je tužitelj bio u poslu ok, svjedok RF je također iznio da za tužitelja ima samo riječi hvale, da je bio pristojan, spreman uvijek pomoći, odnosno svjedok DF je tužitelja sreo samo jednom prije spornog događaja i nije imao saznanja o njegovu načinu rada. Dakle, ne postoje okolnosti na strani navedenih svjedoka koje bi ukazivale da su oni dajući navedene iskaze na bilo koji način pogodovali tuženiku, odnos da bi njihovi iskaz proizašli iz kakvih sukoba i osobnih animoziteta s tužiteljem. Nadalje, a nakon što su navedeni svjedoci utvrdili manjak u glavnoj blagajni PU Magadenovcu logično je i očekivano da se voditeljica FF odmah obratila tužitelju koji je jedini radio u tom uredu radi pojašnjenja u svezi predmetnog manjka, a nakon što tužitelj nije mogao odmah vratiti novac, da je o daljnjem postupanju izvijestila neposredno nadređenu JF, kojoj je iznijela kako stanje stvari tako i sadržaj telefonskog razgovora s tužiteljem.

12.1.1. Iz ponašanja tužitelja, a nakon što ga je voditeljica FF telefonski kontaktirala suočivši ga s manjkom u blagajni, ovaj sud utvrđuje da tužitelj nije reagirao na način na koji bi reagirao čovjek koji ne zna ništa o manjku, odnosno koji prvi puta čuje da je na njegovu radnom mjestu, gdje mu u opisu posla stoji rukovanje s novcem, nedostaje velika količina novca. Tužitelj nije pokazao da je iznenađen, nije postavljao pitanja kakav manjak, gdje, a što bi bila očekivana reakcija svakog prosječnog čovjeka u situaciji da prvi puta čuje takovo nešto. Upravo suprotno, tužitelj svojom reakcijom, kad navodi da se novac nalazi u PU Marijanci, potom da se nalazi kod njega, kao i da će vratiti novac iduće jutro, sutra, nakon što ga podigne u banci, odnosno bankomatu, ukazuje da je itekako znao da taj novac nedostaje u PU Magadenovac. I ne samo to, radilo se o novcu koji se nije nalazio niti kod tužitelja kod kuće, već je tužitelj da bi namaknuo nedostajući iznos isti morao tu svotu podići u banki/bankomatu. Također, takvo ponašanje tužitelja kad navodi gdje se novac nalazi je usmjereno ka dobivanju vremena i odvraćanju voditeljice FF u nastojanju da joj tužitelj novac preda odmah i sad, a kako bi eventualno mogao novac neprimjetno vratiti u blagajnu, bez prisutnosti svjedoka koji su utvrdili manjak i bez utvrđenja da je isti svjesno otuđio novac prije spornog prebrojavanja novca. Dakle, proizlazi da je tužitelj taj novac otuđio i da ga nije imao niti kod sebe kući, već da je morao podići ga u banci kako bi pokrio manjak. Upravo ti elementi ukazuju da je tužitelj, svjesno otuđio navedeni iznos iz blagajne PU u Magadenovcu, nadajući se da neće biti otkriven i da će novac moći vratiti prije nego što se otkrije da isti nedostaje, čime je počinio imovinsku štetu tuženiku, odnosno osobito tešku povredu iz radnog odnosa. Činjenica da je tužitelj naknadno preko djelatnika policije naknadno vratio nedostajući novac tuženiku, i da tuženiku nije time nastala šteta, ne umanjuje okolnost da je samim činom tužitelja nestao odnos povjerenja tuženika prema tužitelju. Naime, tužitelj s obzirom na opis svog posla, svakodnevno dolazi u kontakt sa gotovim novcem, odnosno s imovinom tuženika, i nije za očekivati da tuženik može i nadalje u okolnostima kako su utvrđene, imati povjerenja u tužitelja. Jednako tako, i Pravilnikom o radu tuženika propisano je da osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa predstavlja postupanje radnika, a osobito, protupravno pribavljanje imovine ili druge koristi.

13. Tužitelj, a kako bi otklonio svoju odgovornost za manjak u blagajni, odnosno kako bi dokazao da nije svjesno otuđio sporni iznos novca iz blagajne u PU Magadenovac, tijekom postupka ukazuje da su obim poslova koje je obavljao u PU Magadenovac i PU Marijanci, a od Nove godine i u trećem poštanskom uredu, kao i pritisak koji je na njega vršio tuženik tražeći da obavlja i dodatne poslove, npr. prodaje Evo TV i pruža druge usluge, utjecali na njegovo zdravstveno stanje, da je bio pod stalnim stresom, da mu je narastao mu je tlak. Takovo zdravstveno stanje da je dovelo do toga da je tog 30. prosinca 2020., na putu iz PU Marijanci do PU Magadenovca, doživio lakšu prometnu nesreću, nakon čega je ipak otišao u PU Magadenovac kako bi pripremio poštu za otpravak i suvišak, pa da je u tom trenutku, ne zna kako taj novac pripremljen za suvišak omaškom stavio u torbu, te da ga je nakon dolaska policije predao, ne imajući namjeru da ga zadrži.

13.1. Ovaj sud poklanja vjeru svjedocima ČF, TF i BF, na okolnost prometne nesreće koju je tužitelj doživio na putu od PU Marijanci do PU Magadenovac, ali unatoč tome ne nalazi utvrđenim da bi taj događaj imao ikakve veze sa lošim zdravstvenim stanje tužitelja, a koje je posljedica teških radnih uvjeta. Naime, iako su svjedoci TF i BF naveli da im se tužitelj žalio da mu je teško na poslu, i da je zbog toga pod višegodišnjim stresom, ovaj sud ne nalazi utvrđenim da je krivac za zdravstveno stanje tužitelja posao kojeg je tužitelj obavljao. Naime, ukoliko je tužitelj i bio pod stalnim pritiskom rada, sve većim očekivanjima tuženika, isti ničim nije dokazao da je o tome obavijestio tuženika, odnosno da je to utjecalo na njegovo zdravstveno stanje prethodno navedenom događaju, na način da je zbog toga morao zatražiti medicinsku pomoć, već je tek 31. prosinca 2020. evidentiran njegov posjet liječniku, pa iz nalaza od 31. prosinca 2020., odnosno od 7. siječnja 2021. proizlazi da je tužitelj osoba sklona alkoholu, time da prilikom tih posjeta liječniku tužitelj nije spominjao niti prometni nesreću niti događaj s novcima. Na pregledu pak 18. siječnja 2021. je utvrđeno da je tužitelj ima o više stresni i traumatskih iskustava, izloženost ratu tijekom 1990./92 i 1995. godinu, pogibiju suboraca, gubitak oca, otežano profesionalno funkcioniranje, zdravstvene smetnje, prometnu nesreću, gubitak posla, dakle, da se situacija na poslu ne može pripisati njegovu zdravstvenom stanju.

13.2. Nadalje, tužitelj iznoseći na koji način se novac našao kod njega, najprije u rukom pisanoj izjavi, datiranoj s 31. prosinca 2020., dakle dan nakon spornog događaja, iznio da je zbog zdravstvenih razloga novac greškom stavio u privatnu torbu, da bi u izjavi od 7. siječnja 2021. iznio da je htio raditi suvišak, da je kasnije odustao od te namjere, pad da je krenuo ukucavati šifru trezora da stavi novac nazad pa dok je ukucavao šifru da je vjerojatno novac stavio sa strane, kao i da mu je taj novac vjerojatno propao u ruksak koji uvijek drži pored , iza u onom prostoru na kutijama. Iskazujući pred ovim sudom je pak u prvom dijelu iskaza iznio da je planirao ranije pripremiti suvišak, da je dan ranije pripremio suvišak u iznosu od 15.000,00 kn u apoenima od 200,00 kn i stavio ga je u trezor, da je novac koji predstavlja suvišak izišao iz trezora tako da ga je izvadio u trenutku dok je vozač bio u uredu, a da se uslijed pritiska toga dalje ne sjeća gdje se nalazio novac koji je izvadio iz trezora, a nakon što je vozač otišao. Na kraju iskaza iznio je pak da je novac za koji je utvrđen manjak bio u njegovom ruksaku, da je ruksak stajao kod trezora gdje ga uvijek odlaže iza ograde koja se nalazila kod trezora kako se ne bi vidio rad s tim novcem, time da se ne sjeća se kako se novac našao u njegovom ruksaku, vjerojatno je ispao sa stola.

13.2.1. Iz navedenog itekako proizlazi da je tužitelj bio svjestan činjenice što se dogodilo s novcem, pa je to pokušao prikriti dajući različite iskaze prije i tijekom ovoga postupka, od toga da je novac greškom stavio u torbu, do toga da je novac sam nekako s stola pao u njegov ruksak, a sve u svrhu kao bi odvratio tuženika i sud da se novac u njegovu pojedu nije našao njegovim voljnim djelovanjem, na što ukazuje tuženik u odluci u otkazu, već da on nije imao utjecaja na to. Ovaj sud napominje i da je tužitelj o dijelovima događaja od 30. prosinca 2020., a koji se tiču njegovih postupaka i radnji koji bi ga mogli inkriminirati, iskazivao da ih se ne sjeća npr. razgovora sa voditeljicom FF, na koji način mu je novac dospio u ruksak, a koji događaji nisu kronološki slijedili jedan iza drugog, dok se ostalih događaja sjeća npr. prometne nesreće, dolaska sestre i šogora, odlaska kući, dolaska policije u njegovu kuću, koji također ne slijede kronološki jedan iza drugog, ali isti nemaju nikakvih inkriminirajućih dijelova po tužitelja.

14. Stoga ovaj sud ne može prihvatiti niti nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Požgaina, pogotovo u dijelu gdje je iznio da je tužitelj mogao zabunom staviti novac u svoj ruksak umjesto u blagajnu. Naime, iako je prema nalazu vještaka tužitelj mogao zbog svog psihofizičkog stanja postupit na opisani način, ovaj sud je ocjenom sveukupnih personalnih i materijalnih dokaza izvedenih u ovom postupku utvrdio da tužitelj nije zabunom stavio novac u svoj ruksak, već da je novac svjesno otuđio, pa se takav nalaz ne može uzeti kao odlućujuć za utvrđenje sporne činjenice stjecanja novca tuženika od strane tužitelja.

15. Obzirom na sve naprijed iznijeto ovaj sud zaključuje kako je tužitelj svjesno otuđio iznos od 14.842,40 kn u cilju ostvarenja nepripadne imovinske koristi smatrajući kako navedeno počinjenje neće biti otkriveno, a što predstavlja njegovu osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, pa je tuženik imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu tužitelju. Stoga ovaj sud utvrđuje da je Odluka o izvanrednom otkazu broj: DM-09-61235/20 od 14. siječnja 2021., dopuštena. Samim time otpala je i osnova za dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanja tužitelja koja se tiču isplate novčanih potraživanja na ime neisplaćene plaće, naknade štete. Jednako tako nije osnovan niti dio zahtjeva za sudskim raskidom ugovora o radu, budući bi u smislu odredbe člana 125. stavka 1. ZR-a taj dio zahtjeva bio osnovan jedino u slučaju da je utvrđeno da otkaz tuženika nije dopušten. Stoga je valjalo odlučiti kao u točki I. izreke presude.

16. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 82/22., 114/22. i 155/23.), te su tuženiku priznati i dosuđeni troškovi koje je isplatio svjedocima, i to RF u iznos od 50,00 eura, JF iznos od 80,00 eura, LF iznos od 40,00 eura i MF 26,54 eura, ukupno 196,54 eura, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, o čemu je odlučeno u točki II. izreke presude.

17. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku 13. siječnja 2026.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).

O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Željka Kupčerić – Trcović, odvjetnica u Valpovu

2. HP-Hrvatska pošta d.d., Velika Gorica, Poštanska ulica 9