Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    STALNA SLUŽBA U SINJU

    Broj: Pn-346/2021

    Petrovac 3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    RJEŠENJE

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mislav Balić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Krka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d. o. o. iz Splita, radi naknade štete, na ročištu za objavu presude, dana, 13. siječnja 2026. godine,

    p r e s u d i o j e :

    I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u iznosu od 3.500,00 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 30. 07. 2021. godine do isplate, dok se za više traženo kao i za razdoblje zateznih kamata od 28. 05. 2021., pa do 29. 07. 2021. godine, zahtjev odbija kao neosnovan.

    II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći isplatiti tužitelju iznos od 28,00 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od presuđenja 13. siječnja 2026. godine do isplate, dok se za više traženo zahtjev odbija kao neosnovan.

    III. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.581,38 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od presuđenja 13. siječnja 2026. godine pa do isplate, dok se za više traženo zahtjev odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je ovom sudu dana, 29. 07. 2021. godine podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

    2. U tužbi se u bitnom navodi da je tužitelj dana, 28. 05. 2021. godine nakon incidenta sa tuženikom koji ga je bez razloga napao udarao nogama u tijelo više puta u području desnog prsišta zadobio eskorijacije desne podlaktice obiju šaka i desno zdjelično pri padu, da je tužitelj kritične prigode zatražio pomoć na hitno kirurškom prijemu KBC Split, te se posljedice ovog događaja reflektiraju i na brojne druge zdravstvene segmente poput neuroloških i psihičkih smetnji, pa tužitelj potražuje naknadu štete s osnove povrede prava osobnosti i to s osnove pretrpljenih fizičkih bolova, primarnog i sekundarnog straha, s osnove duševnih bolova, kao i imovinsku štetu zbog korištenja tuđe pomoći i njege.

    3. U odgovoru na tužbu od 18. 10. 2021. godine tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te navodi da tužba treba biti odbačena jer se ne smatra krivim. Navodi da je tužitelj spornog datuma kraj OŠ Ivana Lovrića pri velikoj brzini krenu prema njegovom motornom vozilu u kojem se nalazio on sa svojim maloljetnim sinom, te nakon što ih je u zadnji tren izbjegao dao se u bijeg dok je njegov sin u atutu prestravljen plakao. Tada je u afektu krenuo za njim, te je tužitelj skrenuo na parkiralište restorana Pinjur u [adresa], izišao iz auta te se sakrio iza jednog automobila na parkiralištu. Kada ga je ugledao krenuo je prema tužitelju dok se tužitelj dao u bijeg prilikom kojega je pao na beton. Nakon što ga je sustigao uslijedila je žestoka verbalna rasprava ali nikakvog fizičkog nasilja nije bilo, te je tužitelj tada nazvao policiju koja je uzela izjave i napravila policijsko izvješće. tužitelj u svojim navodima sve pogrešno navodi. Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne vidi kako mu se na osnovi navedenih dokaza u tužbi može izreći novčana kazna, što automatski prejudicira njegovu krivnju, što implicira da svatko uz nalaz iz bolnice sa ustanovljenim ozljedama fizičke ili psihičke prirode porijeklo kojih se ne može dokazati budući da nema svjedoka može tužiti svakoga i pokušati protupravno izvući financijsku korist.

    4. Tužbeni zahtjev je uređen podneskom tužitelja od 28. travnja 2025. godine, nakon provedenog vještačenja po vještacima ortopedu i psihijatru, te u tom podnesku tužitelj navodi da dr.med. Danči Tripalo navodi kako je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 1 dan (74,00 eura), srednjeg 1 tjedan (44,00 eura x 7 dana =308,00 eura), te slabog 1 mjesec (14,00 eura x 30 dana= 420,00 eura), tuđa njega i pomoć 7 dana po 1 sat dnevno (10,00 eura x 7 dana= 70,00 eura), uz naruženost lakog stupnja 1.000,00 eura. Dr.med.spec. psihijatrije sanja Batinao navodi kako je tužitelj trpio duševne bolove jakog intenziteta 7 dana (74,00 eura x7=518,00 eura), srednjeg 14 dana (44,00 eura x 14 dana =616,00 eura), te slabog 6 mjeseci (14,00 eura x 180 dana= 2.520,00 eura).

    5. Tuženik je na uređeni tužbeni zahtjev odgovorio podneskom od 16. 05. 2025. godine u kojem podnesku navodi da prigovara kako osnovu navedenog potraživanja, a posebno visini zatražene naknade na ime neimovinske štete, kao i naknade na ime imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći. Prigovara nalazu i mišljenju sudskih vještaka Danći Tripalo i Sanje Batine. Što se tiče osnova na temelju koje tužitelj potražuje navedenu štetu, tuženik ističe da je točno da je proglašen krivim zbog počinjenog prekršaja iz članka 13., a vezano za članak 33. Prekršajnog zakona. Tuženik je proglašen krivim zbog narušavanja javnog reda i mira, a ne zbog povrede tužitelja, tako da tuženik smatra da je tužitelj sam doprinio nastanku navedene štete. Pregledom spisa Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Pp- 6060/2021, nesporno se može utvrditi kako je došlo do remećenja javnog reda i mira, odnosno kako je tužitelj zadobio ogrebotine na desnoj podlaktici i lijevoj šaci. Dakle, zbog sukoba u prometu među strankama je došlo do svađe, a tužitelj je nakon svađe potrčao sa lica mjesta, te se slučajno spleo i pao na zemlju, pa je na taj način došlo do ogrebotine na njegovoj desnoj podlaktici i lijevoj šaci. U svakom slučaju, bez obzira na presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, a kojom presudom je tuženik proglašen krivim za narušavanje javnog reda i mira, tuženik smatra da je tužitelj isključivo kriv za ogrebotine koje su mu nastale na podlaktici i lijevoj šaci. Naime, da je tuženik bio kriv za nastalu ozljedu tužitelja, isti bi bio proglašen krivim za drugi prekršaj, a ne za narušavanje javnog reda i mira. Tuženik smatra da je tužitelj isključivo kriv za ogrebotine koje su mu nastale na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, a u svakom slučaju tuženik smatra da postoji najmanje podijeljena odgovornost stranaka za nastalu štetu tužitelju. Tuženik posebno prigovara nalazu i mišljenju sudskih vještaka Danći Tripalo i Sanje Batina. Naime, tužitelj je navodno imao ogrebotinu na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, pa nije jasno kako je sudski vještak Danći Tripalo navela da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta jedan dan, te bolove srednjeg intenziteta jedan tjedan i bolove slabog intenziteta jedan mjesec. S obzirom na vrstu i težinu povrede, nemoguće je da je tužitelj trpio navedene bolove u trajanju kako je to navela Danći Tripalo. Nadalje, tuženik prigovara i nalazu i mišljenju sudskog vještaka Sanje Batina, te smatra da je navedeni nalaz neosnovan i protivan pravilima medicinske struke. S obzirom na vrstu i težinu povrede, a radilo se o ogrebotini na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, nemoguće da je s obzirom na navedenu povredu tužitelj trpio duševne bolove jakog intenziteta 7 dana, te duševne bolove srednjeg intenziteta 14 dana, a posebno duševne bolove slabog intenziteta 6 mjeseci. Tuženik smatra da je nemoguće da s obzirom na težinu povrede da bi tužitelj trpio duševne bolove kako je to navela Sanja Batina u svom vještačenju. Ujedno tuženik prigovara i visini imovinske štete, te je potpuno nelogično da tužitelju s obzirom na istu povredu uopće treba tuđa pomoć i njega, jer se radilo o ogrebotini na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, tako da tužitelj nije imao nikakve potrebe za tuđom pomoći i njegom, pa se prigovara kako osnovu, tako i visini naknade koja se traži za tuđu pomoć i njegu. Tuženik u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju sudskih vještaka Danći Tripalo i Sanje Batina, te u cijelosti prigovara kako osnovu tako i visini potraživanja, te predlaže da tužbeni zahtjev tužitelja bude odbijen kao neosnovan, te naloženo tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak.

    6. Tužba je osnovana u pogledu osnove i djelomično osnovana u pogledu visine tužbenog zahtjeva.

    7. Predmet spora čini zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi kao posljedicu ozljeđivanja od strane tuženika dana 28. svibnja 2021. godine.

    8. Pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Pp-6060/2021-11 od dana 27. lipnja 2022. godine, a koja presuda je postala pravomoćna dana, 09. srpnja 2022. godine, tuženik DE, koji je u tom postupku bio okrivljenik je proglašen krivim što je 28. svibnja 2021. u 13.30 sati, u [adresa], u [adresa], narušavao javni red i mir, slučajnim prolaznicima na način da je na parkingu iza restorana Pinjur prišao LE na kojeg je počeo glasno vikati izgovarajući riječi: "Jesi li ti normalan, kako to voziš", a potom kreće prema LE koji se prepao i počeo bježati, za njim je DE potrčao da bi se u jednom trenutku LE slučajno spleo, pao na zemlju, kojom prilikom je od pada zadobio ogrebotine na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, nakon čega ga DE sustiže, te ga na zemlji udara nogom u trbuh, te sjeda u svoje vozilo i odlazi s mjesta događaja, dakle na javnom mjestu je narušavao javni red i mir, čime je postupio protivno odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a kažnjivo po odredbi čl. 13. istog Zakona.

    9. Tužitelj saslušan pred ovom sudom dana, 12. veljače 2025. godine je iskazao da tuženika ne poznaje i nije ga poznavao ni prije štetnog događaja. Naveo je u svom iskazu da se događaj dogodio prije 4 godine kada je sa automobilom išao u školu na tečaj njemačkog jezika. Predavanje je bilo oko 13:30 sati. Vozio je svojom uobičajenom rutom i ispred škole na autobusnoj stanici uočio je vozilo u prekršaju koje se zaokretalo preko pune linije. Misli da je to bio kombi vozilo bijele boje, možda tipa Citroen Berlingo. On je to vozilo pretekao bez ikakvog kontakta i nastavio se dalje voziti prema parkingu gdje je izašao iz auta. Prvotno nije primijetio da je to vozilo promijenilo putanju i da je krenulo prema njemu. To vozilo zaustavilo se na cesti, vozač je izašao i počeo vikati i trčati prema njemu. Misli da je vikao "da je li on normalan?". Nadalje iskazuje da je gospodin njemu vozilom oduzeo prednost. Potrčao je prema školi instinktivno. Nije siguran je li se sam spotaknuo ili ga je taj vozač odgurnuo. Našao se na podu gdje ga je taj vozač nogama više puta udario u predjelu prsišta. Nakon što ga je prestao udarati on se pridigao. Cijelo to vrijeme vozač je vikao. Sjeća se što je vikao ali ne bi to htio sada ponavljati jer mu taj događaj predstavlja veliku traumu. Tu na parkingu bili su prisutni i još neki ljudi. Netko od njih je dovikivao " L nemoj!". Tužitelj nadalje iskazuje da je on pozvao policiju nakon čega se taj vozač koji ga je napao udaljio. Uspio je zapamtiti tablice toga vozača. Nakon toga došla je policija koja je uzela njegovu izjavu, a on je se sam automobilom odvezao na hitnu u Split. Tamo su mu ustanovljene ozljede u vidu ogrebotina i sve što je navedeno u nalazu koji se nalazi u spisu. Taj događaj je na njega ponajprije ostavio psihičku traumu jer se on cijelo vrijeme preispituje zašto se to dogodilo i to usred bijela dana. [adresa] je mali grad, on tu osobu može susresti bilo kada i pitanje je što je on u stanju njemu učiniti. Toga dana mogao ga i ubiti. Zbog navedenog događaja morao se liječiti kod specijalista psihijatra. Osim toga nakon tog događa zbog pretrpljenih ozljeda, ogrebotina i poderotina i bolova koje je trpio u području prsišta mirovao je kod kuće možda 5-7 dana i u to vrijeme o njemu se brinula majka na način da mu je pomogla oko previjanja rana, kuhala i slično. U trenutku napada tuženik je kod njega samo svojom pojavom i nastupom izazvao strah.

    10. Iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Sinj, broj: 511-12-31/05-5-81-1/2021 od 25. 06. 2021. godine proizlazi da se PP Sinj dana, 28. 05. 2021. godine evidentirala narušavanje javnog reda i mira u gradu [adresa] u [adresa] od strane DE sina D rođ. **.**.1983.g. iz [adresa] na štetu LE te je protiv istog podnesen optužni prijedlog Općinskom Prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Sinju zbog počinjenog prekršaja protiv javnog reda i mira.

    11. Dakle, da je kritične prigode tuženik ozlijedio tuženika proizlazi iz iskaza tužitelja LE koji je u svom iskazu opisao događaj u kojem ga je tužitelj ozlijedio tako što je nakon što je tužitelj kritične prigode izašao iz svog vozila i počeo vikati i trčati prema njemu on potrčao instinktivno, te nije siguran je li se sam spotaknuo ili ga je tužitelj odgurnuo, nakon čega se našao na podu gdje ga je taj vozač nogama više puta udario u predjelu prsišta. Iskaz tužitelja u djelu koji se odnosi na njegovo ozljeđivanje i mehanizam nastanak ozljeda kod tužitelja potvrđuje nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za ortopediju dr. med. Danči Tripalo da je tužitelj kritične prigode zadobio ozljede na više dijelova tijela, da je udarce nogom zadobio u području desnog prsišta, ozljede ručnog zgloba i šake, zatim udarce u području desne podlaktice sa ogrebotinama te udarce i ogrebotine u području obje ruke, te udarce i ogrebotine u području desnog kuka. Ujedno, kada se uz iskaz tužitelja o tome kako ga je i na koji način tuženik ozlijedio, te vještačenja koje potvrđuje da su kod tužitelja zadobivene višestruke ozljede nastale upravo na način kako je tuženik u svom iskazu opisao da ga je tužitelj ozlijedio udaranjem nogom, te kada se iskazu tužitelja i mehanizmu nastanak ozljeda kod tužitelja uzme u obzir i činjenica da je tužitelj Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Pp-6060/2021-11 od dana 27. lipnja 2022. godine, proglašen krivim što je 28. svibnja 2021. u 13.30 sati, u [adresa], u [adresa], narušavao javni red i mir, na način da je na parkingu iza restorana Pinjur prišao LE na kojeg je počeo glasno vikati izgovarajući riječi: "Jesi li ti normalan, kako to voziš", a potom kreće prema LE koji se prepao i počeo bježati, za njim je DE potrčao da bi se u jednom trenutku LE slučajno spleo, pao na zemlju, kojom prilikom je od pada zadobio ogrebotine na desnoj podlaktici i lijevoj šaci, nakon čega ga DE sustiže, te ga na zemlji udara nogom u trbuh, te sjeda u svoje vozilo i odlazi s mjesta događaja. Dakle, iskaz tužitelja o načinu ozljeđivanja od strane tuženika je za ovaj sud vjerodostajan i neproturječan, te ga potvrđuju i drugi dokazi izvedeni u ovom postupku i to vještvo vještakinje ortopeda, te navedena pravomoćna presuda. Također, dodatno iskaz tužitelja potvrđuje i vještvo vještakinje psihijatra dr. Sanje Batine jer zasigurno do straha kod tužitelja ne bi došlo u toj mjeri kako je navela psihijatrica i to primarnog straha vrlo jakog intenziteta u trajanju od pet minuta, te potom sekundarnog straha jakog intenziteta u trajanju od pet do šest dana, a koji je i uvjetovao da se tužitelj javio psihijatru za pomoć, da se radilo samo o verbalnoj prepirci kako to u odgovoru na tužbu prikazuje tuženik. Iskaz tužitelja je vjerodostojan jer i sam tužitelj navodi da otprije ne poznaje tuženika, što znači da nema nikakvog razloga da ga neosnovano tereti. Isto tako i sam tuženik ne osporava da je kritične prigode bio u kontaktu sa tužiteljem, te da je krenuo za njim nakon situacije u prometu.

    12. Prema tome nedvojbeno je dokazana uzročno posljedična veza između radnji poduzetih od strane tuženika u vidu udaranja tuženika i ozljeđivanja tužitelja.

    13. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Danči Tripalo, spec. ortopeda saslušane na ročištu dana 16. travnja 2025. godine, a nakon što je pregledala sudski spis i priloženu medicinsku dokumentaciju da je tužitelj dana 28.5.2021. zatražio liječnički pregled na HKP KBC Split zbog ozljeda koje je zadobio na više dijelova tijela zbog udaraca od strane nepoznate osobe. Udarce nogom zadobio je u području desnog prsišta, zadobio je ozljede ručnog zgloba i šake, zatim udarce u području desne podlaktice sa ogrebotinama te udarce i ogrebotine u području obje ruke, te udarce i ogrebotine u području desnog kuka. Zbog kontuzijskih markera i ogrebotina napravljen RTG torakalnih organa, te desnog hemitoraksa (desnog dijela prsišta). Na RTG-u nije bilo znakova koštane traume, uradi se toaleta rana i previjanje. Savjetovano mu je mirovanje uz analgetsku terapiju, te da provodi vježbe disanja te kontrola kirurga prema potrebi. Vještakinja je mišljenja da je tužitelj u štetnom događaju zadobio višestruke ozljede lakše naravi, koje nisu dovele do umanjenja životnih aktivnosti. Bolove jakog intenziteta je trpio jedan dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan, te slabog intenziteta još jedan mjesec. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna kao pomoć kod obavljanja osobne higijene, sedam dana i jedan sat dnevno. Ožiljak se nalazi na obje podlaktice i u području prsišta, koje se mogu sakriti odjećom, a vidi se kad se obrati pažnja na njih i spadaju više kao kozmetski defekt lakšeg stupnja. Može se reći da se radi o naruženosti lakšeg stupnja.

    14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Sanje Batine, dr. med., spec. psihijatrije, saslušane dana, 16. travnja 2025. godine, a nakon što je vještakinja izvršila uvid u dokumentaciju iz sudskog spisa kao i u priloženu medicinsku dokumentaciju, proizlazi da je tužitelj LE dana 28. svibnja 2021. bio napadnut od strane tuženika, te je tom prigodom zadobio tjelesne ozljede o čijim težinama kao i hodogramu liječenja se izjasnila vještakinja ortoped. Pored ostalih medicinskih nalaza vještakinja je pregledala i 4 nalaza psihijatra. Psihijatru se prvi put javio 1. lipnja 2021. (znači 4 dana nakon predmetnog štetnog događaja). Tuži se na napetost, tjeskobu, strah, zabrinutost, postavljenost dijagnoze akutna reakcija na stres, anksiozno depresivni posttraumatski sindrom, uključeni su lijekovi antidepresiv i lijek za smirivanje napetosti. Drugi nalaz datira od 12. srpnja 2021., postavljene su iste dijagnoze i dana ista terapija. Treći nalaz datira od 1. prosinca 2021.; postavljanje iste dijagnoze i dana je ista terapija. Zadnji nalaz je od 1. rujna 2022. pored navedenih dijagnoza nije preporučena nikakva terapija. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je pretrpio primarni strah vrlo jakog intenziteta u trajanju od pet minuta. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od pet do šest dana, a koji je i uvjetovao da se tužitelj javio psihijatru za pomoć. Potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od dva tjedna, te strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od pet do šest mjeseci. Trajnih posljedica straha nema. Ranije navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužitelja povredu duševnog integriteta od lakog do srednjeg stupnja, a privremenog karaktera. U opisanoj kliničkoj slici povredu duševnog integriteta izražavaju simptomi napetosti, anksioznosti, straha, tjeskobe. I osjećaji su se javili nakon predmetnog štetnog događaja, a smetnje su se postupno reducirale nakon javljanja psihijatru i provedenog psihofarmakološkog tretmana. Tužitelj je trpio i povredu duševnog integriteta sa osnove naruženja, a radi se o estetskom naruženju lakšeg stupnja, a koje je vidljivo kada je tužitelj obnažen kada nosi majice kratkih rukava ili bez rukava.

    15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dr. Danči Tripalo i dr. Sanje Batine jer su izrađeni i dani stručno na temelju sveukupne i dostupne medicinske dokumentacije u spisu, nalazi i mišljenja vještaka nisu proturječni nego se međusobno dopunjuju. Vještaci su svoje nalaze i mišljenja iznijeli usmeno na raspravi i strankama je dana mogućnost postavljanja pitanja na koja su vještaci odgovarali. Tuženik nije bio nazočan na raspravi na kojoj su vještaci saslušani i na kojoj su dali svoj nalaz i mišljenje iako je na tu raspravu uredno pozvan.

    16. Primjedbe na vještvo iznesene od strane tuženika u podnesku od 16. 05. 2025. godine nisu osnovane.

    17. Prije svega za napomenuti je da je zapisnik sa ročišta od 16. travnja 2025. godine na kojem ročištu su saslušani sudski vještaci dr. Danči Tripalo i Sanja Batina dostavljen tuženiku dana, 29. 05. 2025. godine, da je u tom zapisniku raspravnim rješenjem određen strankama rok od 8 dana da mogu dati svoje primjedbe na vještačenje, te da je tuženik prigovor na vještačenje podnio sudu podneskom od 16. 05. 2025. godine, dakle izvan roka od osam dana određenog od strane suda.

    18. Osim toga, ovaj sud je prihvatio vještvo vještaka iz razloga navedenih pod točkom 15. ovog obrazloženja.

    19. Prigovor podijeljene odgovornosti sud ne nalazi osnovanim jer tuženik ničim ne dokazuje da bi postojala suodgovornost tužitelja za njegovo ozljeđivanje kritične prigode, nego svi dokazi govore u prilog tvrdnje da je tuženik kritične prigode ozlijedio tužitelja.

    20. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023. – u nastavku: ZOO) je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl. 19. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO je propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    21. Kao posljedicu zadobivenih udaraca od strane tuženika, tužitelj je pretrpio lakše tjelesne ozljede u području desnog prsišta, zadobio je ozljede ručnog zgloba i šake, zatim udarce u području desne podlaktice sa ogrebotinama te udarce i ogrebotine u području obje ruke, te udarce i ogrebotine u području desnog kuka, koje nisu dovele do umanjenja životnih aktivnosti. Bolove jakog intenziteta je trpio jedan dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan, te slabog intenziteta još jedan mjesec. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna kao pomoć kod obavljanja osobne higijene, sedam dana i jedan sat dnevno. Ožiljak se nalazi na obje podlaktice i u području prsišta, koje se mogu sakriti odjećom, a vidi se kad se obrati pažnja na njih i spadaju više kao kozmetski defekt lakšeg stupnja i naruženost lakšeg stupnja. Tužitelj je trpio bolove, strah, neugodnosti pri poduzimanju medicinskih zahvata, odlaske k liječniku, izvrgavanje neugodnostima medicinskih pregleda i tretmana, odlascima na hitnu pomoć, odlascima kod psihijatra, čega ne bi bilo da nije ozlijeđen, jer u trenutku ozljeđivanja ovakvih tegoba i ozljeda nije imao, a o čemu je svemu sud vodio računa pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade koja mu treba biti dosuđena s obzirom da sve prije navedene okolnosti opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Pri tome je sud s druge strane vodio računa da institut novčane naknade neimovinske štete treba sagledati kao mogućnost novčane satisfakcije za pretrpljenu štetu, koja će oštećeniku - tužitelju pomoći da lakše prebrodi duševnu krizu nastalu kao posljedicu štete i ublažiti osjećaj izgubljenog zadovoljstva u ljudskom življenju.

    22. U odnosu na podnesak tužitelja od 28. travnja 2025. godine za navesti je da su na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 29. studenog 2002. razmatrani i prihvaćeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koji trebaju omogućiti ujednačenu primjenu čl. 200. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – u daljnjem tekstu: ZOO). Međutim, oni ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade. U primjeni rečenog propisa valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade.

    23. S obzirom na sve prije navedeno sud je tužitelju na ime neimovinske štete za povredu prava osobnosti dosudio pravičnu novčanu naknadu u sveukupnom iznosu od 3.500,00 eura.

    24. Tuđa njega i pomoć je prema nalazu i mišljenju vještaka ortopeda tužitelju bila potrebna kao pomoć kod obavljanja osobne higijene, sedam dana i jedan sat dnevno, te je tužitelju pomoć i njegu pružala njegova majka oko previjanja rana, kuhanja i sl, što je potvrdio sam tužitelj u svom iskazu. Primjenom članka 1095. ZOO-a i članka 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023, u nastavku: -ZPP), kod dosuđivanja visine imovinske štete na ime naknade tuđe pomoći i njege, cijenu jednog sata takve nestručne pomoći trebalo je utvrditi sa iznosom od minimalno 4,00 eur po satu koji iznos po ocjeni ovoga suda u današnje vrijeme predstavlja realan trošak tuđe nestručne pomoći, uvažavajući ekonomske prilike te ponudu i potražnju na tržištu rada (tako i Županijski sud u Rijeci posl. br. Gž-1532/2024- 3 od 22. listopada 2025).

    25. Odluka o zateznim kamatama neimovinske štete temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO, u svezi sa odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. Naime, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužba podnesena dana, 29. srpnja 2021. godine, to je taj dan valjalo uzeti kao nesporan datum dospijeća, od kojeg datuma tužitelju pripadaju zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete, dok iz stanja spisa proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila pružena od strane majke, pa se u konkretnom slučaju radi o tzv. nenovčanoj imovinskoj šteti i njezina se visina utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, zbog čega zatezna kamata na ovaj vid štete tužitelju pripada od dana donošenja prvostupanjske presude (tako i Rev-1963/13 od 20. siječnja 2016.), dakle od 13. siječnja 2026. godine.

    26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi čl. 155. ZPP. Troškovi tužitelja se odnose na zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe, ročišta: 27. 11. 2024., 12. 02. 2025., 16. 04. 2025., 26. 06. 2025. i 19. 11. 2025, po 100 bodova, ročište 06. 11. 2025., odgođeno prije početka raspravljanja – 25 bodova (Tbr. 9. t. 5.), podnesci od 13. 02. 2025 i 28. 04. 2025. po 100 bodova, daje sveukupno: 825 bodova, pomnoženo sa 2,00 eur po bodu daje iznos od 1.650,00 eur, uvećano za PDV od 25 % u iznosu od 412,50 eura, pristojba tužbe 53,00 eura koja je plaćena (list 21 spisa), te trošak vještačenja u iznosu od 465,88 eura, daje sveukupan trošak tužitelja od 2.581,38 eura. Trošak je obračunat prema odredbama Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 2. i Tbr. 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023., 107/2025.) , te Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 53/2019). Za više traženog od dosuđenih troškova zahtjev je odbijen kao neosnovan jer tužitelj nije dokazao da je platio sudsku pristojbu za presudu. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

    U Sinju, 13. siječnja 2026. godine

    Sudac:

    Željko Gusić

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

    DNA:

    1. pun. tužitelja

    2. pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.