REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-4859/2018-91

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 17. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 13. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276 da tužitelju IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime razlike plaće po osnovu prekovremenog rada za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. isplati ukupan iznos od 173,42 eura bruto sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim na iznos od:

- 13,46 od 16.7.2013. do isplate

- 3,92 od 16.8.2013. do isplate

- 12,39 od 16.11.2013. do isplate

- 3,92 od 16.2.2014. do isplate

- 18,09 od 16.4.2014. do isplate

- 6,78 od 16.7.2014. do isplate

. 16,59 od 16.8.2014. do isplate

- 31,11 od 16.11.2014. do isplate

- 42,93 od 16.12.2014. do isplate

- 24,23 od 16.6.2018. do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276 da tužitelju IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati ukupan iznos od 539,13 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 11,76 EUR od 16.08.2013. do isplate

- 11,30 EUR od 16.12.2013. do isplate

- 2,27 EUR od 16.02.2014. do isplate

- 105,78 EUR od 16.01.2015. do isplate

- 39,03 EUR od 16.04.2015. do isplate

- 110,59 EUR od 16.05.2015. do isplate

- 16,66 EUR od 16.06.2015. do isplate

- 89,01 EUR od 16.09.2015. do isplate

- 26,14 EUR od 16.11.2015. do isplate

- 6,85 EUR od 16.02.2016. do isplate

-15,98 EUR od 16.03.2016. do isplate

- 27,55 EUR od 16.07.2017. do isplate

- 21,12 EUR od 16.03.2018. do isplate

- 55,09 EUR od 16.06.2018. do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

III./ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 49, da tužitelju IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 478,90 eura sa zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Nadalje navodi da je čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: KU) propisano da svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člankom KU-a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran čl. 44 st. 6 i 8 KU (NN 104/13) i čl. 37 st. 6 i 8 (NN 112/17). Navodi da tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje 7.6.2013. pa do dana podnošenja tužbe. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 18.6.2025. zahtijeva da mu tuženik isplati ukupni iznos od 712,55 eura bruto i parnični trošak sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, jer je tužitelju u utuženom razdoblju isplaćena naknada za prekovremeni rad, a tužitelj nije dokazao osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Podredno navodi da je tužba djelomično nedopuštena jer za period od 2.8.2026. do 10.9.2018. nije podnesen zahtjev za mirno tješenje spora. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), izračun razlike plaće od 7.8.2011.-1.8.2016. (list 13 spisa), Rješenja o rasporedu i Rješenje o obavljanju poslova više složenosti (list 14-24, 147-157 spisa), platne liste (list 25-127, 137-146, 491 spisa), evidenciju rada (list 136 spisa), obračun rada u turnusima (list 158-192 spisa), sudsku praksu (list 195-208, 433-443, 519-521, 528-530 spisa), analizu sati rada od svibnja 2016. do rujna 2018. (list 244, 346-347 spisa), evidenciju prisutnosti na radu (list 348-376, 490 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradniščak te se je ista i dopunski pismeno i usmeno očitovala, te je provedeno novo financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 460-480 spisa) te dopunsko financijsko vještačenje po istom vještaku (list 507-514 spisa), te je izvršio uvid u ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično neosnovan.

5. Na ročištu 17.12.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu pa sukladno prijedlozima stranaka u postupku nisu izvođeni daljnji dokazi te je sud zaključio glavnu raspravu.

6. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

7. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora utvrđeno je da se istim tužitelj obratio nadležnom državnom odvjetništvu radi isplate utuženih potraživanja dana 1.8.2016. ali isto o navedenom zahtjevu nije odlučilo pa je tužitelj podnio predmetnu tužbu, a što niti tuženik nije osporavao, a niti je tvrdio suprotno. Tužitelj je u zahtjevu za mirno rješenje spora tražio isplatu za prekovremene sate koji su dospjeli do dana podnošenja istog te je tijekom ovog postupka povećao tužbeni zahtjev tako da zahtijeva i isplatu prekovremenih sati koji su dospjeli tijekom ovog postupka, a koju preinaku tužbe je ovaj sud dopustio kao svrsishodnu za rješavanje odnosa među strankama, te za taj dio tužbenog zahtjeva tužitelj nije bio dužan podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati tijekom utuženog razdoblja od lipnja 2013. do zaključno kolovoza 2018. temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: KU) u iznosu od 712,55 eura (pa se radi o sporu male vrijednosti).

9. Iz rješenja tuženika, te obračunskih lista i evidencije radnog vremena, a koje je dostavio tuženik, pa ih sud prihvaća kao mjerodavne i vjerodostojne, proizlazi da je tužitelj tijekom utuženog razdoblja bio zaposlen kod tuženika kao službenik na poslovima osiguranja u Odjelu za osiguranje pravosudnih tijela.

10. Tijekom utuženog razdoblja na snazi je bio Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/2013. i 112/2017.)(dalje: KU/13 i KU/17) kojim je u čl. 44.KU/13 i čl. 38. KU/17 propisano:

- da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat e za svaki sat rada, i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5% (st. 1.),

- da se dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni (st. 2.),

- da državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje (st. 3.),

- da za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva (st. 4.),

- da će se osnovna plaća uvećat: ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%, ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%, ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi (st. 5.),

- da se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana (st. 6.),

- da je rad u I. smjeni od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od

22 do 6 sati (st. 7.),

- da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (st. 8.),

- da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (st. 9.),

- da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 10.),

- da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (st. 11.),

- da redovni mjesečni fond radnih sati jesu sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (st. 12.),

- da prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju (st. 13.),

- da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren (st. 14.).

11. Iz Evidencija radnog vremena i ostale dokumentacije u spisu, te iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka, sud je utvrdio da je tužitelj u razdoblju od lipnja 2013. do travnja 2016. radio u turnusu po 12 sati, uglavnom u pravilnom ciklusu 12-24-12- 48, a povremeno je nakon završenog ciklusa radio u redovnom radnom vremenu po 8 sati (umjesto da je bio slobodan) ili mu je rad u turnusu prekinut, pa je umjesto u turnusu radio u redovnom radnom vremenu (uglavnom 8 sati), na poslovima s posebnim uvjetima rada, a od svibnja 2016. do kraja utuženog razdoblja tužitelj je radio u smjenama po 8 sati, uglavnom u ciklusu 3. smjena (noćna), 1. smjena (jutarnja) i 2. smjena (popodnevna). Dakle, tužitelj je pretežno radio u turnusu ili i smjenama ali u određenim vremenskim periodima je radio i na drugačiji način (drugačije od rada u turnusi ili smjeni), te u tom periodu sukladno čl. 44. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

12. Ističe se da raspored rada određuje tuženik te je tužitelj dužan dolaziti na posao i odraditi radno vrijeme na način kako je to odredio tuženik, tj. tužitelj je bio dužan obaviti rad na temelju dnevne zapovijedi. Tužitelj ima pravo da mu se obračuna i isplati plaća za obavljeni rad te on ne može utjecati na specifikaciju obračuna plaće budući se radi o ispravi koju sastavlja tuženik. Pravo je tužitelja da mu tuženik u cijelosti obračuna i isplati sate rada, a u slučaju da je radio veći fond sati, da mu te sate plati kao prekovremeni rad.

13. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u postupku je izveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. te se je obzirom na iznesene prigovore stranaka, vještak više puta očitovao, međutim, kako se prigovori stranaka nisu mogli otkloniti dopunskim očitovanjima vještaka, to isto sud nije prihvatio, kao ni stranke (kako su to izričito izjavile na ročištu 17.12.2025.) pa je provedeno novo financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o..

14. Vještak Zrinko Ručević iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 460-480 spisa) je u svom nalazu i mišljenju naveo da se tužbeni zahtjev tužitelja odnosi na neisplaćene prekovremene sate rada s osnova rada u turnusu, smjeni ili rada na drugačiji način, za razdoblje od 7. lipnja 2013. do 10. rujna 2018. U razdoblju od lipnja 2013. do travnja 2016. tužitelj je radio u turnusu po 12 sati, uglavnom u pravilnom ciklusu 12- 24-12-48, a povremeno je nakon završenog ciklusa radio u redovnom radnom vremenu po 8 sati (umjesto da je bio slobodan) ili mu je rad u turnusu prekinut, pa je umjesto u turnusu radio u redovnom radnom vremenu (uglavnom 8 sati), na poslovima s posebnim uvjetima rada. Od svibnja 2016. do konca izračuna tužitelj je radio u smjenama po 8 sati, uglavnom u ciklusu 3. smjena (noćna), 1. smjena (jutarnja) i 2. smjena (popodnevna). Nadalje, vještak citira relevantne odredbe KU te navodi da je Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.). Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.). Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.) Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju

blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku. Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnijeti naknadno u primjerenom roku. (Tumačenje br. 16/44 od 16. prosinca 2013.). U članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. Kolektivnog ugovora za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl. 9. Kolektivnog ugovora, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane. (Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.) Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.) Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u sustavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.) Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44). Iz svega navedenog proizlazi sljedeće: poslodavac je dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati, ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“, da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u turnusu i u smjeni, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu i u smjeni, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. djelatniku koji radu u turnusu i smjeni, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate, kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla, prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Izvršen je uvid u obračunske liste plaća tužitelja, kao i u evidencije radnog vremena. Obim rada tužitelja evidentiran je po vrstama rada (redovan rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu, u smjenama, noću, prekovremeni rad, godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.), Plaća za evidentirani broj sati redovnog rada, kao i naknade za blagdan obračunana je primjenom odgovarajuće osnovice, propisanog koeficijenta radnog mjesta, uz uvećanje za stopu minulog rada, te dodatka za uvjete rada, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, Za sve sate za koje je predviđeno plaćanje dodataka (rad noću, rad u turnusu, smjenama, subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, i dr.) obračunani su dodatci primjenom odgovarajućih stopa uvećanja, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovor, Plaća za prekovremene sate rada obračunana u visini osnovne plaće (osnovica x koeficijent + minuli rad), uz uvećanje za 50%, te s uvećanjem za dodatak po osnovi posebnih uvjeta rada (što je u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora) Tužitelju je isplaćen puni fond radnih sati (evidentirano kao nadopuna satnice) i u mjesecima u kojima isti nije ostvario mjesečni fond sati, a što je u skladu s odredbama i tumačenjima važećeg KU, U slučaju kada je tužitelj radio na blagdan, tužitelju je isplaćena plaća za rad na blagdan, kao i naknada za državni blagdan pod nazivom „nadopuna satnice – blagdan – posebni uvjeti“, Tužitelju prekovremeni sati uglavnom nisu isplaćeni prema stvarnom broju ostvarenih prekovremenih sati rada i obračunati su kao razlika između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati (kao prekovremeni obračunat za rad u turnusu i u smjeni). Tužitelju je samo u svibnju 2015. isplaćeno 15 slobodnih sati s osnova ostvarenog, a neplaćeno prekovremenog rada (u svibnju 2015. na evidenciji evidentiran jedan slobodan dan od 8 sati), Iz evidencija radnog vremena utvrđeno je sljedeće: tužitelj je u utuženom razdoblju radio uglavnom u turnusu u pravilnom ciklusu (12-24-48-12), ali povremeno je rad u turnusu prekinut ili je nakon odrađenog ciklusa radio u redovnom radnom vremenu, umjesto da je bio slobodan, te je povremeno radio i nekoliko dana u redovnom radnom vremenu po 8 sati, zatim broj pojedinih vrsta sati (redovni rad, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust i dr.) koje je tužitelj ostvario tijekom jednog mjeseca u utuženom razdoblju, zatim svi sati rada iskazani u mjesečnim tabelarnim evidencijama rada, u kojima je broj sati rada iskazan po danima, odgovaraju broju sati rada iskazanima i isplaćenima u platnim listama tužitelja, zatim do travnja 2016. neplaćeni prekovremeni sati rada iskazani su u dodatnom stupcu iznad stupca “prekovremeni rad” (oznaka “skinuto x sati”). Broj tako iskazanih neplaćenih prekovremenih sati istovjetan je broju obračunatih prekovremenih sati od strane vještaka. U pojedinim mjesecima je isplaćeno više prekovremenih sati nego što je ostvareno i evidentirano u tabelarnom prikazu (oznaka “dodani x sati”). U svibnju 2015. tužitelju je evidentiran jedan slobodan dan (8 sati), i u tom mjesecu mu je isplaćeno ukupno 15 sati za ostvarene prekovremene sate. Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, u nastavku u tabelarnom pregledu daje se izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada za vrijeme rada u turnusu (prema podacima iskazanima na evidencijama radnog vremena). Redovni mjesečni fond radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1) iskazuje se kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom) odnosno kao razlika između mjesečnog fonda sati (dakle u taj fond ulaze blagdani i neradni dani; stupac ‘b’ Tabela 1 ) i broj dana blagdana i neradnih dana (stupac ‘c’ Tabela 1). Ostvareni prekovremeni sati (stupac ‘n’ Tabela 1) obračunavaju se kao razlika između ukupno ostvarenih sati (=sati rada+sati godišnjeg odmora+sati plaćenog dopusta+ slobodni sati; stupac ‘m’ Tabela 1) i sati mjesečnog fonda radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1). Neplaćeni prekovremeni sati (stupac ‘o’ Tabela 1) iskazuju se kao razlika između ostvarenih prekovremenih sati (stupac ‘m’ Tabela 1) i plaćenih prekovremenih sati (stupac ‘n’ Tabela 1). Svi neplaćeni prekovremeni sati rada obračunavaju se s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i dodatka za uvjete rada na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključeni su blagdani i neradni dani) i tako neplaćeni bruto iznos za neplaćene prekovremene sate iskazuje se u stupcu ‘p’ Tabele 1 (za valutu HRK) odnosno u stupcu ‘p1’ Tabele 1 (za valutu EUR) iz nalaza. Nadalje, tužitelj osim neplaćenih prekovremenih sati rada ostvarenih radom u turnusu i u smjeni, potražuje i neplaćene prekovremene sate rada, koje je ostvario radom na drugačiji način, te imajući u vidu tužbeni zahtjev tužitelja, kao i odredbe važećih Kolektivnih ugovora koji definiraju da je rad na drugačiji način svaki rad koji nije obuhvaćen čl. 8. i čl. 44. od stavka 6. do stavka 10., te čl. 8. i čl. 38. od stavka 6. do stavka 10. Kolektivnog ugora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/2013. i 112/2017.), a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11 KU/2013 i identično čl. 38. st. 11. KU/2017), u nastavku (Tabela 2), evidentiraju se razdoblja na tjednoj osnovi u kojima je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u turnusu (12-24-12-48) i smjeni. Tako evidentirani (na tjednoj razini) sati stavljeni su u odnos s tjednim fondom radnih sati za pojedini tjedan, te su na taj način obračunani prekovremeni sati rada u skladu s čl. 44. st. 11. KU/2013 odnosno čl. 38. st. 11. KU/2017 (stupac 'g' Tabele 2). Nadalje, kako bi se izbjegao dvostruki obračun istog, u stupcu 'h' Tabele 2 (za pojedini tjedan) evidentirani su već obračunani i plaćeni sati prekovremenog rada (obračunani na mjesečnoj razini, po osnovi rada u turnusu, u skladu s čl. 44. st. 10 KU/2013 i čl. 38. st. 10. KU/2017), te su u stupcu 'i' Tabele 2 iskazani, neobračunati prekovremeni sati rada. Slijedom svega iznesenoga na temelju podataka iz Tabela 2 i 2.1., posljedično u stupcu 'q' iskazuju se neplaćeni prekovremeni sati odnosno u stupcu 'r1' Tabele 1 iz nalaza, iskazuju se razlike plaće tj. neplaćeni bruto iznosi (neobračunatog) dodatka za prekovremeni rad ostvareni iz rada na drugačiji način (prekinut turnus ili smjena i rad nakon turnusa ili smjena, kada je tužitelj trebao biti slobodan). Za tako obračunate sate rada obračunat je dodatak od 50% za prekovremeni rad, budući da su tužitelju obračunati sati već isplaćeni po satnici redovnog rada. Nadalje, u Tabeli 1a, izračuni se daju na način da će se uzeti u obzir i više ili manje obračunati, neplaćeni prekovremeni sati odnosno neplaćeni bruto iznos (vrši se prijeboj pozitivnih i negativnih razlika) stoga što se uračunavaju i isplaćeni prekovremene sati koji su preneseni iz nekog prethodnog mjeseca, kao i zbog toga što je tužena u pojedinim razdobljima paušalno obračunavala i isplaćivala prekovremene sate rada. Sukladno svemu navedenog, vještak je izvršio izračun u dvije varijante te navodi da: 1.) - bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca o visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. s osnova prekovremenog rada iznosi ukupno 712,55 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘t’ Tabele 1 iz nalaza, a odnosi se na: - 580,87 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada u turnusu i smjeni, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘p1’ Tabele 1 iz nalaza, - 131,68 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘r1’ Tabele 1 iz nalaza,

2.) - s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca o visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. s osnova prekovremenog rada iznosi ukupno 173,42 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘t’ Tabele 1a iz nalaza, a odnosi se na:- 41,74 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada u turnusu i smjeni, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘p1’ Tabele 1a iz nalaza,- 131,68 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu

‘r1’ Tabele 1a iz nalaza,

15. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tuženik navodeći da je potrebno uzeti u obzir drugu varijantu u iskazanom nalazu u kojem će biti obuhvaćeni svi mjeseci tijekom utuženog razdoblja i preneseni isplaćeni prekovremeni sati neovisno o tome kada su odrađeni, a kada isplaćeni. To iz razloga što je neutemeljeno promatrati utuženo razdoblje na način da se na teret tuženika stavlja obveza podmirenja prekovremenih sati u mjesecu u kojem su isti nastali i nisu plaćeni u narednom mjesecu, a ne uzeti u obzir preplatu na ime prekovremenog rada u svim sljedećim mjesecima unutar tog istog utuženog razdoblja jer bi tuženik u tom slučaju bio oštećen za iznos svih naknadno plaćenih prekovremenih sati.

16. Vještak je izradio dopunski nalaz i mišljenje (list 507-514 spisa) u kojem navodi da:

1.) - bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca o visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. s osnova prekovremenog rada iznosi ukupno 712,55 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘t’ Tabele 1 iz osnovnog nalaza, a odnosi se na: - 580,87 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada u turnusu i smjeni, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘p1’ Tabele 1 iz osnovnog nalaza, - 131,68 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘r1’ Tabele 1 iz osnovnog nalaza,

2.) - s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca i bez iskazivanja minus iznosa o visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. s osnova prekovremenog rada iznosi ukupno 173,42 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘t1’ Tabele 1b iz ove dopune, a odnosi se na: - 41,74 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada u turnusu i smjeni, - 131,68 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način.

Dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘u’ Tabele 1 iz osnovnog nalaza i Tabele 1b iz ovog dopunskog nalaza.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o., kao i dopunski nalaz i mišljenje, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije, a niti stranke nisu imale daljnjih primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

18. Međutim, među strankama je sporno koja je varijanta izračuna vještaka ispravna, a to predstavlja pravno pitanje o kojem odlučuje isključivo sud. Naime, nakon provedenog dopunskog vještačenja, punomoćnik tužitelja je izjavio da prihvaća 1.) varijantu izračuna iz dopunskog vještačenja Ručević vještačenja d.o.o. koji je izvršen bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati te je sukladno tome precizirao tužbeni zahtjev, a punomoćnik tuženika je izjavio da prihvaća 2.) varijantu izračuna iz istog dopunskog nalaza koji je učinjen sa uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati.

19. Naime, vještak je sačinio dvije varijante izračuna i to:

- 1. varijanta izračuna (koju prihvaća tužitelj i sukladno kojoj varijanti je tužitelj uredio tužbeni zahtjev) - prema kojoj neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada

bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. iznosi ukupno 712,55 EUR

- 2. varijanta izračuna (koju prihvaća tuženik) - prema kojoj neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca i bez iskazivanja minus iznosa za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. iznosi ukupno 173,42 EUR 20. Po ocjeni ovog suda, ispravna je 2.) varijanta izračuna vještaka iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o. prema kojoj neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca i bez iskazivanja minus iznosa za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. iznosi ukupno 173,42 eura odnosno pojedinačni mjesečni iznosi kao u izraci presude. Naime, kako je vještak u osnovnom nalazu i mišljenju naveo da je tuženik u pojedinim razdobljima tijekom utuženog razdoblja paušalno obračunavao i isplaćivao prekovremene sate rada, što znači da je tuženik na ime prekovremenog rada u pojedinom mjesecu isplatio više, a u pojedinom mjesecu je isplatio manje, to je bilo neophodno utvrditi visinu neisplaćenih prekovremenih sati tijekom utuženog razdoblja na način da se uzmu u obzir i više i manje obračunati, neplaćeni prekovremeni sati odnosno valjalo je uračunati i isplaćene prekovremene sate koji su preneseni iz nekog prethodnog mjeseca tijekom utuženog razdoblja.

21. Dodatno, valja reći da po ocjeni ovog suda, za izračun neisplaćenih prekovremenih sati se ne mogu uzeti u obzir samo oni mjeseci u kojima je tužitelj imao neplaćene prekovremene sate (kako je to uzeto u obzir u 1.) varijanti izračuna vještaka), već je potrebno uzeti u obzir cijelo utuženo razdoblje odnosno sve sate koje je tužitelj odradio i koje je trebao odraditi, kao i sve isplaćene sate prekovremenog rada pa je tako trebalo uzeti u obzir i mjesece kada je tužitelju plaćeno manje prekovremenih sati i mjesece kada je tužitelju plaćeno više prekovremenih sati tijekom utuženog razdoblja (kako je to uzeto u obzir u drugom dopunskom nalazu i mišljenju vještaka). Naime, budući je tuženik mogao prenositi sate iz mjeseca u mjesec, obzirom da za to nisu postojale zakonska ograničenja, a imajući u vidu da je tužitelj radio u turnusu, u smjeni i na drugi način, da je na temelju takvog rada ostvarivao i slobodne dane po osnovi prekovremenog rada, to je obzirom na specifičnost načina rada tužitelja, bilo i svrsishodno ovakvo prenošenje sati iz mjeseca u mjesec tijekom utuženog razdoblje, te je sve to potrebno uzeti u obzir pri utvrđivanje razlike plaće po osnovi prekovremenog rada.

22. Naime, tužitelj ima pravo na isplatu samo onog što mu stvarno nije isplaćeno kao prekovremeni sati, neovisno o tome je li isplata bila u skladu s zakonski propisanom formom ili rokom, jer bi u protivnom značilo da bi tužitelj, bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca tijekom utuženog razdoblja, za iste prekovremene sate ostvario dvostruku isplatu.

23. Takav pravni stav je zauzet i u presudama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž R-183/2023 od 7. listopada 2025. i Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž R-302/2024-2 od 23. listopada 2024.

24. Tužitelj se neosnovano poziva na rješenje Vrhovnog suda RH poslovni broj Revd-4033/2024 od 30.10.2024. kojim je odbijen prijedlog za dopuštenje revizije, a u kojem obrazloženju se između ostalog navodi da nije prihvatljiva metodologija prema kojoj se uzimaju u obzir prekovremeni rad koji je isplaćen u nekom drugom razdoblju jer u spisu nema dokaza da je navedenim isplatama plaćen prekovremeni rad tužitelja koji je predmet ovog postupka. Međutim, u ovom predmetu se radi o drugačijoj činjeničnoj osnovi, jer je u ovom predmetu financijskim vještačenjem izvršen izračun neisplaćenih prekovremenih sati na način da je vještak uzeo u obzir sve mjesece utuženog razdoblja, kako one mjesece u kojima je tužitelju isplaćeno više, tako i mjesece u kojima je tužitelju isplaćeno manje na ime prekovremenog rada, a sve to se odnosi isključivo na utuženog razdoblje. Dakle, za razliku od navedene odluke Vrhovnog suda RH, u ovom predmetu su uzeti u obzir isključivo odrađeni i isplaćeni prekovremeni sati tijekom tuženog razdoblja.

25. Slijedom navedenog, ovaj sud je prihvatio kao ispravnu 2. varijantu izračuna iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka prema kojoj tužitelju u utuženom razdoblju od lipnja 2013. do kolovoza 2018., s osnova prekovremenog rada (s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca tijekom utuženog razdoblja) nije isplaćeno ukupno 173,42 eura. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi ukupni iznos od 173,42 eura bruto odnosno pojedinačne mjesečne iznose, kao pod točkom I. izreke presude, dok je valjalo odbiti preostali dio tužbenog zahtjeva za iznos od 539,13 eura bruto, kao pod točkom II.l izreke presude.

26. Tužitelju su na pojedinačne mjesečne iznose dosuđene zatezne kamate tekuće od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec sukladno čl. 92. st. 3. ZR i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO), a sukladno odredbi čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.), a kako je istima određeno da plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, to tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega tužitelju ne bi pripadale zakonske zatezne kamate u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Kako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud je najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela u odnosu na osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, pa je tako utvrdio da je tužitelj uspio po osnovi 100% i po visini 24% odnosno ukupno sa 62% (100+24=124:2=62), a tuženik sa 38%, te je zatim od postotka tužitelja (koji je u većoj mjeri uspio) oduzeo postotak tuženika (koji je u manjoj mjeri uspio), što iznosi 24% (62-38=24), nakon čega je utvrdio iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova tužitelja (koji je u većoj mjeri uspio u parnici) koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te je tužitelju odmjerio naknadu dijela takvih troškova u omjeru od 24%, a sve u granicama zatraženih troškova. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješavanje spora po Tbr 32 - 50 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 50 bodova, ročište 11.12.2018. 14.5.2019., 7.7.2020., 18.4.2023., 6.11.2024. i 17.12.2025. po Tbr. 9/1 - po 50 bodova za svako, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 800,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 1.000,00 eura. Kako je tužitelj uspio u sporu sa 24%, to trošak tužitelja iznosi 240,00 eura. Tome valja dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 238,90 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 478,90 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 27.9.2018., 17.1.2019., 2.5.2019., 14.5.2019., 28.8.2019., 29.1.2021., 14.7.2021., 14.4.2023., 31.10.2024., 20.6.2025. i 30.7.2025. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1. ZPP, budući nisu potrebni podnesci kojima tužitelj ponavlja već iznesene navode, kojima se očituje na dosadašnji tijek postupka, kojima više puta uređuje tužbeni zahtjev, te kojima dostavlja uplatnicu, a pojedini podnesci sa navedenim datumima niti ne postoje u spisu. Također, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude, jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će ista na to ročište pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 13. siječnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka putem ovog suda u roku od 15 dana.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1 ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis