P-2515/2022
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Stalna služba u Kninu
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja tužitelja MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Šimi Mrdeža, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave dana 10. prosinca 2025.g. u prisustvu zakonske zastupnice tuženice MCB, na ročištu za objavu dana 13. siječnja 2026.g., bez prisutnosti stranaka,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj MC, [adresa]: 03054707802, stekao valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva određenog dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] i to dijela prikazanog na skici očevida, Geodetskoj snimci (Identifikacija nekretnine) koju je izradio Zoran Marin, stalni sudski vještak za geodeziju, Drniš, 21.8.2024.godine,a koja skica je sastavni dio ove presude, kao: T1-T2-T3-T4- T5-T6-T7-T1, dio čest.br. 3224/1 k. o. [katastarska općina] ima površinu od 1530m2.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku na nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] upisana Republika Hrvatska ali postojeća uknjižba prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine da nije točna jer je upravo tužitelj vlasnik određenog dijela predmetne nekretnine i to dijela prikazanog na Skici izmjere koju je izradio JC, geod., tvrtka GeoLider d.o.o. Šibenik od 14.10.2022.godine slovima A-B-C- D-A a čija je površina 1530m2. Tužitelj da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem darovanja od svoje bake NC, kao stvarne ali vanknjižne vlasnice, a ona daju je stekla nasljeđivanjem od svog supruga p. MC (djeda tužitelja) a on od svog oca CC, te da se predmetna nekretnina prenosila s koljena na koljena i da se nalazi u neometanom kontinuiranom vlasničkom posjedu tužitelja dugi niz godina, a nastavno sa njegovim prednicima od pamtivijeka te su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva i temeljem instituta dosjelosti, neometanim posjedovanjem predmetne nekretnine i u periodu i 40 godina prije 1941.godine.
1.2. Tužitelj da ima pravni interes srediti zemljišno knjižno stanje predmetne nekretnine pa predlaže da sud po dovršenom postupku prihvati tuženi zahtjev na način opisan u izreci.
2. Tuženica se protivila tužbi i njome postavljenom tužbenom zahtjevu.
3. Sud je u postupku izvršio uvid u: izvadak iz zemljišne knjige, Skica izmjere koju je izradio JC, geod., tvrdka GeoLider d.o.o. Šibenik od 14.10.2022.godine, ugovor o darovanju o nekretnine ovjeren kod javnog bilčjkežnika Ljiljanke Malenice iz Šibenika pod br.Ov-6416/22, smrtne listove prednika (CC i MC), zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor ODO Šibenik, broj: N-DO-313/22 od 28. studenog 2022.g., vještvo Zorana Marina od 21.8.2024.g.
3.1. Radi utvrđenja u postupku odlučnih činjenica u postupku su saslušani svjedoci SC, PC i TC.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 146/25, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.
6. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
7. Predmet spora je deklaratorni zahtjev tužiteljice da se utvrdi kako je ista stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina nasljedstvom iza smrti svojih roditelja UC p. M i OC ud. UC te provedenom diobom sa sunasljednicima na koji način da je stekla valjani pravni osnov za upis vlasništva na predmetne nekretnine te ovlaštenje tužiteljice da se upiše kao vlasnica istih nekretnina uz istovremeni izbris tog prava s imena upisanih.
8. Prema čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
9. Predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.
10. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.
11. Iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno je da je predmet spora kao vlasni, upisana tuženica dok je iz Skice izmjere koju je izradio JC, geod., tvrdka GeoLider d.o.o. Šibenik od 14.10.2022.godine razvidan položaj, oblik i površina predmeta spora.
12. Uvidom u Ugovor o darovanju o nekretnine ovjeren kod javnog bilježnika Ljiljanke Malenice iz Šibenika pod br.Ov-6416/22 utvrđeno je da je NC darovala predmet spora tužitelju dok je iz smrtnog lista CC razvidno da je isti otac MC a iz smrtnog lista MC razvidno je da je isti sin pok. CC.
13. Tužitelj je podnio tuženici zahtjeva za mirno rješenje spora, a iz odgovora ODO Šibenik, broj: N-DO-313/22 od 28. studenog 2022.g. utvrđeno je da isti ne prihvaća navedeni zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora.
14. Dana 29.5.2024.g. izvršen je očevid na mjestu spora kom prilikom je utvrđeno da je predmet spora u ovoj pravnoj stvari dio ograđenog dvorišta kuće oznake čest. zgr. [katastarska čestica] sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] te zemljište ispod kuće koje je djelomično ograđeno žičanom ogradom, a djelomično da među predstavlja pristupna lokalna cesta. Nekretnina koju je pokazao tužitelj nosi oznaku dio čest. zem. [katastarska čestica] koja sa kućom i dvorištem tužitelja predstavlja jednu cjelinu.
15. Na vještvo izrađeno od Zorana Marina od 21.8.2024.g., dipl.ing.geod., stranke nisu imale primjedbi pa je sud isti smatrao sačinjenim u skladu s pravilima struke i na njemu temeljio presudu.
16. Na okolnosti stjecanja prava vlasništva i posjeda predmeta spora, a u odnosu na prednike tužitelja kao i samog tužitelja sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka. U svom svjedočkom iskazu SC, rođen 1937.g., nesrodan, iskazao je da se sjeća kao dijete negdje 1947.g. da je čuvao stoku na tom području i da je pok. CC na nekretnini koja je predmet ovog postupka kao i na nekretnini gdje je sada sagrađena kuća koja graniči sa ovom nekretninom imao zasađene bajame. Nakon njegove smrti ta nekretnina da je pripala njegovom sinu MC, a nakon Antine smrti njegovoj supruzi NC koja je tu nekretninu darovala unuku MC (tužitelju). Koliko zna tužitelju a niti njegovim pravnim prednicima nikada da nitko nije osporavao pravo vlasništva na toj nekretnini. Nekretnina koja je predmet ovog postupka da je bila ograđena suhozidom ali da je taj suhozid kasnije utrošen za gradnju kuća i uređenje dvorišta. MC da je imao dva sina, jedan da je poginuo tijekom Domovinskog rata, da nije bio oženjen i nije imao potomaka a drugi sin da je otac tužitelja. Između nasljednika pok. MC da nikada nije bilo spora oko ove nekretnine te koliko je njemu poznato da je ista pripala NC a NC da ju je darovala svom unuku.
17. Svjedok PC, rođen 1945.g., nesrodan, iskazao je da se sjećam da ti bajami postoje na terenu još od kad on zna za sebe, tu da je još kao dijete znao viđati CC i njegovoga sina MC kako te bajame okopavaju i beru te ta nekretnina zajedno sa drugom nekretninom na kojoj je sada sagrađena kuća bila ograđena suhozidom i nakon Antine smrti da je to pripalo NC a kasnije da je ona tu nekretninu darovala svome unuku (tužitelju). On da nikada nije čuo da bi tužitelju ili njegovim pravnim prednicima netko osporavao pravo vlasništva na toj nekretnini niti je čuo da je između nasljednika bilo nekakvih sporova oko te nekretnine.
18. Svjedok TC, rođen 1936.g., nesrodan, iskazao je da je osobno poznavao pradjeda tužitelja pok. CC kao i njegovog sina MC te da može reći da je CC živio u kući koja se nalazi u neposrednoj blizini te nekretnine a tu da je imao zasađene bajame koji i danas postoje na terenu. Ta parcela zajedno sa drugim dijelom nekretnine gdje je sada sagrađena kuća da je bila jedna ograđena cjelina i to kamenim zidom koji da je poslije utrošen za gradnju kuće i ograđivanje okućnice. Nakon Antine smrti, po dogovoru nasljednika, ta nekretnina da je pripala njegovoj supruzi NC koja da je istu darovala tužitelju. On da nikada nije čuo da bi tužitelju ili njegovim pravnim prednicima netko osporavao pravo vlasništva na toj nekretnini niti da je između nasljednika bilo kakvih sporova oko iste.
19. Iskazima saslušanih svjedoka sud je u potpunosti poklonio vjeru smatrajući iste istinitim, životnim, logičnim i uvjerljivim. Isti iskazi bili su u suglasju sa svim spisu priležećim materijalnim dokazima. Sud prilikom davanja njihovih iskaza nije stekao dojam da su isti zainteresirani za ishod ovog postupka u bilo čiju korist. Svjedoci su svjedočila o činjenicama koje su im bile poznate neposredno te su potvrdili navode iz povjesnice tužbe.
20. Potrebno je istaknuti da je stjecanje nasljeđivanjem spada pod originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svoga prethodnika. Dakle, tužitelj izvodi svoje pravo vlasništva iz prava svojih prethodnika i to na način da je vlasništvo sa otuđivatelja prešlo na stjecatelja (tužitelja), naravno, u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao tom nekretninom jer otuđivatelj ne može prenijeti više prava stjecatelju nego ih je sam imao.
21. Bez valjanog pravnog temelja (pravne osnove, iustus titulus) ne može se steći subjektivno pravo, pa ni pravo vlasništva. Stjecatelj će steći pravo vlasništva pozivom na neki od pravnih temelja propisanih naprijed citiranim čl.114. st.1. ZV-a ako i kada se ispune pretpostavke odnosno nastupe činjenice koje su zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tog prava (čl.114. st.2. ZV-a).
22. Vlasništvo se može steći nasljeđivanjem, naime, nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno te je isti ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
23. Također, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime ostavina postaje njegovo nas- ljedstvo. Ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, nasljednik je sveopći sljednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama, i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.
24. Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe. U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g. ).
25. Dakle, za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno da li je ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisna na ime ostavitelja kao vlasnika već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času njegove smrti.
26. S obzirom da je u postupku dokazano da je predmet spora izvorno bio vlasništvo pradjeda tužitelja, sada pok. CC, potom je nakon njegove smrti pripao njegovom sinu MC, a nakon Antine smrti njegovoj supruzi NC koja je potom tu nekretninu darovala unuku MC (tužitelju) to je, prema stavu ovog suda, tužitelj predmet spora stekao darovanjem od bake NC.
27. Nasuprot tomu, tuženica nije ničim uspjela dokazati da tužitelj nije vlasnik sporne nekretnine odnosno nije spisu priložila nikakve dokaze koji idu u prilog osnovanosti njenom protivljenju ovoj tužbi odnosno ista nije uspjela svojim navodima dovesti sud niti do najnižeg stupnja uvjerenosti o osnovanosti njezinog protivljenja tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.
28. Napominje se da presuda proizvodi pravne učinke samo među strankama te da sud u parničnom postupku utvrđuje samo sporne činjenice (uz izuzetak iz čl.3. st.3. ZPP-a). Takav stav zauzet je i u odluci Županijskog suda u Šibeniku broj Gž- 95/2013 od dana 3. studenog 2014.g.
29. Dakle, kako je tužitelj dokazao osnov ali i slijed stjecanja predmetne nekretnine, a ispravna je i pasivna legitimacija u odnosu na tuženika, to je temeljem ZV-a sud usvojio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci utvrdivši da je tužitelj stekao utuženo pravo.
30. Potonje jer na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne, kako materijalne tako i personalne dokaze pobrojane u prethodnim pasosima broj obrazloženja ove presude (koji dokazi se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja neće ponovno navoditi), sud nalazi tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim jer se ovdje radi o stjecanju prava vlasništva nekretnina temeljem pravnog posla (darovanjem), dakle izvedenom - derivativnom načinu stjecanja, odnosno stjecatelj izvodi svoje pravo iz prava drugoga (prenositelja).
31. Za napomenuti je da su, obzirom da se temeljem ZV-a pravo vlasništva stečeno na izvedeni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva, tužitelj ispravno postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva pa je ovako postavljeni tužbeni zahtjev cijenjen osnovanim.
32. Obzirom da tužitelj koji je u potpunosti uspio u ovom sporu nije popisao parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.
U Kninu, dana 13. siječnja 2026.g.
SUTKINJA
Ana Kević Brakus
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude tuženicima je dopuštena žalba, u roku od 15 dana, zbog povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. ZPP-a. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DN-a: sukladno zapisniku o objavi odluke
