Poslovni broj: R1-466/2024-29

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivi Tisanić Vilček, u izvanparničnom postupku predlagatelja GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i GZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivani Radeljak, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 13. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odustaje se od izvođenja dokaza građevinskim vještačenjem i uviđajem na licu mjesta određenim rješenjem ovog suda broj R1-466/2024-25 od 02. listopada 2025.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina stranaka i to nekretnine

upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u predmetnom prijedlogu navodi da su stranke suvlasnici nekretnine iz točke II. izreke ovog rješenja na jednake dijelove i da, a kako nije moguće geometrijsko razvrgnuće iste suvlasničke zajednice, predlaže tu suvlasničku zajednicu razvrgnuti civilnom diobom.

2. U odgovoru na predmetni prijedlog protustranka navodi kako nije sporno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine no da osporava da bi bile ispunjene pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Dalje navodi da su stranke u procesu razvoda braka i da su postigle sporazum o načinu razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice i to na način da predlagatelj protustranci isplati iznos od 210.000,00 EUR, kako je to predlagatelj dopisom od 22. srpnja 2024. ponudio protustranci koja je istu ponudu prihvatila, a s kojim je prijedlogom protustranka i dalje suglasna. Protustranka nastavno navodi da, ukoliko predlagatelj više nije suglasan s tim načinom razvrgnuća, stranke imaju četvero zajedničke djece (od kojih je troje malodobnih) te da je u postupku ovog suda P Ob-688/2024 donesena privremena mjera kojom je određeno da će zajednička malodobna djeca stranaka stanovati sa protustrankom dok je predlagatelju zabranjeno ostvarivanje osobnih odnosa sa istom malodobnom djecom, dok mu je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kir- 1197/2024 određena mjera opreza zabrane približavanja te uspostavljanja i održavanja veze sa protustrankom i zajedničkom djecom stranaka, kao i udaljenje iz doma (predmetne nekretnine). Stoga protustranka smatra kako je predmetni prijedlog podnesen u nevrijeme za protustranku jer predmetna nekretnina predstavlja jedinu nekretninu protustranke i dom protustranke te zajedničke djece stranaka. Protustranka predlaže predmetnu suvlasničku zajednicu razvrgnuti u skladu sa navedenim sporazumom stranaka, a, ukoliko predlagatelj više nije suglasan s tim sporazumom, odbiti predmetni prijedlog uz obvezu predlagatelja protustranci naknaditi troškove ovog postupka.

3. Predlagatelj se očitovao kako su navodi protustranke o postignutom sporazumu između stranaka netočni jer je su obje stranke za postizanje takvog sporazuma imale i određene druge uvjete o kojima stranke nisu postigle suglasnost, pa stoga sporazum na koji se protustranka poziva ne postoji. Dalje je predlagatelj naveo kako ovim postupkom nema namjeru stvarati stres i brigu svojoj djeci već da ima namjeru stvoriti okolnosti za vraćanje u kuću koju je predlagatelj kupio sredstvima stečenim prije i tijekom braka i koju je samostalno renovirao sredstvima stečenim za vrijeme trajanja braka. Ujedno se usprotivio navodima da je predmetni prijedlog podnesen u nevrijeme jer iz navoda protustranke slijedi kako nema ništa protiv otuđenja svog suvlasničkog dijela te jer nije razumno za očekivati da će se postojeće prilike uskoro izmijeniti s obzirom da je za očekivati da će najmlađe zajedničko dijete protustranaka barem još 15 godina živjeti u zajednici s roditeljima.

4. S obzirom na navod predlagatelja o načinu stjecanja predmetne nekretnine sud je pozvao predlagatelja na očitovanje osporava li suvlasničke omjere stranaka upisane u zemljišne knjige, a na što se predlagatelj očitovao kako iste suvlasničke omjere ne osporava.

5. Naknadno je predlagatelj predložio predmetnu suvlasničku zajednicu razvrgnuti na način kako je to predložila protustranka (isplatom protustranke od strane predlagatelja iznosom od 210.000,00 EUR) na što se protustranka očitovala kako je suglasna s tim prijedlogom pod uvjetom da do 31. kolovoza 2026. protustranka i zajednička djeca stranaka imaju isključivo pravo uporabe, korištenja i stanovanja u predmetnoj nekretnini bez naknade i nesmetani od predlagatelja i trećih osoba, pri čemu ističe kako je predlagatelj u međuvremenu u korist trećih osoba na svom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine zasnovao pravo stanovanja, a da se 31. kolovoza 2026. protustranci od strane predlagatelja izvrši isplata vrijednosti njenog suvlasničkog dijela od 210.000,00 EUR. Na taj se prijedlog protustranke predlagatelj nije očitovao.

6. Odredbama čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je da je sud, kad provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona te da će sud, ukoliko nije na opisane načine vezan glede načina razvrgnuća, djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Iz odredbe čl. 50. st. 4. ZV slijedi da će sud, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a da se dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Iz tih odredaba proizlazi da sud u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu načina razvrgnuća nije vezan prijedlozima stranaka, već da je vezan ranije navedenim zakonskim odredbama iz kojih proizlazi da se, ukoliko ne postoji sporazum među strankama niti koja od stranaka ima pravo na razvrgnuće isplatom, suvlasnička zajednica nekretnina ima dijeliti geometrijski, a ako niti takva dioba nije moguća, da se tada suvlasnička zajednica nekretnina dijeli civilnom diobom. Dakle, zahtjev o kojem sud odlučuje je zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina, a o načinu tog razvrgnuća odlučuje sukladno navedenim zakonskim odredbama temeljem u postupku utvrđenih činjenica.

7. Kako se predlagatelj nije očitovao na protuprijedlog protustranke opisan u 5. odlomku ovog obrazloženja sud je ocijenio da stranke nisu postigle sporazum iz čl. 49. ZV kojim bi sud sukladno čl. 50. st. st. 1. ZV bio vezan prilikom odlučivanja o predmetnom prijedlogu te je rješenjem broj R1-466/2024-25 od 02. listopada 2025. odredio da će se u postupku izvesti dokaz uviđajem na licu mjesta i građevinskim vještačenjem, a radi utvrđenja je li predmetna nekretnina geometrijski djeljiva i njene tržišne vrijednosti, koje je dokaze predlagatelj predložio tijekom postupka. Naime, iz odredbe čl. 50. ZV jasno slijedi da je bitna činjenica za odlučivanje o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina (ukoliko ne postoji sporazum među strankama niti koja od stranaka ima pravo na razvrgnuće isplatom) je li ista suvlasnička zajednica geometrijski djeljiva, a da se znatno ne umanji vrijednost te nekretnine te da sud može odlučiti da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne civilnom diobom tek nakon što je utvrdio tu činjenicu. Sud je na uplatu predujma za izvođenje navedenih dokaza u određenom roku pozvao predlagatelja uz upozorenje na odredbu čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), a koja se u ovom predmetu primjenjuje temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23). Kako predlagatelj nije u ostavljenom mu roku (30 dana) od zaprimanja rješenja R1-466/2024-25 od 02. listopada 2025. uplatio predujam određen tim rješenjem sud ga je rješenjem broj R1- 466/2024-27 od 09. prosinca 2025. ponovno pozvao na uplatu tog predujma uz upozorenje da će u protivnom odustati od provođenja dokaza određenih rješenjem od 02. listopada 2025. Međutim, predlagatelj niti u dodatno određenom mu roku u spis nije dostavio dokaz o uplati predujma određenog rješenjem od 02. listopada 2025. niti je taj predujam uplatio prema podacima iz istog rješenja, a što je sud utvrdio uvidom u financijsku karticu predmeta. Sukladno navedenom, a temeljem odredbe čl. 153. st. 3. ZPP, koja se primjenjuje temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

8. Kako je ranije navedeno, s obzirom da nije utvrđeno postanje sporazuma među strankama o načinu razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice niti je koja od stranaka isticala da bi imala pravo na razvrgnuće isplatom, kao bitna činjenica za rješenje predmeta ovog postupka ukazala se činjenica je li predmetna nekretnina geometrijski djeljiva sukladno suvlasničkim omjerima stranaka. S obzirom da se predmetni postupak provodi na prijedlog predlagatelja to se upravo na predlagatelju nalazi teret dokazivanja činjenice je li nekretnina u suvlasništvu stranaka geometrijski djeljiva sukladno suvlasničkim omjerima stranaka, a sukladno odredbama čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP u svezi s čl. 17. st. 3. Zakona o izvanparničnom postupku. Pri tome valja navesti kako sud temeljem dokaza koji prileži spisu (zemljišnoknjižni izvadak predmetne nekretnine) nije mogao sam utvrditi navedenu bitnu činjenicu jer navedeni dokaz nije dostatan za takvo utvrđenje i jer za isto utvrđenje sud ne posjeduje potrebno stručno znanje. Kako predlagatelj nije uplatio predujam za izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem i uviđajem na licu mjesta slijedom čega je sud temeljem čl. 153. st. 3. ZPP odustao od izvođenja tih dokaza, sud nije u mogućnosti utvrditi tu bitnu činjenicu za rješenje predmeta ovog postupka, a posljedično niti odlučiti o načinu razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice, pa se stoga predmetni zahtjev predlagatelja ukazuje neosnovanim te je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

9. Sud prilikom donošenja ove odluke nije ocjenjivao tvrdnje protustranke o pravu na dom vezanom uz predmetnu nekretninu te tvrdnje da je predmetni zahtjev podnesen u nevrijeme jer je bi se te tvrdnje ukazale kao pravno relevantne za rješenje predmeta ovog postupka tek da je sud utvrdio na koji bi se način mogla razvrgnuti predmetna suvlasnička zajednica s obzirom da bi tek tada mogao ocijeniti od kakvog su utjecaja okolnosti na koje upire protustranka u tim svojim tvrdnjama na mogući način razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice.

10. Slijedom svega navedenog valjalo nje odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. siječanj 2026.

Sudac:

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. izreke ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba (čl. 311. st. 5. ZPP u svezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku).

Protiv točke II. izreke ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. Predlagatelju E KOM

2. Protustranci po pun. E KOM