Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Stalna služba u Slatini
Slatina, Trg sv. Josipa 12
Poslovni broj: Pn-6/2024-23
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužiteljice BH, [adresa], Nikole Šubića Zrinskog 18, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Hrvoju Mladiniću, odvjetniku iz ZOU Zlatko Gregurić, Tatjani Figač - Gregurić, Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, protiv tužene IH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz OD Župan, Babić & Antunović d.o.o. iz Zagreba, radi objave ispravka, nakon zaključene glavne i javne rasprave 1. prosinca 2025., održane u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te zamjenika punomoćnika tužene FH, odvjetnika iz [adresa], **.**.2026. objavio i
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženoj kao glavnom uredniku portala Klikni.hr, nakladnika Klix d.o.o. Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 7a, 43000 Bjelovar, OIB: 11396499113, da na istom ili isto vrijednom mjestu, na isti ili na istovrijedan način objavi ispravak netočno objavljenih informacija u tekstu 22.06.2023. godine pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, a koji glasi:
„Cijeli tekst sadrži netočne informacije dobivene od navodno anonimnih načelnika, a ustvari predstavlja pritisak da zatražim novac iz Europskih fondova za obnovu cesta oštećenih u potresu, a koje ceste u potresu nisu oštećene.
U navedenom tekstu netočno su objavljene informacije:
I.
Tvrdnja da je postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogle biti osigurana sredstva za neograničen broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta.
Milijuni eura iz Europskog fonda solidarnosti su osigurani za obnovu prometnica, ali oštećenih od potresa. Dakle, uvjeti poziva su bili definirani s jasnom svrhom, a to je obnova i dovođenje infrastrukture u području prijevoza na razinu prije potresa, a nisu se odnosili ne neograničenu obnovu cesta.
Iznos za prijavu je bio ograničen na 3.318.070,21 EUR (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/poziv-za-dodjelu-bespovratnih-financijskih- sredstava-vraćanje-u-ispravno-radno-stanje-infrastrukture-u-području-prijevoza- ostecene-u-potresu-na-podrucju-bjelovarsko-bilogorske-zupanije/).
Na 12. sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je održana 24. svibnja 2023. godine, odgovoreno je javno na isto pitanje.
Vaša tvrdnja da su neke druge županije primile novac za obnovu, ne znači da su u našoj županiji sve ili većina prometnica oštećene potresom.
Točno je da je prijavu za sudjelovanje na natječaju podnio Grad Čazma te je ŽUC s Gradom Čazma potpisao Sporazum o prijenosu investitorskih prava prije javljanja na natječaj.
Svaki novinar bi temeljem čl. 5 Kodeksa časti Hrvatskih novinara morao iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. Stoga ste jednostavno mogli navesti tko Vam je imenom i prezimenom rekao da je prometnica oštećena u potresu i o kojoj se konkretno prometnici radi za koju bi navodno bili „profućkani milijuni“ ili tražiti provjeru informacije od ŽUC-a.
Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije ima ugovoren redovni pregled cesta i objekata. Ugovorni izvođač kojem je povjereno redovito održavanje županijskih i lokalnih cesta nije kroz redovni pregled cesta i objekata evidentirao nikakva druga oštećenja koja bi bila povezana s oštećenjima koje može prouzročiti potres.
Od dana 28. prosinca 2020. godine kada se dogodio potres do dana 31. srpnja 2021. godine kada sam stupila na dužnost, ni kroz ocjene stanja kolnika nisu evidentirana apsolutno nikakva oštećenja prouzročena potresom s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije pa dakle po svom dolasku na dužnost nisam zatekla niti jednu bilješku da je moj prethodnik evidentirao i utvrdio ikakva oštećenja od potresa koji je bio 28.12.2020. godine. Jednako tako, nakon izvršene ocjene stanja kolnika u 2022. godini nisu evidentirana oštećenja koja bi imala bilo kakav utjecaj na ocjenu stanja kolnika, a nastala kao posljedica potresa od 28. prosinca 2020. godine.
Sigurna sam da je bilo tko od gradonačelnika i načelnika uočio bilo kakvo oštećenje na cestama pod ingerencijom ŽUC-a, a na području svoje općine/grada da bi odmah reagirao i prijavio ŽUC-u oštećenja još 2020. godine kada se potres dogodio (kao što je to učinio Grad Čazma).
Vaši lokalni čelnici koje navodite u objavi mogli su se inače i sami prijaviti na poziv i povući europska sredstva ili prijaviti ŽUC-u oštećenja u potresu, ali je problem vjerojatno u tome što netko treba potpisati dokument da su oštećenja nastala u potresu.
II.
Netočna je tvrdnja da se ne održavaju županijske prometnice, te da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa.
ŽUC još uvijek ima kreditno zaduženje iz 2011. godine i u ovom trenutku dospjelih, a nepodmirenih obveza u iznosu od 2,3 milijuna kuna, dok su na dan 31.07.2021. godine kada sam preuzela dužnost ukupne obveze iznosile 27,3 milijuna kn.
Dakle, poslovanje je stabilizirano na način da se radi u skladu s raspoloživim sredstvima.
Upravo zbog nerealnih očekivanja, traženja radova koji nisu pripadali nadležnosti ZUC- a (npr. asfaltiranje nerazvrstanih cesta, navozi kamena na nerazvrstanim cestama, izvođenje radova pripreme za asfaltiranje, asfaltiranje parkirališta lovačkih domova i sl.) dug ŽUC-a je konstantno rastao.
Uvjeti rada su prestrogi samo onima koji nisu navikli raditi poštujući zakonske propise.
U pogledu „previsokih nameta“ ukazujem kako je riječ o naknadama za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti koje ne određuje ŽUC, već je to propisano zakonskim odredbama.
Temeljem čl. 86. st. 1. toč. 12. u vezi čl. 87. st. 6. Zakona o cestama (NN- 84/11,22/13,54/13,148/13,92/14,110/09,144/21, 114/22 i 4/23), nositelj prava služnosti je dužan davatelju prava služnosti plaćati naknadu za osnivanje prava služnosti ili prava građenja na javnoj cesti u visini koju propisuje Vlada posebnom Odlukom o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti ( NN-87/14).
Dakle, visinu naknade za osnivanje prava služnosti obračunava se prema važećoj Odluci o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN-87/14), koja se usklađuje s godišnjim rastom indeksa cijena na malo koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
Stoga ŽUC nije smanjio dugovanja uvođenjem raznih nameta koje plaćaju gradovi i općine, već racionalnim planiranjem, trošenjem sredstava, kontrolom izvedenih radova, te izradom planova u skladu s trenutnim mogućnostima i raspoloživim sredstvima.
Stoga predlažem da pozovete Vaše anonimne izvore da navedu koje su to prometnice oštećene u potresu, tko je to utvrdio, te koga su o tome i kada obavijestili.“
II Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 3.303,08 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
i
r i j e š i o j e
Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna je punomoćniku tužiteljice Hrvoju Mladiniću, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku iz ZOU MH, ĐH
- MH, Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, na ime troškova delegacije isplatiti iznos od 1.076,32 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za 3 % poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv prvotnog tuženika ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnijela tužbu u kojoj tvrdi da je tuženik glavni uredni portala Klikni.hr čiji je izdavač Klix d.o.o. [adresa], koji je 22. lipnja 2023. objavio tekst pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“. Dana 12. srpnja 2023. tužiteljica je, sukladno čl. 3. st. 3. Zakona o elektroničkim medijima (NN-111/21 i 114/22, dalje ZoEM) u vezi čl. 40 Zakona o medijima (NN-59/04, 84/11, 81/13, 114/22, dalje ZoM), putem punomoćnika zatražila ispravak objavljenih informacija, a koje tuženik nije objavio. Iz povratnice proizlazi da je zahtjev primio 17. srpnja 2023. Iz navedenog teksta proizlazi kako se ustvari radi o pritisku na tužiteljicu da zatraži novac iz Europskih fondova za obnovu cesta oštećenih u potresu, a koje ceste u potresu nisu oštećene. Tako se u tekstu između ostalog navodi: - da je postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogla biti osigurana sredstva za neograničeni broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ-a na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta, - da se ne održavaju županijske prometnice, te da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, - da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa. Sve te tvrdnje, osim što su neistinite, bile su lako provjerljive pri čemu se portal to nije niti potrudio bez obzira što je novinar temeljem čl. 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara dužan provjeriti svaku informaciju. Portal je već objavljivao informacije o Županijskoj upravi za ceste i tužiteljici, ali su prije toga uvijek kontaktirali istu i tražili provjeru informacije. Zbog svega navedenog tužiteljica je predložila da sud temeljem čl. 3. ZoEM u vezi čl. 40. i 46. ZoM donese presudu kojom će naložiti tuženiku, kao glavnom uredniku portala Klikni.hr, nakladnika Klix d.o.o. [adresa], da na istom ili isto vrijednom mjestu, na isti ili na istovrijedan način objavi ispravak netočno objavljenih informacija u tekstu od 22.06.2023. godine pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, a koji glasi:„Cijeli tekst sadrži netočne informacije dobivene od navodno anonimnih načelnika, a ustvari predstavlja pritisak da zatražim novac iz Europskih fondova za obnovu cesta oštećenih u potresu, a koje ceste u potresu nisu oštećene. U navedenom tekstu netočno su objavljene informacije:
I. Tvrdnja da je postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogle biti osigurana sredstva za neograničen broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta. Milijuni eura iz Europskog fonda solidarnosti su osigurani za obnovu prometnica, ali oštećenih od potresa. Dakle, uvjeti poziva su bili definirani s jasnom svrhom, a to je obnova i dovođenje infrastrukture u području prijevoza na razinu prije potresa, a nisu se odnosili na neograničenu obnovu cesta. Iznos za prijavu je bio ograničen na 3.318.070,21 EUR (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/poziv-za-dodjelu-bespovratnih-financijskih- sredstava-vraćanje-u-ispravno-radno-stanje-infrastrukture-u-području-prijevoza- ostecene-u-potresu-na-podrucju-bjelovarsko-bilogorske-zupanije/). Na 12. sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je održana 24. svibnja 2023. godine, odgovoreno je javno na isto pitanje. Vaša tvrdnja da su neke druge županije primile novac za obnovu, ne znači da su u našoj županiji sve ili većina prometnica oštećene potresom. Točno je da je prijavu za sudjelovanje na natječaju podnio Grad Čazma, te je ŽUC s Gradom Čazma potpisao Sporazum o prijenosu investitorskih prava prije javljanja na natječaj. Svaki novinar bi temeljem čl. 5 Kodeksa časti Hrvatskih novinara morao iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. Stoga ste jednostavno mogli navesti tko Vam je imenom i prezimenom rekao da je prometnica oštećena u potresu i o kojoj se konkretno prometnici radi za koju bi navodno bili „profućkani milijuni“ ili tražiti provjeru informacije od ŽUC-a. Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije ima ugovoren redovni pregled cesta i objekata. Ugovorni izvođač kojem je povjereno redovito održavanje županijskih i lokalnih cesta nije kroz redovni pregled cesta i objekata evidentirao nikakva druga oštećenja koja bi bila povezana s oštećenjima koje može prouzročiti potres. Od dana 28. prosinca 2020. godine kada se dogodio potres do dana 31. srpnja 2021. godine kada sam stupila na dužnost, ni kroz ocjene stanja kolnika nisu evidentirana apsolutno nikakva oštećenja prouzročena potresom s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije pa dakle po svom dolasku na dužnost nisam zatekla niti jednu bilješku da je moj prethodnik evidentirao i utvrdio ikakva oštećenja od potresa koji je bio 28.12.2020. godine. Jednako tako, nakon izvršene ocjene stanja kolnika u 2022. godini nisu evidentirana oštećenja koja bi imala bilo kakav utjecaj na ocjenu stanja kolnika, a nastala kao posljedica potresa od 28. prosinca 2020. godine. Sigurna sam da je bilo tko od gradonačelnika i načelnika uočio bilo kakvo oštećenje na cestama pod ingerencijom ŽUC-a, a na području svoje općine/grada da bi odmah reagirao i prijavio ŽUC-u oštećenja još 2020. godine kada se potres dogodio (kao što je to učinio Grad Čazma). Vaši lokalni čelnici koje navodite u objavi mogli su se inače i sami prijaviti na poziv i povući europska sredstva ili prijaviti ŽUC-u oštećenja u potresu, ali je problem vjerojatno u tome što netko treba potpisati dokument da su oštećenja nastala u potresu.
II. Netočna je tvrdnja da se ne održavaju županijske prometnice, te da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa. ŽUC još uvijek ima kreditno zaduženje iz 2011. godine i u ovom trenutku dospjelih, a nepodmirenih obveza u iznosu od 2,3 milijuna kuna, dok su na dan 31.07.2021. godine kada sam preuzela dužnost ukupne obveze iznosile 27,3 milijuna kn. Dakle, poslovanje je stabilizirano na način da se radi u skladu s raspoloživim sredstvima. Upravo zbog nerealnih očekivanja, traženja radova koji nisu pripadali nadležnosti ZUC-a (npr. asfaltiranje nerazvrstanih cesta, navozi kamena na nerazvrstanim cestama, izvođenje radova pripreme za asfaltiranje, asfaltiranje parkirališta lovačkih domova i sl.) dug ŽUC-a je konstantno rastao. Uvjeti rada su prestrogi samo onima koji nisu navikli raditi poštujući zakonske propise. U pogledu „previsokih nameta“ ukazujem kako je riječ o naknadama za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti koje ne određuje ŽUC, već je to propisano zakonskim odredbama. Temeljem čl. 86. st. 1. toč. 12. u vezi čl. 87. st. 6. Zakona o cestama (NN-84/11,22/13,54/13,148/13,92/14,110/09,144/21, 114/22 i 4/23) nositelj prava služnosti je dužan davatelju prava služnosti plaćati naknadu za osnivanje prava služnosti ili prava građenja na javnoj cesti u visini koju propisuje Vlada posebnom Odlukom, odnosno Odlukom o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti ( NN 87/14). Dakle, visinu naknade za osnivanje prava služnosti obračunava se prema važećoj Odluci o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN-87/14), koja se usklađuje s godišnjim rastom indeksa cijena na malo koji objavljuje Državni zavod za statistiku. Stoga ŽUC nije smanjio dugovanja uvođenjem raznih nameta koje plaćaju gradovi i općine, već racionalnim planiranjem, trošenjem sredstava, kontrolom izvedenih radova, te izradom planova u skladu s trenutnim mogućnostima i raspoloživim sredstvima. Stoga predlažem da pozovete Vaše anonimne izvore da navedu koje su to prometnice oštećene u potresu, tko je to utvrdio, te koga su o tome i kada obavijestili.“.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo kako su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani, stoga iste osporava u cijelosti. Naime, tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice zbog činjenice da nije postupala u skladu sa čl. 40. st. 3. ZoM prilikom dostave zahtjeva za objavom ispravka, osporava činjeničnu osnovu tužbe budući da je ista suprotna navodima iz članka/medijske objave koji je predmet ovog postupka, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava od strane tužiteljice, budući da se u konkretnom slučaju radi o iznošenju vrijednosnih stavova tuženika sukladno čl. 24. st. 4. toč. 3. i 6. ZoM. Naime, čl. 40. st. 3. ZoM propisano je ''… Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi…'' Tuženik prije svega ističe kako zahtjev za objavu ispravka od 11. srpnja 2023. nije potpisan od strane podnositelja, već od strane punomoćnika podnositelja, a što je suprotno citiranoj odredbi ZoM. Međutim, puno važnije, tuženik ističe kako je predmetni zahtjev za ispravak informacije dostavljen na način koji je u cijelosti protivan primjenjivim propisima u Republici Hrvatskoj. U odnosu na način dostave zahtjeva za ispravak informacije detaljno objašnjenje se nalazi u presudi Županijskog suda u Zagrebu od 14. ožujka 2023., pod posl. br. Gž-2881/2022, gdje se u bitnome spominju raniji identični stavovi Vrhovnog suda Republike Hrvatske): ''…Tuženik osnovano prigovara da tužitelj dokazima koje je priložio nije dokazao valjanu dostavu zahtjeva za ispravak nakladniku ili glavnom uredniku. ZoM ne sadrži odredbe o dostavi pismena, odnosno o načinu na koji se glavnom uredniku i nakladniku dostavlja zahtjev za objavu ispravka informacije niti taj zakon posebno upućuje na odgovarajuću primjenu nekog drugog procesnog propisa. Polazeći od toga da se zahtjevom za ispravak informacije rješava pitanje pojedinačnog prava, a osoba čija su prava povrijeđena objavljenom informacijom u slučaju njegovog nepodnošenja gubi pravo na sudsku zaštitu prava, zahtjev za ispravak informacije treba dostaviti po pravilima o osobnoj dostavi, preporučenom pošiljkom (tako i Rev-2525/11). S obzirom na to da se radi o izvansudskoj dostavi, treba imati u vidu odredbe Zakona o poštanskim uslugama (NN-88/09, 61/11, dalje ZoPU), koji u odredbi čl. 2. toč. 22. propisuje da je preporučena pošiljka ona za koju se pošiljatelju izdaje potvrda o primitku i uručuje se primatelju na potpis, a u slučaju gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja isplaćuje se naknada štete. Pod preporučenom pošiljkom smatra se i pošiljka za koju pošiljatelj, nakon njezina uručenja, dobije dokument - dostavnicu ili povratnicu na kojoj se nalaze podaci vezani uz uručenje pošiljke a osobito nadnevak uručenja i potpis primatelja. Tužiteljica u ovom slučaju, kako proizlazi iz potvrde o predaji preporučene pošiljke, nije koristio dopunsku uslugu dostave "s povratnicom" niti "uručiti osobno primatelju". Iz čl. 23. st. 2. citiranog Zakona proizlazi da se preporučena pošiljka uručuje, uz ostalo, u pravilu osobno primatelju, zakonskom zastupniku, opunomoćenoj osobi, iznimno ovlaštenoj osobi u poslovnoj prostoriji pravne ili fizičke osobe gdje je primatelj stalno zaposlen. Podredno u pogledu dostave u nedostatku precizne odredbe o osobnoj dostavi u ZoPU valja imati u vidu i odredbu čl. 134. st. 1. ZPP o osobnoj dostavi pismena, prema kojoj se dostava pravnim osobama obavlja predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji. Prema odredbi čl. 149. st. 1. ZPP potvrdu o obavljenoj (osobnoj) dostavi potpisuje primatelj koji će na njoj napisati datum primitka. U vrijeme kada je u ovom slučaju trebala biti izvršena dostava zahtjeva za ispravak informacije odredba je također propisivala da ako se dostava obavlja državnom tijelu, pravnoj osobi ili fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost, primatelj je dužan uz potpis otisnuti i pečat ili štambilj toga tijela. U ovom slučaju, kada tuženik osporava izvršenje dostave zahtjeva za ispravak, teret dokaza te procesne pretpostavke je na tužitelju. Buduće da iz priloženih dokaza ne proizlazi da je dostava zahtjeva za ispravak tuženiku izvršena u skladu sa prethodno citiranim propisima o osobnoj dostavi proizlazi da on nije valjano pozvan na objavu ispravka informacije. Stoga nije ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe propisana već citiranom odredbom ZoM pa je donošenjem pobijane presude počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz cl. 354. st. 2. toč. 14. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ističe ju i tuženik …'' (presuda Županijskog suda u Zagrebu, pod posl. br. Gž- 2881/2022). Isto tako, u prilogu odgovora na tužbu na uvid se dostavlja i presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13.03.2012. godine, pod posl. br. Rev- 2525/2011, a kojom presudom su u postavljeni pravni standardi načina i uvjeta dostave zahtjeva za ispravak informacije, i to na način kako slijedi: ''…Naime, odredbom cl. 40. st. 1. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04 - dalje: ZM) propisano je da svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava i interesi, dok je odredbom st. 3. toga članka propisano da se zahtjev podnosi glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi. U Zakonu o medijima nema odredaba o dostavi pismena odnosno o načinu na koji se glavnom uredniku i nakladniku dostavlja zahtjev za objavu ispravka objavljene informacije iz čl. 40. st. 1. ZoM, niti taj zakon posebno upućuje na odgovarajuću primjenu kojega procesnog propisa. Polazeći od toga da se zahtjevom za ispravak informacije rješava pitanje pojedinačnog prava, a osoba čija su prava povrijeđena objavljenom informacijom gubi pravo na sudsku zaštitu prava objavom ispravka informacije u slučaju propuštanja roka iz čl. 40. ZoM, slijedi da zahtjev za ispravak informacije treba dostaviti glavnom uredniku po pravilima o osobnoj dostavi (preporučenom pošiljkom). S obzirom na to da se radi o izvansudskoj dostavi treba poći od odredbe čl. 23. st. 2. Zakona o poštanskim uslugama („Narodne novine“, broj 88/09.) koji kao opći propis o pružanju poštanskih usluga propisuje da se preporučena pošiljka uručuje u pravilu osobno primatelju (...) a iznimno (...) ovlaštenoj osobi u poslovnoj prostoriji pravne ili fizičke osobe gdje je primatelj stalno zaposlen. Podredno se u pogledu dostave u nedostatku precizne odredbe o osobnoj dostavi u Zakonu o poštanskim uslugama valja imati u vidu i odredbu cl. 141. st. 3. ZPP o osobnoj dostavi pismena prema kojoj, ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tamo ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane primiti pismeno. Slijedi da takvoj osobi mora biti pokušana dostava osobnim uručenjem pošiljke, a tek potom se pismeno može ostaviti osobi koja radi na istom radnom mjestu, odnosno nije dovoljno uručiti pošiljku dostavno-prijemnoj službi poslodavca. Polazeći od utvrđenja da je pismeno dostavljeno društvu V. d.o.o. Z. uz naznaku „za glavnu urednicu“, da pismeno nikada nije predano glavnoj urednici niti je pokušana izravna osobna dostava, nego je pošiljka predana osobi pod imenom M. D., uz ovjeru pečatom V. d.o.o. Z.. Zato i ovaj sud cijeni da u okolnostima konkretnog slučaja tuženica nije valjano pozvana na objavu ispravka informacije. Sukladno citiranim odredbama ZoM nižestupanjski sudovi su pravilno zaključili da tuženica nije bila dužna objaviti traženi ispravak informacije, a sve budući joj zahtjev za objavu ispravka nije osobno dostavljen…'' (presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod posl. br. Rev-2525/2011). Dakle, kao što je vidljivo iz citiranih obrazloženja presuda Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zahtjev za objavu ispravka se mora dostaviti ''osobnom dostavom'' glavnom uredniku nakladnika. U konkretnom slučaju iz priložene dokumentacije, konkretno iz poštanske povratnice u prilogu tužbe, vidljivo je da je dostava vršena nakladniku, a ne glavnom uredniku, bez napomene ''na ruke glavnog urednika'' ili ''uručiti osobno glavnom uredniku''. Isto tako, uvidom u predmetnu povratnicu sasvim je razvidno kako istu nije potpisao glavni urednik ŽH, budući da vlastoručni potpis na istoj ne odgovara osobnom potpisu tuženika. U tom smislu tuženik u prilogu odgovora na tužbu dostavlja presliku vlastite osobne iskaznice gdje je vidljiv osobni potpisi naočigled različit od onog na predmetnoj povratnice. U slučaju ukoliko bi tužitelj sporio ovu činjenicu, tuženik predlaže i provođenje grafološkog vještačenja potpisa tuženika i potpisa na predmetnoj povratnici. Pojašnjenja radi, tuženik ističe kako iz vlastoručnog potpisa koji se nalazi na predmetnoj povratnici proizlazi kako je istu potpisao g. ŠH, inače zaposlenik trgovačkog društva Alfa d.o.o. Dakle, predmetno pismeno je preuzela osoba koja nije čak niti zaposlenik trgovačkog društva nakladnika, a iz čega proizlazi da tužitelj nije zadovoljio čak niti minimalne pravne standarde dostave zahtjeva za objavu ispravka, budući da predmetni zahtjev očigledno nije dostavljen glavnom uredniku, pa čak niti zaposlenicima trgovačkog društva nakladnika. U konačnici, sukladno pravnoj logici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kojom se zahtjeva provođenje postupka ''osobne dostave'', u slučaju nedostupnosti tuženika dostava se iznimno može obaviti i putem dostave drugom zaposleniku u trgovačkom društvu nakladnika, tuženik ističe kako Vrhovni sud Republike Hrvatske izričito navodi kako je tužitelj dužan dokazati kako je dostavu stvarno i pokušao izvršiti osobno glavnom uredniku, ali da je taj pokušaj dostave ostao bezuspješan. Tek tada tužitelj ima pravo na ponovni pokušaj dostave drugom zaposleniku nakladnika. U konkretnom slučaju, tužitelj ničime ne dokazuje navedene okolnosti, a radi čega je razvidno kako je tužitelj postupak suprotno propisima Republike Hrvatske te je propustio na zakonom propisan način dostaviti zahtjev za objavu ispravka glavnom uredniku. S druge strane, tužitelj ističe kako nikada nije primio predmetni zahtjev za objavu ispravka, budući da je predmetnu poštansku pošiljku preuzeo djelatnik drugog trgovačkog društva, a ne on osobno ili barem drugi djelatnik trgovačkog društva nakladnika. S obzirom na navedeno, budući da tužitelj nije postupio u zakonom propisanom roku od 30 dana za dostavu zahtjeva za ispravak informacije na način predviđen gore citiranim pravnim propisima i praksom Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj, a ujedno ničime drugim ne dokazuje kako bi tuženik stvarno i preuzeo predmetnu poštansku pošiljku te kako je pokušao osobnu dostavu predmetne poštanske pošiljke tuženiku osobnu, tuženik ne ostvaruje pravo na sudsku zaštitu, sukladno čl. 48. st. 3. u vezi sa čl. 40. st. 2. ZoM, pa time isti nema niti aktivnu legitimaciju u predmetnom postupku. Nadalje, tuženik ističe kako predmetna tužba ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju. Naime, u točki III. tužbe tužiteljica navodi kako su objavljene informacije neistinite, a kako je tuženik propustio provjeriti objavljene informacije kod tužitelja. Naime, u odnosu na navod tužitelja kako su objavljene informacije neistinite, tuženik ističe kako oba citirana navoda u tekstu su navedena u kontekstu izjava načelnika i gradonačelnika, te jednog općinskog načelnika. Dakle, predmetnim člankom su se citirali novinski izvori nakladnika, pa stoga isti ne mogu biti predmetom postupka protiv tuženika, budući da je isti jednostavno prenosio izjave drugih osoba. Nadalje, što se tiče prigovora tužitelja kako je isti propustio provjeriti objavljene informacije kod tuženika, tuženik navodi kako je isti navod u cijelosti netočan, a osim toga i činjenično kontradiktoran samoj tužbi. Naime, u trećem odlomku teksta spornog članka je navedeno sljedeće: ''…Na kolegiju s lokalnim čelnicima bila je i prozvana ravnateljica ŽUC-a BH koja je ondje ponovila opravdanje izrečeno i na nedavnoj sjednici Županijske skupštine. Kaže da je prijava izostala jer prometnica oštećenih od potresa u BBŽ – nema! Dodala je i kako nije željela biti odgovorna za obnovu cesta za koje bi se naknadno moglo ispostaviti da uopće nisu oštećene u potresu…''. Navode citirane iz teksta spornog članka, upravo tužiteljica ponavlja još jednom u tužbenom zahtjevu svoje tužbe, a isto tako i u zahtjevu za isprava informacija, u prilogu tužbe. Odnosno, sve ono što tužiteljica želi postići predmetnom tužbom je de facto napisano u samom tekstu koji osporava, s apsolutno identičnom argumentacijom. Tuženik ističe kako je predmetni tekst napisala novinarka BHI, zaposlena kod trgovačkog društva Alfa d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Dakle, ne samo da je netočno da bi tužnik propustio provjeriti objavljenje informacije kod tužiteljice, već je istina da je tuženik objavio cjelokupni stav tužiteljice u pogledu pitanja koja su tema predmetnog članka, a koji stav je tužiteljica ponovila na dvije javne sjednice u svom zahtjevu za ispravak i u predmetnoj tužbi, a tuženik ih je s druge strane očito naveo u tekstu. U konačnici, tuženik ističe kako je isti, upravo radi postupanja sukladno Kodeksu časti hrvatskih novinara, prvo u tekstu spornog članka prenio stav i objašnjenje tužiteljice, pa tek onda navode ostalih osoba uključenih u tematiku. S obzirom na navedeno, tuženik ističe kako je predmetna tužba u cijelosti činjenično neutemeljena, te je kontradiktorna sama sebi, a ujedno i navodima iz, kako teksta spornog članka, a ujedno i dokumentaciji tužitelja osobno. Nadalje, podredno prethodno navedenom tuženik ističe da je čl. 24. st. 4. toč. 3. i 6. ZoM propisano sljedeće: „Nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena: – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, – proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.”. Naime, tuženik je u dobroj vjeri objavio predmetni članak tek nakon provjere anonimno dojavljenih informacija te prvenstveno objavljivanjem svih javno dostupnih (i više puta javno ponovljenih) stavova tužiteljice osobno, i to sve već na samom početku spornog članka. Dakle, pribavljene i objavljene informacije iz spornog članka ni u kojem smislu nisu kod tuženika izazvale sumnju da bi iste informacije bile netočne, pa je slijedom navedenog tuženik u cijelosti postupao u skladu sa čl. 24. st. 4. toč. 3. ZoM, odnosno podijelio je u dobroj vjeri, i to u vidu članka, informaciju koja je utemeljena na točnim činjenicama, a nesumnjivo je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu budući da se radi o osobi koja obavlja rukovodeću ulogu u trgovačkom društvu od javnog interesa. Slijedom svega navedenog, tuženik je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev kao u cijelosti neosnovan, kao i da obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi troškove ovosudnog parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate.
3. Podneskom od 17. rujna 2025. tužiteljica je tužbu subjektivno preinačila u skladu sa odredbom čl. 50. ZoM, na način da je umjesto prvotnog tuženika RH kao tuženika naznačila IH iz [adresa], novoimenovanu glavnu urednicu portala Klikni.hr, s obzirom da je prvotni tuženik Otkazom ugovora o radu od 25. kolovoza 2024. (list 70) otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. veljače 2022., zaključen s tvrtkom Klix d.o.o., te s danom otkaza prestao obnašati dužnost glavnog urednika portala Klikni.hr.
4. Dopisom od 7. srpnja 2025. sud je pozivao IH da preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari te stupi u parnicu umjesto prvotnog tuženika, s napomenom da sukladno odredbi čl. 50. ZoM za ovakvu subjektivnu preinaku tužbe nije potrebna njezina suglasnost kao novog glavnog urednika, uz uputu da osoba koja u parnicu stupa mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se parnica nalazi kad u nju stupa.
5. Rješenjem posl. br. Pn-6/2024-19 od 16. rujna 2025. sud je temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 129/19 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP), u svezi sa čl. 50. ZoM, dopustio subjektivnu preinaka tužbe na način da na mjesto prvotnog tuženika ŽH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u parnicu kao tuženik stupa IH iz [adresa], koja je odlukom trgovačkog društva KLIX d.o.o. od 6. rujna 2024. imenovana za novu glavnu urednicu portala Klikni.hr. Naime, odredbom čl. 50. ZoM propisano je da ako se nakon što je podnesena tužba za objavu ispravka promijeni glavni urednik medija, tužitelj može do kraja glavne rasprave preinačiti tužbeni zahtjev i umjesto prvobitnog tuženika tužiti novoga glavnog urednika. Za takvu promjenu tužbenog zahtjeva nije potrebna suglasnost prvobitnog tuženika niti novoga glavnog urednika.
6. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem članka novinarke BHI pod nazivom: "Šefica ŽUC-a BH "profućkala" je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!", dopisa tužiteljice upućenog po svojim punomoćnicima izdavaču Klix d.o.o. [adresa] od 11. srpnja 2023., uvidom u presliku poštanske povratnice (list 14), čitanjem dopisa HZMO od 20. veljače 2024., Ocjene stanja kolničke konstrukcije županijskih cesta oznake ŽC 3027, ŽC 3084, ŽC 3090, te lokalne ceste LC 37067, sa osvrtom na razloge nastanka izrađene od strane prof. dr. sc. CH sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu od 21. srpnja 2023., uz suglasnost stranaka čitanjem iskaza tužiteljice, prvotnog tuženika ŽH, tadašnjeg glavnog urednika portala Klikni.hr, i iskaza svjedoka ŠH te saslušanjem svjedokinje BHI.
7. Nije sporno da je na portalu Klikni.hr, nakladnika Klix d.o.o. [adresa], dana 22. lipnja 2023. objavljen tekst novinarke BHI pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“.
8. Sporno je da li je tužiteljica prije podnošenja tužbe pravilno podnijela zahtjev za ispravak informacije, da li su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za podnošenje predmetne tužbe, da li su u navedenom tekst novinarke BHI pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“ objavljene neistinite informacije kojima su povrijeđena prava i interesi tužiteljice te da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 41. st. 1. ZoM o obvezi glavnog urednika za objavom ispravka, kojom je određeno da se ispravak mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.
9. Neosnovano tužena osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice, jer da dostava zahtjeva za ispravak informacije od 11. srpnja 2023. prvotno tuženiku ŽH, tadašnjem glavnom uredniku portala Klikni.hr, čiji je izdavač Klix d.o.o. [adresa], nije izvršena u skladu sa propisima o osobnoj dostavi, da zahtjev nije potpisan osobno od strane podnositelja te da je zahtjev za ispravak dostavljen na način koji je u cijelosti protivan primjenjivim propisima u Republici Hrvatskoj.
9.1. Naime, odredbom čl. 3. st. 3. ZoEM propisano je da se pravo na ispravak objavljene informacije ili na odgovor na objavljenu informaciju ostvaruje sukladno zakonu kojim je uređeno područje medija, odnosno odredbama ZoM. Odredbom čl. 40. st. 3. ZoM propisano je da se zahtjev za ispravak podnosi glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja, te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi.
9.2. U konkretnom slučaju tužiteljica je postupila sukladno citiranoj odredbi čl. 40. st. 3. ZoM, što jasno proizlazi iz činjenice da je zahtjev za ispravak informacije od 11. srpnja 2023. tužiteljica preporučenom poštanskom pošiljkom u pisanoj formi uputila tvrtki Klix d.o.o. [adresa], nakladniku portala Klikni.hr, u kojem je prvotni tuženik ŽH tada obnašao dužnost glavnog urednika, na kojem je 22. lipnja 2023. objavljen sporni tekst pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“. Zahtjev za ispravak informacije je valjano obrazložen, potpisan je od strane punomoćnika tužiteljice te sadržava sve potrebne podatke o identitetu tužiteljice - podnositelju zahtjeva, kao i njezinu adresu. Činjenica što je zahtjev potpisao punomoćnik tužiteljice, a ne tužiteljica osobno, nije od relevantnog značaja za ocjenu valjanosti podnesenog zahtjeva. Naime, prema odredbi čl. 92. Zakona o parničnom postupku ZPP radnje što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama stranka. Iz priložene punomoći koju je tužiteljica izdala odvjetnicima iz ZOU Zlatko Gregurić, Tatjani Figač - Gregurić, Hrvoje Mladinić iz [adresa] (list 13), razvidno je da je ista izdana 10. srpnja 2023., a s obzirom da je narečena preporučena poštanska pošiljka, kako je to razvidnom iz priložene povratnice, zaprimljena u poštanski ured 12. srpnja 2013., dakle nakon što je tužiteljica opunomoćila navedene odvjetnike za zastupanje. Slijedom toga, radnje dostave narečenog zahtjeva za ispravak informacije preporučenom poštanskom pošiljkom te stavljanje vlastoručnog potpisa Hrvoja Mladinića, odvjetnika iz ZOU Zlatko Gregurić, Tatjani Figač - Gregurić, Hrvoje Mladinić iz [adresa], na zahtjev za objavom ispravka, sukladno citiranoj odredbi čl. 92. ZPP pravno su valjane te imaju isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama tužiteljica.
9.3. Što se tiče dostave narečenog zahtjeva za ispravak informacije, iz priložene poštanske povratnice razvidno je da se radi o preporučenoj poštanskoj pošiljci adresiranoj na tvrtku Klix d.o.o. [adresa], nakladnika portala Klikni.hr, da se na povratnici nalazi otisnuti pečat tvrtke Klix. d.o.o. da na povratnici nema napomene ''na ruke glavnog urednika'' ili ''uručiti osobno glavnom uredniku''. Točno je da je odredbom čl. 134. st. 1. ZPP određeno da se osobna dostava pismena pravnim osobama obavlja predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, dok je odredbom čl. 149. ZPP određeno da potvrdu o obavljenoj (osobnoj) dostavi potpisuje primatelj koji će na njoj napisati datum primitka, a ako se dostava obavlja državnom tijelu, pravnoj osobi ili fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost, primatelj je dužan uz potpis otisnuti i pečat ili štambilj toga tijela.
9.4. Činjenica što poštanska povratnica o dostavi zahtjeva za ispravak informacije nije uručena osobno tadašnjem glavnom urednik portala Klikni.hr ŽH u konkretnom slučaju ne znači da dostava narečenog zahtjeva nije valjana, niti znači da je tužiteljica postupila suprotno citiranoj odredbi čl. 40. st. 3. ZoM. Naime, svjedok ŠH, zaposlenik tvrtke Alfa radio, nakon što mu je predočena poštanska povratnica o dostavi narečenog zahtjeva tužiteljice (list 10-14), potvrdio je da je on potpisao preuzimanje predmetnog pismena, istaknuvši da su Alfa radio i Klix d.o.o. dvije tvrtke koje imaju poslovni prostor u prizemlju iste zgrade, imaju zajednički hodnik, sa lijeve strane se nalazi Alfa radio, a sa desne Klix d.o.o. Te dvije tvrtke imaju ugovor o zajedničkoj suradnji glede određenih administrativno tehničke poslova. Ne može sa sigurnošću reći regulira li ugovor i preuzimanje pošte, ali u svakom slučaju praksa je da kada poštar zazvoni na ulaznim vratima netko iz jedne ili druge tvrtke mu otvara vrata, preuzima poštu za obje tvrtke, nakon čega pismena za svoju tvrtku zadržava, a za drugu tvrtku stavlja na najbliži slobodni stol. Upravo iz tih razloga štambilji obje tvrtke su bili dostupni kako bi se štambilj stavio na pismeno čije se preuzimanje potvrđuje. Dakle, sve da i nije ugovorom o zajedničkoj suradnji predviđeno preuzimanje pismena od Hrvatske pošte, postojao je nepisani dogovor između tvrtki Klix d.o.o. i Alfa radio da se tako čini.
9.5. Iz ovako danog iskaza svjedoka, koji iskaz tužena nije osporila, proizlazi da su zaposlenici obje tvrtke Alfa radio i Klix d.o.o., sukladno međusobnom dogovoru i prihvaćenoj praksi, bili ovlašteni za preuzimanje poštanskih pošiljki neovisno o tome na koju od tih tvrtki je određena poštanska pošiljka bila adresirana, tako da je svaki zaposlenik navedenih tvrtki koji bi se u trenutku dostave poštanske pošiljke zatekao u poslovnom prostoru bio ovlašten preuzeti svaku poštansku pošiljku, neovisno o tome na koju tvrtku je poštanska pošiljka bila adresirana. Iz tih razloga, kako je svjedok iskazao, štambilji obje tvrtke su bili dostupni kako bi se mogli staviti na pismeno čije se preuzimanje potvrđuje. Ovaka način dostave preporučenih poštanskih pošiljki u skladu je s citiranom odredbom čl. 134. st. 1. ZPP, kojom je određeno da se osobna dostava pismena pravnim osobama obavlja predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji.
9.6. Sud ne prihvaća istinitim navode prvotnog tuženika ŽH da ne zna kako tvrtka Klikx.hr postupa kada zaprimi neko pismeno poštom jer je istaknuti navod neuvjerljiv i u suprotnosti sa utvrđenjima koja proizlaze iz iskaza svjedoka ŠH, koji nema razloga neistinito iskazivati, čiji iskaz sud prihvaća jer je detaljan, objektivan i logičan. Naime, u okolnostima kada obje tvrtke, i Alfa radio i portal Klikx.hr, imaju poslovni prostor u prizemlju iste zgrade te dijele zajednički hodnik, ukazuje se logičnim i životnim da su odgovorne osobe obiju tvrtki, sukladno međusobnom dogovoru, preuzeli i prihvatili praksu prema kojoj je svaki zaposlenik bio ovlašteni za preuzimanje preporučenih poštanskih pošiljki neovisno o tome na koju od tih tvrtki je određena poštanska pošiljka bila adresirana. Ovakav način preuzimanja poštanskih pošiljki nije mogao prvotnom tuženiku biti nepoznat, ovom tim prije što iz dopisa HZMO od 20. veljače 2024. proizlazi da je na dan 22. lipnja 2023. tvrtka Klikx.hr imala svega dva zaposlenika. Uslijed toga, tvrdnje prvotnog tuženika ŽH da je „ … u vrijeme objave članka bio na godišnjem odmoru tri tjedna …“ te da ga „… nitko nije obavijestio o članku …“, te da „ … ne zna tko je potpisao primitak tog zahtjev… i da ga „ … nitko nije upoznao da je zahtjev zaprimljen …“, sud smatra irelevantnim za donošenje odluke o valjanosti dostave narečenog zahtjeva za ispravak informacije.
10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja utvrđeno je da je predmetni zahtjev za ispravak informacije od 11. srpnja 2023. valjano i pravodobno dostavljen te da je stoga tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe. Naime, zahtjev za ispravkom dostavljen je prvotnom tuženiku ŽH, tadašnjem glavnom uredniku portala Klikni.hr, preporučenom poštanskom pošiljkom dana 17. srpnja 2023., dok je sporni tekst pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, na portalu Klikni.hr. objavljen 22. lipnja 2023. S obzirom da je odredbom čl. 40. st. 2. ZoM određeno da se objava ispravka može zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije, koji rok je prekluzivne naravi na koji sud pazi po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je narečeni zahtjev dostavljen pravodobno te da je stoga tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe. Naime, odredbom čl. 22. st. 2. ZoM propisano je da pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć. Prema odredbi čl. 22. st. 1. ZoM nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.
10.1. Nadalje, utvrđeno je da je predmetna tužba, koja je podnesena 28. srpnja 2023., pravodobna jer je podnesena unutar roka od tri mjeseca od dana kada je tužiteljica saznala da je sporni tekst na portalu Klikni.hr objavljen . Naime, odredom čl. 23. ZoM propisano je da tužba za naknadu štete može podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena.
10.2. Pasivna legitimacja prvotnog tuženika ŽH temelji se na odredbi čl. 24. st. 2. ZoM, kojom je određeno da je glavni urednik odgovoran, u skladu sa zakonom, za sve objavljene informacije, koja odgovornost se odnosi i na uredničku obradu objavljene informacije (izbor naslova, podnaslova, teksta ispod fotografije i slično), dok se pasivna legitimacija IH, novoimenovane glavne urednice portala Klikni.hr, koja je stupila na mjesto tuženika, temelji na odredbi čl. 50. ZoM.
11. Na okolnost da li su u tekstu pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, sporne informacije na koje se u činjeničnim navodima tužbe pozvala tužiteljica neistinite te da li su objavom takvih informacija povrijeđena prava i interesi tužiteljice, izvedeni su dokazi čitanjem spornog teksta, čitanjem Ocjene stanja kolničke konstrukcije županijskih cesta oznake ŽC 3027, ŽC 3084, ŽC 3090, te lokalne ceste LC 37067, sa osvrtom na razloge nastanka, izrađene od strane prof. dr. sc. CH sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu od 21. srpnja 2023., uz suglasnost stranaka čitanjem iskaza tužiteljice i prvotnog tuženika ŽH te saslušanjem svjedokinje BHI, novinarke i autorice spornog teksta.
12. Iz teksta novinarke BHI s naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, utvrđeno je da su u tekstu, između ostalih, objavljene i sporne informacije na koje se u tužbi pozvala tužiteljica da je „… postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogla biti osigurana sredstva za neograničeni broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ-a na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta, da se ne održavaju županijske prometnice, da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa.“.
13. Iz iskaza tužiteljice te iz podataka sadržanih u Ocjeni stanja kolničke konstrukcije županijskih cesta oznake ŽC 3027, ŽC 3084, ŽC 3090, te lokalne ceste LC 37067, sa osvrtom na razloge nastanka, izrađene od strane prof. dr. sc. CH sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu od 21. srpnja 2023., utvrđeno je da su informacije na koje se u tužbi pozvala tužiteljica da je „… postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogla biti osigurana sredstva za neograničeni broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ-a na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta, da se ne održavaju županijske prometnice, da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa“, netočne i neprovjerene informacije.
14. Naime, tužiteljica je u bitnom navela da u Županijskoj upravi za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije radi od 2011. godine, od kolovoza 2021. bila je v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste, a u listopadu 2022. imenovana je ravnateljem na razdoblje od četiri godine. Tijekom tog razdoblja u veljači 2023., za područje Bjelovarsko-bilogorske županije resorno ministarstvo je na svojim stranicama objavilo poziv za financiranje obnove županijskih i lokalnih cesta radi saniranja posljedica zadobivenih u potresu te da je ta obnova vršena iz sredstava Europskih fondova solidarnosti. Tijelo čiji je bila ravnateljica nije podnijelo prijavu na ovaj poziv iz razloga što na području Bjelovarsko-bilogorske županije ceste nisu pretrpjele posljedice potresa. Županijskoj uprava za ceste ima vlastita sredstva iz kojih se vrši redovito održavanje kolnika. Da je netko s portala zatražio očitovanje ili izviješće, odnosno odgovor na upit ona bi postupila po tome. Za članak zbog kojeg je podnijela ovu tužbu saznala je od kolegice. Tada je pročitala objavu na portalu Klikx.hr i vidjela neistine. Prije svega misli na neistini navod da je propustila prijaviti se po pozivu za obnovu cesta oštećenih u potresu, što je doista netočno jer ceste na području domene ŽUC-a [adresa] nisu oštećene u potresu te nije željela aplicirati na sredstva koja ŽUC- u Bjelovarsko-bilogorske županije ne pripadaju. To je doživjela kao pritisak da protivno propisima zatraži sredstva iz EU fondova unatoč činjenici da nisu ispunjene pretpostavke koje su zatražene pozivom. Bila je začuđena što od nje portal Klikx.hr nije prethodno zatražio nikakav odgovor na upit ili neko očitovanje. Nadzorni inženjeri, niti eventualno izvođači radova kod redovitog održavanja nikada nisu upisali opasku da je nužno saniranje posljedica od potresa na cestama. ŽUC ima redovitu i dobru suradnju s gradonačelnicima i načelnicima općina te nikada nije evidentirana niti je sugestija bilo koga od njih da je došlo do oštećenja cesta uslijed potresa i da treba iste sanirati. Nakon što je njezin punomoćnik poduzeo radnju glede zahtjeva za objavu ispravka netočnih informacija, njoj osobno, a niti njezinom punomoćniku nije se javio tuženik glede postavljenog zahtjeva za objavu ispravka. Smatra da se objavom spornog članka nju željelo izmanipulirati i na neki način navesti da krivotvori službene podatke tako što će ipak podnijeti prijavu resornom ministarstvu po pozivu glede sredstava iz EU fondova za ceste oštećene u potresu. Da ju je itko s portala Klikni.hr, ne samo glavni urednik, kontaktirao i izrazio želju za objavom ispravka netočnih navoda u spornom članku, ne bi ni došlo do podnošenja tužbe u ovoj parnici. Prije objave spornog članka župan je organizirao sastanak čija tema je bila stanje cesta u našoj županiji. Na tom sastanku se očitovala o stanju cesta i postoji li potreba za saniranje cesta zbog posljedica potresa 2020., a svoje izlaganje temeljila je na podacima iz građevinskog dnevnika i redovnog održavanja cesta u svojoj županiji. Na tom sastanku nitko od ostalih sudionika nije kazao da su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ceste oštećene potresom 2020., ali je bilo komentara u smislu sve da i nema takvih oštećenja, treba se prijaviti na poziv resornog ministarstva.
15. Sud prihvaća iskaz tužiteljice jer je uvjeriv i logičan te utemeljen na utvrđenjima koja proizlaze iz Ocjene stanja kolničke konstrukcije županijskih cesta oznake ŽC 3027, ŽC 3084, ŽC 3090, te lokalne ceste LC 37067, sa osvrtom na razloge nastanka, izrađene od strane prof. dr. sc. CH sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu od 21. srpnja 2023. Naime, iz navedene Ocjene stanja kolničke konstrukcije utvrđeno je da je 19. srpnja 2023. proveden obilazak županijskih cesta, tijekom kojeg je proveden vizualni pregled te su uočena određena oštećenje na svim prometnicama koje su posljedica umora materijala kolnika nastalih djelovanjem prometnog opterećenja (broja prijelaza osovinskog opterećenja) koje je značajno premašilo životni vijek konstrukcije kolnika, bilo da se on izražava kroz vrijeme ili kroz ukupni broj prijelaza standardnog ekvivalentnog osovinskog opterećenja, da se općenito može redi da sva uočena oštećenja ukazuju na pojavu umora materijala slojeva kolničke konstrukciie te prekoračenie njenog životnog vijeka, no da niti jedno od uočenih oštećenja ne ukazuje na mogućost nastanka uslijed potresnih djelovanja.
16. Navedena utvrđenja ukazuju ne samo na osnovanost navoda tužiteljice da tijelo čiji je bila ravnateljica nije moglo podnijeti prijavu na poziv resornog ministarstva za područje Bjelovarsko-bilogorske županije za financiranje obnove županijskih i lokalnih cesta jer se poziv resornog ministarstva odnosio isključivo na obnovu županijskih i lokalnih cesta radi saniranja posljedica zadobivenih u potresu, te da tijelo čiji je bila ravnateljica (Županijska uprava za ceste) nije podnijelo prijavu na ovaj poziv iz razloga što na području Bjelovarsko-bilogorske županije ceste nisu pretrpjele posljedice potresa, već ukazuju i na osnovanost tvrdnji tužiteljice o neistinitost navoda spornog teksta da je „… postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa te da su na natječaju mogla biti osigurana sredstva za neograničeni broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ-a na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta, da se ne održavaju županijske prometnice, da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa.“.
17. S obzirom na navedena utvrđenja, sud ne prihvaća osnovanom tvrdnju svjedokinje BHI, autorice spornog teksta, da su navodi koje je navela u spornom tekstu istiniti. Naime, svjedokinja tvrdi da je do podataka sadržanih u spornom tekstu došla u razgovoru sa sugovornicima na sastanku župana Bjelovarsko-bilogorske županije sa načelnicima općina i gradonačelnicima gradova na području županije, no nije željela reći od kojih konkretnih osoba je došla do tih podataka. Nadalje, navela je da se ne sjeća da li je u pripremni teksta vidjela natječaj za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti radi sanacije županijskih cesta na području Bjelovarsko-bilogorske županije, da prije objave spornog teksta nije kontaktirala tužiteljicu te da nije nazočila navedenom sastanku koji je održan između župana Bjelovarsko-bilogorske županije te načelnika i gradonačelnika, no unatoč svemu tome tvrdi da su navodi koje je navela u spornom tekstu istiniti te da nije imala razloga posumnjati u istinitost informacija.
17.1. Svjedokinja, kao novinarka i autorica spornog teksta, nije provjerila točnost objavljenih informacija, neuvjerljivo tvrdeći da nije imala razloga posumnjati u njihovu istinitost te da su navodi koje je navela u spornom tekstu istiniti. Naime, suprotno proilazi iz iskaza tužiteljce i podataka sadržanih u navedenoj Ocjeni stanja kolničke konstrukcije županijskih cesta izrađene od strane prof. dr. sc. CH sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu od 21. srpnja 2023. Nadalje, svjedokinja je navela da prije objave spornog teksta nije kontaktirala tužiteljicu, iako nisu postali objektivni razlozi zbog kojih komntak s tužiteljicom ne bi bio moguć. Osim toga, svjedokinja je imala mogućnost u ŽUC-u na lak i brz način provjeriti koje konkretno prometnice na podržju županije su oštećena u potresu, a za koje je tužiteljica kao ravnateljica ŽUC- a navodno „profućkala milijune". Nema sumnje da je svjedokinja kao novinarka u konkretnom slučaju postupila suprotno odredbi čl. 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara, kojom je određeno da je novinar obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju te kritički prosuđivati izvore informacija i u pravilu ih navodi. Novinar ima pravo i ne otkriti izvor informacija, ali u rtom slučaju za objavljeni podatak snosi odgovornost.
17.2. Budući da prilikom objave spornog teksta svjedokinja nije provjerila točnost objavljenih informacija, čime je postupila suprotno čl. 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara, ukazuje se osnovanost činjeničnih navoda tužiteljice da se u konkretnom slučaju radi o svojevrsnom pritisku na nju da kao ravnateljica ŽUC-a prijavom na poziv resornog minstarstva zatraži novac iz Europskih fondova za obnovu cesta oštećenih u potresu, za ceste na području Bjelovarsko-bilogorske županije koje u potresu uopće nisu bile oštećene.
18. Iz iskaza prvotno tuženika ŽH, proizlazi da postoji njegova odgovornost kao tadašanjeg glavnog urednika portala Klinki.hr za objavu spornog teksta. Naime, u svom iskazu isti je, između ostalog, naveo da je kao glavni urednik dobivao zahtjeve za objavu ispravka netočnih informacija elektroničkom poštom te je uvijek rješavao problem objavom ispravka informacije, te da nije imao informaciju što će novinarka BHI objaviti u spornom tekstu, da iako je tada bio glavni urednik navedenog portala nije, kao u slučajevima kada bi zahtjev za ispravkom dobivao elektroničkom poštom, u konkretnom slučaju bio kooperativan i objavio ispravak netočnih navoda iznesenih u objavljenom tekstu, već se konzultirao s direktorom u Zagrebu koji mu je sugerirao da bude pasivan.
18.1. Iz navedenih utvrđenja sasvim jasno proizlazi da prvotno tuženik ŽH, kao tadašnji glavni urednik portala Klikni.hr, nije postupao u dobroj vjeri, jer nije provjerio točnost navoda iznesenih u spornom tekstu, a znao je ili morao znati da je kao glavni urednik sukladno odredbi čl. 24. st. 2. ZoM odgovoran za sve informacije koje se objavljuju na navedenom portalu, koja odgovornost se odnosi i na uredničku obradu objavljene informacije (izbor naslova, podnaslova, teksta ispod fotografije i slično). U konkretnom slučaju već sam naslovom spornog teksta „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“ sugerira se da je tužiteljica neodgovorno i nesavjesno obnašala dužnost ravnateljice ŽUC-a i da je takvo postupanje tužiteljice za posljedicu imalo višemilijunsku štetu za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Nadalje, utvrđeno je da su spornom tekstu iznesene netočne i neprovjerene informacije, koje su sadržajno takve naravi da su za posljedicu imale povredu prava na čast i ugled tužiteljice, s jedne strane, te povredu njezinih interesa. Naime, u vrijeme objave spornog teksta tužiteljica je obnašala dužnost ravnateljice ŽUC-a, a iznošenjem navedenih netočnih i neprovjerenih informacija se neosnovano proziva tužiteljicu na nanošenje višemilijunske štete Bjelovarsko- bilogorskoj županiji te se na indirektan način ukazuje na neodgovorno i nesavjesno upravljanje ŽUC-om te nespobnost tužiteljice za obnašanje dužnosti ravnateljice ŽUC-a.
19. S obzirom na sve navedeno, utvrdivši da je predmetni zahtjev za ispravak informacije od 11. srpnja 2023. valjano i pravodobno dostavljen prvotnom tuženik ŽH, kao tadašnjem glavnom uredniku portala Klikni.hr, da je tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe, da je tužba podnesena pravodobna u skladu sa odredbom čl. 23. ZoM te da je prvotni tuženik ŽH bio pasivno legitimiran u smislu odredbe čl. 24. st. 2. ZoM, a da se pasivna legitimacije tužene temelji na odredbi čl. 50. ZoM, te utvrdivši da su spornom tekstu pod naslovom „Šefica ŽUC-a BH „profućkala“ je milijune i propustila povijesnu priliku za BBŽ!“, iznesene netočne i neprovjere informacije da je „… postojao natječaj za obnovu prometnica od potresa, te da su na natječaju mogla biti osigurana sredstva za neograničeni broj prometnica pa da je ŽUC BBŽ-a na taj način mogao asfaltirati minimalno 80 kilometara cesta, da se ne održavaju županijske prometnice, da su nametnuti prestrogi uvjeti i nameti kod izgradnje komunalne infrastrukture uz ceste u nadležnosti ŽUC-a, te da se blagajna puni kroz razne namete putem gradova i općina, dok ravnateljica i njeni suradnici sjede i ne rade apsolutno ništa.“, sud je temeljem odredbe čl. 40. st. 1. ZoM, kojom je određeno da svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi, tužbeni zahtjevu cijelosti usvojio te presudiuo kao u izreci.
19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, temeljem koje je sud tuženu obvezao da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od ukupno 3.303,08 EUR, i to 200,00 EUR za sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa), 800,00 EUR za zastupanje na ročištima održanim 14. lipnja i 9 rujna 2024. te 30. listopada i 1. prosinca 2025. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), 800,00 EUR za sastav obrazloženih podnesaka od 23. veljače, 20. svibnja, 17. rujna i 16. prosinca 2024. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), 450,00 EUR na ime PDV-a od 25 % (Tbr. 46. Tarife), te u troškovniku zatraženi iznos od 26,54 EUR sa sudsku pristojbu na tužbu te iznos od 26,54 EUR za sudsku pristojbu na presudu (Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi).
19.1. Na dosuđeni iznos troškova tužena je dužan tužiteljici platiti zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude 13. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN-35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO).
20. Zahtjev punomoćnika tužiteljice za naknadom troškova delegacije sud je rješenjem u cijelosti usvojio.
20.1. Naime, rješenjem predsjednika Županijskog suda u Bjelovar, posl. br. 31 Su- 409/2023-2 od 2. siječnja 2024., Općinski sud u Virovitici određen je kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u navedenom predmetu koji je kod Općinskog suda u Bjelovaru zaprimljen pod posl. broj Pn-97/2023.
20.2. Odredbom čl. 11. st. 4. Zakona o sudovima (NN-28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24, dalje ZoS) određeno je da strankama i njihovim punomoćnicima u slučajevima delegacije nadležnosti pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnicima pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja, određenu Tarifom, ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata. Odredbom st. 5. istog članka ZS određeno je da će se naknada troškova iz st. 4. isplatiti na teret državnog proračuna, u dijelu u kojem su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.
20.3. Sud je punomoćniku tužiteljice priznao trošak delegacije u iznosu od ukupno 1.076,32 EUR, i to 800,00 EUR na ime naknade punomoćnika za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja radi dolaska na ročište održana 14. lipnja i 9 rujna 2024. te 30. listopada i 1. prosinca 2025. (4 sata x 50,00 EUR x 4, Tbr. 39. Tarife), 200,00 REUR na ime PDV-a od 25 % (Tbr. 46. Tarife) te 76,32 EUR za troškove puta radi dolaska na navedena četiri ročište, koliko prema proloženom Cjeniku usluga prijevoza putnika u cestovnom prometu "Čazmatrans - Nova" d.o.o., iznosi cijena autobusne karte na relaciji [adresa] – [adresa] (19,08 EUR x 4).
20.4. Na dosuđeni iznos troška delegacije Republika Hrvatska dužna je punomoćniku tužitelja platiti zakonsku zateznu kamatu, tekuću od dana donošenja rješenja 13. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.
U Slatini, 13. siječnja 2026.
S u d a c :
Josip Bočkai
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.
Dostaviti:
1. Hrvoje Mladinić, odvjetnik iz ZOU Zlatko Gregurić, Tatjani Figač - Gregurić, Hrvoje Mladinić iz Bjelovara - punomoćnik tužiteljice.
2. Filip Vukadinović, odvjetnik iz OD Župan, Babić & Antunović
d.o.o. iz Zagreba – punomoćnik tužene.
3. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. Republike Hrvatske, uz troškovnik za nakndom troškova delegacije.
