Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-86/2025-2

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri, u Rijeci, protiv protustranke TF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Sanji Padjen, odvjetnici u Rijeci, radi zabilježbe spora, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-14164/2024 od 24. siječnja 2025., dana 13. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja upisa, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela, broj Z-14164/2024 od 24. siječnja 2025., te se na temelju prijedloga od 13. svibnja 2024. i tužbe od 13. svibnja 2024., dopušta upis zabilježbe spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-768/2024, u pravnoj stvari tužitelja (predlagatelja) LF, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninama predlagatelja koje se sastoje od ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište 725 m2.

II. Nalaže se provedba ovog rješenja u zemljišnim knjigama te brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-3762/2025 od 27. veljače 2025. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem preinačeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-12462/2024 od 21. svibnja 2024., odbijen je prijedlog za upis i naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i upis zabilježbe odbijenog prijedloga.

2. Žali se predlagatelj pobijajući rješenje zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. točka 2) i 3) Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK), te predlaže rješenje preinačiti na način da se odbije prigovor protustranke i potvrdi rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-12462/2024 od 21. svibnja 2024., podredno pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu, protustranka Tiro Armin je osporio navode žalbe kao neutemeljene te predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijano rješenje i stanje spisa predmeta koje je prethodilo donošenju istog ispitano je primjenom članka 365. stavka 2. ZPP-a te je utvrđeno da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

6. Navodima žalbe nisu dovedena u sumnju odlučna činjenična utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, ali je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

7. Odredbom članka 86. stavak 1. ZZK-a, propisano je da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Prema odredbi članka 87. stavak 1. ZZK-a, zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis, kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva, a zabilježba spora dopustit će se ako se dokaže da se vodi postupak iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takva postupka (stavak 3. članka 87. ZZK).

8. Dakle, da bi se mogao dopustiti upis zabilježbe spora potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke, i to da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak, i da bi ishod toga postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

9. Prvostupanjski sud je pobijano rješenje kojim je preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta kojim je bila dopuštena zabilježba spora, donio zaključivši kako se ne radi o sporu čiji bi ishod mogao utjecati na knjižna prava. Prvostupanjski sud smatra kako se radi o tužbi radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju, što je spor iz područja obveznog prava, a da zabilježba toga ugovora u zemljišnim knjigama koja nema učinak zabrane primatelju uzdržavanja (predlagatelju upisa i vlasniku predmetne nekretnine) da otuđi ili optereti nekretninu koja je predmet toga ugovora, ne može dovesti do drugačije odluke suda.

10. U žalbi žalitelj ističe da se vodi parnica radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju i radi brisanja upisa toga ugovora iz zemljišnih knjiga, da Zakon o obveznim odnosima predviđa obvezu zabilježbe takvog ugovora u zemljišnim knjigama te da mu priznaje stvarnopravne učinke, a upućuje i na rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2790/2023 od 24. rujna 2024.

11. Iz stanja spisa proizlazi kako se pred nadležnim sudom vodi parnični postupak po tužbi tužitelja (ovdje predlagatelja) protiv tuženika (ovdje protustranke) od 13. svibnja 2024., predmet koje je raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i nalaganje brisanja njegova upisa iz zemljišnih knjiga te da se zabilježba spora traži na istoj nekretnini na koju se navedeni ugovor odnosi.

12. Prema citiranim odredbama ZZK, zabilježba spora dopuštena je ako se vodi sudski postupak čiji bi ishod mogao dovesti do promjene, ograničenja ili prestanka knjižnog prava. Pri tome zemljišnoknjižni sud ne ispituje osnovanost tužbenog zahtjeva, već isključivo procjenjuje može li eventualna sudska odluka imati učinak na zemljišnoknjižno stanje.

13. Prema stavu ovoga drugostupanjskog suda, zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o takvom sporu predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava.

14. Naime, u konkretnom slučaju pravo vlasništva nad imovinom koja je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju stječe se smrću primatelja uzdržavanja (članak 579. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO). Eventualnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u parničnom postupku došlo bi do gubitka pravne osnove postojećeg zemljišnoknjižnog upisa, a time i do obveze usklađenja zemljišnoknjižnog stanja s nastalom pravnom situacijom i brisanja upisa ugovora. Ishod spora može utjecati na knjižno pravo u budućnosti, osobito jer će nakon smrti vlasnika pravo vlasništva prijeći na davatelja uzdržavanja što opravdava zabilježbu spora radi vidljivosti i osiguranja prava budućeg vlasnika. Navedenim je ispunjen zakonski uvjet da se radi o sporu koji može utjecati na knjižna prava jer ishod takvog spora može dovesti do promjene, ograničenja ili brisanja knjižnih prava, što je upravo kriterij za dopuštenost zabilježbe spora.

15. Drugostupanjski sud prihvaća i navode žalbe o tome da odredbe članka 580. stavak 1. ZOO-a kojima je propisano da se ugovor o doživotnom uzdržavanju mora zabilježiti u zemljišnim knjigama, ukazuje na to da takva zabilježba proizvodi stvarnopravne učinke prema trećima. Time ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavlja pravni odnos od posebne važnosti za zemljišnoknjižno stanje, odnosno zakonodavac tome ugovoru priznaje neposrednu povezanost sa stvarnopravnim odnosima na nekretnini.

16. Međutim, valja naglasiti da dopuštenost zabilježbe spora ne proizlazi iz same činjenice da ZOO propisuje obveznu zabilježbu ugovora, već iz odredbi ZZK, prema kojima je odlučno može li ishod konkretnog sudskog postupka utjecati na knjižna prava, a u konkretnom slučaju može. Odredbe ZOO-a u tom smislu ne predstavljaju samostalan pravni temelj za zabilježbu spora, ali dodatno ukazuju kako se radi o pravnom odnosu čija sudbina ima posljedice na knjižna prava i da takvi ugovor ima izravne stvarnopravne učinke.

17. Kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se ne radi o sporu koji može utjecati na knjižna prava, valjalo je žalbu predlagatelja uvažiti i pobijano rješenje preinačiti, te dopustiti upis zabilježbe spora, sukladno odredbi članka 149. ZZK.

U Splitu 13. siječnja 2026.

SUTKINJA

dr. sc. Daniela Pivčević