Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-268/2025-2

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari provedbe Prijavnog lista Područnog ureda za katastar Zadar, povodom žalbe podnositelja CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Begonji, odvjetniku u Rijeci i Borisu Radmanu, odvjetniku u Zadru, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-7391/2020 od 22. svibnja 2020., dana 13. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba podnositelja CE kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-7391/2020 od 22. svibnja 2020.

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z- 12259/2020 od 5. listopada 2022. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor podnositelja CE, CE C i CE S i potvrđeno rješenje toga suda posl. broj Z- 4082/2020 od 18. veljače 2020. i naloženo brisanje zabilježenog prigovora nakon pravomoćnosti rješenja.

2. Žali se podnositelj SE zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK), te predlaže preinačiti rješenje sukladno žalbenim navodima, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama.

5. Pobijano rješenje i stanje spisa predmeta koje je prethodilo donošenju istog ispitano je primjenom članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a, te utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje sadrži razloge o činjenicama odlučnim za ovaj postupak, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, zbog čega nema bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a u vezi članka 99. stavak 2. ZZK.

7. Navodima žalbe nisu dovedena u sumnju odlučna činjenična utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, kao ni pravilnost primjene materijalnog prava.

8. Neosnovano žalitelj ukazuje da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 8. ZPP-a, jer je sud ovlašten na temelju odredbe članka 8. ZPP-a uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane. Tako sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra žalitelj da bi trebalo i ako izvodi drugačije činjenične zaključke nego to čini žalitelj. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ono je u konkretnom slučaju dano u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a.

9. Pobijanim rješenjem potvrđeno je rješenje toga suda poslovni broj Z- 4082/2020 od 18. veljače 2020. kojim je na temelju Prijavnog lista od 29. studenoga 2019., Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Odluke o nerazvrstanim cestama od 30. listopada 2019., dopušten upis promjene površine u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], smatrajući da je doneseno temeljem isprava koje u cijelosti po svom obliku i sadržaju udovoljavaju pretpostavkama za upis i sukladno odredbama članka 131. Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., 156/25, dalje: ZC).

10. Pravilno se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja pozvao na citirane odredbe ZC kojima je propisan upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige te je upis dopušten pravilnom primjenom odredbi članka 116. i 117. ZZK.

11. Naime, odredbama članka 131. ZC, propisano je: (1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. (2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. (3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. (4) Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. (5) Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. (6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. (7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

12. U konkretnom slučaju priložene isprave dokazuju da su predmetne čestice u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu ZC i da njihovo stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno članku 131. stavak 5. ZC pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Stoga, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, žalbeni navodi podnositelja s time u vezi, kao i navodi kojima osporava provedbu prijavnog lista iz razloga koji se odnose na upravni postupak, ne mogu biti pravna zapreka za dopustivost upisa.

13. Odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste.

14. Stoga su neutemeljeni žalbeni navodi žalitelja o tome da prvostupanjski sud neosnovano, protivno Ustavu, Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonu o cestama i Zakonu o zemljišnim knjigama oduzima i krši zajamčena vlasnička prava podnositelja žalbe na predmetnim nekretninama.

15. Za dodati je kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U- I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a zauzeo stajalište da su ceste dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja uživaju i ustavnu zaštitu, zbog čega na njima nije moguće vlasništvo privatnopravnih subjekata; da pravo vlasništva javnopravnih subjekata na nekretninama koje su u naravi ceste nastupa na temelju samog zakona, dok je gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nastupio znatno prije stupanja na snagu ZC-a; da odredbe ZC-a o upisu i evidentiranju cesta ne utječu na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već služe isključivo katastarskom i zemljišnoknjižnom usklađivanju stvarnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi se na „mirno uživanje“ vlasništva, što je nespojivo s izvlaštenjem, izgradnjom ili dugotrajnom općom uporabom nekretnine kao ceste; da stoga zakonodavno uređenje evidentiranja cesta ne otvara pitanje vlasništva niti naknade, jer su ta pitanja u pravilu već riješena, dok eventualni zahtjevi bivših vlasnika mogu biti predmet obveznopravne zaštite.

16. Slijedom iznijetoga, a kako razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja te ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti upis brisanja zabilježbe žalbe.

U Splitu 13. siječnja 2026.

SUTKINJA

dr. sc. Daniela Pivčević