Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2770/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sucu pojedincu mr. sc. Zrinki Tironi u pravnoj stvari tužiteljice EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Drnnasinu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Drnasin & Željko Drnasin u Vinkovacima, protiv tuženika pod 1) PU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku iz Županje, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj: Psp-7/2024-16 od 2. listopada 2025., dana 13 siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika pod 1) PU i pod 2) ČU te se ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj: Psp-7/2024-16 od 2. listopada 2025. pa se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio rješenje kojim je u izreci riješio:

„I. Utvrđuje se da su tuženici PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem i mirnom posjedu na nekretnini koju čini k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 595 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, pomoćna zgrada površine 12 m2, pomoćna zgrada 13 m2, stambena zgrada, [adresa], površine 143 m2, ukupne površine 793 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini se nalazi tužiteljičin dvosoban stan prizemno, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaone i hodnika, ukupne površine 50,99 m2, koji je upisan u knjigu položenih ugovora Općinskog suda u Vinkovcima, Zemljišnoknjižni odjel Županja, broj [broj poduloška]; na način da su tuženici u dvorištu stana tužiteljice postavili armirano-betonski stup promjera od oko 30 centimetara i visine od oko 3 metra; pa se naređuje tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje na način da uklone postavljeni stup, u roku od petnaest dana, te se tuženicima zabranjuje da ubuduće čine takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 651,54 EUR (slovima: šest stotina pedeset i jedan euro i pedeset i četiri centa), u roku od petnaest dana, a odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu daljnje potraživanog troška u iznosu od 780,40 EUR (sedam stotina i osamdeset eura i četrdeset centa).

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 665,00 EUR (šest stotina i šezdeset i pet eura).“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja tuženici su podnijeli žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP), sve u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a. Tuženici predlažu da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje na način da odbaci tužbu, podredno da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojim predlaže odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za prestankom smetanja posjeda stana postavljanjem stupa u dvorištu pored stana tužiteljice.

6. Tužbeni zahtjev zasniva se na tvrdnji tužiteljice da su tuženici počinili smetanje posjeda njezinog stana na način da su u dvorištu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavili željezni stup pored prozora prizemnog stana tužiteljice čime da je onemogućen pristup svjetla u stan, kao i da je zbog postavljanja predmetnog stupa došlo do pucanja bočnog zida tužiteljičinog stana.

7. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan uz zaključak da su tuženici postavljanjem armirano-betonskog stupa na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počinili smetanje posjeda stana tužiteljice i smetanje suposjeda dvorišta.

8. Tuženici u žalbi u bitnome navode kako je prvostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev i da rješenje ima nedostataka zbog kojih ne može ispitati jer da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, kao i da prvostupanjski sud uopće nije obrazložio na koji način je tuženica pod 2) ČU smetala posjed tužiteljice.

9. Doista je prvostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev, kako u pogledu samog tužbenog zahtjeva, tako i u pogledu činjeničnog stanja čime je počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a. Naime, u tužbenom zahtjevu traži se pravna zaštita na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se navodi u izvatku iz knjige položenih ugovora [broj poduloška] K. O. [katastarska općina] koji je priložen tužbi. S druge strane u izreci prvostupanjskog rješenja navodi se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako prvostupanjski sud nije pozvao tužiteljicu na isprava tužbe u tom dijelu. Nadalje, u tužbenom zahtjevu se navodi da je smetanje posjeda izvršeno postavljenjem željeznog stupa, a u izreci pobijanog rješenja se navodi armirano- betonski stup.

10. Odredbom članka 186. stavak 1. ZPP-a propisano je da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (članak 106.).

Stoga je sud vezan za činjenično stanje koje se navodi u tužbi. Odstupanjem od činjeničnog stanja na kojem tužitelj temelji tužbeni zahtjev sud prekoračuje tužbeni zahtjev (povreda odredbe članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a).

11. U predmetnom slučaju činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev kojim traži pravnu zaštitu za smetanje posjeda stana su postavljanje željeznog stupa ispred prozora tužiteljičinog stana čime da je onemogućen dolazak prirodnog svjetla u dnevni boravak tužiteljičinog stana, kao i da je zbog postavljana predmetnog stupa došlo do pucanja bočnog zida čime da je ugrožena stabilnost stana tužiteljice. Navedene činjenice tužiteljica je navela, kako u tužbi, tako i u ostalim podnescima, ali i na ročištima za glavnu raspravu. Tužiteljica nije tražila pravnu zaštitu suposjeda dvorišta. Tuženici su ti koji su svoju obranu bazirali na tvrdnji da je sporni stup postavljen u dvorištu koje je suvlasništvo svih stanara zgrade.

12. U izreci prvostupanjskog rješenja navodi se da se pravna zaštita pruža radi zaštite posjeda, dok se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da se pravna zaštita pruža radi zaštite posjeda stana i radi zaštite suposjeda dvorišta tj. vrta u dvorištu predmetne nekretnine. Takva izreka proturječi razlozima rješenja, zbog čega pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

13. Pravilno tuženici prigovaraju da prvostupanjski sud nije obrazložio na koji način je tuženica pod 2) ČU smetala posjed tužiteljice. S tim u vezi za navesti je kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja utvrđuje da je tuženik pod 1) PU postavio sporni stup, a u izreci pobijanog rješenja utvrđuje da su oboje tuženika postavili sporni stup i time počinili smetanje posjeda.

14. Slijedom navedenog proizlazi kako prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebno stoga što nema razloga o odlučnim činjenicama i što izreka proturječi razlozima rješenja, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

15. Za istaknuti je i to kako je prvostupanjski sud pravilno pozvao tužiteljicu na uređenje tužbenog zahtjeva na način da u petitu tužbenog zahtjeva navede u čemu se sastoji čin smetanja posjeda i na koji način traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Naime, u odluci posl. br. Rev 672/2009-2 od 1. lipnja 2021. Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje da pored elementa koji u svakom slučaju moraju biti ispunjeni da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu, već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz članka 22. stavak 2. ZVDSP-a (posljednji miran posjed i nastalo smetanje), da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a.

16. Slijedom navedenog pobijano je rješenje trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.

17. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočene bitne povrede odredbi parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo.

18. Konačno prvostupanjski sud će nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 13. siječnja 2026.

Sutkinja:

Mr. sc. Zrinka Tironi