REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 80/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari tužiteljice ĆČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv I. tuženice HČ, [adresa], nepoznata boravišta, II. tuženice GČ, [adresa], nepoznata boravišta, III. tuženice SČ Ć, [adresa], nepoznata boravišta, IV. tuženice TČ H, [adresa], nepoznata boravišta i V. tuženice HČ ZČ, [adresa], nepoznata boravišta, sve zastupane po privremenom zastupniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 12. prosinca 2025. u prisutnosti tužiteljice, 13. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženica na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zgr. zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa je na temelju ove presude ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist na suvlasničkim dijelovima tuženica na navedenoj nekretnini što su tuženice dužne trpjeti.

II. Privremenom zastupniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, OIB [osobni identifikacijski broj], odobrava se nagrada za zastupanje tuženica u iznosu 350,00 eura (tristo pedeset eura) te se nalaže tužiteljici da privremenom zastupniku isplati navedeni iznos u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženica radi utvrđenja da je stekla pravo vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica]. zgr. k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa da je ovlaštena ishoditi upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi što su tuženice dužne trpjeti.

1.1. U tužbi je navela da tuženice dolaze upisane kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u ukupno 180/360 dijela, a ona u preostalih 180/360 dijela. Navedena nekretnina je u stvarnosti njezino vlasništvo u cijelosti. Stekla ju je nasljeđivanjem po smrti oca AČ prema sporazumu postignutom s bratom JČ i sestrom NČ. Ranije je ona bila u vlasništvu i posjedu njezinog djeda UČ te potom oca AČ. Kao posjednici te nekretnine dolaze upisani njezin pok. otac AČ te njegov brat KČ, no u obitelji nije sporno da se radi o nekretnini u njenom vlasništvu, a ranije u vlasništvu AČ. Navedeno je vidljivo iz ugovora o razvrgnuću suvlasništva od 18. srpnja 2022. kojim su joj nasljednice pok. KČ ustupile suvlasničke udjele prijeporne nekretnine. Njoj, ni njezinim prednicima, nitko nije prigovorio na posjedovanju predmetne nekretnine, niti je bilo tko svojatao neko pravo nad tom nekretninom. Stoga nisu imali razloga sumnjati da im ne pripada pravo vlasništva te nekretnine. Nekretnina se nalazi u mjestu [adresa] te predstavlja dio okućnice obiteljske kuće u kojoj stanuje sa svojom obitelji. U naravi se radi o travnatoj površini. Kako je u poštenom posjedu utužene nekretnine zajedno sa svojim pravnim prednicima najmanje sto godina, to su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona – dosjelošću.

2. Provjerom u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrđeno je da su tuženice osobe nepoznata boravišta, pa im je rješenjem ovog suda posl. br. P 80/2025-6 od 6. svibnja 2025. u skladu s čl. 84. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi Gorana Okmace, odvjetnika u Pazinu, radi zaštite njihovih prava i interesa u ovome postupku.

3. Tuženice su se po privremenom zastupniku u odgovoru na tužbu od 6. lipnja 2025. usprotivile tužbi i tužbenom zahtjevu.

4. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-5), izvod iz posjedovnog lista (str. 6), ugovor o razvrgnuću suvlasništva na nekretninama (str. 7- 11), povijest promjena na k. č. (str. 12-13), izvod iz katastarskog plana (str. 14-15), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KČ (str. 16-19), rješenje o naljeđivanju iza pok. AČ (str. 20-25), izvadak iz zemljišne knjige (str. 26- 27), izjave (str. 28-29), nalaz i mišljenje vještaka (str. 61-32), izvod iz katastarskog plana (str. 67), izvod iz BZP (str. 68), te ortofoto (str. 69). Pored toga provedeni su uviđaj na licu mjesta, uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Gordana Valea, te su saslušani svjedoci DČ i EČ te tužiteljica (str. 61-64).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U zemljišnoj knjizi kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] dolaze upisane I. tuženica ŠČ u 18/360 dijela, II. tuženica GČ u 72/360 dijela, III. tuženica VČ u 36/360 dijela, IV. tuženica FČ u 36/360 dijela, V. tuženica ŠČ u 18/360 dijela, kao i tužiteljica u 180/360 dijela.

7. U posjedovnom listu broj 337 kao posjednici k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] dolaze upisani AČ u 5/12 dijela i KČ u 7/12 dijela.

8. Iz povijesti promjena na kastastarskoj čestice utvrđeno je da se od osnutka katastarskog operata 1952. za katastarsku općinu [katastarska općina] katastarska čestica [katastarska čestica] zgr. nalazila upisana u posjedovnom listu 373 (kasnije u posjedovnom listu 337) na ime posjednika UČ pok. DČ, [adresa]. Na temelju provedenog ostavinskog postupka brisan je posjednik UČ i upisani su AČ, u 4/6 dijela, IČ, u 1/6 dijela, te KČ, u 1/6 dijela. Na temelju kupoprodaje (predmet br. 232/97) upisani su kao posjednici AČ u 5/12 dijela te KČ u 7/12 dijela.

9. Prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Blečić, kao povjerenika ovog suda posl. br. O 988/2020-14 od 15. prosinca 2020. utvrđeno je da su pok. AČ naslijedila djeca JČ, NČ i tužiteljica, dok je supruga ostavitelja preminula prije njega. Da je tužiteljici prema sporazumu nasljednika pripala utužena čestica vidljivo je iz navedenog rješenja o nasljeđivanju prema kojem je naslijedila suvlasnički udio te čestice, kao i iz izjava JČ i NČ od 27. siječnja 2025. (str. 28-29).

10. U skladu s rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša, kao povjerenika ovog suda posl. br. O 410/2014 od 23. veljače 2015. utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. MČ proglašene CČ, ŽČ i BČ, koje su nasljedile i suvlasnički udio k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

11. Tužiteljica je s nasljednicama KČ sklopila ugovor o razvrgnuću suvlasništva na nekretninama sklopljenog između tužiteljice te CČ, ŽČ i BČ, **.**.2022., potvrđenog kod javnog bilježnika Nataše Jeromele Mauša pod posl. br. OU 94/2022 od 18. srpnja 2022. kojim su ugovorne stranke razvrgle suvlasništvo nekretnina, između ostalog, k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] na način da su tužiteljici u cijelosti pripali suvlasnički dijelovi CČ, ŽČ i LČ.

12. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja vještaka Gordana Valea, koje je u cijelosti ocijenjeno objektivnim i jasnim, te kopije katastarskog plana, ortofoto snimke i posjedovnog lista utvrđeno je da se k. č. [katastarska čestica] zgr k. o [katastarska općina] nalazi se u [adresa] u [adresa], ista je pravokutnog oblika položena u smjeru sjever-jug. Dolazi upisana u Bazi zemljišnih podataka zk. ul. [broj ZK uloška] pod nazivom Divlji orih, načina uporabe neplodno, površine 220 m2. U naravi je neplodno, gromača. Na sjeverozapadu k. č. nalazi se drvo klena, dok ostale granice nisu fizički vidljive. Predmetna k. č. sa svoje istočne strane graniči s k. č. [katastarska čestica] zgr. u vlasništvu tužiteljice s kojom čini jednu cjelinu.

13. Na okolnosti posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci DČ i EČ te tužiteljica.

13. 1. Svjedokinja DČ je iskazala da u [adresa] stanuje od udaje 1968. Vidjela je samo tužiteljicu i njezine prednike kako koriste predmetnu nekretninu. Ranije su to koristili roditelji tužiteljice AČ i RČ, kao i njezini djed i baka po ocu koji su se zvali UČ i ĐČ. Oni su stanovali u kući koja se nalazi neposredno u blizini predmetne čestice i koja zajedno s dvorištem ispred te kuće i predmetnom česticom čini jednu cjelinu. Otac tužiteljice AČ je nastavio koristiti predmetnu nekretninu po smrti roditelja, a po smrti AČ to je nastavila koristiti njegova kćerka, ovdje tužiteljica. AČ je imao brata KČ koji je odselio kad se oženio u mjesto Krebeli. Imali su još drugih braće i sestara, ali nitko od njih nije ostao u [adresa]. Predmetna nekretnina uvijek izgleda isto, to je jedna „gromača“ Ne pamti da je bilo nešto sagrađeno na toj čestici. Nije čula da bi bilo svađa oko te parcele.

13. 2. U bitnome podudarno je iskazao i svjedok EČ. Vidio je samo tužiteljicu i njezine starije kako koriste predmetnu nekretninu. Pamti da su to koristili njezini roditelji AČ i RČ, kao i djed UČ i baka ĐČ. Na toj parceli se nekada nalazio poljski wc koji je koristila obitelj ĐČ te su tamo imali i kopu slame. Predmetna nekretnina koristila se kao jedna cjelina zajedno s kućom i dvorištem. Nikog trećeg nije vidio na toj nekretnini niti je čuo da bi bilo svađa oko nje. Djed tužiteljice preminuo je negdje 1974., a baka negdje iza njega, ali pred sigurno više od 30 godina. Po njihovoj smrti naslijedio ih je sin, otac ovdje tužiteljice AČ. AČ je preminuo prije pet – šest godina, a naslijedila ga je tužiteljica. Za tuženike nije čuo.

13. 3. Podudarno kao i svjedoci, iskazala je tužiteljica. Od kad zna za sebe predmetnu nekretninu koristi njezina obitelj, sada ona. Ranije su to koristili njezin pok. djed UČ i baka ĐČ koji su živjeli tu u [adresa] u kući na kbr. 75. Oni su koristili predmetnu česticu kao jednu cjelinu s ostatkom dvorišta. Na toj čestici se nekada nalazio poljski wc i kopa sijena te murva. Uvijek je to bila jedna gromača na koju se odlagalo nepotrebne stvari. Nekada je tamo rastao divlji orih zato se i sada zove tako parcela. Po smrti djeda naslijedio ga je njegov sin, otac AČ koji je to nastavio koristiti sa svojom suprugom, majkom RČ. Zajedno s roditeljima stanovala je u [adresa] dok su još bili živi baka i djed. Kad je imala 12 godina odselili su preko ceste u mjesto [adresa]. Djed joj je preminuo 1974., a baka krajem 1980.-ih godina. Po smrti bake i djeda otac je to nastavio održavati, tu je držao alat, traktor. Po smrti oca 2020. ona je to naslijedila. U ostavinskom postupku iza oca postigla je sporazuma o podjeli ostavinske imovine s bratom JČ i sestrom NČ na način da je njoj pripala starina u [adresa] zajedno sa svom okućnicom što uključuje i predmetnu k. č., dok su oni dobili druge nekretnine na području [adresa]. U međuvremenu je to obnovila te sada tu stanuje. Nikad nije bilo sporova oko te parcele. Nikad nitko nije prigovorio njoj ni njezinim roditeljima za korištenje te parcele. U obitelji se uvijek pričalo da je to njihovo. Prije nekih šest – sedam godina saznala je da predmetna nekretnina ne dolazi upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo njezinog oca koji je tada još bio živ. Otac je tada razmišljao kako bi podijelio zemlju između svoje djece, pa su onda prilikom gledanja zemljišnog knjižnog stanja vidjeli da na ovoj čestici dolaze upisane nepoznate osobe. Za njih nisu nikad čuli, raspitivali su se u selu da li je netko čuo za njih, međutim nikome one nisu bile poznate. Nitko ih nikad nije dolazio nešto pitati vezano za tu parcelu. Zajedno s ocem AČ je formalno na nekretninama dolazio upisan i njegov brat KČ. On je bio preminuo prije njezinog oca, pa je radi rješavanja papira sklopila sporazum s njegovim nasljednicima. Predmet tog sporazuma bila je i sporna čestica. Svi u obitelji su si u dobrim odnosima.

13. 4. Iskaze svjedoka DČ i OČ sud je prihvatio kao vjerodostojne s obzirom na to da su oni na sporne okolnosti kazivali u bitnome međusobno podudarno, uvjerljivo, i nepristrano. Oni imaju neposredna saznanja o načinu korištenja nekretnine od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika. Naime DČ stanuje u [adresa] od udaje 1968., dok je ČČ rođen u [adresa]. gdje je stanovao dok se nije oženio 1987., ali je i nakon toga nastavio dolaziti kod roditelja u [adresa]. U [adresa] je stanovao u kuću udaljenoj niti pedeset metara od kuće sada tužiteljice. Suglasno kao i svjedoci te sadržaju isprava u spisu iskazivala je i tužiteljica stoga je i njen iskaz cijenjen kao istinit.

14. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima djedom UČ te ocem AČ najkasnije od kraja 1960.-ih (otkada pamte svjedoci) u neprekidnom, samostalnom, poštenom i istinitom posjedu utužene nekretnine. Navedena čestica čini jednu cjelinu zajedno s dvorištem obiteljske kuće tužiteljice. Po smrti UČ (1974.) i njegove supruge ĐČ (krajem 1980. -ih), njihov sin AČ je sa suprugom RČ (roditelji tužiteljice) nastavio samostalan, istinit i pošten posjed prijepora. Tužiteljica je u dogovoru s braćom i sestrama po smrti oca 2020. nastavila samostalan, istinit i pošten posjed utužene nekretnine. Da su tužiteljica i njezin pravni prednici pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su se ponašali kao vlasnici predmetne nekretnine. Nitko se nikada nije protivio da koriste prijepornu nekretninu niti im je itko osporio njihovo vlasništvo, pa tako ni tuženice. Stoga oni nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed prijepora. Otac tužiteljice je negdje pije šest, sedam godina saznao da ne dolazi upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnoj knjizi.

15. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Kako su se tužiteljica i njezini pravni prednici više od 50 godina nalazili u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina, kao mjerodavna se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.) primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjed istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

15. 1. U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

16. Pravni prednici tužiteljice bili su u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine najkasnije od kraja 1960.-ih pa do svoje smrti i to djed tužiteljice UČ do smrti 1974., pa otac tužiteljice AČ do smrti 2020. Po smrti oca posjed predmetne nekretnine nastavila je tužiteljica, koja je naslijedila prijepor zajedno sa susjednim nekretninama, što čini jednu cjelinu, u skladu s dogovorom postignutom sa sestrama i braćom u ostavinskom postupku iza pokojnog oca. Prema tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunile su krajem 1980.-ih u korist oca tužiteljice kada je protekao 20-godišnji rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Poslije njegove smrti vlasništvo prijepora je nasljeđivanjem stekla tužiteljica.

17. Slijedom navedenog utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženica na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zgr. zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa je na temelju ove presude ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist na suvlasničkim dijelovima tuženica na navedenoj nekretnini što su tuženice dužne trpjeti.

18. Privremeni zastupnik tuženica odvjetnik Goran Okamca je pravodobno u odgovoru na tužbu zatražio naknadu troškova zastupanja kod sastava odgovora na tužbu uvećano za zastupanje više tuženica s PDV-om u iznosu 350,00 eura.

18. 1. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT). Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev 169/2021 od 11. siječnja 2023.

18. 2. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje kod sastava odgovora na tužbu od 6. lipnja 2025. u iznosu 200,00 eura (tar. br. 8. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT-e) uvećano za zastupanje više osoba - ukupno pet tuženica 80,00 eura (tbr. 40. t. 1. OT-e) te za PDV 25 % 70,00 eura (Tbr. 46. OT-e), ukupno 350,00 eura.

18. 3. Slijedom navedenog na temelju čl. 85. st. 3. ZPP-a privremenom zastupniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, odmjerena je naknada na ime troškova zastupanja tuženica u iznosu 350,00 eura te je naloženo tužiteljici da mu naknadi priznate troškove postupka (t. II. izreke).

U Pazinu 13. siječnja 2026.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužiteljica p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. tuženice p. p. z.