REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P-653/2020-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EURO STRUCTOR d.o.o., OIB: 72543389181, Avenija Dubrovnik 16, zastupan po punomoćnici Jasni Belčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika GRADA ZAGREBA, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi brisovne tužbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja odvjetnice Jasne Belčić i punomoćnice tuženika DO, zaposlenice tuženika, 13. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je ništetan tj. pravno nevaljan upis koji je kod Zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb Općinskog suda u Novom Zagrebu izvršen pod posl. brojem Z-7455/2020 kojim se poništava zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], oznake neplodno parkiralište površine 1.311 m2 uslijed njezina spajanja sa zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] te kojim se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] briše oznaka Glavnog uloška te zabilježba da je sporedni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čime se uknjižena hipoteka proglašava samostalnom.

II. Briše se upis koji je kod Zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb Općinskog suda u Novom Zagrebu izvršen pod posl. brojem Z-7455/2020 kojim se poništava zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], oznake neplodno parkiralište površine 1.311 m2 uslijed njezina spajanja sa zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] te uložak proglašava utrnulim i kojim se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] briše oznaka Glavnog uloška te zabilježba da je sporedni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čime se uknjižena hipoteka proglašava samostalnom te se uspostavlja zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe citiranog Rješenja posl. broj Z- 7455/2020 i to tako da se upiše pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini za korist Tužitelja - EUROSTRUCTOR d.o.o., Zagreb, Avenija Dubrovnik 16, OIB: 72543389181.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 24. kolovoza 2020. navodi da je dana 8. lipnja 2020. zaprimio rješenje ovog suda pod poslovnim brojem Z-7455/2020 doneseno 21. svibnja 2020. kojim je sud udovoljio prijedlogu Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove radi prethodne provedbe prijavnog lista nerazvrstane ceste te da se rješenjem se poništava zemljišnoknjižna čestica 847/3 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], oznake neplodno parkiralište površine 1.311 m2 , a koja je do donošenja rješenja bila knjižno vlasništvo Podnositelja prigovora zacijelo. Navodi da je točkom II. predmetnog rješenja sud dopustio upis poništavanja čestice uslijed njezina spajanja sa zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] te je točkom IV. b) dopustio upis uknjižbe prava vlasništva na zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] za korist tuženika kao javno dobro u općoj uporabi ta da je posljedično, točkom V. predmetnog rješenja sud dopustio brisanje oznake glavnog uloška zajedničke hipoteke založnog vjerovnika Zagrebačka banka d.d., Zagreb pod poslovnim brojem Z-30091/2017 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uz proglašenje takve hipoteke samostalnom. Sve navedeno sud temelji na članku 131. važećeg Zakona o cestama obrazlažući da predmetna čestica predstavlja nerazvrstanu cestu koja je javno dobro u općoj uporabi i time vlasništvo Grada Zagreba. Tužitelj dalje navodi da mu je nezakonitim rješenjem povrijeđeno knjižno pravo iz razloga što predmetna čestica u naravi ne predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu Zakona o cestama nego je privatno vlasništvo Tužitelja, pozivajući se na čl. 98. i 131. Zakona o cestama. U tom smislu navodi da predmetna čestica ne ispunjava definiciju nerazvrstane ceste i pretpostavke da se smatra takvom već predstavlja privatno vlasništvo, i to pločnik, požarni put, dostavnu zonu i prilaz u poslovnu građevinu Avenue Mall i Avenue Centar – nekretninu upisano pri sudu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisanog vlasništva tužitelja, a koje privatno vlasništvo koristi, održava i upravlja upravo tužitelj radi neometanog rada poslovnih građevina Avenue Malla-a i Avenue Centra. Navodi da čestica ne predstavlja cestu koja se koristi za promet vozilima iz razloga što čestica u stvarnosti služi kao pješački put i ulaz u Avenue Mall i Avenue Centar te da pojedini dijelovi čestice također predstavljaju dostavne zone u korist zakupnika Avenue Malla-a i Avenue Centra u kojim zonama se iskrcava i ukrcava roba zakupnika te da se čestica ne koristi za promet vozilima već predstavlja pločnik radi pristupa susjednoj čestici te dostavnu zonu istoj i prilaz u garažne prostore na susjednoj čestici i njezin požarni put pa dalje navodi da pristup i korištenje kolnika na čestici nije slobodno i neograničeno već se ono koristi i dostupno je samo i isključivo zakupnicima i posjetiteljima Avenue Mall-a i Avenue Centra te da je kretanje osoba i vozila na čestici u ograničene svrhe i podložno volji tužitelja kao vlasnika čestice i susjedne čestice. Shodno tome zaključuje da je pravno nedopuštena i neutemeljena prethodna provedba prijavnog lista, uknjižba prava vlasništva tuženika i proglašenje hipoteke založnog vjerovnika samostalnom. Nadalje, pozivajući se na čl. 102. st. 1. Zakona u cestama, navodi još nije ishođena pravomoćna uporabna dozvola u odnosu na nerazvrstane ceste Sortine ulice i Resselove ulice kojima je obuhvaćena čestica pa da se nije moglo uknjižiti bez takve dozvole. Također navodi i da je vlasništvo čestice tužitelj stekao temeljem ugovora o kupoprodaji između tužitelja i tuženika od 26. studenog 2003. te da se u tom smislu rješenjem bespravno oduzima pravo vlasništva tužitelju bez isplate zakonite naknade bilo otkupom na temelju pravnog posla bilo izvlaštenjem. Slijedom navedenog predlaže donijeti presudu kao i izreci.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti spori osnovanost tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. U bitnome navodi da je predmetna zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] prije poništenja i spajanja u zk.č.br. 846/1 k. o. [katastarska općina] i zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina], odgovarala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica prema Uvjerenju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u naravi predstavlja Resselovu ulicu i Sortinu ulicu, a koje ulice su kategorizirane kao nerazvrstane ceste te da sukladno čl. 107 st. 3 Zakona o cestama jedinice lokalne samouprave vode jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama, zbog čega uvjerenje nadležnog gradskog ureda predstavlja valjani dokaz daje određena ulica kategorizirana kao nerazvrstana cesta. Pozivajući se na čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku navodi da je nesporno da je baza podataka o nerazvrstanim cestama službena evidencija ustanovljena na temelju propisa te da su Uvjerenja i očitovanja izdana od strane Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet javne isprave, odnosno potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija kao i da he razvidno iz tuženik očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet iz kojih da su predmetne ulice na dan stupanja na snagu Zakona o cestama bile izgrađene te su se koristile za promet vozilima, kao i bile pristupačne većem broju korisnika. Tako navodi da se upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011. u zemljišnoj knjizi provodi temeljem prijavnog lista kojeg katastar po službenoj dužnosti dostavlja zemljišnoknjižnom sudu, a takve ceste (izgrađene prije stupanja na nagu tog zakona) upisuju se u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, i to bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. U odnosu na navode tužitelja da predmetna čestica ne ispunjava definiciju nerazvrstane ceste jer da ista predstavlja pločnik, prilaz u garažu, požarni put, tuženik ističe da nerazvrstane ceste između ostalog predstavljaju i pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, dok je čl. 100 ZC/II propisano da su dijelovi nerazvrstane ceste: cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično). Dakle, iz same zakonskih odredaba proizlazi da pločnik/nogostup prilaz u poslovnu građevinu, ulaz u Avenue Mall zajedno sa Resselovom i Sortinom ulicom čine jednu funkcionalnu cjelinu koja je dostupna većem broju korisnika, a ne samo zakupnicima i posjetiteljima kako to navodi tužitelj. U tom smislu dalje navodi da je netočan navod tužitelja da je kretanje na predmetnoj čestici ograničeno i podložno volji tužitelja. U odnosu na navod tužitelja da cesta stječe svojstvo javnog dobra pravomoćnošću uporabne dozvole i tuženik ističe da se to odnosi na ceste koje su sagrađene nakon 28. srpnja 2011., dok je iz dostavljenih očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet razvidno da su predmetne ceste na dan stupanja na snagu ZC/11 bile izgrađene. Slijedom navedenog zaključuje da je predmetno rješenje zakonito nje pravilno te doneseno na temelju važećih zakonskih propisa slijedom čega predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz nadoknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana i kartografski prikaz čestica (list 5 i 6 te 7 i 8 spisa), preslik Ugovora o kupoprodaji sa ovjerenim potpisima stranaka (list 9-17 spisa), podnesak stranke Eurostructor d.o.o. od 30. siječnja 2008. u predmetu Klasa: 944-01/2006-001/00796 pri Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba (list 18-19 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-001/228 urbroj: 251-13-91-3/106-20-360 od 7. siječnja 2020. (list 33-34 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-350 od 7. siječnja 2020. (list 35-36 spisa), očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-351 od 7. siječnja 2020. (list 37-38 spisa), očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-3361 od 7. siječnja 2020. (list 39-40 spisa), rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž zk-634/2020-2 od 2. listopada 2020. (list 45-48 spisa), preslik geodetskog elaborata od 12. ožujka 2020. (list 49-65 spisa), sudsku praksu (list 66-67 spisa) te objašnjenje Državne geodetske uprave, Središnji ured od 24. listopada 2012. (list 68-76 spisa). Također izvršen je uvid u ovosudni spis posl. br. Z-7455/20, Z-12657/20, Z-15881/20.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet parnice je zaštita tužiteljevog knjižnog prava na katastarskoj čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od upisa koji je u zemljišnim knjigama proveden pod posl. br. Z-7455/2020 za korist tuženika, na način da je predmetna čestica poništena te je dopušten upis poništavanja predmetne čestice uslijed njezina spajanja sa zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] i upis uknjižbe prava vlasništva na zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina] za korist tuženika kao javno dobro u općoj uporabi. Jednako tako, traži se zaštita tužiteljevog knjižnog prava na predmetnoj čestice, od upisa brisanja oznake glavnog uloška zajedničke hipoteke založnog vjerovnika Zagrebačka banka d.d. Zagreb upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zabilježba da je sporedni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz proglašenje takve hipoteke samostalnom.

6. Prije svega valja reći da tužitelj zahtijeva utvrđenje nevaljanosti upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, i to u odnosu na tuženika kao neposrednog stjecatelja, pa se u tom smislu radi o brisovnoj tužbi u smislu čl. 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019; dalje: ZZK).

7. Po čl. 150. st. 1. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Tužitelj u bitnom tvrdi da predmetna kčbr. [katastarska čestica] koja je bila u vlasništvu tužitelja u naravi ne predstavlja nerazvrstanu cestu te da u stvarnosti ista služi kao pješački put i ulaz u Avenue Mall i Avenue Centar, odnosno prilaz kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužitelja, kao dostavna zona na kojoj se iskrcava i ukrcava roba zakupnika te kao požarni put i prilaz u garažu poslovnih građevina izgrađenih na kčbr. [katastarska čestica]. Također tvrdi da se kčbr. [katastarska čestica] nije mogla upisati u zemljišne knjige kao nerazvrstana cesta budući da još nije ishođena uporabna dozvola. Osim toga, tvrdi da je predmetna čestica bila stečena upravo kupnjom od tuženika te da tužitelju za oduzimanje prava vlasništva na predmetnoj čestici nije isplaćena nikakva naknada bilo otkupom na temelju pravnog posla bilo izvlaštenjem.

9. Uvidom u zemljišnoknjižni spis ovog suda posl. br. Z-7455/2020, utvrđeno je da je rješenjem posl.br. Z-7455/20 dopuštena provedba prijavnog lista RN br. 5/20, kojim je između ostalog poništena i zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] koja je bila upisana kao vlasništvo tužitelja te je ista ušla u sastav novoformiranih zk.č.br. 846/1 nerazvrstana cesta Resselova ulica pov. 2240 m2 i zk.č.br. 875/2, nerazvrstana cesta Sortina ulica, pov. 2755 m2, a koje čestice su uknjižene kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba.

10. Uvidom u potvrđeni geodetski elaborat RN br. 5/20 utvrđeno je da je njime snimljeno stvarno izvedeno (izgrađeno) stanje, a sve za upis nerazvrstanih cesta Resselova ulica i Sortina ulica u k. o. [katastarska općina] (Rn-5/2020 k. o. [katastarska općina]) pri ovom sudu. Naime, uvidom je utvrđeno da se izvedena stanja nerazvrstanih cesta Resselova ulica i Sortina ulica preklapaju s predmetnom zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se prijavnim listom predlaže umanjenje cijele zkčbr. [katastarska čestica] (u površini od 1311 m2) k. o. [katastarska općina] te spajanjem novoformirane zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica]. Geodetskom elaboratu prileže dva uvjerenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba, i to uvjerenje klasa: 340-01/18-001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-360 od 7. siječnja 2020. o tome da je Resselova ulica, izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kategorizirana kao nerazvrstana cesta te uvjerenje klasa: 340-01/18-001/229 urbroj:

251-13-91-3/106-20-350 od 7. siječnja 2020. o tome da je Sortina ulica, izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] i dr. k. o. [katastarska općina] kategorizirane kao nerazvrstana cesta. Spisu prileže i dva očitovanja istog tijela od 7. siječnja 2020., i to očitovanje klasa: 340- 01/18-001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-361 o tome da je Resselova ulica, izgrađena na novoformiranoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kategorizirana kao nerazvrstana cesta te da geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Resselova ulica izgrađena na novoformiranoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara izvedenom stanju ceste, koja je bila izgrađena, koristila se promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), odnosno očitovanje klasa: 340-01/18- 001/229 urbroj: 251-13-91-3/106-20-351 o tome da je Sortina ulica, izgrađena na novoformiranoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kategorizirana kao nerazvrstana cesta te da geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Sortina ulica izgrađena na novoformiranoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara izvedenom stanju ceste, koja je bila izgrađena, koristila se promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19).

11. Prema tome, geodetski elaborat čijom provedbom tužitelj tvrdi da mu je povrijeđeno knjižno pravo, predstavlja geodetski elaborat za upis nerazvrstane ceste.

12. Po čl. 131. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21; dalje: ZC) ceste koje se na dan stupanja na snagu tog zakona (28.07.2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.). Nerazvrstane ceste izgrađene do 28.07.2011. koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave (st. 4.). Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 5.). Nerazvrstane ceste upisuju se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.). Nadalje, po čl. 133. st. 1. ZC nerazvrstane ceste iz čl. 131. ZC evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

13. Prijavni list sastavljen od strane Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove te koji je sastavni dio potvrđenog geodetskog elaborata, a kojim je između ostalog poništena i zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] koja je bila upisana kao vlasništvo tužitelja te je ista ušla u sastav novoformiranih zk.č.br. 846/1 nerazvrstana cesta Resselova ulica pov. 2240 m2 i zk.č.br. 875/2, nerazvrstana cesta Sortina ulica, pov. 2755 m2, a koje čestice su uknjižene kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, predstavlja javnu ispravu, a odredbom čl. 230. st. 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. U st. 3. istog članka stoji da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, međutim tužitelj u skladu sa čl. 219. st. 1. ZPP-a isto nije dokazao, odnosno tijekom postupka nije predložio prikladan dokaz kojim bi dokazao da sporna katastarska čestica nije dio nerazvrstane ceste, odnosno kojim bi se utvrdilo da su činjenice u prijavnom listu neistinito utvrđene (npr. uviđaj, odnosno geodetsko vještačenje). Stoga je ovaj sud utvrdio da su predmetne nerazvrstane ceste prije stupanja na snagu Zakona o cestama (28. srpnja 2011.) bile izvedene (izgrađene), pristupačne većem broju korisnika i nesmetano su se koristile za promet vozila na bilo kojoj osnovi, odnosno da su Resselova ulica i Sortina ulica prije stupanja na snagu Zakona o cestama bile izvedene na predmetnoj zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar koridora izvedenih javnoprometnih površina.

14. U odnosu na navode tužitelja da predmetna čestica ne ispunjava definiciju nerazvrstane ceste jer da ista predstavlja pločnik, požarni put, dostavnu zonu i prilaz u poslovnu građevinu, valja odgovoriti da sukladno čl. 98 ZC-a nerazvrstane ceste između ostalog predstavljaju i pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, dok je čl. 100 ZC-a propisano da su dijelovi nerazvrstane ceste i cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično). Slijedom navedenog, na temelju citiranih zakonskih odredaba te uzimajući u obzir predmetni potvrđeni geodetski elaborat s izvodom iz katastarskog plana, tvrdnje tužitelja o načinu korištenja, sve i kada bi bile istinite, same po sebi ne znače da se kod sporne čestice ne radi o nerazvrstanoj cesti, odnosno njezinom dijelu.

15. Stoga je poništavanje predmetne zk.č.br. 847/3 k. o. [katastarska općina] uslijed njezinog spajanja sa zk.č.br. 875/2 k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba (tuženika), materijalno-pravno utemeljeno i u skladu sa odredbama ZC. Drugim riječima, ne radi se o nevaljanom upisu kojim bi bilo povrijeđeno knjižno pravo tužitelja, već se radi o upisu stvarnog izvanknjižnog stanja (javnog dobra u vlasništvu jedinice lokalne samouprave) u skladu sa odredbama ZC kao lex specialis, pri čemu valja istaknuti da se u skladu sa čl. 131. st 6. i čl. 133. st. 1. ZC sporni upis javnog dobra u zemljišnoj knjizi provodi bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, pa tako i bez obzira na upis tužitelja na spornoj čestici.

16. U odnosu na navod tužitelja da cesta stječe svojstvo javnog dobra pravomoćnošću uporabne dozvole i pozivanje na čl. 102. st. 1. ZC tuženik ističe da se navedena odredba odnosi na ceste koje su sagrađene nakon 28. srpnja 2011., dok je iz dostavljenih očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet razvidno da su predmetne ceste na dan stupanja na snagu ZC-a bile izgrađene.

17. U odnosu na navode tužitelja da mu nije isplaćena zakonita naknada bilo otkupom na temelju pravnog posla bilo izvlaštenjem, valja odgovoriti da nerazvrstane ceste sagrađene do 28. srpnja 2011. po samom zakonu predstavljaju javno dobro u općoj uporabi te se kao takve upisuju u zemljišne knjige bez obzira na to je li regulirano pitanje isplate naknade prijašnjim vlasnicima, a ustavnost takvog zakonodavnog rješenja potvrdio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj U-I-6326/2011 od 07. veljače 2017. Imajući navedeno u vidu, dodaje se da niti način na koji je tužitelj stekao vlasništvo predmetne čestice nije odlučna činjenica u ovom predmetu.

18. Napominje se i da se u skladu sa 101. st. 2. ZC nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava (osim prava služnosti i prava građenja), a sva eventualna stvarna prava privatnih osoba prestala su najkasnije 28. srpnja 2011., stupanjem na snagu citiranih odredbi ZC pa je stoga valjan i upis brisanja oznake glavnog uloška zajedničke hipoteke založnog vjerovnika Zagrebačka banka d.d. Zagreb pod poslovnim brojem Z- 30091/2017 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zabilježba da je sporedni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz proglašenje takve hipoteke samostalnom, a kako je određeno u točki V. rješenja posl. br. Z-7455/2020 od 21. svibnja 2020.

19. Slijedom svega navedenoga, budući da se ne radi o nevaljanom zemljišnoknjižnom upisu, već o materijalno i formalno valjalom upisu javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (tuženika) u skladu sa odredbama ZC kao lex specialis, to nisu ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje pravne zaštite tužitelju brisovnom tužbom u smislu čl. 150. st. 1. ZZK, odnosno tužitelj nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, pa je stoga tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. te čl. 164. st. 1.- 4. ZPP-a. Kako tužitelj u tužbi nije naznačio vrijednost predmeta spora, odnosno ista nije određena do zaključenja glavne rasprave, tako sukladno čl. 40. st. 5. ZPP-a vrijednost predmeta spora u konkretnom slučaju iznosi 6630,00 EUR. Slijedom navedenog tuženiku je, ravnajući se prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj – 138/2023, 107/2025 – dalje: OT), na ime naknade troška parničnog postupka priznat trošak sastava odgovora na tužbu (200,00 EUR) Tbr. 8/1 OT, zastupanja na ročištu 2. ožujka 2023. (200,00 EUR) Tbr. 9/1 OT i sastav podneska od 15. ožujka 2023. (200,00 EUR) Tbr. 8/1 OT, sve uvećano za porez na dodanu vrijednost po Tbr. 46. Tarife (25%), što iznosi ukupno 750,00 EUR. Stoga, valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke.

21. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova postupka, jer je tuženik u cijelosti uspio u parnici (čl. 154. st. 1. ZPP). Stoga, valjalo je odlučiti kao u točki III. izreke.

U Zagrebu 13. siječnja 2026.

Sudac

Jan Torjanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, o kojoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA

- tužitelju po pun.

- tuženiku