REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM
Ante Starčevića 23
21260 Imotski
P-3568/2019-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj po sucu Mati Kukavici u pravnoj stvari tužitelja TI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ranije zastupanog po punomoćniku TII, a sada po preuzimateljici ureda tog odvjetnika, odvjetnici iz Makarske Steli Džaja, protiv I-tuženika ĐI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II-tuženika ŠI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III-tuženice PI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te IV- tuženika UI iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Suzani Alać, odvjetnici iz Makarske, radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 05. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, te I i IV- tuženika osobno, 13. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se I-tuženiku ĐI da sa tužiteljeve nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u Gojak Miruka ZU 1330 k. o. [katastarska općina] ukloni betonski zid koji je na skici mjerenja stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića prikazan u mjerilu 1:350 u nalazu i mišljenju od 17. kolovoza 2024. i dopuni istog od 18. listopada 2025. (koja skica predstavlja sastavni dio ove presude), i to u dijelu koji se proteže točkama 28-18-27, pa se I-tuženiku ĐI nalaže da tužitelju TI preda u posjed slobodan od osoba i stvari dio čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u Gojak Miruka ZU 1330 k. o. [katastarska općina] u površini 10,00 m2 koji je na navedenoj skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 28-18-27-28, sve u roku 15 dana.
II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja TI u odnosu na I-tuženika ĐI u dijelu u kojem zahtjeva uklanjanje zida u dijelu koji se u skici stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića od 17. kolovoza 2024. (prikazana i u dopuni od 18. listopada 2025.) proteže točkama 27-17-16, a koja skica čini sastavni dio ove presude, kao i u dijelu u kojem od istog tuženika traži predaju u posjed slobodnog od osoba i stvari dijela nekretnine označenog u navedenoj skici stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića točkama 27-17-16-14-27 površine 3 m2.
III/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja TI u odnosu na II- tuženika ŠI, III-tuženicu DI i IV-tuženiku UI kojim tužbenim zahtjevom se od istih traži da:
„ sa tužiteljevog zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u Gojak Miruka ZU 1330 k. o. [katastarska općina] solidarno uklone betonski zid koji je na Skici mjerenja u mjerilu 1:350 od 17. kolovoza 2024. koja predstavlja sastavni dio Geodetskog vještačenja Dopunjen nalaz i mišljenje od 18. listopada 2025. koje je izradio vještak za geodeziju Zvonko Babić inž. geod. izgrađen na pravcu koji se proteže točkama 28-18-27 te 27-17- 16 pa se tuženicima pod 1/ do 4/ nalaže da tužitelju solidarno predaju u posjed slobodan od osoba i stvari dio čest. zem. [katastarska čestica] vinograd u Gojak Miruka ZU 1330 k. o. [katastarska općina] u površini 10,00 m2 koji je na navedenoj Skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 28-18-27-28 kao i dio te nekretnine u površini 3,00 m2 koji je na istoj Skici mjerenja omeđen linijom što se proteže točkama 27-17-16-14-27 koje su zauzeli izgradnjom prethodno navedenog zida, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. “
IV/ Nalaže se I-tuženiku ĐI naknaditi tužitelju TI trošak parničnog postupka u iznosu od 320,00 eura u roku od 15 dana.
V/ Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja EI za naknadom troška parničnog postupka u odnosu na I-tuženika ĐI u iznosu od 242,50 eura.
VI/ Odbija se u cijelosti zahtjev I-tuženika ĐI za naknadom troška parničnog postupka.
VII/ Nalaže se tužitelju EI naknaditi II-tuženiku ŠI, III- tuženici PI i IV-tuženiku UI trošak parničnog postupka u iznosu od 1.050,00 eura.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su tuženici bez valjane pravne osnove gradnjom zida dijelom zauzeli i njegovu nekretninu te da su je time pripojili svojoj nekretnini koja je susjedna u odnosu na njegovu.
1.1. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom traži se naloži tuženicima da uklone zid u dijelu u kojem smatra da su tuženici zidom ušli u njegovu nekretninu, kao i da mu isti dio nekretnine predaju u posjed slobodan od osoba i stvari, a uz to, zahtijeva i naknadu troška parničnog postupka.
2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Prije svega, suglasno ističu da je jedino I-tužitelj gradio predmetni zid dok preostali tuženici nisu gradili predmetnog zida pa u tom dijelu i ističu prigovor promašene pasivne legitimacije. Iako su inicijalno osporavali da bi se predmetni zid u bilo kojem dijelu nalazio na nekretnini tužitelja, tijekom postupka, a nakon nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, ukazuju da je eventualno u 10m2 nekretnina tužitelja omeđena predmetnim zidom, a budući da prema nalazu i mišljenju geodeta proizlazi da I-tuženiku pripada još 7 m2 koje nije omeđio zidom u dijelovima kako je to vještak označio, ostaje spornih 3 m2 u korist tužitelja pa smatra nesvrsishodnim rušiti zid zbog ta 3 m2 jer se radi o neznatnoj razlici u odnosu na navedenu granicu iz nalaza i mišljenja.
3. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu tužitelja, fotografiju predmetnog zida, presliku Zapisnika o glavnoj raspravi od 24.06.2025. u prekršajnom postupku vođenim pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pp J-348/2019, presliku „Dogovora“ o podijeli ostavštine iza pokojnog MI od 28.09.1985., presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 22.03.2016., geodetski situacijski nacrt, a osim navedenog izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zvonku Babiću, kao i dokaz saslušanjem svjedoka CI, SI, LI, NI, te I-tužitelja TI i I-tuženika ĐI, te III-tuženice PI.
4. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; nadalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan u odnosu na I-tuženika ĐI, a u cijelosti neosnovan u odnosu na preostale tuženike.
5. Između stranaka je nesporno da nekretnina u vlasništvu tužitelja graniči s nekretninom u vlasništvu I-tuženika, a nije sporno niti da je izgrađen predmetni zid, ali je između stranaka sporno je li i koji dio zida izgrađen na nekretnini u vlasništvu tužitelja, kao i je li predmetni zid izgradio samo I-tuženik ĐI ili osim njega i ostali tuženici, pa je sporna i pasivna legitimacija tih preostalih tuženika.
6. Prije svega, a u odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, valja reći da iz iskaza I-tužitelja ĐI te III-tuženice PI proizlazi da je predmetni zid izgradio isključivo I-tužitelj ĐI.
6.1. Kako niti iz jedne isprave koja prileži spisu, a niti iz jednog iskaza drugih svjedoka ili iskaza tužitelja ne proizlazi drugačije (preostali svjedoci uopće o tome ne iskazuju, dok sam tužitelj tvrdi da su geodet T i svjedok NI zaključili kako je „susjed sa zidom ušao u njegovo zemljište, o čemu su ga obavijestili) sud prihvaća iskaze I-tuženika ĐI i III-tuženice DI u ovom dijelu kao vjerodostojne, te je zaključak ovog suda da je osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na II-IV-tuženika budući da isti nisu sudjelovali (niti posredno niti neposredno) u gradnji predmetnog zida za koju radnju se tvrdi da predstavlja čin povrede prava vlasništva tužitelja.
6.2. Navedeno vrijedi neovisno o vođenom prekršajnom postupku pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pp J-348/2019, budući da je taj postupak rezultat incidenta koji se dogodio nakon što je zid već sagrađen, a osim toga i neovisno o prigovoru promašene pasivne legitimacije, važno je ukazati da predmet prekršajnog postupka ne može biti pitanje međe između nekretnina niti je li, tko i u kojem dijelu, zidom ušao u susjednu nekretninu, pa stoga dostavljeni zapisnik o održanoj glavnoj raspravi u tom predmetu u tom smislu nije ni razmatran.
7. Nadalje, a u odnosu na meritum spora u pogledu mjesta predmetnog zida u odnosu na među nekretnina, valja reći da je iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića, a na temelju uviđaja na licu mjesta, utvrđeno da položaj zida odstupa od linije međe prema katastarskom planu i to tako što je zid u jednom dijelu (ukupno 10 m2) doista ušao u nekretninu tužitelja, dok je u jednom dijelu (dva odvojena dijela, ukupno 7 m2) ušao dublje u nekretninu I-tuženika (jedan dio 4 m2, a drugi 3 m2), s svi navedeni dijelovi su označeni posebno površinom, kao točkama u skici vještaka.
8. Sud prihvaća nalaz i mišljenje kao stručno i objektivno budući da je vještak u cijelosti odgovorio zadatku suda, prikazao pokazane linije od strane stranaka, liniju zida, kao i liniju prema katastarskom planu, pri čemu stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.
9. Budući da prema navodima stranaka proizlazi da su stranke prihvatile iskazanu granicu od strane vještaka u smislu linije katastarskog plana, zaključak je ovog suda da je doista u jednom dijelu I-tuženik ĐI predmetnim zidom zahvatio i nekretninu tužitelja, ali i da se dijelovima zida previše „uvukao“ u svoju nekretninu čime je u tom dijelu zakinuo površinu svog zemljišta.
10. Kada se uzme u obzir da je površina dijela nekretnine tužitelja koja je obuhvaćeno predmetnim zidom 10 m2, a ukupna površina dijelova nekretnine I-tuženika koja nije obuhvaćena predmetnim zidom 7 m2, ovaj sud smatra razumnim i svrsishodnim prijedlog tuženika da se zbog razlike od 3m2 zid ne ruši s obzirom na neznatnost površine od 3m2 u odnosu na obim posla u smislu uklanjanja predmetnog zida, ali i u odnosu na ukupnu površinu obje nekretnine. Međutim, radi se o dispoziciji stranaka te sud ne može ulaziti u odluku stranaka o tome žele li sklopiti nagodbu prema navedenom prijedlogu, pa u nedostatku sporazuma o tome, sud je dužan donijeti odluku.
11. Slijedom navedenog, kao što je već istaknuto, parnične stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, te iz njihovih navoda u tom smislu proizlazi da su suglasne da linija prema katastarskom planu predstavlja liniju razgraničenja predmetnih nekretnina, i stoga sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka i saslušanih stranaka koje su se odnosili na činjenice vezane za među između predmetnih nekretnina.
12. Unatoč tome što nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka i unatoč tome što prihvaća liniju prema katastarskom planu kao liniju razgraničenja, tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu osim prostora od 10 m2 označenog točkama 28-18-27-28 u skici vještaka, traži predaju u posjed (omaškom?) i prostora površine 3m2 označenog točkama 27-17-16-14-27, koji očito pripada nekretnini I-tuženika ĐI, na što ispravno ukazuju tuženici.
12.1. Zbog svega navedenog, sud je temeljem odredbe čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine RH br. 91/96, 68/98, 37/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08; dalje ZV) prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na I-tuženika ĐI u dijelu u kojem traži uklanjanje zida u pogledu dijela označenog točkama 28-18-27, te u tom smislu predaju u posjed slobodnu od osoba i stvari dijela njegove nekretnine u površini od 10 m2 označene točkama 28-18-27-28, a odbio je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na I-tuženika u dijelu u kojem traži predaju u posjed prostora površine 3 m2 označenog točkama 27-17-16-14-27, kao i uklanjanje zida u tom dijelu, pa je odlučeno kao u izreci pod točkama I i II.
13. Kao što je već obrazloženo točkama 6., 6.1. i 6.2. obrazloženja ove presude, zbog osnovanog prigovora promašene pasivne legitimacije, sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na preostale tuženike, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom III.
14. Zbog svega navedenog, jasno je da je tužitelj u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a djelomično uspio u sporu u odnosu na I-tuženika ĐI, a kako je tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tražio predaju u posjed 13 m2, a sud mu prihvatio tužbeni zahtjevu u odnosu na 10 m2, mišljenje je ovog suda da se uspjeh tužitelja u odnosu na ovog tuženika može cijeniti sa 77%, a uspjeh tuženika sa 13 %, time da razlika tih postotaka daje rezultat od 64 % s kojim postotkom je potrebno pomnožiti iznos dosuđenog troška u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a.
14.1. Kako je tužitelj od početka podnio tužbu protiv četvero tuženika, te su sve parnične radnje poduzimane u odnosu na sve tuženike, sud je uzeo u obzir ¼ troška u odnosu na I-tuženika ĐI. Tako je temeljem Tbr. 7. – 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 37/22 i 126/22; dalje Tarifa) tužitelju dosuđeno po 50,00 eura za sastav tužbe, isti iznos za zastupanje na ročištima od 14.10.2021., 17.11.2022., 24.04.2023., 01.04.2025., 08.09.2025. i 05.12.2025. te isti iznos za sastav podneska od 04.12.2025. što ukupno s pripadajućim PDV-om iznosi 500,00 eura, a pomnoženo sa 64% 320,00 eura pa je i odlučeno kao u izreci pod točkom IV.
14.2. Sud tužitelju nije dosudio trošak za zastupanje na ročištu d 17.10.2025. jer je predmetno ročište preloženo za drugi termin, pa stoga tužitelju nije niti nastao taj trošak, pa je i odlučeno kao u izreci pod točkom V., a kako je uspjeh tužitelja veći nego uspjeh I-tuženika u ovom sporu, u cijelosti je odbijen zahtjev I-tuženika ĐI za naknadom troška parničnog postupka, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom VI.
15. Kako su preostali tuženici u smislu odredbe čl. 154. st.1. ZPP-a u cijelosti uspjeli u sporu, naloženo je tužitelju da im naknadi odgovarajući trošak po tom osnovu. Uzimajući u obzir posebnost slučaja da su svi tuženici zastupani po istoj odvjetnici te da su se sve poduzete parnične radnje odnosile na sve tuženike, sud je uzeo u obzir ¾ troška dosuđenog troška u odnosu na ovih troje tuženike.
16.1. Tako je temeljem Tbr. 7. – 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 37/22 i 126/22; dalje Tarifa) II-IV-tuženicima dosuđeno po 150,00 eura za odgovora na tužbu, isti iznos za zastupanje na ročištima od 14.10.2021., 17.11.2022., 24.04.2023., 01.04.2025., 08.09.2025. i 05.12.2025. što ukupno iznosi 1.050,00 eura, pa je i odlučeno kao u izreci pod točkom VII.
U Imotskom, 13. siječnja 2026.
Sudac
Mate Kukavica
Pouka o pravu na žalbu:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom u četiri istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika