Pn-427/2020-67

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice:

SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić j.t.d., Split, Sukoišanska 25, protiv tuženika: Euroherc osiguranje d.d. OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 24. studenoga 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Ivana Santice, odvjetnika u OD Santica & Đapić j.t.d. i punomoćnika tuženika Ilije Krivića, odvjetnika u OD Grgić & partneri d.o.o., 13. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.306,41 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 4. lipnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na me potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 2.300,00 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći iznos od 195,30 eura, na ime troškova liječenja iznos od 200,00 eura, dakle ukupno 395,30 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 13. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po osnovi troškova liječenja i po osnovi tuđe njege i pomoći od 4. lipnja 2019. do 12. siječnja 2026., zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime izgubljene zarade iznos od 3.281,00 eura sa zateznom kamatom do 31. prosinca 2022. godine obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, kako slijedi:

- na iznos od 282,62 eura od 8. srpnja 2019.,

- na iznos od 996,32 eura od 8. kolovoza 2019.,

- na iznos od 757,24 eura od 8. rujna 2019.,

- na iznos od 757,24 eura od 8. listopada 2019.,

- na iznos od 487,58 eura od 8. studenog 2019.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 29,08 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 7. rujna 2020. pa do 31. prosinca 2022. obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka iznos od 1.912,94 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 13. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 4.966,21 zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 7. rujna 2020., tužiteljica navodi kako je dana 12. travnja 2019. doživjela prometnu nezgodu na kolniku Lovretske ulice u Splitu, na način da je kombi vozilo registarske oznake [registarska oznaka], prilikom neoprezne vožnje unatrag udario i oborio dok je prelazila kolnik u svojstvu pješaka. U trenutku prometne nezgode za kombi vozilo kojim je oborena tužiteljica bila je kod tuženika zaključana polica osiguranja vlasnika i korisnika vozila od odgovornosti za štetu izazvanu trećima. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi nastala neimovinska i imovinska šteta, ozlijede vrata i kralježnice. Tužiteljica je zadobila kontuziju glave što je rezultiralo višemjesečnim liječenjem te značajne posljedice u vidu ograničenja kretnji vratom, oštećenja živčanih korjenova, bolova u glavi, vrtoglavica i slično. Također zbog akutne stresne reakcije posjećivala je psihijatra te je bila na medikamentnoj terapiji. Tužiteljica zbog povreda trpi bolove i strah, duševne boli zbog trajnog oštećenja tjelesnog duševnog zdravlja te neugodnosti zbog liječenja. O težini povreda govori činjenica da je na bolovanju bila pola godine. Nadalje, tužiteljica navodi kako je tijekom liječenja trebala tuđu pomoć i njegu, imala je troškove liječenja za odlaske liječnicima i terapiju, a sve troškove navedene kako joj nije pokrivalo zdravstveno osiguranje. Za vrijeme bolovanja tužiteljica je primala manji iznos plaće. Tužiteljica se obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom 4. lipnja 2019. Tuženik je tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplatio iznose od: 7.700,00 kuna 1. kolovoza 2019. i dodatnih 2.800,00 kuna 28. veljače 2020. te 6.390,40 kuna na ime izgubljene zarade. Tužiteljica smatra da je tuženik isplatio iznos ispod stvarno nastale štete.

Slijedom iznesenoga, predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete 17.500,00 kuna, na ime tuđe njege i pomoći i troškova liječenja 5.500,00 kuna, na ime izgubljene zarade 30.024,69 kuna, na ime kamate na isplaćeni iznos u mirnom postupku 219,14 kuna, dakle ukupno 53.243,83 kuna ili 7.066,67 eura.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 9. listopada 2020., tuženik priznaje pasivnu legitimaciju te pravnu osnovu odgovornosti za štetu. Ističe prigovor suodgovornosti nastanku, odnosno povećanju štete. Tuženik ističe kako je tužiteljici isplaćeni iznos od 16.890,30 kuna, od toga na ime neimovinske štete 10.500,00 kuna, a na ime naknade imovinske štete – za izgubljenu zaradu iznos od 6.390,40 kuna. Tuženik je visinu svoje obveze utvrdio na temelju dokumentacije koja mu je dostavljena, nalazu i mišljenju sudskog vještaka kojem se obratio u cilju utvrđivanja posljedice ozljede te uobičajenim kriterijima sudske prakse. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva po osnovi naknade neimovinske štete te po osnovi naknade imovinske štete, smatra da je isti značajno iznad običajnih kriterija sudske prakse. Tuženik ističe kako osporava dosudu za traženi iznosa tuđe pomoći i njege jer nema imovinske štete po tom pitanju. Osporava potraživanje troškova liječenja jer nema dokaza da su isti bili na potrebni a uobičajene troškovi liječenja tužitelju kao zdravstveno osigurane osobe plaća HZZO. Tuženik osporava i zatraženi početak tijeka zatezne kamate na ime imovinske štete u vidu troškova za tuđu njegu i pomoć i troškove liječenja. U odnosu na potraživanje imovinske štete naime izgubljene zarade ističe kako je ranije već isplaćen te osporava opravdanost, odnosno uzročnu vezu između korištenja bolovanja i predmetne nezgode navodeći da je isto bilo opravdano do srpnja 2019. Slijedom navedenog tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva.

2.1. Na pripremnom ročištu 25. listopada 2021. tuženik je povukao prigovor suodgovornosti tužiteljice nastaloj šteti te je odustao od izvođenja dokaza predloženim prometno-tehničkim vještačenjem.

3. Podneskom od 28. travnja 2021. tužiteljica je postavila tužbeni zahtjev na ime nastanka daljnje štete s naslovom izgubljene zarade navodeći da je oštećena za daljnjih 6.414,45 kuna, tako da potražuje na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade ukupno 36.439,14 kuna.

Nakon ovog uređenja ukupan tužbeni zahtjev iznosio je 59.658,28 kuna ili 7.918,01 eura.

3.1. Podneskom od 6. srpnja 2021. tužiteljica je je uredila tužbeni zahtjev s naslovom izgubljene zarade navodeći da potražuje na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade ukupno 34.562,93 kuna.

Nakon ovog uređenja ukupan tužbeni zahtjev iznosio je 57.782,07 kuna ili 7.668,99 eura.

3.2. Podneskom od 14. lipnja 2023., a nakon provedenih vještačenja, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je potraživala na ime neimovinske štete 2.406,41 eura, na ime tuđe njege i pomoći i troškova liječenja 395,30 eura, na ime imovinske štete za izgubljenu zaradu 4.587,27 eura te 29,08 eura na ime zateznih kamata na isplaćenu glavnicu radi zakašnjenja kod isplate odštetnog zahtjeva , dakle ukupno 7.418,06 eura.

3.3. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u podnesku od 7. siječnja 2025. na način da je potraživala iznos od 2.406,41 eura na ime neimovinske štete, 395,30 eura na ime imovinske štete za tuđu njegu i pomoć i troškove liječenja, 3.281,00 eura na ime imovinske štete za izgubljenu zaradu te 29,08 eura zateznih kamata na isplaćenu glavnicu radi zakašnjenja kod isplate odštetnog zahtjeva, dakle ukupno 6.111,79 eura.

3.4. Konačan tužbeni zahtjev tužiteljica je postavila podneskom od 16. studenoga 2025. tako da je na ime neimovinske štete potraživala isplatu iznos od 3.606.41 eura, odnosno ukupno 7.311,79 eura.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem: potvrde policijske postaje prometne policije Split od 1. lipnja 2019., medicinske dokumentacije, doznaka za bolovanje, cjenika Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu, platnih lista tužiteljice od siječnja 2019. do listopada 2019., sporazuma o izvansudskoj nagodbi Euroherca, izračuna zateznih kamata, cjenika usluga studentskog centra u Splitu, cjenika usluga Doma za odrasle osobe Sv. Frane Zadar, dopisa Doma za starije i nemoćne osobe Lovret od 11. listopada 2022., dopisa HZZO-a od 21.prosinca 2022., spisa Pp P-3376/2019 Općinskog prekršajnog suda u Splitu., vještačenjem po sudskim vještacima medicinske struke dr. Tripalo. Dr. Batina, dr. Jurinović, dr. Ercegović, sudskom vještaku za financije Anti Mrčeli, saslušanjem tužiteljice u svojstvu stranke.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama sporna je visina tužbenog zahtjeva te uzročno posljedična veza između bolovanja i predmetne nesreće.

8. Člankom 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.; dalje: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

8.1. Člankom 1085. stavak 1. i 4. te člankom 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

8.2. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stavkom 2. propisano je ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

8.3. Člankom 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

9. Tužiteljica je u svom iskazu danom 7. prosinca 2022. u bitnome navela kako joj se život nakon prometne nesreće kompletno promijenio, dugo se oporavljala, a njezin oporavak još uvijek traje. Nakon nesreće bila je na bolovanju otprilike sedam mjeseci, a bolovanje se trebalo i dalje nastaviti međutim svojom voljom ga je prekinula i vratila se na posao. Nakon prekida bolovanja nastavila je odlaske na fizikalnu terapiju oko jednu i pol godinu. Kasnije je više puta bila na bolovanju zbog bolova koje drži da su posljedica prometne nesreće. Navodi kako se u početku fokusirala samo na bolove koji su se ticali predjela glave i vratne kralježnice, dok je kasnije primijetila i druge tegobe. Tijekom posljednjeg bolovanja koristila je razne lijekove za suzbijanje boli pa čak i sudex koji je vrsta opijata. Prometna nesreća za nju predstavlja psihofizičku traumu i jako teško joj pada i samo prisjećanje. Kao posljedicu prometne nesreće trpjela je glavobolje, vrtoglavice, nesanice i bolove u vratnom dijelu kralježnice. Tužiteljica ističe kako njezino liječenje nije završeno, ali se stanje postepeno smirilo, dok tijekom navedenog perioda bolovanja nije mogla praktički hodati, ležati ni sjediti. Tijekom bolovanja pomagali su joj ukućani i to u obavljanju kućanskih poslova, u kuhanju, čišćenju, odlasku na WC i slično. Tijekom liječenja imala je troškove prijevoza do ustanove za rehabilitaciju, obično ju je vozio suprug, dok je nekada koristila i javni prijevoz, a kod doktora u ordinaciju da je bila preko sto puta. Tužiteljica navodi i da je imala razne troškove za kupovinu lijekova, melema i krema, a prema njenoj procjeni ukupno da je potrošila na to između 5.000 i 6.000,00 kn.

10. Vještak Miro Jurinović, dr.med.spec. neurokirurgije, na ročištu za glavnu raspravu 9. ožujka 2023. detaljno opisuje slijed liječenja tužiteljice. Vještak u bitnome navodi kako je tužiteljica doživjela povredu njenog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, a ispoljila se povreda prava osobnosti u trpljenju bolova te je imala neugodnosti radi ozljeđivanja i privremeno joj je bila reducirana životna aktivnost u punom obimu, a potom privremeno u polovičnom. U malenom stupnju sa neurokirurškog pogleda preostalo je trajno oštećenje tjelesnog zdravlja te tako i umanjenje životne aktivnosti. Imala je potrebu pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe. Vještak procjenjuje da su bolovi u jakom intenzitetu bili prvih 12 sati, a potom u srednjem stupnju 8 dana, a poslije toga u blažem intenzitetu 6 tjedana. Poslije toga kroz 6 mjeseci koliko je odlazila na fizikalnu terapiju imala je bolove u blagom intenzitetu otprilike 2 sata u danu s to da je poradi fizikalnih procedura, koje su umjereno neugodne. Neugodnosti kod tužiteljice postoje od početka samog odlaska na pregled na hitni kirurški prijem što je umjereni stresni događaj, potom da je bila izložena rendgenskom snimanju, nosila je okovratnik, odlazila na kontrolne preglede kod specijalista, radila diferentne pretrage a koje su umjereno neugodne (EMNG, MR). Konačno, kako navodi vještak više mjeseci odlazila je na fizikalno liječenje, a fizikalne procedure su umjereno neugodne. Vještak navodi i da je u punom obimu kroz 3 tjedna bila radno nesposobna i da su joj bili u cijelosti umanjene životne aktivnosti. Potom nadalje kroz tri mjeseca cijeni da joj je bila umjereno reducirana životna aktivnost i to za 50%. Potrebu pomoć i njege cijeni da je kod kuće trebala 3 tjedna po dva sata dnevno, odnosi se to na pomoć njoj samoj za osobne potrebe i u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene. Trajno oštećenje tjelesnog zdravlja odnosno umanjenje životnih aktivnosti vještak cijeni za 3%. Umanjena životna aktivnost bila bi po pitanju oštećenja vratnih živčanih korjenova 6%, međutim treba uzeti u obzir životnu dob kao i prisutne spondilodegenerativne promjene verificirane MR pretragom, tako baš na račun oštećenja u predmetnoj prometnoj nesreći s neurokirurškog gledišta umanjenje je 3%. Trajanje liječenja cijeni da je trajalo 4 mjeseca. Za ozljede kakve je pretrpjela tužiteljica mišljenja je da je četiri mjeseca vrijeme koje se može smatrati primjerenim za potpunu radnu nesposobnost. Poslije toga tužiteljica može imati bolove u blažem intenzitetu koje vještak procjenjuje na dva sata u danu i ono se odnosi na vrijeme do kraja godine, ali ti bolovi po pravilima u sudsko – medicinskoj praksi uračunavaju se u procijenjeno umanjenje životnih aktivnosti. Prema mišljenju vještaka tužiteljica je mogla nastaviti odlaziti na specijalističke preglede i za vrijeme ovog postupka, moguće i ubuduće zbog tegoba koje se više ne smiju i ne uobičavaju uzročno – posljedično povezivati sa ozljedama što ih je imala u predmetnoj prometnoj nesreći.

11. Prema nalazu i mišljenju vještakinje Danči Tripalo, dr.med.spec. ortopeda saslušanoj na ročištu za glavnu raspravu 9. ožujka 2023., vještakinja izdvaja medicinsku dokumentaciju i to: prvi pregled na Hitnom kirurškom prijemu KBC Split u kojem nalazu su postavljene dvije dijagnoze: udarac u glavu i istegnuće vratnih mišića. Navodi kako je napravljen RTG glave i vratne kralježnice koji nije pokazao znakove traume. Zbog bolova u vratu i napetosti vratnih mišića te ograničenih kretnji postavljen je schanzov ovratnik, predložena je kontrola neurokirurga, a koja je napravljena 25. travnja 2019. i koji je preporučio fizikalnu terapiju. Vještakinja ističe da je tužiteljica nosila schanzov ovratnik par dana što je navedeno na specijalističkim pregledima fizijatra, isto tako se stalno ponavlja da su kretnje u vratu bolno ograničene u svim smjerovima za više od pola opsega pokreta. U navedenim nalazima ističe kako piše "pošteda", tako da je pošteda bila potrebna do kraja godine. Priloženi su i zadnji nalazi u spisu i to iz 2022., koji se ponavljaju na način kao i oni prethodni gdje se traži pošteda 2022. godine. Ističe da tužiteljica ima izražene degenerativne promjene u vratnoj kralježnici te da je ova ozljeda s ortopedske strane pridonijela ograničenju pokreta u vratnoj kralježnici i to u blažem iznosu u odnosu kakvu je imala prije štetnog događaja pa bi umanjenje životnih aktivnosti zbog ograničene pokretljivosti do 1/3 iznosilo 2% te će tužiteljica ulagati pojačane napore kod potrebe držanja glave u prisilnom položaju te gdje je potrebno okretati glavu u punom iznosu (npr. u prometu). Što se tiče bolova, vještakinja se uklopila u bolove procijenjene od strane neurokirurga i isto tako tuđu njegu i pomoć. Što se tiče priloženog preslika zdravstvenog kartona vještakinja ističe da nije pronašla da bi tužiteljica imala sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Na pitanje razlike između pokretljivosti od 1 koja se navodi u nalazu fizijatara i njene procjene od 1/3, vještakinja objašnjava da se procjena od 1/3 preostale pokretljivosti prepisuje ozljeđivanju, a 1 pokretljivosti koju je procijenio fizijatar odnosi se na ukupnu procjenu pokretljivosti. Procjene postotke s neurokirurškog i ortopedskog gledišta od 3% i 2% zbrajaju jer se radi o malenim postotcima, a nakon traumatskih oštećenja dva različita sustava.

12. Prema nalazu i mišljenju vještakinje Sanje Batine od 9. ožujka 2023. vještakinja u bitnom navodi da je i prije predmetnog štetnog događaja tužiteljici upisivana dijagnoza i propisivana terapija i to od 2011. a nakon izuzetno traumatskog događaja kad joj je došao klijent do vrata stana i prijetio. Vještakinja je pregledala i četiri nalaza psihijatra (od 15. travnja 2019., 29. travnja 2019., 18. srpnja 2019. i 20. listopada 2020.). Vještakinja navodi kako se tužiteljica prvi put javila psihijatru tri dana nakon predmetnog štetnog događaja i postavljena je dijagnoza: akutna reakcija na stres, a uključen je lijek za smirivanje napetosti. U drugom nalazu da je postavljena ista dijagnoza i ista terapija. U trećem nalazu je postavljena ista dijagnoza, a dodan je i lijek za spavanje. U zadnjem nalazu postavljena je dijagnoza posttraumatski stresni poremećaj uz terapiju već navedenu te je uključen antidepresiv i novi lijek za spavanje. Mišljenja je da je tužiteljica doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od dvije minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od tjedan dana, a koji je i uvjetovao da se tužiteljica javila psihijatru na pregled. Potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna, te strah blažeg intenziteta s iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od četiri do pet mjeseci. Trajnih posljedica nema. Poradi navedenog štetnog događaja, tužiteljici su povrijeđena prava osobnosti na duševno zdravlje (integritet) što u postotku iznosi 20% i predstavlja povredu duševnog integriteta od lakog do srednjeg stupnja, a privremenog karaktera. Temeljem navedenog može se potvrditi da je tužiteljica trpjela psihičke posljedice i da je to objektivno ustanovljeno. U opisanoj kliničkoj slici povredu duševnog integriteta izražavaju simptomi napetosti, anksioznosti, tjeskobe, straha, nesanice. Većina tih osjećanja javili su se nakon predmetnog događaja. Te smetnje su se postupno reducirale nakon javljanja psihijatru kao i provedenog psihofarmakološkog tretmana, ali su se u određenom blažem intenzitetu javljali sve do završetka psihijatrijskog liječenja. Nakon toga moguće je da se neki od tih osjećaja povremeno javljaju bez realnih povoda. Također je za očekivati da će se protokom vremena takvo reagiranje prorijediti i potpuno nestati.

13. Stalna sudska vještakinja Željka Ercegović, dr.med. u svom nalazu i mišljenju zaprimljenom kod ovog suda 20. prosinca 2023. detaljno opisuje tijek liječenja po prometnoj nezgodi tužiteljice te navodi da nije razvidno da se tužiteljica liječila od 2007. do 2019. zbog problema sa vratnom kralježnicom. U svom mišljenju u bitnom navodi kako je MR vratne kralježnice ukazao na kronične degerativne promjene. Iako je bolovanje tužiteljice zaključeno 18. listopada 2019. mišljenja je da bi se privremena radna nesposobnost mogla pravdati do 28. listopada 2019. do kada je trebala trajati fizikalna terapija zbog egzacerbacije cervikobrahialnog sindroma a što bi se moglo dovesti u vezu sa prometnom nezgodom.

14. Stalni sudski vještak za financije i računovodstvo mr. sc. Ante Mrčela, dipl. oec., na temelju navedenog zadatka suda, dokumentacije i podataka iskazanih u tablicama koje su u spis dostavljene, iskazao je u svom nalazu i mišljenju preostali neotplaćeni neto iznos razlike izgubljene zarade tužiteljice za utuženo razdoblje od 12. travnja 2019. do 31. listopada 2019. godine na dan izrade vještva, odnosno 22. ožujka 2024. godine, u ukupnom neto iznosu iskazanom u kunama od 24.720,73 kune protuvrijednost u eurima u iznosu od 3.281,00 eura.

15. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknade neimovinske i imovinske štete, a sve povodom prometne nesreće koja se dogodila 12. travnja 2019. u Splitu.

16. U postupku su saslušani liječnici vještaci medicinske struke, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne detalje i kronologiju liječenja tužiteljice, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske i imovinske štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća. Utvrđenom je dodati da ni parnične stranke nisu imale prigovora vještacima.

17. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, pri tom ocjenjujući vjerodostojnost svih dokaza provedenih u postupku, smatrajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka vjerodostojnim, a obzirom na to da su vještaci dr. Tripalo, dr. Jurinović i dr. Batina nalaz i mišljenje dali nakon što su pregledali relevantnu medicinsku dokumentaciju te su nalazi i mišljenja dana prema pravilima struke i valjano su argumentirani, a također stranke nisu imale primjedbi na ista i vodeći računa o značaju i težini ukupnih posljedica na tužiteljičino zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, nadalje vodeći računa o aspektima tužiteljičine osobnosti, a posebno o njenoj životnoj dobi u vrijeme predmetne nezgode kada je imala 62 godine te pojavnih oblika kroz koje se isto manifestiralo, kao i vodeći računa o nelagodi liječenja te o umanjenju životnih aktivnosti od 5 %, po stavu ovog pravična novčana naknada u tim okolnostima bi iznosila 2.700,00 eura.

18. Tužiteljici bi na ime naknade za troškove liječenja koji su se sastojali u odlascima na terapije/preglede pripadao paušalan iznos od 200,00 eura. Prema članku 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) sud će ako utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni. U konkretnom slučaju je iz medicinske dokumentacije razvidno, a što su naveli i sudski vještaci, a potvrdila i tužiteljica, da je tužiteljica odlazila na preglede, pretrage, terapije, radi čega je zasigurno imala troškove pa bi joj pripadao paušalan iznos od 200,00 eura.

19. Troškovi tuđe njege i pomoći predstavljaju imovinsku štetu. U konkretnom slučaju tužiteljica nije predložila dokaze da bi ona tako primljenu pomoć doista platila trećoj osobi te time imala novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužiteljici priznaje pravo na pomoć i njegu koju su joj pružili članovi obitelji. Dakle, nenovčanu imovinsku.

19.1. Sukladno članku 1089. stavak 2. ZOO-a nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Dakle, cijenama koje su veće od cijena u vrijeme štetnog događaja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u času donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, tj. priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje. Stoga obveza naknade nenovčane materijalne štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete, kao novčana obveza u smislu odredbe članka 21. ZOO-a i članka 1163. ZOO/05. može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izračen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata) (tako i Rev-1050/2024.-2 od 28. kolovoza 2024. Rev-702/2022.-2 od 6. srpnja 2022.).

19.1.1. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi. Oštećenik ima pravo na naknadu troškova tuđe pomoći i njege bez obzira na to tko je oštećeniku pružao usluge tuđe pomoći i njege, jer su to izvanredne usluge koje je prouzročio štetnik i koje ni najbliži srodnici oštećenika nisu dužni činit bez naknade. U situaciji kad oštećenik nije plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Izdatak koji bi oštećenik imao u vezi s pružanjem tuđe pomoći i njege ne predstavlja dio plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj, nego ono što bi on morao platiti da je angažirao osobu koja obavlja takve poslove. Imajući u vidu da se radi o pomoći koja ne zahtijeva posebno znanje sud iznos od 4,65 eura smatra dostatnim, određujući ga u sklada sa priloženom potvrdom doma Lovret i uvažavajući recentnu sudsku praksu. Kako nije sporno da je tužiteljici tuđa pomoć i njega trebala ukupno 42 sata, tužiteljici bi na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripadao iznos od 195,30 eura.

20. Sukladno članku 1089. ZOO-a oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. U stavku trećem navodi se da će se pri ocjeni visine izmakle koristi uzimati se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem oštećenika. Sukladno članku 1090. sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

20.1. Na okolnost visine izgubljene zarade sud je proveo vještačenje po sudskom vještaku Anti Mrčeli koji je iskazao u svom nalazu i mišljenju preostali neotplaćeni neto iznos razlike izgubljene zarade tužiteljice za utuženo razdoblje od 12. travnja 2019. do 31. listopada 2019. godine na dan izrade vještva, odnosno 22. ožujka 2024., u ukupnom neto iznosu iskazanom u kunama od 24.720,73 kune protuvrijednost u eurima u iznosu od 3.281,00 eura. Po mjesecima vještak je utvrdio:

- razliku neto plaće tužiteljice od 12. do 30. travnja 2029. u iznosu od 338,73 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za svibanj 2019. u iznosu od 315,17 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za lipanj 2019. u iznosu od 476,83 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za srpanj 2019. u iznosu od 996,32 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za kolovoz 2019. u iznosu od 757,24 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za rujan 2019. u iznosu od 757,24 eura

- razliku neto plaće tužiteljice za listopad 2019. u iznosu od 487,58 eura

20.1.1. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ante Mrčele kao stručan, argumentiran prihvaća i ovaj sud a niti stranke nisu imale primjedbi na isto.

20.1.2. Kako tuženik nije specificirao na koje točno mjesece se odnosi isplata iznosa od 848,10 eura po ovoj osnovi, to je tužiteljica osnovano umanjila navedene iznose od mjeseca travanj, svibanj u cijelosti, a za lipanj potražuje dio u iznosu od 282,62 eura.

Na navedene iznose osnovano potražuje zatezne kamate od slijedećeg u mjesecu za prethodni mjesec jer tako i dospijevaju pojedini mjesečni iznosi( članka 1086. stavak 1 ZOO-a).

21 Kako je tuženik osporio postojanje uzročno-posljedične veze između predmetne nezgode i opravdanosti bolovanja, sud je proveo vještačenje po sudskoj vještakinji medicine rada Željki Ercegović koja je mišljenja da se privremena radna nesposobnost mogla pravdati do 28. listopada 2019 do kada je trajala i fizikalna terapija. Sve navedeno može se dovesti u vezu s predmetnom nesrećom.

21.1. Nalaz i mišljenje sudske vještakinje Željke Ercegović kao stručan, argumentiran prihvaća i ovaj sud a niti stranke nisu imale primjedbi na isto.

21.2. Dakle, bolovanje tužiteljice u svezi je sa predmetnom nesrećom pa je prigovor tuženika neosnovan.

22. Prema članku 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.; dalje: ZOOP) Prema odredbi članka 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.; dalje: ZOOP) osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog odštetnog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Prema stavku 4. članak 12. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveza isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

22.1. Zatezne kamate na neimovinsku štetu dosuđene su od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora dakle od 4. lipnja 2019., a koji datum nije bio sporan.

23. Što se tiče zahtjeva tužiteljice za isplatu obračunate kamate na plaćeni dio glavnice u mirnom postupku i zahtjeva za isplatu zatezne (procesne) kamate na iznos obračunatih kamata treba istaknuti da tužiteljica ima pravo kamatu obračunati i na tako obračunatu kamatu zahtijevati procesne kamate, ali samo ako su se one osamostalile jer je glavnica u cijelosti plaćena. Kako to nije slučaj, ovaj dio tužbenog zahtjeva je odbijen.

24. Ukupno sud smatra da tužiteljici pripada iznos od 6.376,30 eura, od čega na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 2.700,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći 195,30 eura, na ime troškova liječenja 200,00 eura i na ime izgubljene zarade 3.281,00 eura.

25. Kako je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.393,59 eura, to je sud navedeni iznos oduzeo od iznosa koji smatra da tužiteljici pripada po ovoj osnovi i dosudio 1.306,41 eura, a za više traženih 2.300,00 eura tužbeni zahtjev odbio. U cijelosti je dosuđeno na ime tuđe njege i pomoći 195,30 eura, na ime troškova liječenja 200,00 eura i na ime izgubljene zarade 3.281,00 eura. Dakle, ukupno je dosuđeno 4.982,71 eura.

26. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavak 2. i 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, sastava podnesaka od 28. travnja 2021., 6. srpnja 2021., 14. lipnja 2023. i 16. siječnja 2024. po 100 bodova, za sastav podneska od 3. siječnja 2023. 25 bodova, za sastav podnesaka od 7. siječnja 2025. i 16. studenoga 2025. po 50 bodova, za zastupanje na ročištima od 13. rujna 2021., 25. listopada 2021., 7. prosinca 2022., 9. ožujka 2023., 29. veljače 2024., 15. siječnja 2025. i 24. studenoga 2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 4. listopada 2023. 25 bodova, dakle ukupno 1.350 bodova, što pri vrijednosti boda sa paušalom od 2,00 eura daje iznos od 2.700,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodat 25 % PDV-a u iznosu od 675,00 eura, odnosno ukupno 3.375,00 eura.

Kako je tužiteljica uspjela u postupku 68 % (sporna visina), a tuženik sa 32 %, to postotak uspjeha tužiteljice koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su strane uspjele u parnici iznosi 36 %. Od iznosa od 3.375,00 eura tužiteljici pripada 36 % odnosno 1.215,00 eura.

Tužiteljici pripada i trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 58,56 eura (prema zatraženom), trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 107,57 eura (prema zatraženom) i trošak vještačenja u iznosu od 719,31 eura, odnosno ukupno 2.100,44 eura (tužiteljici nije priznat trošak objave pozivom na članak 155. ZPP-a te dio troškova vještačenja u iznosu od 205,77 eura jer će navedeni iznos po pravomoćnosti postupka biti vraćen tužiteljici).

26.1. Podneskom od 7. siječnja 2025. tužiteljica je smanjila tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja sa 7.418,06 eura na 6.111,79 eura. Dakle, vrijednost povučenog dijela tužbenog zahtjeva je iznosila 1.306,27 eura kojem povlačenju se tuženik nije usprotivio ali je potraživao trošak za smanjeni dio. Kada je riječ o smanjenju tužbenog zahtjeva koji nije posljedica udovoljenja, riječ je o djelomičnom povlačenju tužbe i tuženiku pripada pravo na naknadu troškova postupka koji su nastali zbog povlačenja dijela tužbenog zahtjeva primjenom članka 158. ZPP-a. Za povučeni dio tužbenog zahtjeva trošak postupka koji treba priznati tuženiku po vrijednosti povučenog dijela od 1.306,27 eura je trošak zastupanja na ročištu od 15. siječnja 2025. u iznosu od 75 bodova što pri vrijednosti boda s paušalom od 2,00 eura daje iznos od 150,00 eura. Na navedeni iznos trebalo je nadodati 25% PDV-a u iznosu od 37,05 eura, dakle ukupno je priznato tuženiku 187,50 eura, dok je za više traženih 62,50 eura zahtjev tuženika odbijen kao neosnovan.

26.2. Trošak tužiteljice u iznosu od 2.100,44 eura trebalo je umanjiti za trošak tuženika iz točke 26.1. ove odluke tako da je tužiteljici dosuđen trošak postupka u iznosu od 1.912,94 eura, dok je za više traženih 4.966,21 eura zahtjev odbijen kao neosnovan.

27. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.; dalje ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022.).

28. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 13. siječnja 2026.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis