REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-5/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević, predsjednice vijeća te Kornelije Kallay Blažeković i Marije Garačić-Turković, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Mirne Mrčela kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PK, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavaka 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023. i 36/2024.– dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog PK, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici od 23. prosinca 2025. poslovni broj Kov-95/2025. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog PK odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pod točkom I. izreke pobijanog rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, nakon podignute optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici KO-DO- 161/2025, pod točkom I. izreke je na temelju članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne Novina“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012.
- odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/2025. – dalje: ZKP/08.), protiv okrivljenog PK, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavaka 2. i 3. KZ/11., produljen istražni zatvor iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Pod točkom II. izreke je određeno da na temelju članka 131. stavka 2. ZKP/08. istražni zatvor iz točke I. tog rješenja može trajati do pravomoćnosti presude, s time da će sud u smislu članka 131. stavka 3. ZKP/08. svaka dva mjeseca od pravomoćnosti prethodnog rješenja o istražnom zatvoru ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istražnog zatvora.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni PK, po branitelju, odvjetniku Hrvoju Bićaniću, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, „povrede materijalnih odredaba kaznenog zakona“ te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predložio je da se pobijano rješenje ukine i da se okrivljeniku omogući da se brani sa slobode.
3. Spis je na temelju članka 474. stavka 1. u svezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba nije osnovana.
5. Okrivljenik žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka ali ne navodi koja bi povreda bila ostvarena, te istu ne obrazlaže. No, ispitivanjem rješenja u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene i dostatne razloge u odnosu na okrivljenika i inkriminirano kazneno djelo, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika primijenjen, kao i neprikladnosti zamjene blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud.
6. Svojim opširnim žalbenim navodima, kojima zapravo iznosi svoju obranu, žalitelj osporava postojanje osnovane sumnje. No, suprotno žalbenim prigovorima, osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, proizlazi iz dokaza na kojima se temelji optužnica, a na koje se pravilno poziva prvostupanjski sud u odlomcima pod brojevima 8. i 11. obrazloženja. Pritom se ukazuje žalitelju da se niti u jednom dijelu obrazloženja pobijanog rješenja ne utvrđuje kaznena odgovornost okrivljenika, već se utvrđuje samo postojanje osnovane sumnje na počinjenje terećenog kaznenog djela pa se neosnovano prigovara da je zanemareno načelo pretpostavke nedužnosti. Također, u ovoj fazi postupka, pri procjeni postoji li osnovana sumnja vezano uz kazneno djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, sud nije ovlašten vrednovati izvedene dokaze, a niti je na to ovlašten drugostupanjski sud prilikom razmatranja žalbe okrivljenika, već se dokazi procjenjuju u svojoj ukupnosti i po sadržaju kakav jest, a vrijednosnu ocjenu dokaza je ovlašteno dati samo raspravno vijeće nakon kontradiktornog raspravljanja, ako dođe do potvrđivanja optužnice. Stoga prigovori kojima žalitelj osporava postojanje osnovane sumnje nisu od utjecaja na pravilan zaključak suda.
7. Suprotno daljnjim žalbenim prigovorima, pravilno je utvrđeno i postojanje posebnih okolnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., a koje ukazuju na realnu i razumno predvidivu opasnosti od ponavljanja istog ili sličnog kaznenog djela. Naime, prvostupanjski sud se pravilno pozvao na okolnosti kaznenog djela jer je okrivljenik osnovano sumnjiv da je kazneno djelo prijetnje prema bivšoj izvanbračnoj supruzi KK počinio za vrijeme dok su mu na snazi bile mjere opreza produljene rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kir-DO- 169/2024 od 18. listopada 2024., i to mjera opreza zabrane približavanja određenoj osobi i mjera opreza zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom iz članka 98. stavka 2. točaka 4. i 5. ZKP/08., prema istoj žrtvi KK, a kojoj se ne smije približiti na razdaljinu bližu od 100 metara, niti uspostavljati ili održavati vezu s njom. Također, prvostupanjski sud je cijenio i činjenicu da je u odnosu na gore navedeni predmet Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu u međuvremenu pred Općinskim sudom u Karlovcu podiglo optužnicu protiv okrivljenog PK zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11., kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11. i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11., počinjenih također na štetu i ovdje žrtve KK. Isto tako, cijenjen je i iskaz žrtve u kojemu je ona navela da je okrivljenika ostavila nakon sedamnaest godina provedenih u izvanbračnoj zajednici jer je trpjela nasilje u obitelji i prijetnje pa je, s obzirom na djelo koje se okrivljeniku sada stavlja na teret, očito da se isti ne miri s tim prekidom, nego je i dalje fokusiran na žrtvu, a iz čega proizlazi da okrivljenik pokazuje posebno izraženu kriminalnu volju u protupravnom postupanju prema bivšoj izvanbračnoj supruzi.
7.1. Uz navedeno, sud je pravilno zaključio da do sada izrečene kazne na okrivljenika nisu djelovale na način da prestane s protupravnim ponašanjem i uskladi svoje ponašanje sa zakonom i općeprihvaćenim društvenim normama ponašanja, odnosno da prestane činiti kaznena djela i prekršaje. Naime, okrivljenik je kazneno osuđivan zbog počinjenih kaznenih djela (kazneno djelo krađe i kazneno djelo povrede djetetovih prava), te su mu izrečene uvjetne osude, a prekršajno je osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici. Stoga, sve navedeno, u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti ukazuje da postoji realna i razumno predvidiva opasnost da bi boravkom na slobodi okrivljenik mogao ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo ili počiniti teže kazneno djelo te je, i po ocjeni ovoga suda, ispravan zaključak prvostupanjskog suda da je i nadalje potrebno primijeniti upravo mjeru istražnog zatvora kao krajnju mjeru kojom će se okrivljenika spriječiti u eventualnom činjenju novih kaznenih djela, zbog čega mu je pravilno produljen istražni zatvor iz zakonske osnove opisane u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
8. Napominje se žalitelju da u skladu s odredbom članka 19. stavka 4. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ("Narodne novine" broj 143/12, 105/15, 32/17 i 53/22) niti za jednu raniju osudu nije nastupila rehabilitacija. Naime presudom Općinskog suda u Karlovcu broj K-2/2018 od 18. siječnja 2018., koja je pravomoćna 1. travnja 2018., okrivljenik je zbog počinjenja kaznenog djela krađe osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz rok provjeravanja od dvije godine. Dakle, sukladno odredbi članka 19. stavka 4. alineja 5. tog Zakona, rehabilitacija nastupa protekom tri godine od isteka roka provjeravanja, ali kako je okrivljenik unutar roka od tri godine od isteka roka provjeravanja po toj presudi osuđen i presudom istog suda broj Kzd-42/2020 od 17. prosinca 2021., koja je pravomoćna 17. prosinca 2021., očito je da nije nastupila rehabilitacija po prvoj, a tako niti po drugoj presudi, već bi po drugoj presudi ista trebala nastupiti 2027.
9. U odnosu na navode žalitelja da bi se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora mogla ostvariti i mjerama opreza, sud je ispitao mogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama te je, cijeneći sve utvrđene posebne okolnosti, u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, i po ocjeni ovoga suda, pravilno utvrdio da su posebne okolnosti takve jačine da mjere opreza ne mogu ostvariti svrhu istražnog zatvora.
10. Jednako tako, razmatrano je i je li povrijeđeno načelo razmjernosti. Naime, prilikom ocjenjivanja povrede ovog načela, sukladno odredbi članka 122. stavka 2. ZKP/08., vodi se računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Imajući na umu sve navedeno, kao i odredbe iz članka 95. ZKP/08., kojom je propisano da sud mora paziti da se ne odredi teža mjera ukoliko se ista svrha može ostvariti i blažom mjerom, te iz članka 133. ZKP/08., o maksimalnom trajanju istražnog zatvora, a kako se okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru od 11. kolovoza 2025., ovaj sud ocjenjuje da nije došlo do povrede načela razmjernosti.
11. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Velika Gorica, 13. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Ivana Dubravka Kovačević
