REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-1992/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica ZZK, dipl. pravnica iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Regionalnog ureda Rijeka, Krešimirova 4, protiv tuženika Ministarstva financija, Carinske uprave, Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, Zagreb, A. von Humboldta 4a, OIB: 18683136487, radi lake povrede službene dužnosti, 13. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II-114- 02/24-01/5, URBROJ: 513-02-8989-24-9 od 14. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-114-02/24-01/15, URBROJ: 513-02- 6009/19-24-3 od 26. travnja 2024., tužitelj je, kao državni službenik Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, utvrđen odgovornim što je dana 20. studenoga 2023. za vrijeme obavljanja službene zadaće kao carinik III. vrste u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Graničnom carinskom uredu Ličko Petrovo Selo, na Graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo, nemarno obavljajući službene zadaće propisane opisom poslova radnog mjesta carinika III. vrste prilikom postupanja po provoznoj deklaraciji MRN 23HR060410008140L0 podnesenoj dana 20. studenoga 2023. u 09:43:16 sati za robu: ogrijevno drvo (bukva Fagus sylvatica i hrast cer-quercus cerris) pošiljatelja BRENHOLZ d.o.o., Bihać, BA, za primatelja FELIĆ HASIB, Innsbruck, AT, za koju je sustav analize rizika (SAR) dodijelio crvenu rutu, nakon što je u 14:58:03 sati od strane ovlaštenog otpremnika Croatiašped d.d. izvršena izmjena predmetne deklaracije i izmijenjen podatak nacionalnosti prijevoznog sredstva na granici PE 1908062000 (iz vrijednosti DE u vrijednost BE), čime je došlo do izmjene rute iz crvene razine provjere (dokumentarna kontrola i fizička kontrola robe) u zelenu rutu (puštanje bez kontrole) te je u 15:05:02 dodijeljena zelena ruta (SAR nije dodijelio rizik) nakon čega je roba puštena bez kontrole, bez da je o navedenom događaju ispunio obrazac rezultata kontrole (ORK) niti je u polje „Napomena” na skočnom prozoru pod nazivom „Puštanje kretanja bez kontrole” ukratko obrazložio razloge puštanja pošiljke bez kontrole, već je napisao tekst A2 (smatra se zadovoljavajućim) bez detaljnog obrazloženja postupanja, čime je počinio laku povredu službene dužnosti „nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće i li izvršenje službene zadaće protivno pravilima struke“ opisanu u čl.

2  Poslovni broj: Us I- Us I-1992/2024-22

111. t. 10. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine broj 155/23.), zbog čega mu je temeljem čl. 124. st. 1. t. a) istoga Zakona izrečena pisana opomena.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-114-02/24-01/5, URBROJ: 513-02- 8989-24-9 od 14. listopada 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost predmetnog drugostupanjskog rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Obrazlaže da tuženik nije na pravilan i zakonit način cijenio žalbene navode tužitelja, ne uzimajući u obzir da je navedenoga dana tijekom obavljanja službe tužitelja, kao i prilikom obrade sporne deklaracije MRN 23HR060410008140L0, neprekidno padao informatički (aplikativni sustav) u kojem je isti radio te iz tog razloga da tužitelj prilikom obrade konkretne deklaracije nije vidio da je sustav promijenio crvenu rutu (koja je ranije bila dodijeljena) u zelenu rutu. Da je činjenicu da je ruta informatički promijenjena iz crvene u zelenu ustanovio kada je vozilo napustilo granični prijelaz i da je odmah po saznanju za promjenu rute obavijestio nadređenu rukovoditeljicu koja je tu situaciju upisala u Knjigu dežurstva, a obaviješten je i sustav COMBIS. Iz prethodno navedenih razloga nije bio dužan ispuniti obrazac ORK i ukratko obrazložiti razloge puštanja robe bez kontrole jer bi to bio dužan učiniti da je sam promijenio zadanu rutu, međutim, obzirom da je to učinio aplikacijski sustav bez njegovog znanja i saznanja, on je u konkretnoj situaciji pustio robu bez kontrole. Predlaže sudu poništiti rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti i ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja. Obrazlaže kako je tužitelj prilikom postupanja po prijevoznoj deklaraciji MRN 23HR060410008140L0, kojoj je sustav analize rizika dodijelio crvenu rutu, nakon izmjene deklaracije i promjene rute u zelenu, robu pustio bez kontrole, a da pritom nije ispunio obrazac rezultata kontrole (ORK), niti je u polju „Napomena“ obrazložio razloge puštanja pošiljke bez kontrole, već je naveo tekst „A2 (smatra se zadovoljavajućim)“, bez ikakvog dodatnog obrazloženja. Ukazuje da je tužitelj, sukladno obavijesti Sektora za nadzor, bio obvezan ili postupiti po dodijeljenom riziku provođenjem kontrole i ispunjavanjem ORK- a, ili, u slučaju da rizik nije bio vidljiv, obrazložiti puštanje pošiljke bez kontrole te o tome sastaviti službenu bilješku, što nije učinio. Smatra da se tužiteljevi navodi o pogreškama informatičkog sustava, opterećenosti poslom i naknadnom obavještavanju nadređenih ne mogu prihvatiti kao relevantni, jer ne utječu na utvrđenu odgovornost, pri čemu ističe da problem nije u sustavu analize rizika, već u nesavjesnom postupanju tužitelja, koji je i sam priznao da je došlo do propusta. Zaključno, naglašava da se u konkretnom slučaju ne radi o beznačajnoj pogrešci niti o pogrešci sustava, nego o postupanju kojim je ozbiljno narušeno funkcioniranje carinskog sustava temeljenog na učinkovitoj analizi rizika, osobito imajući u vidu da se radilo o visokorizičnoj robi (ogrjevno drvo iznimno pogodno za krijumčarenje raznih vrsta visokotarifnih roba i roba koja su predmet zabrana i ograničenja), te predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.

5. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj 20. studenoga 2023., za vrijeme obavljanja službenog zadatka kao carinik III. vrste, prilikom postupanja po provoznoj deklaraciji MRN 23HR060410008140L0 pustio prijelaz robe označeno kao „ogrijevno drvo“ preko granice bez provedbe kontrole, kao ni da o navedenome događaju nije

3  Poslovni broj: Us I- Us I-1992/2024-22

ispunio obrazac rezultata kontrole (ORK) niti je u polje „Napomena“ u sustavu obrazložio razloge puštanja pošiljke bez kontrole. Sporno je, međutim, jesu li se takvim postupanjem, obzirom na tužbene navode, ostvarila obilježja lake povrede službene dužnosti.

7. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je saslušan svjedok ŽZ (str. 211-213 spisa). Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka KZ, o čemu je donio rješenje sukladno odredbi čl. 93. st. 2. ZUS-a, jer je okolnost na koju je svjedok predložen utvrđena iz drugih izvedenih dokaza (posebice iz iskaza svjedoka ŽZ), a takva okolnost nije u konačnici utjecala na drugačiju odluku suda iz razloga kako je izneseno u daljnjem obrazloženju ove presude.

8. Temeljem izvedenih dokaza, ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Sud prije svega ističe da se predmetni događaj dogodio 20. studenoga 2023., te je stoga za ocjenu postojanja povrede službene dužnosti mjerodavan Zakon o državnim službenicima (Narodne novine br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 38/13., 37/13., 1/15., 138/15., 102/15., 61/17., 70/19., 98/19., 141/22.; dalje: ZDS) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, osim ako bi kasniji zakon bio povoljniji za službenika. Budući su odredbe o lakoj povredi službene dužnosti sadržajno jednake u ranijem i kasnijem Zakonu o državnim službenicima (Narodne novine br. 155/23.; dalje: ZDS/23) na koji se javnopravno tijelo poziva pri izricanju kazne, primjena kasnijeg zakona ne bi dovela tužitelja u nepovoljniji položaj.

10. Čl. 5. ZDS-a propisano je da državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona, te je čl. 8. istog Zakona propisano da su državni službenici dužni ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.

11. Čl. 15. ZDS-a propisano je da je državni službenik obvezan svoje dužnosti predviđene opisom poslova radnog mjesta obavljati ispravno, na vrijeme, savjesno, stručno, ne koristeći ih radi osobnog probitka, u skladu s načelom javnosti, poštujući pri tome ustavni i pravni poredak Republike Hrvatske.

12. Prema čl. 26. ZDS-a državni službenik dužan je povjerene poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.

13. Odgovornost za povrede službene dužnosti primarno je uređena odredbama članaka 96. do 114. ZDS-a, a podredno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09., 110/21.; dalje: ZUP), što slijedi iz normi čl. 102. ZDS-a te čl. 3. st. 1. ZUP-a.

14. Prema odredbi čl. 96. st. 1. ZDS-a državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.

15. Nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće protivno pravilima struke (čl. 98. st. 1. t. 10. ZDS koji odgovara istovjetnoj odredbi čl. 111. t. 10. ZDS/23) laka je povreda službene dužnosti. Kazne za lake

4  Poslovni broj: Us I- Us I-1992/2024-22

povrede službene dužnosti propisane su odredbom čl. 110. st. 1. ZDS-a (čl. 124. st. 1. ZDS/23), a među predviđenim kaznama je i pisana opomena.

16. Poslovni područnih carinskih ureda normirani su čl. 12. Zakona o carinskoj službi (Narodne novine br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19.) na snazi u vrijeme počinjenja djela.

17. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je rješenje od 14. listopada 2024. doneseno u izvršenju ovosudne presude poslovni broj UsI-1041/2024-3 od 8. listopada 2024.

18. Dalje proizlazi da je upravni postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokrenut zaključkom pročelnika Područnog carinskog ureda Rijeka od 27. ožujka 2024. te da je nakon provedenog postupka tužitelj utvrđen odgovornim za počinjenje povrede nesavjesnog ili nemarnog izvršenja službene zadaće i li izvršenja službene zadaće protivno pravilima struke.

19. Prema ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjskim rješenjem tužitelj utvrđen odgovornim za laku povredu službene dužnosti opisane u izreci rješenja od 26. travnja 2024., odnosno pravilno i zakonito je osporenim drugostupanjskim rješenjem odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje koje u cijelosti kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj sud.

20. Naime, točkom 2.2.1. Uputa za provedbu postupka provoza br. 21/23 Središnjeg ureda Carinske uprave od 28. svibnja 2023. (dalje: Uputa, prilog na str. 34/1-199/1 spisa) je određeno da ako je Sustav analize rizika temeljem nacionalnih rezultata analize rizika zadao kontrolu dokumenta i robe (crvena ruta), obvezno je zadanu kontrolu i izvršiti te nalaze kontrole upisati u Obrazac rezultata kontrole 2 (ORK 2). Isto tako, ako Sustav analize rizika nije dodijelio rizik niti je carinski službenik temeljem lokalne procjene rizika odlučio pošiljku staviti pod kontrolu, pošiljka će biti puštena bez kontrole (zelena ruta).

21. Iz Izvješća o provedenoj unutarnjoj kontroli od 7. veljače 2024. proizlazi kako je Sustav analize rizika deklaraciji MRN 23HR060410008140L0 podnesenoj 20. studenoga 2023. u 9:43:16 sati dodijelio crvenu rutu te da je došlo do aktivacije s porukom postupanja. Navedena poruka postupanja dodijeljena je u 9:43:42 sati. Nakon toga u 14:58:03 sati da s vrši izmjena predmetne deklaracije čime je došlo do izmjene rute iz crvene u zelenu razinu. Navedeno tužitelj ni ne osporava.

22. Prema Obavijesti Sektora za nadzor od 21. lipnja 2023. (prilog na str. 34/1- 199/1 spisa) carinski službenici u slučaju izmjene prethodno dodijeljene rute su obvezni pristupiti pregledu pošiljke i ispuniti obrazac rezultata kontrole (ORK) ako je u obradi deklaracije utvrdio postojanje prethodno dodijeljenog rizika, odnosno ispuniti polje Napomena prilikom puštanja pošiljke bez kontrole i o navedenom događaju sastaviti službenu bilješku ako u obradi deklaracije nije utvrdio postojanje prethodno dodijeljenog rizika. U navedenoj obavijesti je posebno istaknuto da je posebnu pažnju potrebno obratiti u slučajevima u kojima je izmjena rute dovela do „rušenja“ rute iz rizične (crvene, narančaste ili žute) u nerizičnu (zelenu) rutu.

23. Navedeno postupanje carinskog službenika prilikom izmijenjene rute u Sustavu NCTS je propisano i Uputom u točki 7.1.2.

24. Sud iz ispisa iz Knjige dežurstva za Granični prijelaz Ličko Petrovo Selo (str. 29/1 spisa) i iskaza svjedokinje ŽZ, koja potvrđuje navode tužitelja u tom dijelu te koji iskaz sud cijeni vjerodostojnim i uvjerljivim, utvrđuje da je tijekom predmetnog dana došlo do povremenih tehničkih poteškoća u radu informacijskog sustava o čemu je tužitelj obavijestio nadređenu voditeljicu smjene. Međutim, navedena okolnost sama po sebi ne isključuje obvezu postupanja sukladno važećim uputama nakon što je tužitelj saznao za izmjenu rute.

5  Poslovni broj: Us I- Us I-1992/2024-22

25. Navod da tužitelj prilikom obrade nije znao da je sustav analize rizika u 9,43 sati toga dana dodijelio predmetnoj provoznoj deklaraciji crvenu rutu sud utvrđuje neistinitim budući iz očitovanja samog tužitelja (Službena bilješka od 25. studenoga 2023., prilog na str. 34/1-199/1 spisa) i njegove žalbe od 14. svibnja 2024. proizlazi da je prilikom obrađivanja deklaracije uočio kako je prethodno dodijeljena crvena ruta izmijenjena u zelenu. Sud time ocjenjuje da je time tužitelj postao svjestan postojanja prethodnog rizika (crvena ruta), zbog čega je bio obvezan postupiti sukladno Obavijesti Sektora za nadzor i Uputi, odnosno postupati po prvotnoj crvenoj ruti te pregledati pošiljku i ispuniti ORK, a najmanje ispuniti polje „Napomena“ i sastaviti službenu bilješku o razlozima puštanja pošiljke bez kontrole, a što nije učinio.

26. I svjedokinja ŽZ je u svom iskazu potvrdila kako su carinski službenici u slučajevima promjene deklaracija obvezni postupati po prvotnoj ruti.

27. Sve i da tužitelj, zbog tehničkih poteškoća u radu sustava, u trenutku obrade predmetne deklaracije nije mogao vidjeti da je sustav analize rizika prethodno dodijeljenu crvenu rutu izmijenio u zelenu rutu, za ocjenu postojanja lake povrede službene dužnosti odlučna nije isključivo činjenica je li tužitelj u realnom vremenu vidio promjenu rute (9,43 sati), već i pitanje kako je postupio nakon što je za tu promjenu saznao ili je za nju morao saznati u okviru urednog obavljanja službe. Dakle, u tom trenutku je, sukladno važećim internim aktima Carinske uprave, bio obvezan, evidentirati razloge puštanja pošiljke bez kontrole u sustavu i/ili sastaviti službenu bilješku o nastalom događaju.

28. Sud ocjenjuje da je upravo izostanak bilo kakvog pisanog traga o razlozima puštanja robe bez kontrole odlučna okolnost koja upućuje na nesavjesno, odnosno nemarno izvršenje službene zadaće, neovisno o tome je li do promjene rute došlo vidljivo ili nevidljivo u samom trenutku obrade deklaracije. Stoga sud zaključuje da eventualna nemogućnost tužitelja da odmah vidi promjenu rute iz crvene u zelenu ne isključuje njegovu odgovornost, već može imati utjecaj isključivo na ocjenu stupnja krivnje i izbor disciplinske mjere, što je javnopravno tijelo u konkretnom slučaju i cijenilo ocjenom da se ne radi o teškoj povredi službene služnosti, već lakoj, te izricanjem blaže zakonom propisane sankcije.

29. Slijedom navedenoga, sud nalazi da pitanje vidljivosti promjene rute nije od takvog značaja da bi dovelo u sumnju zakonitost osporavanih rješenja ili utjecalo na drugačiji ishod ovog upravnog spora.

30. Sud ne prihvaća tužbeni navod da obveza ispunjavanja ORK-a ili Napomene postoji isključivo u slučaju aktivne izmjene rute od strane službenika. Iz citiranih internih akata proizlazi da je odlučna okolnost postojanje prethodno dodijeljenog rizika, neovisno o tome je li do izmjene rute došlo djelovanjem službenika ili sustava.

31. Navodi tužitelja o opterećenosti poslom i tehničkim poteškoćama cijenjeni su, ali sud ocjenjuje da navedene okolnosti ne isključuju postojanje nemarnog postupanja, već mogu imati utjecaj isključivo na izbor i visinu disciplinske mjere.

32. Sud nadalje ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o beznačajnoj pogrešci budući je puštanje robe bez ikakvog pisanog traga o razlozima takvog postupanja protivno osnovnim pravilima carinskog postupanja temeljenog na sustavu analize rizika.

33. U konačnici, cijenjeni su i navodi tužitelja iz postupka. Naime, sam tužitelj u svojoj žalbi navodi da je u ovom slučaju, očito došlo do previda, pogreške, jer je radio, a tko radi, prirodno je da pogriješi te da je upoznat s postupkom u slučaju previda, da naknadno uočene izmjene rute ide obavijest voditelja i sačinjene službene bilješke. Time je zapravo priznao počinjenje lake povrede koja mu je stavljena na teret.

6  Poslovni broj: Us I- Us I-1992/2024-22

34. Slijedom svega navedenoga, sud je suglasan s elaboracijom javnopravnih tijela da je tužitelj svojim ponašanjem počinio laku povredu službene dužnosti opisane u izreci prvostupanjskog rješenja, odnosno da je nesavjesno i nemarno postupao, odnosno izvršavao obveze protivno pravilima struke, jer u obradi deklaracije nije postupio sukladno obavijesti Sektora za nadzor od 21. lipnja 2023. i Uputi, po kojima je bio u obvezi postupiti po prethodno dodijeljenom riziku na sljedeći način: ako je u obradi deklaracije utvrdio postojanje prethodno dodijeljenog rizika, bio je u obvezi pristupiti pregledu pošiljke i ispuniti obrazac rezultata kontrole (ORK), a ako u obradi deklaracije nije utvrdio postojanje prethodno dodijeljenog rizika, bio je u obvezi ispuniti polje Napomena prilikom puštanja pošiljke bez kontrole i o navedenom događaju sastaviti službenu bilješku. Utvrđeno je kako nije učinio ni jedno od navedenoga.

35. Imajući u vidu sve navedeno, sud zaključuje da je tužitelj svojim postupanjem ostvario obilježja lake povrede službene dužnosti iz čl. 98. st. 1. t. 10. ZDS (odgovarajuća odredba čl. 111. t. 10. ZDS/23).

36. U odnosu na izrečenu kaznu, sud ističe da spomenuto podliježe slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni nadležnih javnopravnih (disciplinskih) tijela, kao obliku slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (čl. 5. st. 2. ZUP-a), dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana (čl. 4. st. 2. ZUS-a).

37. Sud utvrđuje da je prilikom izricanja disciplinske mjere javnopravno tijelo uzelo u obzir stupanj odgovornosti tužitelja, okolnosti u kojima je povreda počinjena te činjenicu da se radi o nenamjernom postupanju, zbog čega je izrečena pisana opomena, odnosno da je izbor kazne obavljen u okviru zakonom dane ovlasti (čl. 124. st. 1. u svezi čl. 125. st. 1. ZDS) i da je odluka o istoj dostatno obrazložena.

38. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim, te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci presude.

39. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe čl. 11. st. 1. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18., 51/23.).

U Rijeci 13. siječnja 2026.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).