REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U PAZINU
Dršćevka 1, 52000 Pazin
Ovr-19/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja MER ARENA d.o.o., Pula, Monvidalska ulica 35, OIB 60429678574, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Brguljan, odvjetnik iz odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, N. Tesle 9/V-VI protiv protivnika osiguranja GRAD PULA-POLA, Forum 1, OIB 79517841355, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 12. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi: „Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja MER ARENA d.o.o., Pula, Monvidalska ulica 35, OIB 60429678574, protiv protivnika osiguranja GRAD PULA-POLA, Forum 1, OIB 79517841355, koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja da poduzme radnje radi otklanjanja štete po život i zdravlje ljudi na nekretnini predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera sadržaja kako slijedi:
I.I. Nalaže se protivniku osiguranja da osigura zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] postavljanjem podupira i skele na zidovima kuće kako bi se spriječilo urušavanje i pad kuće (zidova i krova) na nekretninu predlagatelja osiguranja koja je opisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
I.II. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah.
I.III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu rješenja. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.
Privremena mjera se određuje do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu pred Općinskim sudom u Puli koji se vodi radi činidbe otklanjanja štete na tužiteljevoj nekretnini ili do drugačije odluke suda.“
II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 625,00 eura.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je kao tužitelj 29. rujna 2025. pred Općinskim sudom u Puli-Pola podnio tužbu protiv protivnika osiguranja kao tuženika radi otklanjanja štete i ostvarivanja susjedskih prava.
1.1. U tužbi obrazlaže da je vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da na navedenoj nekretnini obavlja poslove gradnje višestambene zgrade temeljem Građevinske dozvole KLASA: UP/I-361- 03/24-01/000013, URBROJ: 2163-7-05-03- 0582-25-0042, od 12.06.2025. godine (pravomoćna 17.07.2025.), te Rješenja o izmjeni građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/25-01/000149, URBROJ: 2163-7- 05-03-590- 25-0004, od 23.07.2025. godine (pravomoćno 08.08.2025.). Nakon početka gradnje izvršen je inspekcijski nadzor Državnog inspektorata (građevna inspekcija) pa je zapisnikom utvrđeno da tužitelj obavlja gradnju zakonito i pravilno. Dalje obrazlaže da je tuženik vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola opisana kao k.č.br. ruševine na k. č. [katastarska čestica]/zgr, k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina je susjedna nekretnina tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na tuženikovoj nekretnini se nalazi trošna (derutna) zgrada koja je na samoj granici parcele sa nekretninom tužitelja. Riječ je zgradi čiji su bočni zidovi (L1 I D1) u lošem stanju, napukli su, sa ispranom sredinom, nagnuti su prema parceli tužitelja, a krov se jednim dijelom već urušio. Budući tužitelj treba izvoditi radove uz granicu sa tuženikovom nekretninom i ne može drugačije organizirati radove na izgradnji parkirne jame, postoji stvarna i realna opasnost od urušavanja kamenog zida derutne zgrade na parcelu tužitelja, što predstavlja opasnost po život i zdravlje svih sudionika na gradilištu, kao i veće materijalne štete. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima su normirana susjedska prava pa tako između ostalog da je u članka 111. propisano da kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete. Slijedom iznesenog, pozivom na članka 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelj predlaže donošenje presude slijedećeg sadržaja:
„Nalaže se tuženiku da radi sprječavanja štete urušavanjem zida i krovišta kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] poduzme radnje građevinske radove rušenja, zidanja, učvršćivanja zidova i krovišta, te svih drugih potrebnih radnji osiguranja od urušavanja, koji će detaljno i precizno opisati nakon vještačkog nalaza vještaka građevinske struke u ovom postupku, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
1.2. Tužitelj, ovdje predlagatelj osiguranja, ujedno predlaže određivanje privremene mjere radi poduzimanja hitnih mjera osiguranja od nastanka štete. S time u svezi tužitelj pojašnjava da ima potraživanje s osnova prava vlasnika nekretnine u odnosu na susjednu nekretninu sa koje prijeti nastanak štete po život i zdravlje radnika i sudionika gradnje na parceli tužitelja. Tužitelj je vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a tuženik je vlasnik susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] sa koje prijeti urušavanje zida i krovišta derutne zgrade. Tužitelj da je dokazao svoje potraživanje i isto je razvidno uvidom u zemljišno knjižni izvadak te fotografije lice mjesta. Održavanje tuženikove građevine u prostoru u ovako derutnom stanju nije moguće jer je ista nagnuta i urušit će se čime predstavlja opasnost po život i zdravlje sudionika izgradnje na tužiteljevoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što je sve dokaz postojanja nenadoknadive štete kao uvjeta izdavanja mjere u smislu članka 346. Ovršnog zakona. Navedeno je tužitelj dokazao dostavljenim fotografijama, izvješćem nadzornog inženjera, kao i geodetskim elaboratom i skicom lica mjesta. Slijedom svega iznesenog, temeljem članka 340., 346. i 347. Ovršnog zakona kao i članka 435. Zakona o parničnom postupku, a radi osiguranja nenovčane tražbine otklanjanja štete po život i zdravlje ljudi na tužiteljevoj nekretnini, predlaže donijeti rješenje o određivanju privremene mjere sadržaja kako slijedi:
„Nalaže se tuženiku da osigura zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] postavljanjem podupira i skele na zidovima kuće kako bi se spriječilo urušavanje i pad kuće (zidova i krova) na nekretninu tužitelja koja je opisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
Ova privremena mjera stupa na snagu odmah.
Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu rješenja. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.
Privremena mjera se određuje do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu pred Općinskim sudom u Puli koji se vodi radi činidbe otklanjanja štete na tužiteljevoj nekretnini ili do drugačije odluke suda.“
2. Rješenjem posl. br. P-557/2025 od 29. rujna 2025. Općinski sud Pula- Pola se oglasio stvarno nenadležnim te predmet ustupio ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu sukladno članku 34. b točka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu: ZPP). Tužba s prijedlogom za donošenje privremene mjere zaprimljena je u predmetu ovog suda posl. br. P-239/2025 dana 13. listopada 2025.
3. Rješenjem od 15. listopada 2025. tuženik, ovdje protivnik osiguranja, je pozvan dostaviti odgovor na tužbu u roku od 45 dana, dok je dopisom od 15. listopada 2025. pozvan u roku od 8 dana dostaviti očitovanje glede prijedloga za određivanje privremene mjere.
4. U podnesku od 7. studenoga 2025. tuženik, ovdje protivnik osiguranja, je dostavio očitovanje na prijedlog za određivanje privremene mjere u kojemu je u bitnome naveo da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. i 347. Ovršnog zakona. Naime, tužitelj nije dokazao vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine na otklanjanja štete po život i zdravlje ljudi, niti je učinio vjerojatnom opasnost da bi bez predložene mjere tuženik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Osim toga tužitelj u prijedlogu za osiguranje nije iznio druge činjenične navode na kojima temelji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili moguće nasilje, a teret dokaza je na njemu. Za nastanak nenadoknadive štete nije dovoljna samo objektivna opasnost već ta opasnost mora imati i subjektivnu dimenziju. Dakle, tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu odredbe članka 346. Ovršnog zakona jer činjenični navodi prijedloga za osiguranje i priloženi dokazi ne čine vjerojatnom tražbinu tužitelja niti bi se predloženom privremenom mjerom postigla svrha osiguranja tražbine. Naime, tužitelj prijedlogom traži od suda da odredi privremenu mjeru na način da naloži tuženiku da osigura zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], postavljanjem podupira i skele na zidovima kako bi se spriječilo urušavanje i pad kuće (zidova i krova) na nekretninu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, tuženik ističe da je do sadašnjeg stanja nekretnina u vlasništvu tuženika došlo isključivo uslijed protupravnih radnji tužitelja odnosno uslijed rušenja zida objekta tuženika, a radi kojih radnji je ovdje tuženik kao tužitelj pokrenuo parnicu radi smetanja posjeda te zatražio izdavanje privremene mjere zabrane izvođenja građevinskih i drugih radova na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., unutarnja kuća i k. č. br. [katastarska čestica] zgr. dvorište, obje k. o. [katastarska općina] na dijelu uz nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zabrane poduzimanja radnji koje mogu nanijeti štetu tužitelju na kč. br. [katastarska čestica] zgr. i kč. br. [katastarska čestica] zgr. obje k. o. [katastarska općina], zabrane provođenja promjena na kč. br. [katastarska čestica] zgr. i kč. br. [katastarska čestica] zgr. te naloga za osiguranjem mjesta porušenog zida kako bi se isti mogao rekonstruirati odnosno sazidati na istom mjestu te dovesti kč. br. [katastarska čestica] zgr., i kč. br. [katastarska čestica] zgr. u stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda i ovlaštenjem da ovdje tuženik radi uspostave prijašnjega stanja sam ili preko treće osobe sazida porušeni zid o trošku ovdje tužitelja. Navedeni postupak vodi se pred Općinskim sudom u Puli- Pola pod posl.br. Psp-49/25. S time u svezi tuženik navodi da je tužitelj na svojoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] započeo izvoditi građevinske radove – iskope te je dana 11. rujna 2025. godine bagerom i pikamerom porušio vanjski nosivi zid pomoćnih objekata na kč. br. [katastarska čestica] zgr., i kč. br. [katastarska čestica] zgr. u vlasništvu i posjedu tuženika uslijed čega su se ti pomoćni objekti urušili. Radi se o pomoćnim objektima stana u prizemlju zgrade u [adresa], u kojem žive tuženikovi najmopromci ČG i IG. Dakle, tužitelj je rušenjem zida pomoćnog objekta taj objekt doveo u sadašnje stanje kako je to prikazano na fotografijama koje su priložene uz tužbu. Tužitelj u historijatu navodi da su bočni zidovi koje je označio kao L1 i D1 u lošem stanju i da im prijeti urušavanje, ali upravo tužitelj je srušio zid označen kao D1 uslijed čega je narušena statika tog pomoćnog objekta. Naime, prije izvođenja radova pomoćni objekt je bio čvrst i stabilan te je takav ostao i nakon radova izvedenih teškom mehanizacijom pa čak i nakon što se tužitelj uz sam njegov rub ukopao preko 2 metra u dubinu. Pomoćni objekt se urušio tek nakon što je tužitelj srušio njegov nosivi zid i to isključivo zbog rušenja tog nosivog zida (D1), a što je moguće utvrditi iz fotografija koje prikazuju stanje prije početka izvođenja radova te stanje nakon iskopa građevinske jame. Nitko ne može imati koristi od vlastitog protupravnog postupanja, pa niti tužitelj koji je svojim radnjama napravio štetu koju sada pokušava pripisati tuženiku. Određivanjem predložene privremene mjere zaštitilo bi se stanje koje je nastalo protupravnim postupanjem tužitelja koji prije početka izvođenja građevinskih radova s vlasnicima susjednih nekretnina (dakle i s tuženikom) nije utvrdio stanje postojećih susjednih objekata te svoje radove uskladio s time. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da naslovni sud odbije prijedlog tužitelja kao neosnovan.
5. Tuženik, ovdje protivnik osiguranja, je u odgovoru na tužbu od 2. prosinca 2025. u bitnome ponovio navode iz očitovanja na prijedlog za određivanje privremene mjere dodajući kako je iz navoda tužbe razvidno da tužitelj svoju tražbinu temelji na članku 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ističe dalje da su odredbe članka 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima primjenjive isključivo kada postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada mogla potpuno ili djelomično srušiti, a ta opasnost prijeti susjednoj nekretnini. Tuženik naglašava da u konkretnom slučaju, opasnost od urušavanja objekta na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. nije posljedica lošeg stanja objekta samog po sebi, već je izravna i jedina posljedica samovlasne radnje tužitelja i rušenja nosivog zida na nekretninama tuženika. Dakle, nije tuženik svojim propustom doveo do opasnosti, već je tužitelj aktivno stvorio opasnost za svoju nekretninu rušenjem nosivog zida na tuženikovoj nekretnini, pa da je stoga neosnovano pozivanje tužitelja na članak 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima radi zaštite od opasnosti koju je sam svjesno i namjerno prouzročio. Osim toga, tuženik ističe da je od podnošenja tužbe dana 29. rujna 2025. činjenično stanje na nekretnini tužitelja znatno izmijenjeno. U trenutku podnošenja tužbe tužitelj je tvrdio da treba izvoditi radove uz granicu sa tuženikovom nekretninom i da ne može drugačije organizirati radove na izgradnji parkirne jame te da postoji opasnost od urušavanja zida na parcelu tužitelja. Međutim, u međuvremenu je tužitelj na svojoj parceli izveo značajne građevinske radove, uključujući opsežne iskope i radove s teškom mehanizacijom te betonske radove upravo uz nekretninu tuženika, dakle građevinski radovi su od trenutka podnošenja tužbe značajno napredovali upravo i na mjestu za koje tužitelj tvrdi da će se urušiti. Dakle, jasno proizlazi da je tužitelj nastavio izvoditi radove unatoč tvrdnji da će se objekt na nekretnini tuženika srušiti na njegovu nekretninu. Budući da je tužitelj nastavio radove i bitno izmijenio stanje svoje parcele to je u cijelosti razvidno da je tvrdnja tužitelja da je opasnost koja je navodno postojala u trenutku podnošenja tužbe nužno rješavati na način koji zahtjeva tužbom (čak i privremenom mjerom) u cijelosti neosnovana, a posljedično tome neosnovan je i tužbeni zahtjev. Osim svega navedenog, tuženik ističe da je zbog protupravnih radnji i rušenja zida na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr. pokrenuo zasebnu parnicu radi smetanja posjeda pred Općinskim sudom u Puli-Pola pod poslovnim brojem Psp-49/25. U toj tužbi radi smetanja posjeda, Grad Pula-Pola je kao tužitelj zatražio i određivanje privremene mjere zabrane daljnjeg izvođenja radova ovdje tužitelju NG, te nalog da se osigura porušeni zid i dovede nekretnina u prijašnje stanje. Međutim, iako je tužba u predmetu Psp-49/25 podnesena još dana 19. rujna 2025. tuženiku ta tužba i prijedlog za određivanje privremene mjere još nisu niti dostavljeni na odgovor. Razlozi tome su postupovne naravi, a odnose se na zahtjev za izuzećem suda, a kasnije i uređujućeg suca zbog srodstva zakonskog zastupnika i osnivača tužitelja sa sutkinjom Općinskog suda u Puli-Pola. Međutim, upravo i sama činjenica da tuženik i na aktivnoj strani vodi parnicu radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja ukazuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti uz nalog tužitelju da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.
6. U podnesku od 11. prosinca 2025. tužitelj, ovdje predlagatelj osiguranja, je u bitnome istaknuo da su netočni i neutemeljeni navodi tuženika da bi tužitelj poduzimao bilo kakve radove na nekretnini tuženika ili da bi na bilo koji drugi način poduzimao protupravne radnje, već da je tužitelj poduzimao radove na svojoj nekretnini i to zakonito utemeljeno na valjanoj građevnoj dozvoli. Dakle, tužitelj je radove poduzimao na svojoj čestici oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], temeljem
Građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/24-01/000013, URBROJ: 2163-7-05-03- 0582-250042, od 12.06.2025. godine (pravomoćna 17.07.2025.), te Rješenja o izmjeni građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/2501/000149, URBROJ: 2163-7- 05-03-590-25-0004, od 23.07.2025. godine (pravomoćno 08.08.2025.). Građevnu dozvolu je odobrio upravo tuženik (nadležno tijelo tuženika). Po prijavi tuženika je građevinska inspekcija na terenu utvrdila da tužitelj obavlja poslove upravo temeljem navedene građevne dozvole i u skladu sa tom dozvolom. Tužitelj je obavljao radove pravilno i zakonito temeljem ovlaštenja iz valjanog akta o građenju, a što je utvrdilo nadležno inspekcijsko tijelo i ne postoji mogućnosti preispitivanja tog akta ili izvođenja drugih ili drugačijih zaključaka što zasigurno ne bi trebalo biti tuženiku nepoznato. Sve opisane okolnosti i dokazi su priloženi uz tužbu. Nadalje, tužitelj je dokazao i postojanje ozbiljne opasnosti da će se zgrada tuženika, koja se nalazi na susjednoj tuženikovoj k. č. br. [katastarska čestica] zgr., srušiti i dovesti do opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine. Tužitelj je u tom smislu u sudski spis dostavio i predložio dokaze. Već iz geodetske snimke i izjave nadzornog inženjera sa slikama je jasno potvrđeno postojanje opasnosti. Tužitelj dostavlja i dodatne fotografije koje pokazuju stanje objekta tuženika prije nego je tužitelj započeo građevinske radove. Riječ je o trošnoj zgradi čiji je krov već bio urušen, bočni zidovi su djelomično napukli, dijelom urušeni, isprani, a zgrada nije u funkciji, napuštena je, dok je njena unutrašnjost ispunjena smećem.
7. Raspravljanje o prijedlogu za donošenje privremene mjere razdvojeno je u predmet posl. br. Ovr-19/2025, dok se o tužbi raspravlja u predmetu ovog suda posl. br. P-239/2025.
8. Radi donošenja odluke, sud je izvršio uvid u isprave priložene uz tužbu, odgovor na tužbu te očitovanja stranaka u predmetu posl. br. P-239/2025 a koje isprave sa optičkim zapisima na kompaktnom nosaču (CD) su kopirane za predmet Ovr-19/2025.
9. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.
10. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom članka 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/2022, 6/2024; u daljnjem tekstu - OZ). Iz zakonske odredbe članka 346. OZ-a proizlazi da sud može donijeti rješenje o osiguranju određivanjem privremene mjere ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine te mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno vjerojatnost da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete koja prijeti. Ove pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, a vrste tih privremenih mjera navedene su u odredbama članka 347. OZ-a. Pritom, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. u svezi čl. 346. st. 2. OZ-a).
11. Glede vjerojatnosti postojanja tražbine predlagatelja osiguranja valja reći da je predmet tužbenog zahtjeva tužitelja, ovdje predlagatelja osiguranja, ostvarenje susjedskih prava temeljem odredbe članka 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a koja se ostvaruju, u okolnostima opasnosti od rušenja zgrade, u obvezi tuženika, ovdje protivnika osiguranja, da poduzme sve potrebne mjere za sprječavanje nastanka štete, u konkretnom slučaju da osigura zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] postavljanjem podupira i skele na zidovima kuće kako bi se spriječilo urušavanje i pad kuće (zidova i krova) na nekretninu tužitelja koja je opisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
12. Prema odredbi članka 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu: ZVDSP) kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete.
13. Nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Također nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. te k. č. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], koje nekretnine graniče sa tužiteljevom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja okolnost ujedno proizlazi iz izvoda katastarskog plana (stranica 14. i 28. spisa). Nije sporno da tužitelj kao investitor obavlja građevinske radove na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] temeljem Građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/24-01/000013, URBROJ: 2163-7-05-03-0582-250042, od 12.06.2025. godine (pravomoćna 17.07.2025.), te Rješenja o izmjeni građevinske dozvole
KLASA: UP/I-361-03/2501/000149, URBROJ: 2163-7-05-03-590-25-0004, od 23.07.2025. godine (pravomoćno 08.08.2025.), koja okolnost ujedno proizlazi iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava Pazin od 22. rujna 2025. (stranica 39-42 spisa).
14. Sporno je predstavljaju li građevine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. te k. č. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] zgradu (potonju nekretninu predlagatelj osiguranja nije obuhvatio tužbenim zahtjevom), te postoji li ozbiljna opasnost da bi se građevina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] (odnosno na k. č. br. [katastarska čestica] zgr.) ili dio te građevine mogao potpuno ili djelomično urušiti, te prijeti li time opasnost susjednoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
15. Zgrada se u stručnoj literaturi definira kao građevina namijenjena stanovanju te gospodarskoj, obrazovnoj, zdravstvenoj, kulturnoj ili drugoj djelatnosti u zatvorenom prostoru (Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, svezak 4, Fr-Ht, str. 310., Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2008., str. 271.). Članak 9. stavak 3. ZVDSP-a određuje da sve što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točka 38. Zakona o gradnji (Narodne novine br. 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019, 145/2024) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine, primjerice: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja, dok je prema članku 3. stavku 1. točka 31. Zakona o gradnji (Narodne novine br. 155/2025) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine, primjerice: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja.
16. Nadalje, opasnost je stanje u kojemu postoji vjerojatnost da će nastupiti povreda nekog pravnoga dobra. Potrebno je da vjerojatnost dostigne takav stupanj da se prema općem iskustvu može očekivati nastanak štete, a postojanje opasnosti prosuđuje se po objektivnim mjerilima. Opasnost se mora temeljiti na već postojećem ili očekivanom ruševnom stanju zgrade ili drugog objekta, pri čemu nije od značenja što je uzrok takvoga stanja. Ruševno stanje zgrade može biti posljedica propusta kod građenja, ili neodgovarajućeg održavanja zgrade, odnosno drugog objekta (Č, Stvarno pravo, str. 666).
17. Uvidom u fotografije lica mjesta dostavljene po predlagatelju osiguranja i protivniku osiguranja (stranice 29-36, 43-47, 65-72, 79-86, 90-93 spisa), te uvidom u video snimke gradilišta dostavljene po protivniku osiguranja (stranica 73-74 spisa), vjerodostojnost kojih fotografija i snimaka lica mjesta (predmetnih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]) stranke nisu osporile, sud je utvrdio da su na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] sagrađene zatvorene građevine kao čvrsti objekt trajno povezani sa zemljištem a namijenjeni smještaju stvari, pa slijedom tih činjenica sud ocjenjuje kako je riječ o zgradama u smislu odredbi članka 111. ZVDSP-a. Nadalje, uvidom u navedene fotografije te video snimke sud je utvrdio do razine vjerojatnosti da predlagatelj osiguranja obavlja radove na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da građevinski radovi obuhvaćaju korištenje teške mehanizacije poput bagera sa hidrauličnim čekićem (pikamerom), da su korištenjem teške mehanizacije izvršeni iskopi u širokom otkopu (koja okolnost ujedno proizlazi i iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava Pazin od 22. rujna 2025.), te da je provedenim građevinskim radovima izvršen otkop terena od oko 2,00 m u dubinu. Posljednju okolnost sud je jasno utvrdio uspoređujući fotografije prije i nakon izvođenja radova, a koju okolnost predlagatelj osiguranja ne spori. Nadalje, pregledom video snimki građevinskih radova na k. č. br. [katastarska čestica], utvrđeno je da su izvođači radova angažirani od strane predlagatelj osiguranja (nije sporna okolnost da su izvođači radova na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] angažirani od strane predlagatelja osiguranja) korištenjem pikamera svjesno i voljno srušili zid na zgradi – pomoćnom objektu sagrađenom na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], dakle iz snimke jasno proizlazi da se zid spomenute građevine nije srušio sam od sebe već uslijed djelovanja pikamera. S time u svezi, sud prihvaća kao vjerodostojnu tvrdnju protivnika osiguranja da i zidu pomoćnog objekta - građevine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] prijeti urušavanje uslijed provedenih građevinskih radova, a koja okolnost također proizlazi iz fotografija koje se odnose na stanje prije i nakon izvođenja radova. Naime, prije izvođenja radova na fotografijama nije vidljivo urušavanje zidova označenih na katastarskom planu sa slovima L1 i D1 (stranica 28 spisa). Iz fotografija dostavljenih po strankama postupka razvidno je, naime, da su vanjske stranice zidova bile zatrpane zemljanom materijom sve do otkopavanja terena izvršenog po predlagatelju osiguranja. Pritom, sud prihvaća kao vjerodostojan navod predlagatelja osiguranja da su objekti sagrađeni na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u trošnom stanju te da je krovište objekata sagrađenog na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] djelomično urušeno, međutim to djelomično urušeno krovište nije urušeno na nekretninu predlagatelja osiguranja, niti prijeti nekretnini predlagatelja osiguranja, kako je to vidljivo i iz fotografija dostavljenih po predlagatelju osiguranja, već se urušava na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina]. Osim toga, sud kritički cijeni pisanu izjavu nadzornog inženjera o stanju ruševine u granici obuhvata zahvata od 9. rujna 2025. (stranica 27 spisa) u dijelu u kojoj nadzorni inženjer navodi da je ruševina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u vrlo lošem stanju, da ima urušen krov, da je puna smeća koje gura kamene zidove prema parceli na kojoj se izvode radovi, te da zbog trošnosti i loše izvedbe zidova na toj građevini označenima slovima L1 i D1 prijeti urušavanje na nekretninu predlagatelja osiguranja, ovo stoga što je nadzorni inženjer propustio navesti da su predmetni zidovi (L1 i D1) otkopani uslijed građevinskih radova, te zbog građevinskih radova eventualno prijeti urušavanje, a kako je to sud utvrdio uvidom u fotografije. Naime, prije izvođenja iskopa, predmetni zidovi bili su zakopani te im stoga nije prijetilo urušavanje, kako je to vidljivo iz fotografija u spisu (uključujući i fotografije dostavljene po predlagatelju osiguranja – stranica 90-92 spisa). Nadzorni inženjer angažiran je od strane investitora, u konkretnom slučaju predlagatelja osiguranja, te sud navedenu pisanu izjavu cijeni pristranom interesima predlagatelja osiguranja.
18. Susjedska su prava uređena Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. To su ovlasti koja daju odredbe navedenog zakona vlasniku nekretnine radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva (čl. 100. ZVDSP-a). Susjedska prava se odnose na ovlasti na temelju kojih vlasnik nekretnine može zahtijevati od osobe, vlasnika druge nekretnine ili posjednika nekretnine na temelju prava izvedenoga iz prava vlasništva, da trpi nešto u njegovu interesu, da nešto propušta ili čini glede svoje nekretnine. Međutim, susjedska su prava temeljena na ideji uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva. Izvršavaju se na način da se što manje ograničava, opterećuje ili pak na koji drugi način uznemirava onaj koji treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. Ako Zakon naređuje vlasniku, radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva, trpljenje, propuštanje ili činjenje, tada su drugi vlasnici ovlašteni zahtijevati to od njega kao svoje pravo, ako imaju opravdan interes za to.
19. U konkretnom slučaju, sud je do stupnja vjerojatnosti utvrdio kako je upravo predlagatelj osiguranja srušio jedan zid pomoćne građevine protivnika osiguranja koja graniči sa gradilištem – nekretninom predlagatelja osiguranja, i to uporabom pikamera dok je stabilnost drugih zidova dovedena u pitanje upravo zbog obavljanja građevinskih radova iskopa terena na samoj međi. Prema članku 109. stavak 1. ZVDSP-a vlasniku nije dopušteno kopati svoje zemljište i uopće činiti na svojoj nekretnini išta za što je razumno očekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine. Slijedom navedene odredbe pozivanje predlagatelja osiguranja na okolnost da predlagatelj osiguranja obavlja građevinske radove radi izgradnje građevine prema valjanoj građevinskoj dozvoli ne otklanja zakonom propisanu zabranu predlagatelju osiguranja da izvodi radove kojima se dovodi u opasnost stabilnost tuđe nekretnine, odnosno ne otklanja obvezu predlagatelja osiguranja da izvršava pravo vlasništva svoje nekretnine poštujući načelo obzirnosti koje uključuje postupanje sa što manjim ograničavanjem, opterećenjem ili pak na koji drugi način uznemiravanjem onoga koji treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. Sud je stajališta kako vlasnik ugrožene nekretnine nema pravo zahtijevati od vlasnika zgrade ili drugog objekta poduzimanje potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete i davanje osiguranja naknade buduće štete iz članka 111. ZVDSP-a ako je sam prouzročio opasnost od rušenja zgrade koja se nalazi na susjednom zemljištu, što je slučaj u ovom predmetu. Prema stanju stvari u ovom predmetu, sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao, do stupnja vjerojatnosti, da postoji ozbiljna opasnost da bi se građevina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] (odnosno na k. č. br. [katastarska čestica] zgr.) ili dio te građevine mogao potpuno ili djelomično urušiti, te da time prijeti opasnost susjednoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], budući da je postupao protivno odredbi članka 109. stavka 1. ZVDSP-a te je vlastitim djelovanjem prouzročio ozbiljnu opasnost odnosno vjerojatnost da će nastupiti povreda nekog pravnog dobra, u konkretnom slučaju pravnog dobra protivnika osiguranja. Stoga sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu usmjerenu na obvezivanje protivnika osiguranja da osigura zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] postavljanjem podupira i skele na zidovima kuće kako bi se spriječilo urušavanje i pad kuće (zidova i krova) na nekretninu tužitelja koja je opisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Upravo suprotno, prema odredbi članka 109. stavka 2. ZVDSP-a vlasnik nekretnine čija je stabilnost u opasnosti može tražiti prestanak radova iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu poduzete sve mjere, uključivši i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano može očekivati da će otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. Kako je riječ o nekretnini sagrađenoj u neposrednoj blizini nekretnine predlagatelja osiguranja, odnosno nekretnini sagrađenoj na međi, po stajalištu ovog suda predlagatelj osiguranja je taj koji ima obvezu, budući obavlja radove na svojoj nekretnini koji utječu na stabilnost susjedne građevine, učiniti sve kako bi spriječio urušavanje tuđe nekretnine.
20. Glede daljnjih zakonskih pretpostavki - opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili okolnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud je ocijenio kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti na strani protivnika osiguranja da će spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, niti postojanje okolnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. S potonjom pretpostavkom u svezi (potreba za sprječavanjem nenadoknadive štete) sud se poziva na već ranija obrazloženja u toč. 17. i 19. te ponavlja kako predlagatelju osiguranja ne prijeti nastanak štete eventualnim urušavanjem krova na k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], budući će se krov eventualno (potaknut vibracijom teške mehanizacije uslijed obavljanja građevinskih radova) urušiti na tu istu nekretninu a ne susjednu nekretninu, dok će se vanjski zid iste nekretnine moguće urušiti na susjednu nekretninu (nekretninu predlagatelja osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]) isključivo kao posljedica obavljanja građevinskih radova (iskopa terena) na samoj granici sa susjednom k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], dok je vanjski zid nekretnine protivnika osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] srušen upravo od strane predlagatelja osiguranja (izvođača radova angažiranih od strane predlagatelja osiguranja). Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja nije dokazao okolnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.
21. Sud je uzeo u obzir sve isprave u spisu uključujući fotografije i video zapise, dakle i one isprave koje nije posebno obrazlagao budući da nisu bile od utjecaja na odluku o prijedlogu predlagatelja osiguranja.
22. Slijedom navedenog, pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane odredbom članka 346. OZ-a nisu ispunjene, stoga je sud odbio prijedlog predlagatelja osiguranja, kako je odlučeno u toč I. izreke rješenja.
23. Predlagatelj osiguranja je zatražio naknadu troškova postupka koji se sastoje u sastavljanju prijedloga za izdavanje privremene mjere u iznosu od 625,00 eura. S obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije uspio sa prijedlogom za određivanje privremene mjere, to je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje u tekstu: ZPP) u svezi članka 21. stavka 1. OZ-a zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova postupka u iznosu od 625,00 eura (s PDV-om) odbijen, o čemu je odlučeno u toč. II. izreke rješenja.
U Pazinu 12. siječnja 2026.
SUTKINJA
Andrea Jelenić Pitoski
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA:
- Predlagatelj osiguranja, po pun.,
- Protivniku osiguranja.
