REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 18 Kž-620/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dijane Grancarić kao predsjednice vijeća, te Sandre Radanović i Ivana Markovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marine Horvat kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene I. okrivljene GZ i II. okrivljene FZ, zbog kaznenog djela iz čl. 241. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/015, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi I. okrivljene GZ podnesene putem branitelja VZ, odvjetnika u [adresa] i žalbi II. okrivljenice FZ podnesenoj putem branitelja Emila Mitrovskog odvjetnika u Vukovaru, protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, posl. br. K-168/2025 od 26. kolovoza 2025., temeljem čl. 475. st. 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08), u sjednici vijeća održanoj dana 12. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe I. okrivljene GZ i II. okrivljene FZ, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku – pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom od 26. kolovoza 2025. Općinski sud u Vinkovcima je pod toč. I izreke, temeljem odredbe čl. 544. st. 1. ZKP/08 stavio izvan snage presudu o kaznenom nalogu Općinskog suda u Vinkovcima posl. br. K-168/2025-2 od 21. svibnja 2025.

1.1. Pod toč. II pobijane presude Općinski sud u Vinkovcima je I. okrivljenu ŠZ i II. okrivljenu ŽZ proglasio krivima za počinjenje kaznenih djela protiv imovine i to I. okrivljena JZ povredom tuđih prava, opisano u čl. 241. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17. 118/18., 126/19. - dalje KZ/11), a kažnjivo po čl. 241. st. 1. KZ/11, a II. okrivljena KZ pomaganjem u povredi tuđih prava – opisano u čl. 241. st. 2. u svezi čl. 38. KZ/11, a kažnjivo po čl. 241. st. 1. KZ/11, u svezi s čl. 38. KZ/11.

1.2. Na temelju čl. 241. st. 1. KZ/11, I. okrivljena JZ osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci te je na temelju čl. 56. KZ/11, I. okrivljenoj JZ izrečena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko I. okrivljena u roku od 3 (tri) godine, od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

1.3. Na temelju čl. 241. st. 1. KZ/11, II. okrivljena KZ osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci te je na temelju čl. 56. KZ/11 II. okrivljenoj KZ izričena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine, od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

1.4. Na temelju čl. 62. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 56. st. 4. KZ/11, se I. okrivljenoj JZ i II. okrivljenoj KZ nalaže posebna obveza da u roku od 8 (osam) mjeseci od dana pravomoćnosti presude, solidarno, uplate iznos od 121.771,09 eura (79.472,68 eura + 23.903,03 eura + 18.395,38 eura) u državni proračun Republike Hrvatske.

1.5. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11, upozoravaju se I. i II. okrivljena da se izrečena uvjetna osuda može opozvati ukoliko okrivljenice u roku od 8 (osam) mjeseci od pravomoćnosti presude ne izvrše u potpunosti ili u većoj mjeri naloženu obvezu.

1.6. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08, I. okrivljena JZ i II. okrivljena KZ dužne su platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 eura (stotinu pedeset eura), svaka, sve u roku od u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela I. okrivljena JZ putem branitelja VZ, odvjetnika u [adresa] zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda u odnosu na I. okrivljenicu preinači na način da istu u nedostatku dokaza od optužbe oslobodi ili da pobijanu presudu u odnosu na nju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

2.1. Protiv navedene presude žalbu je podnijela II. okrivljena KZ putem branitelja Emila Mitrovskog, odvjetnika u [adresa] zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (468. st. 1. toč. 11. i st. 2. ZKP/08), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 470. ZKP/08) i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 469. ZKP/08), s prijedlogom da se pobijana presuda u odnosu na II. okrivljenicu preinači na način da istu u nedostatku dokaza od optužbe oslobodi ili da pobijanu presudu u odnosu na nju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima podnijelo je odgovor na žalbu I. i II. okrivljene te predlaže odbiti žalbe kao neosnovane.

4. Spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetniku u Zadru na dužno razgledanje, a sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08.

5. Na temelju odredbe čl. 475. st. 1. i 3. ZKP/08 sjednica vijeća je održana u odsutnosti uredno pozvanog državnog odvjetnika, I. i II. okrivljene te branitelja I. i II. okrivljenica, time da je branitelj I. okrivljene VZ, odvjetnik u [adresa] opravdao izostanak sa sjednice vijeća.

6. I. i II. okrivljenice u žalbi prvenstveno ističu da je prvostupanjski sud odbio sve njihove dokazne prijedloge, čime zapravo upiru na bitnu povredu iz čl. 468. st. 2. ZKP/08, a koje odbijanje dokaznih prijedloga nije adekvatno obrazložio u pobijanoj presudi. U tom pravcu žalitelji ističu da je prvostupanjski sud teško povrijedio pravo na pravično suđenje.

7. Iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud odbio na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 3. ZKP/08, odbio dokazni prijedlog I. okrivljene JZ za ispitivanjem svjedoka UZ, LZ, KZ, NZ i IZ, s obzirom da se činjenice koje su navedene u činjeničnom opisu optužnice mogu utvrditi iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu, koja je egzaktnija od ispitivanja svjedoka. Nadalje, na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08, odbijen je dokazni prijedlozi obrane I. okrivljene GZ za pribavom cjelokupnog spisa Ministarstva financija, Porezne uprave o provedenom poreznom nadzoru, s obzirom da je dokumentacija o poreznom nadzoru već dostavljena u sudski spis, pa proizlazi kako je ovaj dokazni prijedlog usmjeren ka odugovlačenju dokaznog postupka.

7.1. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. ZKP/08, odbijen je i dokazni prijedlozi obrane I. okrivljene GZ za pribavom podataka o trenutnom stanju poreznog duga iste jer to nije relevantno za odluku u ovom kaznenom postupku, s obzirom da je inkriminirano razdoblje 3. lipnja 2019. do 3. listopada 2019. Također, na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlozi obrane II. okrivljene KZ za pribavom podataka HZMO-a je li drugo optužena u inkriminiranom razdoblju bila uposlenik obrta [obrt], jer je popis uposlenika ... naveden u dokumentaciji koja već prileži spisu, te je očito da se ovim dokaznim prijedlogom odugovlači postupak.

7.2. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlozi obrane II. okrivljene FZ za pribavom podataka u koje vrijeme i gdje je II. okrivljena podigla 18.395,36 eura s obzirom da se u spisu na stranama 127 do 181 spisa nalazi cjelokupan promet po računu obrta [obrt], u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 12. studenog 2019. godine s tim da je vidljivo i tko je izvršio pojedina podizanja gotovine i kada. Zatim je na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08, odbijen je dokazni prijedlog obrane I. okrivljene GZ za pribavom njene medicinske dokumentacije za razdoblje od početka inkriminiranog razdoblja optužnice do danas obzirom da isto nije relevantno za utvrđivanje činjenica navedenih utvrđivanju činjenica činjeničnog opisa optužnice, dok je glede sposobnosti I. okrivljene da iznosi obranu na današnjoj raspravi obrana trebala i mogla dokumentaciju dostaviti prije početka rasprave, uslijed čega sud smatra da je dokazni prijedlog usmjeren samo odgodi rasprave, tijekom koje I. okrivljena JZ nije pokazivala slabost niti se tužila na loše opće stanje, sve do trenutka kada je trebala iznijeti svoju obranu.

8. Razmatrajući, u kontekstu sadržaja i obrazloženja dokaznih prijedloga obrane, razloge koje daje prvostupanjski sud obrazlažući odluke o odbijanju izvođenja svih dokaza predloženih od strane obrane, ovaj sud drugog stupnja nalazi da je odbijanjem svih dokaza koje je predložila obrana ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. Sukladno čl. 29. st. 2. alineja 6. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6.1. st. 3. toč. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osoba koja je optužena za kazneno djelo ima najmanje slijedeće pravo: da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Navedeno nema značenje bezuvjetne obveze suda da izvede sve dokaze koje je predložila obrana, ali kod odbijanja dokaznih prijedloga potrebno je odluku valjano obrazložiti, cijeneći i pitanje poštenosti postupka u cjelini. Posebno valja biti oprezan kod odbijanja baš svih dokaznih prijedloga obrane uz istovremeno izvođenje svih dokaza predloženih od strane optužbe jer se time može stvoriti dojam pristranosti u korist optužbe (predmet ECHR Borisova protiv Bugarske).

8.1. Europski sud za ljudska prava je u presudi Murtazaliyeva protiv Rusije formulirao trodijelni test za ocjenu je li poštovano pravo pozivanja svjedoka obrane iz čl. 6. st. 3. toč. d) Konvencije: 1) je li zahtjev za ispitivanje svjedoka (izvođenje dokaza) bio dostatno obrazložen i relevantan za predmet optužbe; 2) jesu li domaći sudovi razmotrili važnost tog svjedočenja i naveli dostatno obrazloženje za svoju odluku da ne ispitaju svjedoka na suđenju i 3) je li odluka domaćih sudova da ne ispitaju svjedoka narušila ukupnu poštenost postupka.

8.2. Odgovarajući na pitanja iz ovog testa ovaj sud drugog stupnja nalazi da je obrana I. okrivljene dostatno obrazložila dokazne prijedloge za ispitivanjem svjedoka UZ, LZ, FZ, NZ i IZ i učinila izvođenje predloženih dokaza dostatno relevantnim za predmet optužbe. Naime, navedeni svjedoci su neposredno bili upućeni u poslovanje obrta I. okrivljene pa i samog poreznog nadzora, te je iste bilo nužno saslušati u postupku, a sve na okolnosti saznanja o eventualnoj namjeri i postupanju I. okrivljene da spriječi provedbu rješenja o ovrsi, a s obzirom na to da se navedeni obrt u svom redovnom poslovanju bavio prodajom vozila, te činjenicu da II. okrivljena nije bila zaposlenik obrta [obrt], a prema činjeničnim navodima ista se tereti da je znala da I. okrivljenoj prijeti buduća naplata poreznog duga, pa da je u cilju da spriječi njegovo namirenje podigla gotovinu s računa navedenog obrta, a sve to u dogovoru sa I. okrivljenom. Da je navedeni dokazni prijedlog obrane opravdan proizlazi iz činjenice da je prvostupanjski sud svojim, rješenjem od 26. kolovoza 2025. iz spisa izdvojio dio službene zabilješke Ministarstva financija, porezne uprave u dijelu u kojem su navedena očitovanja LZ, FZ, NZ i IZ te očitovanje ĆZ kao i njegova izjava.

8.3. Također se ističe da je prvostupanjski sud odbio sve dokazne prijedloge obrane II. okrivljene, te da u postupku nije proveden niti jedan dokaz koji bi potvrdio tezu optužbe da je ista znala ili mogla znati za dug I. okrivljene i sa time u svezi joj pomogla da bi dizanjem novca osujetila naplatu duga koju je, prema činjeničnom opisu, imala I. okrivljena. Osim činjenice da je II. okrivljena podigla novac, nije proveden niti jedan dokaz da bi ista imala namjeru počiniti tereteće kazneno djelo, jer to nitko nije potvrdio, s obzirom da navedeni svjedoci nisu ispitani, a za sada je preuranjen zaključak prvostupanjskog suda da bi II. okrivljena pomogla I. okrivljenoj u počinjenju predmetnog kaznenog djela s obzirom da su iste u tazbinskom srodstvu. Nadalje, II. okrivljena u obrani navodi da je u inkriminirano vrijeme bila zaposlenica u ... i da nema nikakve veze sa firmom I. okrivljene, niti zna što točno ista radi. Osim da je posjedovala kamione. Stoga je prvostupanjski sud neosnovano odbio dokazni prijedlog obrane II. okrivljene za pribavu podataka od strane HZMO-a, o tome je li II. okrivljena bila zaposlenik obrta u vlasništvu I. okrivljene, ukoliko nije gdje je ista bila prijavljena da je zasnovala radni odnos, a također je trebalo utvrditi činjenicu na temelju čega, odnosno kojih ovlaštenja je ista podizala novac sa računa obrta I., okrivljene. Navedeno je potrebno utvrditi, a sve radi provjere osnovanosti obrane II. okrivljene, jer činjenica da je ista sa I. okrivljenom u tazbinskom srodstvu sama po sebi ne znači da bi postupila na premetni način i da bi imala saznanja o poslovanju navedenog obrta kao i postojanju duga.

8.4. Odbijanje baš svih dokaznih prijedloga obrane upućuje na zaključak da postupak nije proveden uz poštivanje načela pravičnosti postupka jer su time I. i II. okrivljene stvarno onemogućene za pravo na odgovarajuću i efikasnu obranu. Sumirajući prednje navedeno, dokazni prijedlozi I. i II. okrivljene ne predstavljaju zlouporabu postupka, zahtjevi su dostatno obrazloženi i važni za predmet optužbe i nedvojbeno bi mogli osnažiti položaj obrane, pa je bila dužnost prvostupanjskog suda valjano i dostatno obrazložiti razloge za odbijanje dokaznih prijedloga, koje obrazloženje je stvarno izostalo. Stoga ovaj sud drugog stupnja nalazi da je odbijanje svih dokaznih prijedloga, bez obrazloženja potrebne i odgovarajuće kvalitete, I. i II. okrivljenicama teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 2. al. 6. Ustava Republike Hrvatske, odnosno iz čl. 6.1. st. 3. toč. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

8.5. Činjenica da je dokazni postupak dovršen prije pravomoćnosti rješenja kojim je djelomično prihvaćen prijedlog obrane za izdvajanje iz spisa nezakonitih dokaza, ne čini bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, kako to tvrdi obrana u žalbi. Međutim, činjenica je da je uredujući sudac odluku o svom izuzeću donio protivno odredbi čl. 35. st. 5. ZKP/08, s obzirom da je zahtjev za izuzeće raspravnog suca bio obrazložen, odnosno navedeni su razlozi iz kojih je obrana predlagala i smatrala da postoji zakonska osnova za izuzeće, slijedom čega je po tom zahtjevu trebao sukladno odredbi čl. 35. st. 1. ZKP/08 odlučiti predsjednik suda, a ne raspravni sudac koji je odbacio takav prijedlog, a čime je okrivljenicima onemogućeno osporavanje takve odluke u smislu njene pravilnosti. Sve navedeno, uz činjenicu da su obrani I. i II. okrivljenica odbijeni svi dokazni prijedlozi, uz istovremeno izvođenje svih dokaza predloženih od strane optužbe, dovodi u pitanje poštenost postupka u cjelini i stvara dojam pristranosti u korist optužbe.

8.6. Istovremeno je izostavljanjem adekvatnog obrazloženja za odbijanje baš svih dokaznih prijedloga obrane ostvarena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 u obliku nedostatka razloga o odlučnim činjenicama u pobijanoj presudi. Odredbom čl. 459. st. 5. ZKP/08 propisana je obveza suda da u razlozima presude navede "zbog kojih razloga nije prihvatio prijedloge pojedinih stranaka", pa izostanak valjanog i adekvatnog izlaganja tih razloga predstavlja ostvarenje ove bitne povrede zbog koje se pobijana presuda ne može ispitati.

9. U smislu čl. 487. st. 4. ZKP/08 daje se ocjena žalbenih navoda po osnovi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U ponovljenom će suđenju sud prvog stupnja izvesti sve već do sada izvedene dokaze, izvesti će dokaze na koje su žalbom ukazali žalitelji, a koji dokazi su dostatno obrazloženi i relevantni za predmet optužbe, kako je to naznačeno u ovom rješenju, izvesti i druge dokaze za kojima se ukaže potreba, po potrebi će ukoliko smatra da je to nakon provedenih dokaza nužno nužno pribaviti medicinsku dokumentaciju za I. okrivljenu, na temelju kojih dokaza će utvrditi relevantno činjenično stanje i donijeti novu, zakonitu odluku, uz otklanjanje ukazanih bitnih povrede odredaba kaznenog postupka.

10. Stoga je na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08, trebalo prihvatiti žalbu I. i II. okrivljenica, ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku – pred drugim sucem pojedincem.

U Zadru 12. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Grancarić