Poslovni broj: Us I-1052/2025-11

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Manuela Mamić, odvjetnica u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/24-02/1043, URBROJ: 443-02-03- 12-01-25-04 od 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

II. Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanjem privremene mjere kojom će se naložiti tuženiku da do pravomoćnosti sudske odluke ne poduzima prisilne radnje radi izvršenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/24-02/1043, URBROJ: 443-02-03-12-01- 25-04 od 19. veljače 2025.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/1043, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-04 od 19. veljače 2025. naloženo je PI, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja ukloni armiranobetonski pristupni put ukupne duljine cca 86,00 m, promjenjive širine cca 8,60-4,30 m, debljine armiranobetonskog sloja trase cca 23 cm, zajedno sa obodnim ogradnim armiranobetonskim zidom dužine cca 86,00m, debljine cca 25 cm, visine cca 0,50 m na kojem je postavljena metalna ograda visine cca 1,50 m sa južne strane trase puta, te obodnim potporno ogradnim armiranobetonskim zidom duljine cca 34,50 + 29,50 m, debljine cca 25 cm, promjenjive visine cca 1,60 – 0,50 m sa mjestimično postavljenom metalnom ogradom visine 1,50 m sa sjeverne trase puta, koji se gradi bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole, na lokaciji u [adresa], neposredno uz rijeku [adresa], izvan građevinskog područja, dijelom na kulturnom dobru, na k. č. [katastarska čestica] kulturno dobro po rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Klasa: UP-I-612-08/16-06/0164 od 13. rujna 2016., i baš Kulturno povijesno mjesto ‘’Zmijin kamen’’, Općina Podstrana, na dijelu k. č. [katastarska čestica], na dijelu k. č. [katastarska čestica] i na dijelu k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], pri čemu je tužitelj upozoren kako će se, ukoliko ne postupi po naredbi, izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak tužitelja, bez prethodnog izricanja novčanih kazni.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena 6. svibnja 2025. pod gornjim poslovnim brojem, tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, jer da je neodređeno i ne sadrži točan opis činjeničnog stanja. Pojašnjava kako se u osporenom rješenju navodi kako je gradnja poduzeta neposredno uz rijeku [adresa], a što kako je netočno, budući da su radovi prilično udaljeni od navedene rijeke, odnsono ističe kako su isti udaljeni na desetke metara od samog nasipa, u naravi šetnice. Napominje kako su radovi su poduzeti radi uređenja zaraslih i neobrađenih nekretnina, kako bi iste bile prohodne, a ne zarasle, neodržavane i zatrpane smećem, a što kako je, nažalost, čest slučaj u konkretnom području. U dokazne svrhe dostavlja izvod iz katastarskog plana za K. O. [katastarska općina] za k. č. [katastarska čestica], sa stanjem na dan 6. svibnja 2025., prijepis posjedovnog lista 70002362 K. O. [katastarska općina], prikaz terena sa stranice Državne geodetske uprave, te ujedno predlaže da sud na predmetnu okolnost provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju i građevinu. Nadalje, dostavlja zemljišnoknjižne izvatke za Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], a iz kojih kako je razvidno kako je tužitelj nije vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], već NI, [adresa], na čijoj nekretnini kako tužitelj nije investitor, pa je nezakonito da se tužitelju nalaže uklanjanje izgrađenog na nekretnini u tuđem vlasništvu, a kojom radnjom bi i počinio povredu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stoga, ističe kako je osporeno rješenje u tom dijelu nezakonito i neprovedivo, te ukazuje na činjenicu kako je inspekcijski nadzor obavljen bez vještaka geodeta koji bi točno identificirao nekretnine na kojima su poduzeti radovi. Nadalje, napominje kako je iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka razvidno kako je u zemljišnoj knjizi uknjižena služnost puta, u punoj dužini i širini poslužnih nekretnina, i to na čest. zem. [katastarska čestica] te u krajnjem južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], koji dio se prostire između čest. zem. [katastarska čestica] i povlasne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a što kako ukazuje da su poduzeti radovi izvršeni u skladu sa samim upisom u teretovnici, jer put – kolnik u naravi predstavlja uređenu površinu kojom se može prolaziti. Predlaže od Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela, zatražiti presliku isprava na temelju kojih je temeljem kojih je upisana stvarna služnost puta – kolnika. Tužitelj pojašnjava kako je on kao vlasnik odgovoran za održavanje nekretnina u njegovom vlasništvu, kako je samo uredio postojeći put te podigao zid radi ograđivanja vlastitih nekretnina, a na što je ovlašten sukladno Zakonu o vlasništvo i drugim stvarnim pravima, i to u visini i širini koje ne zahtijevaju građevinsku dozvolu. Ukazuje na mišljenje Općine Podtstrana kako se radovi na sanaciji postojeće obalne šetnice i biciklističke staze mogu izvoditi temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama, a radi se o kilometrima dugoj i više metara širokom obuhvatu, slijedom čega je nejasno zašto se od tužitelja traži ishođenje građevinske dozvole, a radi se o sanaciji i uređenju u nesporno manjem obimu od opisanog. Tužitelj dalje ističe kako poduzetim radovima ničim nije ugrozio sam kulturni lokalitet, kao i da mu nije pojašnjeno je li uopće ovlašten poduzeti ikakve radove na čest. zem. [katastarska čestica], koja je u njegovom vlasništvu i ima površinu od 198 m2, te je znatno veća od samog Zmijinog kamena. Predlaže da sud izvede dokaz njegovim saslušanjem, kao i saslušanjem NI. Zaključno, ističe kako su poduzeti radovi udovoljavali odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje Pravilnik), pa je osporeno rješenje nejasno i arbitrarno. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora. Ujedno, tužitelj je podneskom od 13. lipnja 2025. predložio je predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja ovog spora, jer da će mu se izvršenjem osporenog rješenja nanijeti šteta koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu. Također je predložio da sud na temelju odredbe članka 42. stavak 3. ZUS-a izda privremenu mjeru, kojom će tuženiku naložiti da do pravomoćnosti odluke ne poduzima prisilne radnje radi izvršenja osporenog rješenja, a sve kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta tuženiku.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužitelja iznijete u tužbi, jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u inspekcijskom postupku. Ističe kako je u izreci osporenog rješenja navedena precizna lokacija definirana navođenjem oznaka katastarskih čestica za K. O. [katastarska općina], dok okolnost što je radi dobivanja uvida u širu sliku predmetne lokacije navedena neposredna blizina rijeke [adresa], kako predstavlja ilustrativni opis lokacije, jer se navedena rijeka nalazi u blizini predmetnog građevinskog zahvata. Nadalje, ističe kako je uvidom u službeni povijesni list Državne geodetske uprave za k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kao način uporabe katastarske čestice navedeno nerazvrstano poljoprivredno zemljište, a ne put kako ti tužitelj ističe, a navedeno kako se ponavlja i za k. č. [katastarska čestica]. Pri tome naglašava kako bi u slučaju da je armiranobetonski put proveden u katastarskom operatu, isti bio ucrtan kao put i nosi bi jednoznačnu oznaku za cijelu površinu puta, odnosno za širinu i dužinu, a što nije tako. Nadalje, ističe kako pravo služnosti ne dozvoljava pravo granje armiranobetonskog puta, jer odobrenje za gradnju izdaje isključio tijelo graditeljstva, a prema odredbama Zakona o gradnji, slijedom čega je u konkretnom slučaju bilo potrebno ishoditi izvršnu odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu. Zaključno, ističe kako s obzirom da predmetni put nije postojeći, jer nije ucrtan u katastarskom operatu, te za građenje kojeg nije izdano odobrenje za gradnju, u konkretnom slučaju se ne radi o sanaciji, već o gradnji novog armiranobetonskog puta za čiju gradnju nije ishođeno odobrenje za gradnju. Ujedno, tuženik ističe kako je tužitelj na zapisniku od 2. prosinca 2024. istaknuo kako predmetni pristupni put gradi od srpnja 2024. do studenog 2024., dok je zabilježba o služnosti puta u zemljišnoj knjizi od 23. listopada 2024. Predlaže odbiti tužbu tužitelja.

4. Podneskom od 5. studenoga 2025. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu u bitnom ponavljajući tužbene navode, te osporavajući navode tuženika kako bi se radovi odvijali neposredno uz rijeku [adresa]. Opetovano pojašnjava kako su izvedeni radovi izvršeni u skladu sa samim upisom u teretovnici, jer da put – kolnik u naravi predstavlja uređenu površinu kojom se može prolaziti pa nije bilo potrebe da se put formira kao zasebna nekretnina u katastru i zemljišnoj knjizi. Također, tužitelj ustraje u tvrdnji kako za navedene radove nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, te navodi kako je tuženik trebao navesti na kojim člancima zakonskih ili podzakonskih odredbi te važećeg Prostornog plana temelji stajalište da je za predmetnu gradnju bilo potrebo ishoditi građevinsku dozvolu.

5. U sporu je održana rasprava 11. prosinca 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenica tužitelja ustrajala kako za navedenu gradnju tužitelj nije bio dužan ishoditi građevinsku dozvolu, te je u prilog navodima dostavila suglasnost Županijske uprave za ceste, KLASA: 340-09/25-09/0133, URBROJ: 2181-164-100/29-25-0002 od 2. srpnja 2025., za izvođenje radova izgradnje prilaza sa k.č.z. 321/1 K. O. [katastarska općina] prema projektu „Prilaz k.č. 321/1 K. O. [katastarska općina] na cestu ŽC6142 u Općini Podstrana, oznake projekta T.D. 07/25 od svibnja 2025.

6. Opunomoćenica tužitelja je popisala trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, sastava prijedloga za podnošenje privremene mjere, sastava podneska od 5. studenoga 2025., te zastupanja na raspravi od 11. prosinca 2025., svaka radnja 500 bodova, ukupno 2000 bodova, bez PDV-a od 25%.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale u tužbi predložene dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije provodio, budući da je činjenično stanje u provedenom postupku dostatno za donošenje odluke u ovom predmetu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je dana 27. studenoga 2024. na lokaciji u [adresa], neposredno uz rijeku [adresa], izvan građevinskog područja, dijelom na kulturnom dobru na dijelu k. č. [katastarska čestica], te na dijelovima k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], obavljen inspekcijski pregled gradnje armirano betonskog pristupnog puta, o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako tužitelj, kao investitor, gradi armirano betonski pristupni put ukupne duljine cca 86,00 m, promjenjive širine cca 8,60-4,30 m, debljine armiranobetonskog sloja trase cca 23 cm, zajedno sa obodnim ogradnim armiranobetonskim zidom dužine cca 86,00m, debljine cca 25 cm, visine cca 0,50 m na kojem je postavljena metalna ograda visine cca 1,50 m sa južne strane trase puta, te obodnim potporno ogradnim armiranobetonskim zidom duljine cca 34,50 + 29,50 m, debljine cca 25 cm, promjenjive visine cca 1,60 - 0,50 m na kojem je mjestimično postavljena metalna ograda. Predmetni pristupni put kako se gradi bez izvršen odnosno pravomoćne građevinske dozvole, slijedom čega je zatvoreno gradilište postavljanjem službenog znaka „ZATVORENO GRADILIŠTE“ na južnom dijelu metalne ograde. Zapisniku je priložena skica predmetnog puta, te fotografije lica mjesta.

11. Nadalje, tijekom inspekcijskog postupka tužitelj je saslušan kao stranka, o čemu u spisu prileži zapisnik od 2. prosinca 2024., u kojem je sadržana izjava tužitelj kako je kupio dio predmetnog okolnog poljoprivrednog zemljišta, a 25. listopada 2022. kako mu je prethodna vlasnica čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je tada predstavljala neuređen put do njegovih nekretnina. Nakon toga kako je pristupio uređenju puta zbog lošeg stanja puta koji se slabo održavao. Smatrao je kako s obzirom da i susjedne parcele imaju bilo betonske bilo makadamske putove, a radi se od ukupno 20-tak takvih putova, neće imati problem da i on svoj put izgradi. Predmetni put kako je betonirao iz sigurnosnih razloga, jer bi makadamski putovi izbacivali kamenje i žalo na cestu, a što kako uzrokuje nesigurnost prometovanja. Sada kako put izgleda čisto, uredno bez smeća koje je bilo nabacano sa južne strane puta, uz kulturni lokalitet Zmijski kamen. Ujedno je naglasio kako je predmetni put jedini prisut do njegovih parcela i parcela susjeda NI, te nemaju drugog pristupa, dok se prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svakoj parceli treba omogućiti pristup do javnog puta. Zaključno, tužitelj je iskazao kako predmetni pristupni put gradi od srpnja 2024. do studenog 2024.

12. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

13. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18, 117/21 i 67/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

14. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

15. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

16. Odredbom članka 115. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana, te da se rješenje izvršava putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčane kazne iz članka 114. stavak 3. tog Zakona.

17. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i naprijed utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji bez prethodno ishođene građevinske dozvole, kao i da je tužitelj investitor predmetne gradnje, pravilna je ocjena građevinskog inspektora kako je takvim postupanjem tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

18. Naime, navodi tužitelja kako lokacija nije precizno utvrđena, kao i da se netočno navodi kako bi se radilo od gradnji neposredno uz rijeku [adresa], nemaju uporište u izreci osporenog rješenja, u kojoj se navode oznake katastarskih čestica na kojima tužitelj gradi pristupni put. Nadalje, iz dostavljenog Ugovora o osnivanju stvarne služnosti kolnika, sklopljenog između tužitelja i NI, ovjerenog u potpisima ugovornih stranaka pred Javnim bilježnikom u Splitu, Antom Šuškom pod brojem: OV-11909/2024 „U Splitu, 22.10.2024.“, je razvidno kako se predmetna služnost osniva u korist povlasne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], preko nekretnina koje su označene kao čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], dakle, upravo čestica koje su navedene u izreci osporenog rješenja. Stoga se prigovori tužitelja u tom smjeru otklanjaju kao neosnovani.

19. Nadalje, gradnja u izvan građevinskom području se ne može provoditi na temelju odredbi Pravilnika, osim u taksativno navedenim slučajevima iz članka 1. stavci 3. i 4. Pravilnika, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

20. Zaključno, činjenica da tužitelj nije vlasnik k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nije od utjecaja na odluku u predmetnoj upravnoj stvari, kraj činjenice da je tužitelj investitor predmetne gradnje.

21. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

22. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

23. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavak 1. tog Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću po službenoj dužnosti radi zaštite javnog interesa, dok je nezakonitom gradnjom bespravni graditelj dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo njegovo postupanje, odnosno pristao je na mogućnost da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje koja je izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju. Slijedom iznijetog, kako za određivanje odgodnog učinka nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, to je prijedlog tužitelja odbijen, riješeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

24. Odredbom članka 42. stavak 3. ZUS-a propisano je da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki. Za izdavanje privremene mjere nije dovoljno da postoji mogućnost nastanka štete, već tužitelj treba učiniti barem vjerojatnim da bi mu bez izdavanja privremene mjere nastala teška i nepopravljiva šteta. Kako u konkretnom slučaju tužitelj nije naznačio u čemu se sastoji teško popravljiva šteta koja bi se izbjegla izdavanjem privremene mjere, a niti je učinio vjerojatnim nastanak takve štete, sud je prijedlog tužitelja odbio, pa je riješeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

U Splitu, 12. siječnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje presude, a ne odgađa izvršenje rješenja.

DNA:

1. PI iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Manuela Mamić, odvjetnica u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6

3. u spis