Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: P-179/2025-6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužitelja KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici Nedjeljko Tutavac i EČ, odvjetnici u [adresa], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon zaključene glavne rasprave dana 25. studenog 2025. godine u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom i zakonskog zastupnika tuženice, dana 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik:

• dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom W, AM, AL, AK, O, P, Q, R, S, T, U, V, W, površine 82 m[2]

• dijela kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom AA, AB, AC, AL, AM, W, X, Y, Z, AA, površine 35 m[2]

• dijela kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom AC, AF, AG, I, AH, AK, AL, AC, površine 79 m[2] , te

koji nalaz i mišljenje čini sastavnim dio ove presude pa je, temeljem ove presude, ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva na opisanom dijelu predmetnih nekretnina sa imena tuženice uz istodobnu uknjižbu tog prava na tim dijelovima na svoje ime za cijelo, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj KČ iz [adresa], LČ

Prime 25, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik:

III. Dužna je tuženica nadoknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.439,19 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena,a koje kamate teku od presuđenja do isplate, to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi kako je tužitelj vlasnik dijelova nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], što u naravi čini nekretninu-stambenu zgrada sa pripadajućom okućnicom, sve prema rješenju o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, Ispostava Metković od 31. listopada 2016. godine i geodetskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 29. svibnja 2013. godine, koje rješenje i snimak je dostavio u privitku. Predmetnu nekretninu - stambenu zgradu, podnositelj zahtjeva je naslijedio iza smrti svoje majke pok. HČ zajedno sa svojim bratom, svaki za po ½ dijela, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju posl. broj: O-68/07 UPP/OS-45/07 donesenom od strane Vlade Nikolića, javnog bilježnika u [adresa] od 22. svibnja 2007. godine, s tim da je ova nekretnina isključivo vlasništvo podnositelja ovog zahtjeva. Dakle, predmetna nekretnina je sastavljena od dijelova nekretnina naprijed navedenih,a u naravi predstavlja, kako je naprijed navedeno i što proizlazi iz rješenja o izvedenom stanju, stambenu zgradu sa okućnicom, isključivo vlasništvo podnositelja ovog zahtjeva. Riječ je, dakle, o dijelovima nekretnina koje su u neprekinutom posjedu podnositelja ovog zahtjeva dugi niz godina,a koji posjed niti njemu a niti njegovim prednicima nitko nikada nije ometao niti osporavao,čemu je dokaz stanje tih nekretnina danas kao i stambena zgrada izgrađena na tim nekretninama. Kao vlasnik nekretnina predmet ovog zahtjeva, dakle, nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina], upisanih u zk uložak broj: [broj ZK uloška] kao kat. čest. [katastarska čestica],u zemljišnim knjigama vodi se Republika Hrvatska. Tužitelj se, sukladno odredbama članka 186.a ZPP-a obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, međutim, svojim dopisom broj: N-DO-105/2021 od 30. kolovoza 2021. godine je izvijestilo tužitelja kako zahtjev smatra neosnivanim i ne nalazi osnova za sklapanje nagodbe, čime su se ostvarile pretpostavke za podnošenje ove tužbe. Kako tužitelj ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim, to se podnosi ova tužba i predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tužitelj ne prilaže niti predlaže dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost tužbenog zahtjeva, štoviše, priložena dokumentacija u proturječju je sa navodima tužbe, a tužbeni navodi su u suprotnosti sa propisima koji se primjenjuju u predmetnoj pravnoj stvari. Tužena smatra kako je neutemeljeno pozivanje tužitelja na ostavinsko rješenje iza pok. HČ budući je nesporno kako nitko ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima te sam tužitelj i njegovi označeni prednici nisu mogli steći pravo vlasništva nad nekretninama od nevlasnika. Vezano uz navedeno, tužitelj ne predlaže relevantne dokaze na okolnosti dokazivanju sljedništva predmetne nekretnine, a priloženi dokazi su proturječni sami sebi. Tužitelj ne dokazuje jesu li i koji pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuje tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću ili po drugom osnovu. Tužitelj ne dokazuje da je između pravnih slijednika i njihovih prednika postojala neprekinuta sukcesija te uz tužbu nisu priloženi dokazi da bi prednici tužitelja bili u posjedu predmetne nekretnine, a tužitelj nigdje ne navodi na koji način su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed. Iz do sada priloženih dokaza na koje se poziva tužitelj jasno je kako je tužitelju bilo poznato i nije mu moglo ostati nepoznato da je zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine Republika Hrvatska što upućuje na nedostatak savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP). Radi svega navedenoga predlaže se sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu te odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora, sve prema tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika.

3. Punomoćnik tužitelja je podneskom od 26. rujna 2023. uredio tužbeni zahtjev (list 72-73 spisa), u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Marka Vukše.

4. ZZ tuženice se opreza radi usprotivio preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva, s obzirom da se radi o uređenju zahtjeva po vještvu, te se usprotivio uređenom tužbenom zahtjevu.

5. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-39/2024-2 od 25. lipnja 2025. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj P-284/2021-27 od 14. prosinca 2023. te je predmet vraćen na ponovno suđenje

6. Izvedeni su dokazi uvidom u sve isprave priložene spisu, zahtjev za mirno rješenje spora od 11. kolovoza 2021., odgovor na zahtjev od 30. kolovoza 2021., rješenje o izvedenom stanju od 31. listopada 2016., geodetski snimak od 29. svibnja 2013., rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-68/07, UPP/OS-45/07 od 22. svibnja 2007., Izvadak iz ZK broj zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], očevidom na licu mjesta, čitanjem nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše iz [adresa] od 18. srpnja 2023., dopune nalaza i mišljenja vještaka Marka vukše od 15. studenoga 2023., uvidom u spis ovog suda poslovni broj P-108/2023, saslušanjem svjedoka FČ, NČ, PČ, ČČ, BČ, ZČ i VČ te saslušanjem tužitelja.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan u većem dijelu.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je isti vlasnik dijela nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina], upisanih u zk uložak broj: [broj ZK uloška] i označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sa zahtjevom za uknjižbu brisanja prava vlasništva na tim nekretninama sa imena tuženice uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

9. Iako se tuženica nakon uređenja tužbenog zahtjeva usprotivila preinaci tužbe, sud o tome nije donosio rješenje jer se po stavu suda ne radi o preinaci, već samo o uređenju tužbeni zahtjeva.

10. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], je utvrđeno kako su kat. čest. [katastarska čestica] upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske.

11. Iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-68/07 UPP/OS-45/07 od 22. svibnja 2007., proizlazi da je tužitelj skupa s bratom UČ naslijedio ½ imovine svoje majke sada pok. HČ, između ostalih nekretnina, kao izvanknjižno vlasništvo i dijela kat. čest. broj [katastarska čestica].

12. Očevidom na licu mjesta je utvrđeno kako je predmet spora obiteljska kuća tužitelja s ograđenim dvorištem koja se nalazi neposredno uz asfaltnu cestu koja vodi za Desne. Tužitelj je pokazao da je predmet utvrđenja, osim obiteljske kuće, i nekretnina s lijeve strane, odnosno istočno od kuće koja je sve do visokog betonskog zida, koju u naravi čine 3 laza s podzidama na kojima se nalazi ukupno 11 stabala limunova. Nadalje je pokazao s južne strane kuće betonski plato te dio zemljanog prostora omeđenog zidom pa je naveo da je njegova nekretnina sve do betonskog zida.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše iz [adresa] od 18. srpnja 2023. proizlazi kako je na Prilogu 1. – Skici lica mjesta prikazano stvarno stanje predmetne nekretnine na dan očevida. Predmetna nekretnina je u naravi kuća sa ograđenim dvorištem koja se nalazi neposredno uz asfaltnu cestu koja vodi za Desne. Predmet utvrđenja je i nekretnina istočno od kuće sve do betonskog zida, koju u naravi čine 3 laza sa podzidama na kojim se nalazi ukupno 11 stabala limunova. S južne strane kuće se nalazi betonski plato te dio zemljanog prostora omeđen zidom. Predmetna nekretnina označena je na Prilogu 1. - Skici lica mjesta likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, V, W, X, Y, Z, A, površine 401 m[2] . Predmetna nekretnina sastoji se od:

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 82 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom W, AM, AL, AK, O, P, Q, R, S, T, U, V, W, u naravi:

- dijela obiteljske kuće površine 76 m[2] na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane likom AO, AN, AM, AL, AK, O, P, Q, R, AO.

- dvorišta površine 6 m[2] .

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 53 m na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom A, B, AD, AC, AL, AM, W, X, Y, Z, A, u naravi:

- dijela obiteljske kuće površine 22 m2 na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane likom AA; AB, AC, AL, AM, AA.

- ostatak površine od 31 m[2] čini dvorište, stepenice i voćnjak.

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 31 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom B, C, D, AE, AD, B, u naravi voćnjak.

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 6 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom D, E, AE, D, u naravi voćnjak.

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 47 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom E, F, G, AG, AE, E, u naravi voćnjak i dvorište. • dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 20 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom G, H, I, AG, G, u naravi voćnjak.

• dijela č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 54 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom I, J, K, L, M, N, O, AK, AH, I, u naravi:

- dijela obiteljske kuće površine 40 m[2] na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane likom M, N, O, AK, AH, AI, AJ, L, M.

- dvorišta površine 14 m[2] .

• č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 29 m na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom AC, AD, AE, AG, AF, u naravi stepenice i voćnjak. • č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 79 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označenog likom AC, AF, AG, I, AH, AK, AL, AC u naravi:

- dijela obiteljske kuće površine 65 m[2] na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane likom AC, AF, AH, AK, AL, AC.

- dvorišta površine 14m[2] .

Na Prilogu 2. Fotografijama lica mjesta vidi se predmetna nekretnina na dan očevida.

14. Nakon što je od vještaka zatražena dopuna nalaza i mišljenja na način da na skici posebno označi stepenice te dio voćnjaka koji zahvaća čest. zem. [katastarska čestica], isti je dana 15. studenoga 2023. dostavio dopunu nalaza i mišljenja.

15. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše od 15. studenoga 2023. proizlazi da su stepenice koje zahvaćaju dio č. z. 5487/14 na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane likom A, B, AR, AQ, AC, AB, AA, Z, A, površine 9 m[2] . Dio voćnjaka koji zahvaća dio č.z. 5487/14 na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazan je likom B, AP, AD, AQ, AR, B, površine 9 m[2] . Stepenice koje zahvaćaju dio č. z. 5487/16 na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazane su likom AQ, AS, AT, AU, AF, AC, AQ, površine 9 m[2] . Dio voćnjaka koji zahvaća dio č. z. 5487/16 na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazan je likom AD, AE, AT, AS, AQ, AD, površine 20 m[2] .

16. Nakon što je tužitelj uredio tužbeni zahtjev, predmet spora su sada samo dijelovi kat. čest. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina].

17. Svjedok FČ je iskazao da živi u [adresa]. Sjeća se kada je završavao srednju školu 1979. godine, misli da je baš tada tužitelj započeo s gradnjom obiteljske kuće, tako da mu je pomagao još od temelja kuće raditi i graditi. Teren na kojem je kuća izgrađena je bio kao odlagalište za šut, a tu nije bilo nikakvih vrtova. Zna da su s lijeve strane bili neki torovi i da je tužitelj koristio okućnicu koja je južno sve do kanala, odnosno zida. Također zna da se s lijeve strane kuće, gledano od ceste, nalazi prolaz, odnosno stepenice, kojim je on također prolazio i radio, a nitko ga nije ometao. Vidio je da s lijeve strane imaju zasađeni neki limunovi, ali nije vidio tko je to sadio niti bi ulazio u taj dio. Samo zna da se on koristio tim stepenicama, a je li tužitelj koristio prostor koji se nalazi lijevo, nije mu poznato. Ako je to netko i koristio, on nije vlasnik, nego je vlasnik Republika Hrvatska. Na stepenicama ima i kapija, ali ne zna tko je radio i postavio tu kapiju. Prolazio je kapijom koja je bila otvorena. Na ovom terenu lijevo imaju neki mali limuni, ali to njega ne interesira. Ne želi odgovarati na pitanje je li ikoga vidio da obrađuje i bere te limune. Nije mu poznata osoba ZČ, a samo zna jednoga MČ. Neće odgovarati na pitanja je li vidio MČ gdje su ti limuni. Zna da su se 1938. upisivali posjednici na ovoj čestici. Na mjestu gdje je tužitelj izgradio kuću se ranije odlagao otpad od kamenoloma. Kuća je tužiteljevo vlasništvo.

18. Svjedok NČ je iskazala da je njezin suprug započeo s gradnjom ove kuće početkom 1980. godine, s tim da su kuću postupno gradili. Koristili su prostor južno od kuće, s tim da je zidić izgrađen 2020. Također su s lijeve strane izgrađene stepenice, ali je to radio njegov suprug, ne zna koje godine, a o tome će on iskazivati. Lijevo od stepenica se nalazi voćnjak od rođaka na kojem se nalaze limuni, a na toj čestici gdje je voćnjak su držali materijal za gradnju kuće. Njezin suprug je zapravo od svoga strica GČ kupio ovaj teren gdje se nalaze limunovi, a u zamjenu je dao teren koji se nalazi poviše asfaltnog puta. Ta zamjena je bila odmah nakon početka gradnje kuće. Kuća je pokrivena prije Domovinskog rata. Ne zna tko je posadio limunove i kada, samo zna da su najprije bile masline pa su onda oni posadili limunove jer oni to koriste, a pritom misli na pok. strica i njegovu obitelj. Prije nego što su napravili zid s južne strane, tu je njezin suprug odlagao materijal koji se koristio prilikom gradnje i uređenja kuće. Nije im nitko branio prilikom izgradnje kuće ili zida niti se netko bunio. Njezin suprug je 80-ih godina dao 3.000,00 maraka ženi od koje je kupio tu zemlju. Ove limunove sada obrađuje MČ i njegov sin EČ. Kapiju koja se nalazi na stepenicama su najvjerojatnije radili K i njegov sin jer oni nisu ništa radili, a on je stavio i katanac. Kada su se oni žalili, on je stavio katanac i rekao da nemaju pravo prolaziti jer ako će prolaziti da moraju pitati njega. Oni stoga više ne prolaze ovim stepenicama jer ih je on zaključao. Nisu joj poznati upisi u ZK.

19. Svjedoka OČ je iskazao da živi u [adresa] na udaljenosti od oko 200 m od tužiteljeve kuće. Zna da je tužitelj izgradio kuću, ali kada to mu nije poznato. Prolazi tom ulicom pa je vidio da se uz kuću sa lijeve strane nalazi vrt u kojem se nalaze limuni. Nije mu poznato tko je limunove sadio, samo zna da je u tom vrtu već 60 godina viđao majku od pok. GČ, Milivojevu ženu DČ i sina MČ, koji je pozvan za svjedoka. Oni su obrađivali taj vrt. Vidio je i stepenice uz kuću, one su rađene nakon što je kuća izgrađena. Stepenice je radio tužitelj. Na stepenice je MČ stavio kapiju. Tužiteljeva kuća se radila dulje vrijeme. Nije mu poznato što je bilo na trenu prije gradnje kuće. Tužitelju nije nitko branio prilikom izgradnje kuće niti se protivio. Ne zna nakon koliko vremena iza gradnje kuće su rađene stepenice. Ne zna ni tko je napravio zid koji ide između skalina kuće i zida. Ne zna kada su limunovi zasađeni. Misli da su stariji limunovi.

20. Svjedok ČČ je iskazao da je rođen i živi u [adresa] s tim da je jedan period živio u [adresa], iako je i tada dolazio na Kulu gdje ima obiteljsku kuću i vrtove. Poznato mu je gdje se nalazi kuća tužitelja. S desne strane kuće je nekretnina u vlasništvu njegovog oca, a s lijeve strane se nalazi vrt. Vidio je da taj vrt obrađuje MČ, misli da su u vrtu neki limunovi na dvije-tri etaže, a bilo je i nekog povrća. Svi su vrtovi ozidani zidovima. Ne zna tko je radio zidove. Nije vidio tužitelja da bi obrađivao taj vrt. Koliko mu je poznato, spor između tužitelja i MČ je nastao prije nekoliko godina, a prije ga nije bilo, odnosno on nije znao da postoji spor. Nije mu poznato tko je radio stepenice koje se nalaze s lijeve strane tužiteljeve kuće niti tko je postavio kapiju, ali pretpostavlja da je onaj tko je radio vrt, ali ne može to tvrditi. U tom vrtu je viđao DČ, majku od MČ, kada bi brala ili sadila povrće. On je bio dijete kad je rađena tužiteljeva kuća jer se sjeća kada su rađeni temelji, a to je možda bilo krajem 1970-ih ili početkom 1980-ih. Kuća je bila gotova prije Domovinskog rata. Tužitelj je bio u Njemačkoj pa je u kući tek kad je otišao u mirovinu, misli prije 7-8 godina. Ne sjeća se što je na toj lokaciji bilo prije izgradnje kuće. Ne zna kada su izgrađene stepenice uz kuću. U vrt se pristupa preko kapije koja je na vrhu stepenica.

21. Iz iskaza svjedoka BČ proizlazi da je rođen i živi u [adresa] preko puta kuće tužitelja na udaljenosti od oko 20 metara. Sjeća se kada je rađena tužiteljeva kuća, a misli da je to bilo 1980-ih godina. On i njegov otac su pomagali graditi stepenice koje se nalaze s lijeve strane kuće MČ i njegovom ocu GČ te cijeli zid oko parcele. Kasnije je K stavio kapiju te ogradu na taj zid. U vrtu se nalaze limunovi. Prije limunova je bila jedna dženerika i kostjela koje su oni djeca brali i jeli. U posjedu tog vrta je bio GČ. Nikada nije vidio tužitelja da bi on radio nešto u tom vrtu. Ove stepenice su rađene nakon što je tužiteljeva kuća već bila gotova. Ne može se sada sjetiti je li tužitelj dolazio i vidio kada su oni radili te stepenice. Između obitelji tužitelja te obitelji MČ, odnosno njegovog oca, nije bilo nikakva spora sve dok tužitelj nije pokrenuo postupak radi uknjižbe svoje kuće. Izgradnja kuće je dugo trajala tako da se ne može izjasniti kada je dovršena. Misli da je krov kuće prvi put postavljen oko 2000., a zna da je kasnije mijenjan. Prije izgradnje kuće na toj lokaciji je bio kameni otpad kojeg je tu odlagao CČ uz odobrenje tužiteljevog oca, a bila je jedna kruška i jedna smokva, gdje su se oni djeca igrali i brali kruške i smokve. Kuća je dovršena u sadašnjim gabaritima prije Domovinskog rata. Tužitelj je radio u Njemačkoj, ali je dolazio na godišnji odmor, ali ovdje stalno živi otkad je u mirovini. Tužitelju nije nitko branio prilikom izgradnje kuće.

22. Svjedok ZČ je iskazao da je on tužitelj u predmetu koji se vodi na ovom sudu pod posl. br. P-108/2023 radi utvrđenja prava vlasništva, između ostalog i vrta koji se nalazi uz tužiteljevu kuću. Radi se o tri podesta na kojima se nalaze limunovi koje je zasadio prije 10-12 godina. Prije je bio vrt gdje se sadilo povrće, koji je njegova majka održavala jer se on preselio u [adresa] ima 40-ak godina. Između kuće tužitelja i vrta se nalaze stepenice i kapija i to je sve on radio. Tužiteljeva kuća je već bila izgrađena. Tužitelj je dolazio i koristio je njegove stepenice kada je radio fasadu kuće i pituravao, a između njih nije bilo nikakva spora. Spor je nastao kada je tužitelj htio legalizirati svoju kuću. Pojasnio je da su njihovi djedovi braća te da su se podijelili prije 100 godina, tako da gdje god je njegov otac imao zemlju, imao je i tužitelj, jer je sve bilo na pola, i između njih nikada nije bilo spora. Misli da je spor između njega i tužitelja nastao 2022. godine. Tužitelj je bio u postupku legalizacije imenovao sada pok. ĐČ kao svog međaša svome geodetu, međutim pok. ĐČ je rekao da on nije međaš, već da je međaš njegov otac. Tužitelj je vjerojatno tada i ustanovio da se ne vodi na njemu nego na Hrvatskim šumama. Tužiteljeva kuća je rađena misli ima 45 godina, a misli da je 10 godina poslije stavljena pod krov. Prije kuće su na tom terenu bile smokve. Otpad i materijal je odlagan na mjestu gdje sam je izgradio vrt. Kuća je bila završena kada je on radio stepenice, a naknadno su bili radovi inkartavanja. Vrt je počeo raditi prije 40 godina, a stepenice je izgradio 10 godina nakon početka gradnje vrta. Kapija je stavljena prije najmanje 20 godina, a kada je radio podzide tužitelj mu je posuđivao oplatu da se njome koristi jer između njih nije bilo spora. Tužitelju nije nitko nikada branio prilikom izgradnje kuće.

23. Svjedok VČ je iskazao da je bio prisutan od prvog dana kada je započeta izgradnja kuće tužitelja na [adresa] sve do krova. Nekada je bio i glavni, a i pomagao je prilikom izgradnje. Izgradnja je započela u 7. mjesecu 1980. godine. Na terenu je tada bila jedna kruška te su se sušile i smokve, bilo je zatrpano građevinskim otpadom, kamenom i šljunkom. Radovi su trajali sve do 1984. -1985. kada su uselili u kuću. Krov su radili drugi meštri, on bi samo kasnije povirio kada se radila fasada, ali on to nije radio. On je radio i stepenice uz kuću, a pomagala mu je osoba po imenu FČ, ne sjeća se prezimena. Ne zna tko je postavio kapiju na vrhu stepenica jer on to nije radio. Nije mu ništa poznato o limunovima niti tko ih je sadio. Kad je kuća građena tu se odlagao materijal, a to je tek kasnije rađeno. Tužitelju nije nitko branio prilikom izgradnje kuće. Stepenice su rađene u vrijeme izgradnje kuće pa se sada ne može sjetiti u kojoj fazi izgradnje kuće su rađene. Kuća je izgrađena u istim gabaritima. Usudio se reći da je krov postavljen 1985., ali ne može precizirati. Više od pola nekretnine je bilo zatrpano građevinskim otpadom prije početka izgradnje kuće. Njemu nije ništa poznato o postupku legalizacije kuće.

24. Tužitelj je u svome iskazu naveo da je s izgradnjom kuće započeo u 7. mjesecu 1980. godine. Na tom terenu je ranije njegov otac sadio smokve i taj teren je bio u njihovom posjedu, a otac mu je rekao da je to njihova zemlja. Njegov otac je rođen 1913., a umro je 1988. Ima samo brata UČ koji je upoznat s ovim postupkom, ali je već rekao da zbog bolesti i starosti nije u mogućnosti doći u sud dati izjavu. Kuću je radio više godina i prilikom gradnje kuće nitko ga nije ometao u radovima. Također je pored kuće napravio i odvodni kanal za vodu te je sve betonirao. Godine 1997. je izgradio stepenice uz kuću kojima se koristio. Na te stepenice je MČ stavio kapiju i ogradu te je prošle godine stavio i katanac. Tuda ne prolazi otkako je on stavio taj katanac. Mislio je da je ova nekretnina na kojoj je kuća u njihovom vlasništvu, pa kada je saznao da je kao vlasnik uknjižena RH, odmah se obratio odvjetniku te su podigli ovu tužbu. Njegov otac je umro bez oporuke. Za života je njemu dao ovu zemlju da na njoj gradi kuću i takav dogovor je postignut s njegovim bratom UČ, koji je dobio drugu zemlju u Matijevićima na kojoj je izgradio kuću. U kuću se uselio 90-ih godina prošlog stoljeća i u njegovoj kući je za vrijeme Domovinskog rata bila komanda. Brat UČ ne polaže nikakva prava na ovu kuću. Stoga prilaže spisu i punomoć od 3. studenog 2021. Njih dva brata su se dogovorili oko podjele njihove imovine, a otac ih nije dijelio. Ne zna točno kada je stavljena kapija na stepenice, misli da je to bilo prije par godina, ali prošle godine je stavio katanac. Ne zna tko je sadio one kulture koje se nalaze uz njegovu kuću s lijeve strane gledano od ceste, ali misli da je to sađeno prije nekoliko godina. Sin od MČ je prije nekog vremena kosio travu na ovom voćnjaku uz kuću. On ne obrađuje to zemljište. Kuću je izgradio na svome zemljištu, a kupio je onaj teren na kojem su limuni. Njegov brat se obraćao MČ i kazao mu da je to njihov teren te da se dogovore, nakon čega ga je MČ izvrijeđao te se nisu dogovorili. Otprilike nakon mjesec dana su podnijeli ovu tužbu.

25. Za napomenuti je da se dosjelošću može steći pravo vlasništva posjedovanjem nekretnine u periodu od 40 godina prije 6. travnja 1941. godine (paragraf 1472. OGZ-a, a sukladno pravnom pravilu paragrafa 309. OGZ-a koji predstavlja mjerodavno pravo za dosuđivanje posjeda). Posjed je faktična vlast na stvari s voljom da se stvar drži kao svoja (samo za sebe). Sadržaj vršenja faktične vlasti ovisan je o vrsti i namjeni stvari. Kada je u pitanju kosanica ili pašnjak, faktična vlast se izvršava košenjem trave ili ispašom, a kada je u pitanju neobradivo zemljište, onda se faktična vlast izvršava drugačijim iskorištavanjem, ovisno o svrsi zemljišta, odnosno o njegovoj katastarskoj primjeni.

26. Ocjenjujući sve provedene dokaze zasebno te u međusobnoj povezanosti sud utvrđuje da je tužitelj, odnosno njegovi pravni prednici, stekli vlasništvo dijela predmetne nekretnine temeljem dosjelosti.

27. Iz iskaza saslušanih svjedoka, kojima sud u cijelosti poklanja vjeru, jer su u bitnom isti i suglasni s rezultatima dokaznog postupka, proizlazi kako su na spornoj nekretnini dijelom izgrađena kuća tužitelja, i to 1980-ih godina, s tim da je gradnja trajala i do 1990-ih godina, a tužitelj je 2016. godine ishodio rješenje o izvedenom stanju nadležnog upravnog tijela za nezakonito izgrađenu zgradu.

28. Iz tužiteljevog iskaza i saslušanih svjedoka proizlazi da je tužitelj koristio i prostor koji se nalazi južno od njegove kuće, odnosno betonski plato te dio zemljanog prostora omeđenog zidom, dok nije u posjedu nekretnine koja se nalazi istočno, na kojoj su zasađeni limuni.

29. Nekretnine se mogu steći, a time i njihov zakoniti posjed (čl. 18. st. 1. ZV), na četiri načina: na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, što je danas propisano čl. 114. do 160 ZV, a ranijim bivšim zakonima i pravnim pravilima koji su regulirali područje stvarnih prava. Što se tiče stjecanja temeljem nasljeđivanja, na što upire tužitelj, po čl. 128. st. 1. ZV vlasništvo se stječe u času otvaranja nasljedstva. Dakle, samom činjenicom smrti i ispunjenjem zakonskih pretpostavki nasljednog temelja: srodstva i nasljednog reda – ako se nasljeđuje temeljem zakona, odnosno oporuke – ako se nasljeđuje temeljem oporuke. Rješenje o nasljeđivanju je samo deklaratornog značaja, pa u odnosu na činjenicu kako predmetna i utužena nekretnina nije unesena u tekst nekog ostavinskog rješenja, treba reći slijedeće. Ovaj sud smatra, da tužiteljevi prednici nisu nasljednici samo one imovine koja je navedena u ostavinskom rješenju iza smrti oca E, odnosno, da ne mogu steći vlasništvo utuženih nekretnina jer tim rješenjem nisu unesene kao izvanknjižno vlasništvo. Naime, nasljedstvo se stječe po sili zakona trenutkom smrti ostavitelja, a rješenje o nasljeđivanju ima samo deklaratoran karakter. Stoga, ako u njemu nisu navedene sve nekretnine ostavitelja to ne znači da njegovi nasljednici odnosno tužiteljevi prednici u konkretnom slučaju nisu stekli pravo vlasništva tih nekretnina, jer ostavina umrle osobe prelazi ex lege na njegove nasljednike u času smrti.

30. Ističe se kako, sve da i nije dokazano stjecanje prije 1941. tada je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću po pravnom shvaćanju izloženom u više odluka Europskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Naime, ako su predmetne nekretnine do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, prema propisu iz čl. 29. ZOVO na njima se vlasništvo nije moglo steći dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991. da bi 1. siječnja 1997. stupio na snagu propis iz čl. 388. st. 4. tad novog ZV koji je propisao "U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana." Dakle, ako uzmemo u obzir da su nekretnine tad već po zakonu vlasništvo Republike Hrvatske (poljoprivredna zemljišta u bivšem društvenom vlasništvu), i da vrijedi presumpcija poštenja, potrebno je ispuniti dvostruke rokove izvanrednog dosjedanja, dakle 40 godina. Tužitelj je tužbu podnio 2021., tako da je u posjedu nekretnine bio svakako 40 godina prije, odnosno prije početka izgradnje kuće koju je počeo graditi 1980. godine. Iz tužiteljevog iskaza je utvrđeno da je on sa svojim bratom UČ postigao dogovor još za života roditelja da gradi kuću na ovom terenu jer je brat izgradio kuću na drugoj lokaciji.

31. Na sve ove utvrđene činjenice sud je primijenio materijalno pravo iz § 1472. Općeg građanskog zakonika ("Justizgesetzsammlung" 1/1811, 1. siječnja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 1. srpnja 1814. u Karlovačkoj Granici, 1. kolovoza 1815. u Istri, 1. siječnja 1816. u Dalmaciji, a 1. svibnja 1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, "Narodne novine" broj 73/91, dalje: OGZ), sadržajno u svezi s načelnim mišljenjem zauzetim na sjednici Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 4. travnja 1960., neimenovane odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, dalje: ZOVO), te čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), pa presudio kao u izreci.

32. Što se tiče stjecanja temeljem nasljeđivanja, po čl. 128. st. 1. ZV vlasništvo se stječe u času otvaranja nasljedstva. Dakle, samom činjenicom smrti i ispunjenjem zakonskih pretpostavki nasljednog temelja: srodstva i nasljednog reda - ako se nasljeđuje temeljem zakona, odnosno oporuke - ako se nasljeđuje temeljem oporuke. Rješenje o nasljeđivanju je samo deklaratornog značaja, pa je prelazak vlasništva s pretka na nasljednika uslijedio čak i ako nije vođen ostavinski postupak i nije doneseno rješenje o nasljeđivanju.

33. Ispunjena je i zadnja pretpostavka iz ovog pravnog shvaćanja - da se time "ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona". U vremenu 1. siječnja 1997. nitko drugi osim tužiteljevih pravnih prednika nije polagao vlasnička prava na predmetnim nekretninama, odnosno takvo što ne proizlazi iz provedenih dokaza. Pritom se poglavito misli na osobe koje bi bile ovlaštene za naknadu imovine oduzete za vrijeme Jugoslavenske komunističke vladavine po odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj: 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje: ZNI). A zahtjevi ovlaštenika naknade su i motivirali Ustavni sud Republike Hrvatske da ukine bivšu odredbu čl. 388. st. 4. ZV. Iz podataka u zemljišnim knjigama ne proizlazi da bi itko ikada zahtijevao naknadu po ovom zakonu.

34. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti u odnosu na:

• dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom W, AM, AL, AK, O, P, Q, R, S, T, U, V, W, površine 82 m[2]

• dio kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom AA, AB, AC, AL, AM, W, X, Y, Z, AA, površine 35 m[2]

• dio kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koji dio je prikazan i označen u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 21. kolovoza 2023 godine na skici lica mjesta likom AC, AF, AG, I, AH, AK, AL, AC, površine 79 m[2] , te

jer je tužitelj dokazao da je na tim dijelovima nekretnine stekao pravo vlasništva dosjelošću. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka je utvrđeno da je tužiteljev otac, a kasnije i tužitelj, bio u višegodišnjem posjedu nekretnine na kojoj je oko 1980. započeo s izgradnjom kuće, a posjed je bio pošten. Prije izgradnje kuće tužiteljev otac je na tom dijelu nekretnine sadio smokve. Iz tužiteljevog iskaza te priložene punomoći proizlazi da je tužitelj zapravo izvršio diobu imovine sa svojim bratom UČ, tako da su tužitelju pripale u vlasništvo ove nekretnine na kojima je izgradio obiteljsku kuću.

35. Tužitelj će tek nakon provedene parcelacije te osnivanja novih kat. čest. biti ovlašten tražiti uknjižbu prava vlasništva.

36. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na voćnjak, na Skici lica mjesta prikazan likom B, AP, AD, AQ, AR, B, površine 9 m[2] , odnosno dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na stepenice na skici lica mjesta prikazan likom A, B, AR, AQ, AC, AB, AA, Z, A, površine 9 m[2] te dio tužbenog zahtjeva prikazan i označen likom AD, AE, AT, AS, AQ, AD, površine 20 m[2] koji se odnosi na voćnjak, odnosno dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na stepenice na skici lica mjesta prikazan likom AC, AQ, AT, AG, AF, AC, površine 9 m[2] , trebalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. To stoga što se radi o dijelu voćnjaka, koji i po tužiteljevom iskazu nije u tužiteljevom posjedu, već je iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno da je u posjedu sada ZČ, a prije njegove majke DČ, odnosno oca GČ, koji su na tom dijelu nekretnine zasadili limune. Iz iskaza svjedoka BČ i ZČ je također utvrđeno i da su stepenice koje se nalaze uz tužiteljevu kuću također izgrađene od strane K ZČ i njegovog oca GČ te da je MČ stavio i kapiju kojom se ulazi ne te skaline. Iako svjedok VČ u svome iskazu navodi da je on radio i stepenice uz kuću te da ne zna tko je postavio kapiju na vrhu stepenica, sud poklanja vjeru iskazu svjedoka BČ koji živi preko puta, na udaljenosti od 20 m od tužiteljeve kuće, pa su mu i činjenice poznate iz neposrednog saznanja, dok ne poklanja vjeru iskazu svjedoka VČ, kao ni iskazu NČ jer se radi o tužiteljevoj supruzi i njenom bratu.

37. Slijedom navedenog trebalo je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti u dijelu kao pod točkom I. izreke ove presude, jer je utvrđeno da je tužitelj vlasnik ovih dijelova nekretnina i da je vlasništvo istih stekao dosjelošću, odnosno tužitelj je bio svakako u posjedu više od 40 godina prije 2016. kada je ishodio Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju.

38. U skladu sa izraženim pravnim shvaćanjem VSRH u odluci Rev-x-1075/12, dopušten je i određen zahtjev vlasničke zaštite kojim se faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno, skici vještaka mjernika, ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod takvog pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten kasnije zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva.

39. Prema tome, tužitelj može zahtijevati utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine koji je grafički individualiziran i prikazan na skici lica mjesta vještaka mjernika, s tim da je tužitelj ovlašten tek na temelju ove presude i prijavnog lista, nakon što se provede parcelacija predmetnog zemljišta, izvršiti upis svog prava vlasništva.

40. Odluka o trošku postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP).

40.1 Tužitelju je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 199,08 EUR-a, sastav tužbe u iznosu od 199,08 EUR-a, sastav žalbe u iznosu od 250,00 EUR-a, zastupanje na četiri (4) ročišta u iznosu od po 199,08 EUR- a, zastupanje na dva (2) ročišta u iznosu od 200,00 EUR-a, uvećano za 25 % PDV-a, sve u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika, trošak vještačenja u iznosu od 530,89 EUR-a, te sudska pristojba za tužbu i presudu u iznosu od po 26,54 EUR-a te žalbu u iznosu od 106,12 eura, odnosno u ukupnom iznosu od 2.995,69 EUR-a.

40.2 Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 199,08 EUR-a, trošak zastupanja na tri (3) ročišta u iznosu od 199,08 EUR-a, trošak zastupanja na dva (2) ročišta u iznosu od 200,00 EUR-a, trošak sastava žalbe u iznosu od 248,86 EUR-a, odnosno u ukupnom iznosu od 1.245,18 EUR-a.

40.3. Budući da je tužitelj uspio oko 85 % (a s obzirom na površinu tužbenog zahtjeva), odnosno u iznosu od 2.625,97 EUR-a (trošak u iznosu od 2.095,08 eura te cjelokupan iznos vještačenja), dok je tuženica uspjela oko 15 %, odnosno u iznosu od 186,78 EUR-a, nakon izvršenog prebijanja ostaje obveza tuženice naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.439,19 EUR-a.

41. Zbog svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 12. siječnja 2026.

S u t k i n j a:

Rajka Ćubela

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. Nedjeljko Tutavac i EČ, odvjetnici u [adresa], e-Oglasna ploča

2. Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, e-Oglasna ploča

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte