Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Kž-344/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZI, zbog počinjenja u stjecaju dva kaznena djela krađe iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog podnesene putem branitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: K-201/2023-30 od 18. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenika ZI, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: K-201/2023-30 od 18. listopada 2023., okrivljeni ZI proglašen je krivim zbog jednog produljenog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11, u vezi s člankom 52. KZ/11, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca.

1.1. Temeljem odredbe članka 54. KZ/11, okrivljeniku ZI je u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako drugo oduzimanje slobode i to od trenutka uhićenja dana 19. srpnja 2023. godine u 8,40 sati, pa svo vrijeme koje će provesti lišen slobode do upućivanja na izdržavanje zatvorske kazne.

1.2. Temeljem odredbe iz članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj; 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje: ZKP/08), oštećenik DI je sa svojim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 600,00 eura (šesto eura)/4.520,70 kuna (četiri tisuće petsto dvadeset kuna i sedamdeset centi) upućen u parnicu.

1.3. Temeljem odredbe iz članka 158. stavka 2. ZKP/08, oštećenik ZIH je sa svojim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 3.000,00 eura (tri tisuće eura)/22.603,50 kuna (dvadeset dvije tisuće šesto tri kune i pedeset lipa) u cijelosti upućuje u parnicu.

1.4. Temeljem odredbe iz članka 148. stavka 6. ZKP/08, okrivljenik ZI u cijelosti je oslobođen plaćanja troška kaznenog postupka.

2. Protiv ove presude okrivljeni je podnio žalbu, putem branitelja Darka Vrbanca, odvjetnika iz Pule, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijanu presudu preinači na način da okrivljenika sud oslobodi od optužbe.

3. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

4. Žalba okrivljenika nije osnovana.

5. Okrivljeni se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, što izrijekom navodi, međutim u podnesenoj žalbi ne navodi koja bi to bitna povreda odredaba kaznenog postupka bila počinjena i u čemu bi se ona točno sastojala. Stoga je pobijana presuda ispitana po službenoj dužnosti u skladu s ovlaštenjem iz članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08, kojim ispitivanjem nije utvrđeno da bi tijekom postupka ili u pobijanoj presudi bila počinjena koja od bitnih postupovnih povreda iz naprijed navedene zakonske odredbe. Zbog navedenog žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka nije osnovana.

6. Suprotno prigovoru žalitelja, po ocjeni drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je, nakon brižljive i kritičke ocjene izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice i temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo ispravan zaključak da su se u ponašanju okrivljenog stekli bitni elementi terećenog kaznenog djela.

6.1. Naime, pravilno je prvostupanjski sud zaključio iz provedenih dokaza, napose iz iskaza svjedoka VI i PI da je okrivljenik bez znanja i odobrenja vlasnika II i DIH oduzeo i prisvojio stvari u njihovom vlasništvu, jer je s tim stvarima zatečen na drugoj lokaciji unutar kampa od onoga mjesta na kojima su vlasnici te stvari prethodno držali.

6.2. Budući da je prvostupanjski sud dao jasne i određene razloge vezano za vrijednosnu ocjenu izvedenih dokaza, te postojanje bitnih elemenata terećenog kaznenog djela, a te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, to se u ostalom, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, žalitelj upućuje na iste.

7. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer je u obrazloženju pobijane presude iscrpno i detaljno naveo razloge o odlučnim činjenicama, te brižljivo i opširno analizirao sve provedene dokaze, te određeno i potpuno obrazložio zašto je prihvatio iskaze svjedoka VI i PI i iznio argumente zašto ne prihvaća obranu okrivljenika, a koja obrazloženja u svemu prihvaća i ovaj sud.

8. Žalitelj u žalbi ističe žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, no istu ne argumentira, pa je pobijana presuda ispitana u smislu odredbe članka 476. stavka 1. točke 2. ZKP/08 i drugostupanjski sud nije utvrdio da bi kazneni zakon bio povrijeđen na štetu okrivljenika, a na što je dužan paziti po službenoj dužnosti.

9. Žalitelj u žalbi ne navodi da se žali i zbog odluke o kazni, no kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sebi sadržava i žalbu zbog odluke o kazni, ovaj sud, sukladno članku 478. ZKP/08 ispitao je presudu i u tom pravcu.

10. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio sve odlučne činjenice o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, pri čemu su u obzir uzete sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za okrivljenika. Kao olakotno sud je okrivljeniku cijenio to što je nezaposlen, bez vrijednije imovine i da se uzdržava od socijalne pomoći, dok je u otegotnom smislu uzeta u obzir njegova dosadašnja osuđivanost.

11. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, kao i to što brojne kaznenopravne sankcije koje su okrivljeniku dosad izricane, zbog istih i drugih kaznenih djela nisu polučile željeni specijalno preventivni efekt i ovaj sud kao drugostupanjski smatra kako se svrha kažnjavanja u odnosu na njega može postići samo osudom na kaznu zatvora.

12. Cijeneći navedeno, te uzimajući u obzir stupanj krivnje, pogibeljnost djela, te svrhu kažnjavanja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca, opravdana je i primjerena za postizanje zakonom predviđene svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, kako u pravcu generalne, tako i u pravcu specijalne prevencije.

13. Stoga, izrečena kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca, nije prestroga, a niti preblaga za predmetna kaznena djela, te će se sa njom imajući u vidu i kriminalnu količinu i po nalaženju ovog drugostupanjskog suda, ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, u smislu izricanja društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanja povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te ujedno utjecati na ovoga okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te resocijalizacije okrivljenika.

14. Žalitelj u žalbi također ističe da se žali zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, no navedenu žalbenu osnovu ne argumentira, pa u tom dijelu njegova žalba nije ni razmatrana.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, sukladno odredbi članka 482. ZKP/08.

Vukovar, 12. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Bešenski