REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-3268/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Ivanu Jelaviću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Jelavić & partneri j.t.d. iz Zagreba, Palmotićeva 70, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, zastupanom po AČ, službenoj osobi, radi priznavanja statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562-05/23-01/111, URBROJ: 552-4/1-1-2-23-2 od 26. svibnja 2023. i rješenja Sisačko-moslavačke županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, KLASA: UP/I- 562-05/22-06/03, URBROJ: 2176-07-02/13-23-13 od 14. travnja 2023. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562- 05/23-01/111, URBROJ: 552-4/1-1-2-23-2 od 26. svibnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Sisačko-moslavačke županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, KLASA: UP/I-562-05/22-06/03, URBROJ: 2176-07-02/13-23-13 od 14. travnja 2023. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanjem statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu.

2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika utemeljenog na zaključku da u odnosu na nju, odnosno njezinog supruga postoje zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Obrazloženje tuženika smatra nedostatnim i arbitrarnim, budući da se poziva na mišljenje Povjerenstva za utvrđivanje zapreka iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koje nije obrazloženo niti je jasno iz kojih činjenica proizlazi zaključak o postojanju zapreke. Tužiteljica ističe da je njezin suprug ZČ ubijen za vrijeme trajanja rata kao civil u vezi s ratnim događanjima. Tijekom upravnog postupka nije joj dana mogućnost očitovanja na mišljenje Povjerenstva, zanemarena su utvrđenja iz ranijeg pravomoćnog i izvršnog rješenjem kojim joj je priznato svojstvo člana obitelji civilne žrtve Domovinskog rata i nije pribavljen spis Općinskog suda u Petrinji broj R 1-310/95 u svezi dokazivanja smrti njezinog supruga. Predlaže poništiti osporeno i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe, pozivajući se u bitnome na navode osporenog rješenja, i predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika, izvršio je uvid u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije te je održao raspravu 7. travnja 2025. i 15. prosinca 2025. na kojoj je saslušana svjedokinja SČ.

6. Sukladno članku 5. stavku 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 84/21; dalje: ZCSDR) statuse i prava utvrđena tim Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

Prema članku 21. stavku 1. ZCSDR-a članovi uže i šire obitelji civilnih osoba poginulih ili umrlih u Domovinskom ratu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, mogu ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu.

7. Prema članku 21. u svezi članka 5. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 118/21; dalje: Pravilnik) Povjerenstvo koje imenuje ministar hrvatskih branitelja utvrđuje postoje li zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a u odnosu na člana obitelji civilnog stradalnika.

8. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, s time da svoja prava izvodi u odnosu na supruga ZČ kao osobe stradale u vezi ratnih događanja u Domovinskom ratu. Povodom zahtjeva tužiteljice javnopravna tijela su utvrdila da u odnosu na supruga tužiteljice postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a i to na osnovi mišljenja Povjerenstva iz članka 5. Pravilnika koje je pribavilo podatke od nadležnih državnih tijela.

9. Sud je tijekom upravnog spora izvršio uvid u klasificirane podatke Sigurnosno- obavještajne agencije (dalje: SOA) koje je Povjerenstvo iz članka 5. Pravilnika uzelo u obzir prilikom utvrđenja postojanja zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a. Nakon izvršenog uvida, a povodom poziva upućenog od strane suda, SOA je provela deklasifikaciju podataka koje se odnose na supruga tužiteljice te je opunomoćeniku tužitelju omogućeno upoznavanje s tim podacima.

10. Iz Anketnog lista o ubijenim građanima na području Republike Srpske Krajine od 11. veljače 1993., koji je tuženiku u ovjerenoj preslici dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, proizlazi da je isti ispunjen od strane Republičke komisije za ratne zločine i zločine genocida, Republika Srpska Krajina, Općina Petrinja. Navedeni anketni list ispunjen je u odnosu na ZČ, rođenog **.**.1936. u [adresa], općina Dvor, otac Ć, po zanimanju vozač. Za dotičnog je navedeno da je nestao 13. prosinca 1991. i pronađen u Šamarici „Jeginovac“, mrtav 28. siječnja 1992., a pripadao je bataljonu prostornih jedinica. Vjerodostojnost predmetnog anketnog lista u pogledu sadržaja i naznačenog izdavatelja nije dovedena u sumnju. Budući da je pribavljen ovjereni prijevod navedenog anketnog lista (izvorno sastavljenog na ćirilici u pojedinim dijelovima popunjenog formulara), to nema zapreke da se isti koristi u ovom sporu. Činjenica da anketni list potječe iz razdoblja prije donošenja rješenja Sisačko-moslavačke županije, Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb – Ispostava Petrinja, KLASA: UP/i- 563-02/98-07/04, UR.BR.: 2176-03/4-02/1-98-02 od 25. veljače 1998., nije zapreka da se koristi u ovom predmetu, s obzirom da sud ne nalazi da bi postojala zapreka korištenju dokaza koji potječu iz navedenog razdoblja.

11. Suprotno navodima tužbe, sud smatra da je postojala dostatna osnova za zaključak o postojanju zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a u odnosu na supruga tužiteljice, posljedično i u odnosu na tužiteljicu. Iako tužiteljici tijekom upravnog postupka nije omogućen uvid u klasificirane podatke SOA-e i nije joj dana mogućnost očitovanja u odnosu na mišljenje Povjerenstva, taj nedostatak je otklonjen tijekom upravnog spora, s obzirom da je opunomoćenik tužiteljice izvršio uvid u deklasificirane podatke SOA-e a tužiteljica je putem opunomoćenika imala mogućnost iznošenja suprotnih navoda i predlaganja dokaza. Mišljenje je suda da podaci SOA-e koji ukazuju na pripadnost supruga tužiteljice neprijateljskim vojnim postrojbama treba tretirati kao naznaku postojanja zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a, s obzirom da ne sadrže konkretnu informaciju o izvoru tih podataka. No, kada se na podatke SOA-e nadovežu utvrđenja koja proizlaze iz anketnog lista od 11. veljače 1993., a koji sud smatra odlučnim dokazom za utvrđenje postojanja predmetne zapreke, to je moguće izvesti pouzdan zaključak o njezinu postojanju. Vjerodostojnost navedenog anketnog lista nije dovedena u sumnju, a s obzirom na osobne podatke osobe (ZČ) na koju se anketni list odnosi i pojedinosti u svezi identiteta te osobe (npr. datum rođenja, ime oca, općina rođenja, zanimanje), može se zaključiti da ga je ispunjavao službenik komisije Republike Srpske koji je bio upoznat s relevantnim podacima o suprugu tužiteljice, uključujući i podatak o njegovoj pripadnosti postrojbama Republike Srpske Krajine. Kod takvog stanja stvari, sud smatra da je u dostatnoj mjeri utvrđeno postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a, zbog čega se u konačnici prihvaća zaključak javnopravnih tijela o postojanju zapreke.

12. Izjava tužiteljice i iskaz svjedokinje SČ ne dovodi u pitanje gore izloženo utvrđenje o postojanju zapreke. Navedena svjedokinja nema neposrednih saznanja o relevantnim događajima (nestanku oca, odnosno supruga tužiteljice, okolnostima nestanka, pripadnosti postrojbama i dr.) već svoja saznanja crpi iz izjava drugih osoba koje su sada umrle. Povodom tih izjava, iako se za njih znalo još krajem 1990-ih godina, nisu podnesene prijave neposredno po saznanju za njih, već uz znatan, višedesetljetni vremenski odmak. Nadalje, navodi iz anketnog lista na pouzdan način otklanjaju dvojbu u odnosu na relevantnu činjenicu i izravno su suprotni navodima svjedokinje te dostavljenoj izjavi tužiteljice. Bitni osobni podaci koji su navedeni u anketnom listu (npr. datum rođenja, općina rođenja i zanimanje ZČ) poklapaju se s podacima navedenim u zahtjevu tužiteljice i njegovim prilozima (datum rođenja, općina rođenja) i iskazu svjedokinje (zanimanje). Stoga, sud smatra da nema dvojbe da se predmetni anketni list odnosi na supruga tužiteljice, bez obzira na tvrdnje da je u istom mjestu stanovanja bilo više osoba s istim ili sličnim prezimenom kao i suprug tužiteljice.

13. Sud je odbio prijedlog za pribavljanjem spisa koji se tiče prijave svjedokinje SČ u svezi nestanka njezina oca, odnosno njezine kaznene prijave, budući da su ovdje relevantne činjenice koje se tiču (ne)pripadnosti neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, a iste se mogu utvrditi na temelju priležeće dokumentacije, pri čemu sud posebno upućuje na utvrđenja koja proizlaze iz anketnog lista. Što se tiče pribavljanja spisa Općinskog suda u Sisku broj R1-310/95, dobiven je podatak da je isti uništen, izuzev rješenja broj R1-310/95 od 12. travnja 1996. koji je dostavljen strankama, a i prileži spisu upravnog postupka. Spisu upravnog postupka prileži i drugi dokument koji se odnose na spis broj R1-310/95 (zapisnik od 23. studenog 1995., sastavljen u predmetu broj R1-310/95). Međutim, u navedenim dokumentima sud ne nalazi elemenata koji bi u odlučujućoj mjeri mogli potvrditi ili otkloniti pripadnost supruga tužiteljice neprijateljskim postrojbama. Stoga ih sud ne smatra ključnim za donošenje odluke u ovoj stvari.

14. Sud otklanja prigovor diskriminacije po osnovi nacionalnosti supruga tužiteljice, iz razloga što odbijanje zahtjev tužiteljice ima pouzdanu objektivnu osnovu u podacima koji proizlaze iz cjelokupnog dokaznog materijala, uključujući i anketni list sastavljen od tijela Republike Srpske Krajine. Uvažavajući navedeni dokazni materijal koji izravno ukazuje na pripadnost supruga tužiteljice neprijateljskim postrojbama, to sud ne smatra nelogičnim da jedan pripadnik paravojnih snaga odvodi drugog pripadnika istih snaga. U svezi pozivanja na rješenje Sisačko-moslavačke županije, Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb – Ispostava Petrinja, KLASA: UP/i-563- 02/98-07/04, UR.BR.: 2176-03/4-02/1-98-02 od 25. veljače 1998., sud polazi od toga da je isto doneseno u svrhu ostvarenja prava iz članka 21. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“ broj 21/96) i Pravilnika o dodjeli dionica bez naplate („Narodne novine“ broj 44/96 i 1/97), što je vidljivo iz uvoda rješenja u kojem je naveden propis o nadležnosti. Dakle, navedeno rješenje nije doneseno radi ostvarivanja prava na osnovi Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 94/01, 103/03, 148/13 i 98/19; dalje: ZZVCIR) kao prethodniku sada važećeg ZCSDR-a. Stoga, nema smetnje da se u okviru ispitivanja pretpostavki za ostvarenje prava temeljem ZCSDR-a ispituje (ne)postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. toč. 1. ZCSDR-a.

15. Slijedom izloženog, sud je osporeno rješenje tuženika ocijenio zakonitim te je valjalo temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) odbiti tužbeni zahtjev. Budući da tužiteljica nije uspjela u sporu, sud je odbio njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora

(članak 147. stavak 1. ZUS-a)

U Zagrebu 12. siječnja 2026.

Sudac

Tomislav Krušlin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. opunomoćenik tužiteljice

2. tuženik