REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Stalna služba u Benkovcu
Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10
Posl.br. P-2336/2021-125
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetniku iz Benkovca, protiv tuženika ad.1. Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, ad. 2. OK, ad. 3. FK pok. LK, ad. 4. VK pok. LK, ad. 5. ŠK pok. Luke, ad. 6. PK ž. C, ad. 7. KK, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red. br. 6. i 13. kao KK, pk. LK, [adresa] i pod red.br. 33. kao KK pok. LK, [adresa], ad. 8. AK pok. LK, ad. 9. DK ž. LK, ad. 10. HK, O, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 10. i 14. kao CKH, [adresa] i pod red.br. 36. kao HK pok. ŽK, [adresa], osobno i kao nasljednik ŽK pok. ZK, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem 9, ad. 11. BK ž. F, ad. 12. IK, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 10. i 35. kao ĐK, [adresa], ad. 13. ĆK, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 15 i 41. kao ĆK pok. L, [adresa], ad. 14. Marije Uskok ž. LK, ad. 15. RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik JK, ad. 16. ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik ČK ud. Pavla upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 18. i 42. kao GK ud. Pavla, [adresa], te kao nasljednik UK pok. ŠK upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 20., ad. 17. Boje UK pok. ŠK, ad. 18. Stoje UK, [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 22. kao KK p. ŠK, [adresa], ad. 19. SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik NK pok. MK, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 23. i 28. kao NK, [adresa] i pod red.br. 40. kao NK, ad. 20. TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik NK pok. MK, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 23. i 28. kao NK, [adresa] i pod red.br. 40. kao NK pok. MK, ad. 21. EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednica NK pok. MK, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 23. i 28. kao NK, [adresa] i pod red.br. 40. kao NK pok. MK, ad. 22. UK, [adresa] str. 130, Švicarska, kao nasljednica NK pok. MK, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 23. i 28. kao NK, [adresa] i pod red.br. 40. kao NK, ad. 23. CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik OD, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 24 i 31., ad. 24. MK pok. MK, ad. 25. ZK. MK, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 26 i 30. ZK, [adresa], ad. 26. FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednica LD, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 27. kao LD p. V, [adresa], pod red.br.
44. i 45. upisan kao LD, pod red.br. 47. upisan kao LD i kao nasljednik VD upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 34., ad. 27. ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik PD p. MK, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 29. kao PD, [adresa], ad. 28. KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik PD p. MK, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 29. kao PD, [adresa], ad.
29. MK pok. LK, ad. 30. AD ž. ZK, ad. 31. DD, Šiminog, ad. 32. CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 33. HD, Šimine, ad.
34. ŽD rođ. VK, ad. 35. ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod red.br. 46. kao BD, pok. RK, ad. 36. ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednica ĐD, ad. 37. ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik ĐD, ad. 38. RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednica ĐD, ad. 39. JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 40. ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 41. GD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici ad. 2. - 14., 17., 24., 25., 29. - 31., 33. i 34., nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Milenku Marinoviću, odvjetniku iz Benkovca, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 26. studenog 2025., u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom te tuženice ad. 22., 12. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 170 m2, za cijelo i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1762 m2, nastale od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 350422 m2, za cijelo, a sve prema Geodetskom elaboratu izrađenog od Aces-a d.o.o. za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju, od 28. rujna 2020. godine, potvrđen od DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac, Klasa: 932- 06/2020-02/181, Ur.broj: 541-22-05/2-20-3 dana 26. listopada 2020. godine, što su tuženici dužni priznati i trpjeti te tužitelju izdati ispravu podobnu za zemljišnoknjižni prijenos predmetnih nekretnina u vlasništvo tužitelja, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda po njenoj pravomoćnosti, a sve to u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženici ad. 1. Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 2.142,61 eura (slovima: dvijetisućestočetrdesetdva eura i šezdesetjedan centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je stvarni vlasnik i posjednik čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 170 m2, za cijelo i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1762 m2, a koja čestica nastaje od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 350 422 m2, za cijelo, a sve temeljem geodetskog elaborata izrađenog od Aces-a d.o.o. za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju, broj elaborata iz Zbirke GE: 5/2020 od 28. rujna 2020. godine. Predmetne nekretnine da čine jednu fizičku cjelinu, u naravi pašnjak i dio su jedne veće cjeline koja je ograđena suhozidom, s time da se radi pokušaja mirnog rješenja spora, u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica nastaje od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelj obratio tuženici ad.1. Republici Hrvatskoj, ali je njegov zahtjev odbijen. Nadalje, da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svojih roditelja, oca NK pok. MK i majke UD pok. Š, te temeljem Ugovora o diobi sa svojom braćom i sestrama od 07. listopada 2020., a kojeg je sastavni dio Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja izrađen od ACES-a d.o.o. od 11. rujna 2020., te da su utužene nekretnine predstavljale vlasništvo obitelji UD, koje da je otac tužitelja iste stekao nasljeđivanjem od svog oca pok. MK pok. LK koji je umro još 1930-tih, pri čemu da je isti predmetne nekretnine naslijedio iza svog oca pok. LK zvanog P, a ovaj od svojih pravnih prednika. Također, ističe da su predmetne nekretnine nalaze u posjedu i vlasništvu tužitelja i njegovih pravnih prednika više od 150 godina, a u posjedu i vlasništvu istih nitko da ga nikada nije ometao kao niti njegove prednike, te da su pok. NK naslijedila njegova supruga i djeca, a koji da su nakon smrti pok. UD izvršili gore navedenu diobu. Napominje da su prednici tužitelja bili vlasnici većeg dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je bio ograđen te je tužitelju pripao utuženi dio navedene čestice, a ostalim srodnicima drugi dijelovi, a što da je razvidno i iz činjenice da se u neposrednoj blizini nalazi obiteljska kuća brata tužitelja, kao i stara obiteljska kuća oca tužitelja. Predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da čine jednu fizičku cjelinu, u naravi pašnjak, a koja se spaja na javnu prometnicu, te da ima pravni interes uskladiti stvarno stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem pa podnosi ovu tužbu.
2.1. Tuženica ad.1. usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, te prije svega predlaže odbaciti tužbu budući zahtjev za mirno rješenje spora, kojeg je prethodno podnio tužitelj ne sadrži sve što i tužba jer je tužitelj zahtjevom za mirno rješenje spora predložio sklapanje izvansudske nagodbe, kojom bi Republika Hrvatska priznala pravo vlasništva predlagatelju na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1762 m2 koja čest. zem. nastaje od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok u ovoj tužbi postavlja tužbeni zahtjev kojim traži da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu, odnosno alternativno da je stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Nadalje, da iz dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu ne proizlazi da isti polaže bilo kakva prava na predmetnim nekretninama, odnosno da ne postoji niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je tužitelj, kao niti njegovi pravni prednici stekao pravo vlasništva na istima, a dostavlja izvadak iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem benkovačkog užeg područja krša za razdoblje 1982-1991. iz kojeg je vidljivo da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] šumsko zemljište budući da je nastala od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je uključena u cijelosti u šumskogospodarski plan za označeno područje. Također, da u vremenu od 6. travnja 1941. do 12. siječnja 2000. na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske bio je zastoj dosjedanja, a tužitelj da nije dokazao da su pravo vlasništva prednici tužitelja dosjelošću stekli prije 6. travnja 1941. po pravnim pravilima OGZ-a, dok da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja put, koji je javno dobro u općoj uporabi i ne može sukladno zakonskim odredbama biti u vlasništvu fizičke osobe.
2.2. Ostali tuženici nisu se očitovali o tužbi i tužbenom zahtjevu u ostavljenom roku za davanje odgovora na tužbu.
3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem: izvadaka iz zemljišne knjige (l.s. 6-16), izvoda iz katastarskog plana (l.s. 17,18), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu po javnom bilježniku Martini Dražina iz Benkovca kao sudskom povjereniku posl.br. O-148/14, UPP/OS-123/14 iza pok. UD (l.s.19-21), Geodetskog elaborata potvrđenog od strane RH, Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac pod brojem Klasa: 932-06/2020-02/181, Urbroj: 541-22-05/2-20-3 od dana 26. listopada 2023. (l.s. 22-47), Ugovora o diobi od 7. listopada 2020. (l.s. 50-58), zahtjeva za mirno rješenje spora (l.s. 80,81), izvatka iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem benkovačkog užeg područja krša za razdoblje 1982-1991. (l.s. 82), prijepisa posjedovnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac, broj 281 za k. o. [katastarska općina] (l.s. 85-87), rodnog lista za NK (l.s. 157), smrtnog lista za MK (l.s. 158), izvoda iz katastarskog plana (l.s. 159,160,164), prijepisa posjedovnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac, broj 32 za k. o. [katastarska općina] (l.s. 161-163), kopije snimke iz zraka (l.s. 166), snimke izvedenog stanja manje zahtjevne stambene zgrade (l.s. 167-200), geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (l.s.201-210), rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Benkovac, Klasa: UP/I-361-03/18- 11/147, Ur.broj:2198/1-07-01/4-20-11 od 25. studenog 2020. (l.s. 211-213), povijest zk upisa (l.s. 222-250), proveden je uviđaj uz sudjelovanje GEO Lesi j.d.o.o. (l.s. 289,290), uvid u fotografije s uviđaja (l.s.300), saslušani su svjedoci NK (l.s. 218), SD (l.s. 356), te tužitelj i tuženica ad.22. ND (l.s.356,357).
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5.1. Iz priloženog zahtjeva za mirno rješenje spora (l.s. 80,81) je razvidno da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, odnosno da je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11, 148/11- proč. tekst., 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP).
5.2. Nadalje, činjenica da se u zahtjevu za mirno rješenje spora traži sklapanje izvansudske nagodbe u odnosu na predmetnu nekretninu, a u ovoj parnici tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu, odnosno alternativno da je stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, ne znači da postoji nepodudarnost zahtjeva iz zahtjeva za mirno rješenje spora i tužbe budući je jasno da postoji istovjetnost subjektivnog i objektivnog identiteta predmeta spora iz zahtjeva za mirno rješenje spora te podnesene tužbe.
6. Opažanjem tijekom uviđaja uočeno je da predmet spora predstavlja zemljište sa započetim objektom, sa svih strana ograđeno zidom od betonskih blokova, da se na sjevernoj strani u nastavku zida koji omeđuje tužiteljevu nekretninu, u pravcu istoka proteže tj. nastavlja se na tužiteljev zid od betonskih blokova, vidljivo stari suhozid, a nekretnine se sastoje od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od se koje, prema elaboratu RN 5/20, ima uspostaviti novonastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Temeljem u postupku pročitanih isprava, utvrđeno je:
- da iz izvadaka iz zemljišne knjige (l.s. 6-16) proizlazi pasivna legitimacija tuženice ad. 1. Republike Hrvatske u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje nastaje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1762 m2, a pasivna legitimacija ostalih tuženika u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- da su pok. MD ud. NK naslijedili njena djeca, i to tužitelj, SK, TK, EK i ND (l.s.19-21), s time da su imenovani nasljednici sklopili Ugovora o diobi od 7. listopada 2020. (l.s. 50-58) prema kojem su tužitelju pripale upravo utužene nekretnine;
- da dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 328422 m2 u naravi predstavlja oranicu i pašnjak (l.s. 85-87);
- da je pok. NK, otac tužitelja, a suprug pok. UD, rođen 1926. u [adresa] (l.s. 157), dok je pok. MK koji je djed tužitelja, a otac pok. NK, umro **.**.1943. (l.s. 158);
- da se tuženica ad. 1. Republika Hrvatska uknjižila kao vlasnik na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 20. rujna 2002. na temelju odredbe članka 16. stavka 1. Zakona o šumama u vezi s člancima 129. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV), odnosno na temelju predmnjeve da se šume i šumsko zemljište koje se na dan 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, postalo temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine, broj: 41/90) vlasništvo Republike Hrvatske.
8. Svjedok NK (rođ. 1939.), daljnji rođak tužitelja, iskazao je (l.s. 218) da su utužene nekretnine dio "Ograde" koja se nalaze istočno od njegove kuće, dijeli ih samo zid, a od kada pamtim cijela je ograda bila ograđena kamenim suhozidom visine 50-60 cm, sa svih strana i da ju je koristio tužiteljev otac TD za ispašu ovaca a po onome što je čuo u selu, kako se govorilo prije TD pripadalo je njegovom ocu MK a prije MK njegovu ocu LK, odnosno da je to uvijek bilo njihovo i nikad ih nitko nije smetao u korištenju, pri čemu da su na dijelu ograde tužiteljeva braća K i TK napravili kuće, zapravo da se radi o dvojnoj kući a svatko ima zaseban dio, te da u vrijeme kada su se te kuće gradile zamijenili su suhozid betonskim zidom. Nadalje, da je ta ograda sad podijeljena na tri dijela, do mene je tužiteljev dio, pa onda A, koji je u sredini a krajnje istočno je Tomin dio. Također, da misli da je NK preminuo 1985., a da su nakon njegove smrti nekretnine koristila samo njegova djeca, dok da se stara obiteljska kuća, nalazi odmah s druge strane ceste koja prolazi kroz [adresa], a tužitelj da je na svom dijelu posadio oko 30 stabala maslina, započeo je raditi konobu i ima tri stara hrasta.
9. Svjedok SD (rođ. 1941.), nesrodan s tužiteljem, iskazao je (l.s. 356) da je nekretnina koja je predmet spora vlasništvo tužitelja a da to zna s obzirom da ima nekretninu u blizini i svaki dan tuda prolazi, pri čemu da je tužitelj predmetnu nekretninu naslijedio od svog oca pok. NK te da se radi o nekretnini koja je oduvijek u vlasništvu njegove obitelji. Nadalje, da je nekretnina bila ograđena suhozidom a koristila se za ispašu stoke, te da mu nije mi poznato da bi itko ikada tužitelja ili njegove prednike smetao u posjedu i korištenju nekretnine, pri čemu da se stara kuća od oca, NK nalazi preko puta, kao i da su prednici tužitelja oduvijek tu živjeli i tako su i njihovi stariji koristili nekretnine.
10. Tužitelj je u svom iskazu (l.s.356,357) rekao da su nekretnine nakon smrti majke naslijedili on i njegova braća te sestre s time da su se podijelili i ova nekretnina koja je predmet spora je u diobi pripala njemu, odnosno 1/3 dijela od ograđenog prostora površine nekih 6000 m2, a da nitko nikada njemu i njegovim prednicima nije ometao posjed niti osporavao pravo vlasništva. Nadalje, da se nekretnina koristila za ispašu pa je tako njegova majka imala 50 ovaca koje su tu pasle, a sada da se nalazi 35 maslina, 5-6 voćki te prostorija u koju stavljam svoj alat, dok da se na dijelovima nekretnine koji su pripali SK i TK, nalazi objekat sa dva dvosobna stana odnosno radi se o njihovoj obiteljskoj kući, a da ta ograda od 6000 m2 je bila ograđena suhozidom
11. Tuženica ad.22. ND (l.s..357), iskazala je u cijelosti kao i tužitelj, dodajući da je od rođenja u [adresa] s time da s vremena na vrijeme pođe u Švicarsku.
12. Svjedoci i stranke su suglasno iskazali kako tužitelju i njegovim prednicima nitko nije osporavao niti smetao posjed i korištenje predmeta spora.
13.1. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.
13.2. Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed barem pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 40 godina, takvog posjedovanja, s time da se sukladno odredbi članka 160. stavka 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.
13.3. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.
13.4. Prema odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. SFRJ broj 6/80 i 36/90 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, sve do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, od 08.10.1991.) kad je ta odredba stavljena je izvan snage.
14. Europski sud za ljudska prava u presudama D i dr. protiv [adresa], te H protiv Republike Hrvatske, u kojima su tužbe podnesene nakon 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo odredbe članka 388. stavka 4. ZV, zauzeo je shvaćanje da nije od značaja je li postupak pokrenut prije ili nakon 17. studenog 1999., te da dosjelost na nekretninama u ranijem društvenom vlasništvu neprekidno teče do 17. studenog 1999. pod pretpostavkama da time nisu povrijeđena prava trećih osoba odnosno da ne postoji suprostavljeni pravni interes. I Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredaba članka 388. stavka 4. ZV, već drugih odredaba istog Zakona. (Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019.).
15.1. U odnosu na dostavljeni izvadak iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem benkovačkog užeg područja krša za razdoblje 1982-1991. (l.s. 82) se ističe kako je provedenim dokazima, i to suglasnim izjavama svjedoka i stranaka, utvrđeno da je predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje nastaje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1762 m2 predstavljao pašnjak koji su prednici tužitelja koristili za ispašu stoke, a ne šumu ili šumsko zemljište.
15.2. Ovakvo utvrđenje je potvrđeno uviđajem na licu mjesta, kao i podacima iz katastra (l.s. 85-87), pa su neosnovani navodi tuženice ad.1. Republike Hrvatske o zastoju dosjedanja na predmetnoj nekretnini.
16.1. Tužitelj je u postupku dokazao, i to ponajprije suglasnim izjavama svjedoka i stranaka, da su se njegovi prednici nalazili u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina do 17. studenog 1999.
16.2. Na temelju izvedenih dokaza sud utvrđuje da su tužitelj i njegovi prednici predmetnu nekretninu držali u samostalnom i poštenom posjedu jer su njome raspolagali kao vlasnici, koristeći je u vlastitu korist, ograđujući je (postojanje suhozida), te im nitko nije osporavao niti smetao posjed i korištenje predmeta spora.
16.3. Utužene nekretnine su dio većeg ograđenog prostora površine nekih 6000 m2 koji je od davnina u obitelji ND, te nije utvrđeno postojanje ikakvih sporova unutar obitelji, a prema materijalnoj dokumentaciji (l.s. 50-58) predmet spora je pripao upravo tužitelju.
16.4. Što se tiče samostalnosti i poštenja posjeda tužitelja i njegovih prednika treba istaknuti kako se prema citiranim odredbama članka 11. stavka 3. ZV-a i članka 18. stavka 5. ZV-a, navedene kvalitete posjeda pretpostavljaju, osim ako se dokaže suprotno, a tuženica ad. 1. Republika Hrvatska tijekom postupka nije konkretno osporavala samostalnost posjeda i poštenje tužitelja i njegovih prednika, niti je predlagala dokaze na tu okolnost.
17.1. Prema tome, sud utvrđuje da su prednici tužitelja bili pošteni i samostalni posjednici preko 40 godina do 17. studenog 1999., pa su isti stekli pravo vlasništva dosjelošću, stupanjem na snagu ZV, sukladno odredbi članka 159. stavak 4. u vezi odredbe članka 388. stavak 4. ZV.
17.2. Napominje se da su saslušani svjedoci rođeni 1939. i 1941., te imaju nekretnine u blizini utuženih nekretnina, pa imaju izravnih saznanja o predmetnim nekretninama za sporno razdoblje, a čiji iskazi nisu osporeni drugim izvedenim dokazima.
17.3. Također, u odnosu na navode tuženice ad.1. Republike Hrvatske kako čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja put, se ističe da Republika Hrvatska nije pasivno legitimirana u odnosu na predmetnu nekretninu, kao i da je izvedenim dokazima utvrđeno da oznaka puta iz zemljišne knjige nije točna, već sporna nekretnina predstavlja jedinstveni kompleks sa dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje nastaje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1762 m2.
18. Prema tome, majka tužitelja je dosjelošću postala vlasnicom cijelog ograđenog prostora površine nekih 6000 m2 (kojeg dio su i utužene nekretnine), da bi to pravo nasljeđivanjem prešlo na njene nasljednike (l.s.19-21), a potom predmet spora pravnim poslom - diobom u obitelji na tužitelja, radi čega je na temelju odredbe članka 115. ZV-a prihvaćen kao osnovan tužbeni zahtjev radi stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva.
19.1. Odluka o trošku je donesena na temelju članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11, 148/11- proč. tekst., 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT).
19.2. Dakle, tužitelju, zastupanom po odvjetniku, su priznati troškovi 100 bodova za sastav zahtjev za mirno rješenje spora (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), te 3x100 bodova za zastupanje na ročištima 9.11.2023., 2.9.2024. i 26.11.2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT), 2x100 bodova za sastav podnesaka od 9.12.2021. i 8.2.2022. (Tbr. 8. toč. 1. OT), što zbrojeno i pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura te uvećano za PDV iznosi ukupno 1.750,00 eura. Nadalje, tužitelju je priznat trošak uviđaja od 240,00 eura, trošak sudskih pristojbi u ukupnom iznosu od 53,08 eura, trošak dostave u iznosu od 39,81 eura, kao i trošak objave oglasa u Narodnim novinama u iznosu od 59,72 eura, čime ukupan tužitelju priznati trošak iznosi 2.142,61 eura, koji je trošak naloženo tuženici ad. 1. Republici Hrvatskoj naknaditi mu, kao pod točkom II. izreke.
19.3. Na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužitelju je priznato pravo na zatražene zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate, a visina istih je utemeljena na odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 31/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).
20. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Benkovac, 12. siječnja 2026.
Sudac
Luka Smoljan
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. ODO u Zadru, Građansko-upravni odjel
3. PZ tuženika ad. 2.-14., 17., 24., 25., 29.-31., 33. i 34.
4. RK, [adresa]
5. ŠK, [adresa]
6. SK, [adresa]
7. TK, [adresa]
8. EK, [adresa]
9. CD, [adresa]
10. FD, [adresa]
11. ŠD, [adresa]
12. KD, [adresa]
13. CK, [adresa]
14. BD, [adresa]
15. ID, [adresa]
16. ĆD, [adresa]
17. ED, [adresa]
18. JD, [adresa]
19. GD, [adresa]
20. KK, [adresa]
21. ND, [adresa] str. 130, Švicarska
22. ČD, [adresa]
Tuženice ad. 20.-22. po zast. za prim. pismena Milenku Marinoviću, odvj. iz Benkovca
