REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10

Posl.br. P-2189/2019-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici iz Biograda na Moru, protiv tuženika- protutužitelja CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Larisi Radović, odvjetnici iz Biograda na Moru, radi činidbe, utvrđenja prava vlasništva i uređenja međe, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 26. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženika-protutužitelja, 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CT (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], da ukloni betonski zid sa dijela nekretnine označene kao čest. kat. br. 342 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je prikazan točkama A-B-C-A u površini od 5 m2 na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića od 11. listopada 2022., sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj CT (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], vlasnik nekretnine označene kao č.z. 339 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to realnog dijela nekretnine označenog točkama A-D-B-A na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković od 11. listopada 2022. godine i to dijela označenog likom A- D-B-A (prema katastarskoj međi preuzetoj iz katastarskog operata), što je tuženik dužan trpjeti i dopustiti da se tužitelj temeljem ove presude uknjiži vlasnikom predmetnog realnog dijela nekretnine a kako je to označeno na skici sudskog očevida, koja skica sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković čini sastavni dio ove presude, sačinjena dana 11. listopada 2022. godine, uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika.

2. Uređuje se međa između nekretnine tužitelja CT (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] označene kao č.z. 339 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika JT (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], označene kao č.z. 342 k. o. [katastarska općina] tako da se ista proteže pravcem označenim slovima A-D na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića sačinjena dana 11. listopada 2022. godine.

3. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do naplate po stopi od 7,09% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.''

III. Nalaže se tuženiku-protutužitelju CT, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju - protutuženiku JT, troškove postupka u iznosu od 3.606,18 eura (slovima: tritisućešestošest eura i osamnaest centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja - protutuženika JT, da mu tuženik-protutužitelj CT naknadi troškove postupka za daljnjih 553,09 eura (slovima: petstopedesettri eura i devet centi) s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj JT je tužbom protiv tuženika CT, zatražio, pod točkom 1. utvrđenje prava vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazanog likom i točkama A1-C-B u skici sudskog očevida od 10. studenog 2014. izrađenoj po sudskom vještaku Tomislavu Ćurku za potrebe predmeta koji se vodi kod ovog suda, radi uređenja međe, pod posl.br. R1-231/2016 (ranije R1-206/14), a pod točkom 2. uređenje međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da je kao predlagatelj pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zadru radi obnove međe između nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je u tom postupku rješenjem Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17-2 od 3. srpnja 2017. uvažena žalba predloženika CT i preinačeno prvostupanjsko rješenje tako da se uređuje međa između predmetnih nekretnina prema zadnjem mirnom posjedu na način da se proteže cijelim pravcem postojećeg betonskog zida između točaka C i spoja sa betonskim zidom predloženika pokraj točke B, prema skici sudskog očevida koja je sastavni dio rješenja, ali da međa nije uređena sukladno drugostupanjskom rješenju, pa da nisu nastupili pravni učinci uređenja međe u smislu članka 103. stavka 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i da ima pravni interes utvrditi svoje pravo vlasništva na spornoj međašnoj površini i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa. Nadalje, ističe da je međa između predmetnih nekretnina utvrđena sporazumom susjeda koji je postignut 1995. a kojom prilikom su postavljeni međašni znakovi od strane geodeta HT, nakon čega su stranke posjedovale opisane nekretnine svaka sa svoje strane do tako utvrđene međe koja odgovara međi uređenoj na licu mjesta 10. studenog 2014., a proteže se pravcem između točaka A1-B, sve prema skici sudskog očevida sudskog vještaka Tomislava Ćurka od 10. studenog 2014. i tako utvrđena međa nije bila sporna više od 15 godina dok tuženik nije krajem 2011. izgradio betonski zid protivno uređenoj međi ušavši na taj način u dio nekretnine u posjedu tužitelja, a sve bez suglasnosti tužitelja i koji zid se proteže pravcem između točaka C-B prema skici sudskog očevida sudskog vještaka Tomislava Ćurka od 10. studenog 2014.

1.2. Podneskom od 5. lipnja 2019. (zaprimljen na sudu 11. lipnja 2019) nakon što je postupak radi uređenja međe pod posl.br. R1-231/2016 pravomoćno okončan u korist ovdje tužitelja (rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 2521/2017 od 13. ožujka 2019. je ukinuto rješenje Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17- 2 od 3. srpnja 2017.), i nakon što je utvrđeno da međa nekretnina stranaka ide pravcem A1-B (prema skici R1-206/24, l.s.21), tužitelj navodi kako povlači tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva i uređenja međe, te postavlja tužbeni zahtjev prema tuženiku, radi uklanjanja betonskog zida izgrađenog na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici prikazanog točkama C-B1 (zapravo je, u skici, zid prikazan točkama A1-B1-C-A1, nap. suda).

1.3. Podneskom od 5. lipnja 2019. (zaprimljen na sudu 11. lipnja 2019) tužitelj je napravio preinaku tužbe i to zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe sukladno članku 190. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11, 148/11- proč. tekst., 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), slijedom čega je sud (l.s. 130) dopustio predmetnu preinaku (omaškom navedeno CT umjesto JT), s time da je tužitelj konačno uredio tužbeni zahtjev (l.s. 185) na način da je isti uredio sukladno skici sudskog očevida u ovom postupku, umjesto skici sudskog očevida iz izvanparničnog postupka.

2.1. Tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu navodeći da u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] stranke nisu jedna drugoj osporavale pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, kao i da je toč. 2. prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva nedopuštena, a protivi se korištenju skice sudskog očevida iz izvanparničnog predmeta u ovom parničnom predmetu. Nadalje, da 1994. nisu uređivane međe između prednika tužitelja i tuženika, već da je prednik tužitelja po ovlaštenom geodetu HT vršio ucrtavanje svoje kuće, dok da je tuženik pravilno postavio međašni zid unutar granica svoje nekretnine pri čemu je 2011. bio na terenu mjernik iz geodetskog ureda ĐT, i to NT koji je obilježio među između tužitelja i tuženika, a kada se označavala međa 1995. označavala se da je postavljen međašni znak na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu VT.

2.2. Ovom predmetu je rješenjem pod posl.br. P-2189/2019-18 od 2. listopada 2019. pripojen postupak po tužbi CT protiv tuženika JT, radi utvrđenja prava vlasništva i uređenja međe, koja je tužba primljena kod suda 7. lipnja 2019. pod posl.br. P-1540/2019. Tuženik, kao protutužitelj, tužbom, traži u odnosu na protutuženika (tužitelja) utvrditi da je vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela označenog točkama C i B, dio nekretnine koji se proteže pravcem postojećeg betonskog zida između točke C i spoja s betonskim zidom protutužitelja pokraj točke B, prikazano u skici vještaka Ćurka iz predmeta R1-206/14 (kasnije R1- 231/2016), kao i da sud uredi među između k. č. br [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da se ista proteže pravcem postojećeg betonskog zida između točaka C i spaja s betonskim zidom protutužitelja pokraj točke B, time da će precizirati tužbeni zahtjev nakon što se u tom predmetu provede uviđaj uz sudjelovanje vještaka geodeta. Navodi da je vlasnik sporne međašne površine koje vlasništvo je stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. IT te uređenjem međe između parničnih stranaka, te da 1994. nisu uređivane međe između prednika tužitelja i tuženika, već da je prednik tužitelja po ovlaštenom geodetu HT vršio ucrtavanje svoje kuće i elaborat o ucrtavanju kuće nije postupak uređenja međe, kao i da je pravilno postavio međašni zid unutar granica svoje nekretnine pri čemu je 2011. bio na terenu mjernik iz geodetskog ureda ĐT, i to NT koji je obilježio među između tužitelja i tuženika, dok kada se označavala međa 1995. označavala se da je postavljen međašni znak na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu VT.

3. Podneskom od 9. travnja 2024. tuženik-protutužitelj, nakon zaključenja prethodnog postupka i nakon primitka skice, uređuje protutužbeni zahtjev, tražeći da ga sud utvrdi vlasnikom dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog u skici likom i točkama A-D-B-A, te da sud uredi među tako da se proteže pravcem označenim, u istoj skici, slovima A-D. Tužitelj-protutuženik usprotivio se, uređenom tužbenom zahtjevu navodeći kako je tuženik-protutužitelj, tijekom postupka tvrdio da bi granica predmeta spora išla pravcem A-C (po uređenom tužbenom zahtjevu traži po pravcu A- D, nap. suda). Ovaj sud je ocijenio da se ne radi o dopuštenoj preinaci iz članka 190. stavka 2. ZPP-a s obzirom da je predmetom u tužbi postavljenog tužbenog zahtjeva, bio samo zid tj. dio čestice koji se nalazi pod zidom i na kojem je izgrađen zid, za koji tuženik-protutužitelj tvrdi da je njegovo vlasništvo i traži urediti među pravcem istog; da ni jednom tijekom postupka nije ostavio mogućnost da bi predmetom postupka moglo biti i zemljište izvan zida, što je uostalom potvrdio, pokazavši na uviđaju, kao predmet spora samo zid, te ovaj sud rješenjem od 27. svibnja 2024. nije dopustio preinaku tužbe, ali je navedeno rješenje preinačeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-3828/2024-4 od 31. siječnja 2025. i dopuštena je predmetna preinaka.

4. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem: izvadaka iz zemljišne knjige (l.s. 4,5,84-86), rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. R1-231/2016 od 2. veljače 2017. (l.s.7-11), rješenja Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17-2 od 3. srpnja 2017. (l.s.12-17), rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. R1-206/2014 od 11. prosinca 2014. sa skicom sudskog očevida od 10. studenog 2014. (l.s.18-22), parcelacionog elaborata o ucrtavanju kuće – promjeni kulture za UT s prilozima (l.s.31- 40, 90-99), parcelacionog elaborata o uspostavi kuće na č. zem. [katastarska čestica] (stara izmjera) k. o. [katastarska općina] za UT s prilozima (l.s.41-46), popisnog lista 5012 k. o. [katastarska općina] (l.s.47), izvatka iz zemljišne knjige (l.s. 48), pismena (l.s.52,111), rješenja Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-425/2019-3 od 3. svibnja 2019. (l.s.69- 72, 107-110), isprave iskolčenje međa za DT izrađeno od "GEODET" po HT (l.s.87-89), skice premjeravanja i iskaza promjena (l.s.154-159), dopisa DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru (l.s.164), spisa predmeta ovog suda posl.br. R1-231/2016 (u prilogu), uvidom u presliku katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] (l.s. 6), fotografije (l.s. 100-103), saslušanjem svjedoka HT, VT, ČT, ĐT, RT (l.s.56-58,115,118), saslušanjem stranaka (l.s.115-117), na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveden je uviđaj uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka iz Zajedničkog geodetskog ureda Frane Vlatković i OT iz [adresa](l.s. 139,140), koji su dostavili skicu sudskog očevida s privicima (l.s. 144,145).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan, dok su protutužbeni zahtjevi neosnovani.

6.1. Iz dokumentacije u spisu proizlazi:

- da je tuženik-protutužitelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4), a tužitelj-protutuženik je vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 5), te su stranke međaši kao vlasnici predmetnih nekretnina (l.s.6);

- da je tužitelj-protutuženik kao predlagatelj dana 25. listopada 2012. pokrenuo izvanparnični postupak pred Općinskom sudom u Zadru, a koji spis predmeta se nalazi u prilogu ovog predmeta pod brojem R1-231/2016, i to protiv tuženika-protutužitelja kao predloženika, radi obnove međe;

- da je u tom izvanparničnom postupku rješenjem Općinskog suda u Zadru posl. br. R1-231/2016 od 2. veljače 2017. uređena međa prema zadnjem mirnom posjedu, odnosno pravcem A1-B na skici sudskog očevida sudskog vještaka Tomislava Ćurka od 10. studenog 2014., ali je rješenjem Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17- 2 od 3. srpnja 2017. (l.s.12-17) uvažena žalba predloženika CT i preinačeno prvostupanjsko rješenje tako da se uređuje međa između predmetnih nekretnina prema zadnjem mirnom posjedu na način da se proteže cijelim pravcem postojećeg betonskog zida između točaka C i spoja sa betonskim zidom predloženika pokraj točke B, prema skici sudskog očevida koja je sastavni dio rješenja;

- da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 2521/2017 od 13. ožujka 2019. ukinuto rješenje Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17-2 od 3. srpnja 2017. i predmet vraćen drugostupanjskom sudu na ponovan postupak, koji je rješenjem posl. br. Gž-425/2019-3 od 3. svibnja 2019. odbio žalbu predloženika CT i potvrdio rješenje Općinskog suda u Zadru posl. br. R1-231/2016 od 2. veljače 2017., pa je međa u tom izvanparničnom postupku pravomoćno uređena prema sporazumu stranaka iz 1994./1995., odnosno pravcem A1-B na skici sudskog očevida sudskog vještaka Tomislava Ćurka od 10. studenog 2014.;

- da je 1994. prednik tužitelja po ovlaštenom geodetu HT vršio ucrtavanje svoje kuće na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere, odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (l.s.31-46).

6.2. Na uviđaju održanom 11. listopada 2022. (l.s.139), kao predmet tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva, tuženik-protutužitelj, pokazao je zid visine 40 cm koji se nalazi između njegove i nekretnine tužitelja-protutuženika. Nakon provedenog uviđaja, stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković dostavio je skicu (l.s.144) u kojoj je prikazao:

- među uređenu u postupku R1-231/2016 pravcem A-B;

- granicu predmet spora po kazivanju tuženika-protutužitelja, jugoistočni rub betonskog zida, pravcem A-C;

- predmet spora, zid, površine 5 m2, dio k. č. br. [katastarska čestica], likom i točkama A-B-C-A i žutom bojom, te

- katastarsku među preuzetu iz katastarskog operata, pravcem A-D.

7. Svjedok HT, iskazao je (l.s. 56,57) da su mu stranke poznate, te da je davno to bilo i ne sjeća se kada, a kad su ga stranke tražile da im stavi među između njih, pri čemu da zna da je to bilo nakon Domovinskog rata i da je tada prema mapi označio njima na terenu kuda bi međa trebala ići, te da je nakon toga otišao. Nadalje, da kasnijih kontakata sa strankama nije bilo, a ne može se sjetiti da li je tada među njima nešto bilo sporno, a ne sjeća se tko ga je zvao od stranaka da li jedan od njih ili oboje, ali koliko se sjeća zabijali su dolje neke kolce ili drvene ili željezne, ali misli na nekim dijelovima bojom, te da se sjeća da je označavao na zidu, a sad da li je to ta oznaka pod točkom A na fotografiji na l.s. 22 da se ne sjeća i kad se uređivala međa u tom postupku koliko se sjeća da je bio tuženik i supruga od tužitelja.

8. Svjedok VT, iskazao je (l.s. 57) da su mu stranke poznate kao i nesuglasice oko ogradnog zida koji je gradio tuženik, a misli da je bio HT koji je određivao među na terenu, ali ne zna da li je taj zid izgrađen po međi, s time da prije tog zida nije bilo ništa nego griblja. Nadalje, da ne zna da li se izgrađeni zid nalazi na mjestu gdje je bila griblja, te da je geometar određivao među prije izgradnje tog zida i da je vjerojatno tada bio nazočan jer su svi morali biti tu, a geometar da je tada stavljao i nekakve oznake, stavljao željeznu šipku i misli da je crvenim sprejem, ali se ne sjeća kolika je širina kome omeđena, dok prilikom predočavanja fotografije na l.s. 22 pokazuje na točku A i crveni sprej poviše kao oznaku geometra HT, a da je tom prilikom kad je geometar HT označavao među, da je međašni znak željezna šipka zabijena i na njegovoj nekretnini, a ona i dan danas tamo stoji.

9. Svjedokinja ČT, supruga tužitelja, iskazala je (l.s. 57,58) da je prva stvar među strankama bila 1994. godine kada je pozvala geometra HT da se ucrta kuća, a 1995. godine da je na zahtjev tuženika došao HT da označi među između njih i između VT s druge strane i te troškove da su na inicijativu tuženika podijelili svi troje na jednake dijelove, pri čemu tada među njima ništa nije bilo sporno, a međa da se označila na tri točke cijelom dužinom s tim da se njihova zemlja sastoji od dvije čestice 342 i 341, a ti međašni znakovi da su plaža, sredina i gore kraj ceste da je bila crvena oznaka koja je stavljena i dan danas se vidi na terenu i tu crvenu oznaku na zidu da je označio geometar HT. Njen suprug da tada ništa nije označavao, a uz njih troje je bila i ona, a misli da i pokojna supruga od VT. Nedugo nakon toga da je uz tu liniju posadila šimšire i uz trotoar uz njihovu kuću da je posadila i cvijeće i da je bila jedna samonikla višula, stablo, odnosno od tada nitko od njih nije stavio žičanu ogradu ili bilo što drugo sve do izgradnje zida od strane tuženika, a što da je bilo 2011. godine, te da je njen suprug tada bio na brodu, a da nije bila prisutna ni ona. Nadalje, da su čuli od CT da on planira graditi zid i da mu je rekla tada da sačeka supruga da dođe s broda da se to obavi uz njihov zajednički dogovor, te da je kćer, a kako ona nije bila tu, zvala da je dolazio geometar ĆT, te da je mjerenje počelo, kćer da je radila i došla na lice mjesta već u jednom dijelu izmjere. Također, da je taj ĆT pitao gdje je otac, a ona da je rekla da je na brodu, na što da je on rekao da neće biti dobro jer nisu oba vlasnika tu, te da je to mjerenje izvršeno, ali različito od mjerenja prethodnog iz 1995. godine kada je bilo sporazumno utvrđivanje međe, s time kada je došla je vidjela da to nije to, a vidjela je po izvedenim iskopima po bageru da to nije u skladu sa onim iz 1995. godine tj. da je ušao na njihov teren, a suprug da ga je čak zvao s broda, tražio da pričeka dok se vrati da zajednički to odrade, ali da mu je tuženik spustio slušalicu, a zid da se napravio do kraja. Iskazala je da ono što se vidi na fotografiji l.s. 22, crvena oznaka iznad točke A da je to HT označio, te da su oni napravili taj frontalni zid prema cesti u tom dijelu, a taj zid iza to da je napravio tuženik kao i zub koji je označen kemijskom olovkom i da je to taj zub po kojem je trebao ići međašni zid. Da gdje je ona posadila šimšir da je tu sada izgrađen ovaj postojeći zid, dakle šimšir da je povađen s bagerom prije gradnje, a šimšir da se protezao od njihovog frontalnog zida gdje je točka A na prvoj fotografiji pa da se protezao do početka spajanja zida sa trotoarom na drugoj fotografiji, a u nastavku prema vozilu koje se vidi na fotografiji je bilo cvijeće i to stablo višule koje je bilo odmah nasuprot ulaznih vrata kuće, a da su to ova vrata koja se vide na fotografiji broj 2, pri čemu da ne zna kada je bila prva izmjera odnosno označavanje međe za tuženikovu parcelu, ali za njihovu parcelu širina parcele je bila prema cesti 9,50 m, sredina je isto bila 9,50 m, a ova treća međa kraj mora da je bila 9,30 m. Nadalje, da 1995. godine na inicijativu CT, a pozvao je VT i JT da se između njih uredi međa, te da tada među njih troje nije bilo nikakvih sporova oko uređenja međe, a da ono što je 1995. godine označeno kao međa i što je vidljivo još uvijek to je na ovom frontalnom njihovom zidu prema cesti označeno crvenom bojom točka A, pri čemu da je bio i neki željezni kolac, ali gdje je nestao i tko ga je maknuo da ne zna. Iskazuje da na drugoj fotografiji, na l.s. 97 u izvanparničnom predmetu da su od 1995. ostali kakvi međašni znakovi koje je označio geometar HT da jesu, i da misli da i danas postoje, a da nije bila prisutna na terenu kada je sud dolazio radi uređenja međe u prethodnom postupku, te joj nije poznato da li je u tom sudskom postupku radi uređenja međe po zahtjevu njenog supruga sudjelovao, odnosno da li se uređivala međa i u odnosu na VT, odnosno mjerenje u odnosu na nekretninu VT. Iskazala je da ju je tuženik obavijestio da će ponovno doći geometar radi obnove međe, radi ponovno izmjere prije gradnje zida, dakle tada joj je samo rekao da će ponovno doći geometar, ali nije dobila nikakav poziv naknadno i tad da mu je rekla da nije mjerodavna za to dok je suprug na brodu i da nije bila prisutna da bi geometar iz Geobiro označavao što na terenu tj. da je bila tada u Karlovcu, a da je vidjela jednu šipku, koja je i dan danas tamo, ali da je vidjela na frontalnom zidu prema cesti još jednu crvenu oznaku koja nije odgovarala onom iz 1995.

10. Svjedok ĐT, iskazao je (l.s. 115) da su mu stranke poznate, da su angažirale njegov ured radi označavanja međe na terenu između njihovih nekretnina, pri čemu da on osobno nije bio na terenu, ali da mu je poznato da je ured označio među sukladno pravilima struke i katastarskim planovima, a mislim da je u ovom slučaju na lice mjesta išao tada njegov djelatnik RT. Nadalje, da ga je u tom postupku angažirao CT, a ne može iskazati o prijedlogu uređenja međe JT jer nije tad bio na terenu, ali koliko se sjeća da je bila supruga od gospodina JT na terenu tada, te da se o tome komentiralo u uredu, a međa da je uređena prema katastarskom planu, vađene su skice, rađen je uklop i na račun toga da se došlo do podataka za iskolčenje, ali da se ne sjeća da li su obje strane bile suglasne sa uređenjem međe prema katastarskom planu, kao i da zna da je poslije bilo govora o tome da se ne slažu da je HT nešto drugačije iskolčavao prethodno, da nije bilo dovoljno širine do kuće, tako nekako, a ne sjeća se da bi ga CT upozorio prije da bi ranije bila međa određena između istih stranaka.

11. Svjedok RT, iskazao je (l.s. 118) da su mu stranke poznate, da ga je AT angažirao prije nekih desetak godina da bi se označila međa između njega i JT, a da je tada bio zaposlenik Geobiroa, s time da su prvi dan snimili cijeli kvart da ne bi bilo što krivo, a drugi dan da su označavali među, pri čemu da se ne sjeća da bi mu DT govorio da je međa prije bila među njima označena, ali da su snimili stanje na terenu, zidove i sve, te uklopili te katastarske parcele na novu izmjeru i drugi put su to prenijeli na teren i označili tada među sa sprejem. Na predočavanje fotografije na l.s. 55 u predmetu R1-231/16 iskazuje da se ne sjeća da bi na tom zidu bila ta oznaka, a po njemu oznaku koju su oni označili sprejem da bi prije bila ta donje crvene boje, ali da nije siguran niti za to s obzirom na protek vremena. Također, da prvi dan kad se to sve snimala da je bila gospođa od BT, a drugi dan da misli da je morala negdje ići pa da je bila kćer i s druge strane da je bio DT, a da se taj prvi dan ne sjeća da je ČT što prigovarala, ali tada da su samo snimali, nisu ništa označavali, da se ne sjeća ni da je kćer prigovarala drugi dan kad su označavali, ali da zna da je J bio na brodu tada. Jedina vidljiva međa koliko se on sjeća da je bio jedan vidljivi kamen po sredini parcela stranaka, više pri dnu, odnosno sada na skici u predmetu R1-231/16 (l.s. 59) otprilike oko točke B1, a za ovo drugo da ništa na terenu nije postojalo. Misli da kad su tada došli to mjeriti u ovom predjelu gdje je kuća od BT da je bilo nešto zelenila i cvijeća, misli da je bilo tada, ali nije siguran sto posto. Koliko se sjeća HT je ucrtavao kuću od JT i pok. PT, ali da je to bilo davno. Ne može točno odgovoriti da li je kćer od JT taj drugi dan bila cijelo vrijeme, zna da ih je dočekala, da je to relativno kratko i trajalo jer da su sve prije pripremili, da li je bila do kraja ne može sa sigurnošću odgovoriti, a koliko da se sjeća nije imala ni punomoć za zastupanje JT i ne sjeća se ni da li bi kćer potpisala kakav zapisnik o uređenju međe, a da oni nisu tada ni radili parcelaciju već da su samo prenosili definiranu među prema katastarskom planu, dakle, da to nije nova međa nego je preuzeta iz katastra.

12. Tužitelj-protutuženi je iskazao (l.s.115,116) kako je 1956. došlo do diobe između njegovog oca i djeda tuženika i ostale braće njihove, te da je tako on dobio osam redi vinograda, a oni da su dobili devet redi vinograda, a njegova žena da je 1994. zvala HT da snimi među za iskolčavanje kuće i nakon godinu dana da je CT zvao ponovno njega 1995. i obavijestio njega i UT da dođu na uviđaj dok ovaj snima i sve da je snimio zacrtao, i nitko da nije imao prigovora i to štapom kraj mora i na sredini terena, a gore na zidu sa piturom (bojom, nap. suda). I oznaka od HT da bi bila ova rozom bojom iznad točke A što se vidi na zidu na fotografiji iz spisa R1-231/16 (l.s. 60) i to da je bio pravi dogovor. Kad ga je CT zvao njih trojica su sudjelovali u plaćanju tih troškova zajedno sa CT i sve da je bilo u miru do 2011. kad je zvao drugog mjerača, odnosno ET, koji je bio na terenu. Njegova mala da je došla kad su oni već izmjerili, misli da je bila kiša, a on da je bio na brodu i da je to CT i znao zato da je i radio dok ga nije bilo, zašto nije radio to kad je on bio tu, s time da po tom zidu više da nije bila ona granica kako su se dogovorili, jer on da je po gradnji tog zida kasnije ušao na njegov teren kuće i da je bio ljut kad mu je žena javila na brodu, čak da ga je i zvao s broda, ali da mu je poklopio slušalicu i rekao to je to, pa da nije imao što nego otići kod odvjetnika. Nadalje, uz samu kuću na njegovom dijelu uz među unutar njegova supruga je posadila cvijeće, živica je bila, bilo je i stablo višnje i da je on to sve ispilao i bacio, a šišmiri da su bili posađeni još i prije određivanja međe, kad su se uselili u kuću još 1991., a supruga da je godinama tu uzgajala cvijeće, kao ružice, stablo višnje je bilo samoniklo možda nekih pet-šest godina staro. Također, da dok su ovi zadnji mjerači mjerili njegova supruga nije bila tu, budući da je bila u Karlovcu jer da je tetka njena bila bolesna, ali da su bile dvije kćeri doma i jedna da je došla kad je već bilo izmjereno, a da su i imale neugodnosti od strane CT i njegove žene. Supruga da se vratila kući kad je već tuženik počeo sa gradnjom zida, da je rekla CT da će zvati policiju, čak da je i stao jedan dan s gradnjom, ali da je nakon toga nastavio, a ona da nije ustrajala na policiji, međutim CT da je zvao policiju za koji dan iza i to zato što da je stavila neku dasku na njegov zid. Da ne može znati koliko je točno dana trajala gradnja zida jer da je bio na brodu, a dug je zid 140 metara. Da su šimširi i cvijeće bili tamo gdje je došao zid sada što se vidi na fotografiji l.s. 60 u izvanparničnom predmetu i u produžetku pokazuje na drugoj fotografiji gdje se vidi ovaj pitar sa cvijećem, a to da nije bilo čitavom dužinom zida nego od kuće pa prema cesti. Te godine kad su se dogovorili oko međe osim te piture koja je na zidu kao međašna oznaka stavljena i tih štapa da je bio i jedan kamen, a da je taj kamen bio znak na gornjoj strani malo poviše kuće na međi prema cesti, to da je živi kamen koji da se još uvijek nalazi na njegovoj nekretnini, i od tog kamena da je dogovoreno te 1995. godine, a to da je bila međa još od njihovih predaka, uglavnom taj kamen da je bio unutar njegovog i od njega da se još računalo nekih 40 cm kao međa, a da sad ne zna kako je to HT bilo 1995. trebalo povući špag (konopac, nap. suda) pa bi se vidilo gdje to udara u odnosu na taj kamen. Da kad je HT to ucrtao njemu je prema cesti bilo širine 9,60 metara, a prema moru da je bilo 9,30 metara, a taj kamen da se nije ni spominjao kada je HT došao označavati među. C da je označio tu rozu boju, a da je on naknadno ponovio na zidu kad je vidio da je vrijeme to izblijedjelo, a to da je napravio prije gradnje zida. Iskazuje da je 1995. godine HT postavio piket na nekretnini VT, ali da ga je CT više puta skrivao, te pokazuje piket na l.s. 97 izvanparničnog postupka, a ovi zadnji mjerači iz Geobiroa da kad su mjerili da su stavljali i boju i pikete prema njihovom mjerenju i još da su tamo. Onu boju koju je prepravljao na l.s. 96 da je to ta tamnija boja koja se vidi na fotografiji, a tko je ovu drugu svjetliju boju sačinio da to ne zna, nije bio prisutan, obje te boje i dalje tamo da stoje, ali se sve manje i manje vide.

13. Tuženik-protutužitelj iskazao je (l.s.116,117) da je 1995. godine trebao iskolčiti i graditi kuću, pa da su izveli mjerača HT da bi odredio među između njega, JT i VT i to su svi skupa financirali, pri čemu da međa do VT i dan danas postoji dok da su međe između njega i JT piketi koji da su nestali a ova boja da što je bila na zidu do ceste, da boja nikad nije bila s unutarnje strane zida nego s vanjske strane do ceste koja da se normalno s vremenom izbrisala. Nadalje, da je 2010. došlo do razgovora o zidu kada da mu je njegova supruga (supruga tužitelja, nap. suda) rekla DT ti misliš graditi zid, a on da kazao kako ti valjda mi, na to da je gospođa njegova rekla da je tu previše novca i ako da će graditi da gradi na svome o svom trošku, te da je poslije sezone u 10. mjesecu 2011. krenuo s izgradnjom zida, a da pošto su nestali piketi u razgovoru sa gospođom ČT da je dogovorio da ponovno pozoveu mjerača i da je zvao ĐT, koji da je poslao ET i još jednog dečka, a to da je bila srijeda i među njima da je bila i gospođa ČT. Međutim da taj dan u srijedu ET da je rekao da taj dan ne može odrediti među već da će samo odrediti koordinate i da će doći sutra ako ne bude kiša, a na što da je rekla ČT da je neće biti jer da ide za Karlovac pa da je rekao da onda bude barem kćerka H, a na to da je ona da H radi do dva, a ĆT da je rekao da nema problema da će je se sačekati, te sutradan kad je ĆT došao da je izvršio to mjerenje, a da je bila prisutna i H, pri čemu da se označila međa s vanjske strane na polovini kolone, a prema moru da su zabijeni piketi. Ovo što da se vidi na fotografiji l.s. 96 da je on zamolio ET da mu stavi oznaku s unutarnje strane zida da se može orijentirati za zid i to da je ova oznaka na fotografiji svjetlije boje, a tada kad da je on to označavao da nije bilo ove boje tamnije. Prije nego što da je ČT otišla u Karlovac ona da ga je zamolila da te lukovice koje su bile uz kuću, a to je to cvijeće, da to izdvoje u neku kašetu, da ne bacaju kad se budu vršili iskopi za temelje zida, a ovu živicu da iskopaju drugi jarak i da ju prebace. Tako da su i napravili i tu da je bila prisutna kćerka H, s tim da su te lukovice, cvijeće bilo uz samu kuću gdje da je sad zid, a živica da je bila gore u nastavku prema cesti, odnosno da je prebacio točno iza sadašnjeg zida na njihovom što da se vidi na fotografiji prvoj l.s. 60 R1 spisa, ali to da su oni naknadno uklonili, a on da i ima sliku gdje se vidi. Da je bilo prigovaranja dok se gradio zid, pa da je gospođa ČT zvala i HT, on da je došao, piket su našli do VT, te da od tog piketa treba biti 11,15 metara do kraja međe, a HT da je rekao nema nego 11,08 i to da je HT povukao kamenom jednu crtu na zidu, tako da je ova crta od ĆT ostala 7 cm dalje na jug tj. prema JT. Kad se tužitelj vratio s broda da više nisu imali što razgovarali, da je to to, već da su među 1995. uredili pa neka da se i vještači. Također, navodi da on kad je počeo s gradnjom zida da je gradio zapravo po HT i po toj međi koja da je određena, a to da je 7 cm prema njemu od onog što je ĐT odredio tj. od one svjetlije crte koju je Geobiro označio, a kada je vršeno mjerenje u izvanparničnom postupku da nisu uzeti parametri od vidljivih međašnih znakova iz 1995. odnosno piket na nekretnini VT, te kad ga je pokazao oni da su ga preskočili kao da ga nema, pri čemu da ne može objasniti ove oznake dvije sa l.s. 96, a na očevidu u R1 predmetu na fotografiji da se ne vidi ta druga oznaka svjetlije boje od Geobiroa, a u toku izgradnje zida gospođa ČT da je opet zvala neke iz Šibenika i oni da su stavili baš malu crticu pokazujući na donji dio ove svjetlije oznake od Beobiroa na l.s. 96., te da FT nije sudjelovao u postupku uređenja međa 1995. godine, a zid da se gradio osamnaest dana. Nadalje, da na onaj dan kad je dolazio geometar iz Geobiroa ĆT radi označavanja međe da je bila prisutna kći H, a ona da nije imala punomoć od JT da ga zastupa, te da tom prilikom nije potpisan nikakav zapisnik o uređenju međe i da je on sam to platio i to da je to, a na pitanje zašto ponovno nije zvao i JT i VT da prisustvuju određivanju međe navodi da s VT nije sporno jer da postoje piketi, a na ovoj strani prema JT da su piketi nestajali pa da ne bi izgradio zid na tuđem da je zvao, pri čemu da tada RT nije upozorio da je sa susjedima već uredio među 1995. godine, te da zašto bi. Da ga je nazvao JT s broda za vrijeme gradnje, ali to da se nije moglo razgovarati, jer da je rekao da treba njegovu suglasnost za gradnju svog zida i kad je to čuo da je jednostavno poklopio slušalicu, kao i da je na kraju zid gradio prema međi iz 1995. dakle po HT, a ne prema Geobirou. Na fotografiji prvoj l.s. 60 ovaj zid kolonu do ruba te kolone prema podu da je gradio JT, a ovaj drugi da je njegov zid sa lijeve strane s tim da je dogradio ovaj dio do same kolone, a s vanjske strane da je bila oznaka 1995. na pola kolone.

14.1. Tužitelj-protutuženik s tužbenim zahtjevom traži uklanjanje betonskog zida sa dijela nekretnine označene kao čest. kat. br. 342 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je prikazan točkama A-B-C-A u površini od 5 m2 na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića od 11. listopada 2022. s obzirom da je isti izgrađen protivno pravomoćno obnovljenoj međi u izvanparničnom postupku R1-231/16, odnosno protivno sporazumu strana u uređenju međe iz 1995. i nalazi se na njegovoj nekretnini.

14.2. Tuženik-protutužitelj s protutužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označenog točkama A-D-B-A na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković od 11. listopada 2022. i to dijela označenog likom A-D-B-A (prema katastarskoj međi preuzetoj iz katastarskog operata), te uređenje međe između predmetnih nekretnina tako da se ista proteže pravcem označenim slovima A-D na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića sačinjena dana 11. listopada 2022.

15.1. Odredbom članka 103. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, s time da prema članku 103. stavku 5. ZV-a od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

15.2. Odredba članka 103. stavka 6. ZV-a propisuje da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16. Imajući u vidu da je izvanparnični postupak radi obnove međe između stranka pravomoćno dovršen 3. svibnja 2019., dok je tužba CT protiv tuženika JT (protutužba nakon spajanja predmeta), radi utvrđenja prava vlasništva i uređenja međe, zaprimljena kod suda 7. lipnja 2019. pod posl.br. P- 1540/2019, to je ista podnesena u roku iz citirane odredbe članka 103. stavka 6. ZV- a, kao i tužba JT koja je zaprimljena 12. siječnja 2018., odnosno unutar šest mjeseci od dostave rješenja Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-585/17- 2 od 3. srpnja 2017. (l.s.12-17).

17.1. Tijekom postupka tuženik-protutužitelj je iznio prigovor da su predmetne nekretnine označene oblikom i površinom u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], pa ističe nemogućnost odnosno nedopuštenost podnošenja prijedloga radi uređenja međa koje se prvotno vodilo kao izvanparnični a potom kao parnični postupak bez da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bilo kakvih prigovora od strane tužitelja na oblik i površinu nekretnine, i to kako svoje tako i one u vlasništvu tuženika.

17.2 U odnosu na ovaj prigovor se ističe da iz izvanparničnog postupka ovog suda pod posl. br. R1-231/16 proizlazi da je tužitelj nakon gradnje spornog betonskog zida od strane tuženika, a nakon povratka s broda u proljeće 2012. i angažiranja odvjetnika, pokrenuo predmetni izvanparnični postupak radi obnove međe, kao i pravovremeno ovaj parnični postupak nakon dovršetka izvanparničnog postupka, a koje pravne radnje se nikako ne mogu smatrati pogrešnim pravnim putem, te tužitelj ima legitimno pravno očekivanje da će mu biti pružena pravna zaštita po okončanju parničnog postupka.

17.3. Pri čemu treba uzeti u obzir da je na području [adresa] općepoznata činjenica o dugotrajnom postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a iz priložene dokumentacije u spisu predmeta (l.s.41-46) je razvidno da su se oznake stare i nove izmjere za predmetnu katastarsku općinu spominjale još 1994., dok je spor nastao 2011. izgradnjom spornog zida od strane tuženika, s time da se u konkretnom slučaju ne odlučuje o prijavi ili prigovoru u ispravnom postupku nakon otvaranja zemljišne knjige sukladno članku 203. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24).

17.4. Uostalom, tužitelj je i ostvario pravnu zaštitu u pravomoćno okončanom izvanparničnom postupku pod posl. br. R1-231/16, a u kojem postupku tuženik kao predloženik nije iznosio takav prigovor, te se presumira vlasništvo stranaka do tako postavljene međe u postupku pod posl. br. R1-231/16, s time da tuženik-protutužitelj može u ovom postupku dokazivati suprotno.

18.1. U tom smislu, sud nalazi da protutužitelj nije u ovom postupku oborio predmnijevu iz odredbe članka 103. stavka 5. ZV-a.

18.2. Naime, konačno postavljenim protutužbenim zahtjevom s podneskom od 9. travnja 2024. protutužitelj traži da ga sud utvrdi vlasnikom dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog u skici likom i točkama A-D-B-A, odnosno prema katastarskoj međi preuzetoj iz katastarskog operata, te da da sud uredi među tako da se proteže pravcem označenim, u istoj skici, slovima A-D, dok je inicijalnom tužbom, tuženik-protutužitelj, tražio utvrđenje prava vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] koji se proteže pravcem betonskog zida, kojeg je označio prema ranijoj skici, dakle predmet tužbenog zahtjeva je bilo zemljište ispod betonskog zida, kako je to pokazao na uviđaju, te da sud pravcem zida uredi među između nekretnina stranaka.

18.3. Dakle, konačno postavljeni protutužbeni zahtjev nema uporište u činjeničnom navodima tuženika-protutužitelja iznesenim tijekom ovog postupka, kao i prethodno vođenog izvanparničnog postupka, već proturječi istima u dijelu u kojima je tuženik- protutužitelj iznosio navode da je sporni betonski zid 2011. napravio na međi predmetnih nekretnina.

19.1. Iz rezultata ovog postupka, kao i izvanparničnog postupka pod posl. br. R1- 231/16, a koje tuženik-protutužitelj nije uspješno osporio, proizlazi da je međa između predmetnih nekretnina utvrđena prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno sporazumu susjeda koji je postignut 1995. a kojom prilikom su postavljeni međašni znakovi od strane geodeta HT, nakon čega su stranke posjedovale opisane nekretnine svaka sa svoje strane do tako utvrđene međe sve do kraja 2011. kada je tuženik-protutužitelj, u odsustvu tužitelja-protutuženika i bez suglasnosti istog, izgradio betonski zid protivno uređenoj međi.

19.2. Stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković dostavio je skicu (l.s.144) u kojoj je prikazao predmetnu među uređenu u postupku R1-231/2016 pravcem A-B.

20.1. Ovakvo utvrđenje prvenstveno proizlazi iz iskaza svjedoka HT (l.s. 56,57) koji je iskazao da su mu stranke poznate, te su ga iste tražile da im stavi među između njih, pri čemu da zna da je to bilo nakon Domovinskog rata i da koliko se sjeća zabijali su dolje neke kolce ili drvene ili željezne, te da se sjeća da je označavao među na zidu bojom.

20.2. Ovaj iskaz HT je suglasan s iskazima tužitelja-protutuženika i svjedokinje ČT, ali i svjedoka VT (l.s. 57) koji je kao vlasnik susjedne nekretnine potvrdio da je HT određivao među na terenu u kojoj je i on kao međaš sudjelovao, te da je geometar tada stavljao i nekakve oznake, odnosno željeznu šipku i crveni sprej, kao i da je međašni znak željezna šipka zabijena i na njegovoj nekretnini, a ona i dan danas da tamo stoji.

20.3. Napominje se da i tuženik-protutužitelj u svom iskazu navodi kako su 1995. izveli mjerača HT da bi odredio među između njega, JT i VT i to da su svi skupa financirali.

21. Prema tome, iako iz izvedenih dokaza (l.s.31-46) proizlazi da je prednik tužitelja 1994. po ovlaštenom geodetu HT vršio ucrtavanje svoje kuće, ipak suglasni iskazi HT, tužitelja-protutuženika, ČT, te VT, potvrđuju i sporazum susjeda koji je postignut 1995. (a ne samo ucrtavanje kuće), a osobito iskaz HT koji je izričito naveo uređenje međe, a ne ucrtavanje kuće, i to nakon Domovinskog rata, što ukazuje na 1995., a ne 1994.

22.1. S druge strane, tuženik-protutužitelj je u svom iskazu naveo da 2011. prije početka gradnje spornog betonskog zida nije upozorio RT da je sa susjedima već uredio među 1995., a što je i potvrđeno iskazima ĐT i RT koji se ne sjećaju da im je tuženik-protutužitelj ukazao na prethodni sporazum o međi, nego da su samo prenosili definiranu među prema katastarskom planu.

22.2. Također, indikativno je da je s gradnjom spornog zida započeto u odsustvu tužitelja-protutuženika, a tuženik s gradnjom nije prekinuo unatoč prigovaranju tužitelja i njegove supruge, te pozivu tužitelja s broda, već u svom iskazu tuženik navodi da je poklopio slušalicu kada je čuo da tužitelj traži njegovu suglasnost, što je sve u suprotnosti s radnjama iz 1995. kada su međaši suglasno utvrdili među i zajednički financirali geodeta.

23. Imajući u vidu konačno postavljeni protutužbeni zahtjev to pozicija spornog betonskog zida iz 2011. i nije više relevantna za odlučivanje o protutužbenom zahtjevu s obzirom da istim tuženik-protutužitelj odustaje od navoda da betonski zid predstavlja među predmetnih nekretnina i sada traži da sud uredi među tako da se proteže pravcem označenim, u skici sudskog očevida, slovima A-D, kao i utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označenog likom A-D-B-A (prema katastarskoj međi preuzetoj iz katastarskog operata).

24.1. Međutim, ovako postavljeni protutužbeni zahtjev nema osnova u prethodno iznesenim činjeničnim navodima tuženika-protutužitelja, a tako predložena međa odstupa još više od pravomoćno obnovljene međe u izvanparničnom postupku R1- 231/16, odnosno od sporazuma stranaka u uređenju međe iz 1995., te ne postoji pristanak stranaka iz članka 103. stavka 2. ZV-a za uređenje međe prema katastarskom nacrtu.

24.2. Prema tome, proizlazi da tuženik-protutužitelj niti jednim dokazom u ovom postupku nije osporio među koju je sud pravomoćno obnovio u postupku R1-231/16 prema sporazumu stranaka iz 1995, a na tuženiku-protutužitelju je bio teret dokazati suprotno, što isti nije učinio, slijedom čega je sud utvrdio protutužbene zahtjeve neosnovanima (toč. II. izreke).

24.3. Budući da tužitelj-protutuženik u smislu odredbe članka 103. stavka 5. ZV-a ima vlasništvo do međe koju je sud pravomoćno obnovio u postupku R1-231/16, to isti na temelju članka 167. ZV-a, ima pravo na uklanjanje betonskog zida kojeg je tuženik sagradio na dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutužitelja, valjalo je tužbeni zahtjev prihvatiti kao osnovan (toč. I. izreke).

25.1. Odluka o troškovima postupka je donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT).

25.2. Dakle, tužitelju, zastupanom po odvjetniku, su priznati troškovi za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), 100 bodova za sastav odgovora na protutužbu (Tbr. 7. toč. 1. OT), te 11x100 bodova za zastupanje na ročištima 10.10.2018., 12.2.2019., 10.4.2019., 16.12.2019., 23.9.2020., 4.11.2020., 20.10.2021., 11.10.2022., 8.11.2023., 10.4.2024. i 26.11.2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT), 100 bodova za sastav podnesaka od 5.6.2019. (Tbr. 8. toč. 1. OT), što zbrojeno i pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura te uvećano za PDV iznosi ukupno 3.500,00 eura. Nadalje, tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura, čime ukupan tužitelju priznati trošak iznosi 3.606,18 eura, koji je trošak naloženo tuženiku naknaditi mu, kao pod točkom III. izreke.

25.3. Na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužitelju je priznato pravo na zatražene zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate, a visina istih je utemeljena na odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 31/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

25.4. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu od 18.7.2024. u iznosu od 250,00 eura s obzirom da sastav odgovora na žalbu nije bio potreban radi vođenja ovog postupka (članak 155. stavak 1. ZPP), a nije priznat ni iznos od 250,00 eura za trošak zastupanja na ročištu od 5.2.2020. s obzirom da navedeno ročište nije održano zbog bolesti uredujuće sutkinje i nitko nije pristupio na isto. Također, nije mu priznato ni zatraženih 53,09 eura na ime sudske pristojbe na odgovor na tužbu, jer obveza plaćanja pristojbe na odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, odnosno ne tereti tužitelja u ovom postupku.

26. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Benkovac, 12. siječnja 2026.

Sudac

Luka Smoljan

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju - protutuženiku po punomoćnici

2. Tuženiku – protutužitelju po punomoćnici