REPUBLIKA HRVATSKA

P-290/2023-31

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br. 2

21300 Makarska

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Lariju Glavašu, u pravnoj stvari tužitelja PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić, odvjetnik u Makarskoj, protiv tuženika ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa pun. Suzana Alač, odvjetnica u Makarskoj, radi uspostave prijašnjeg stanja nekretnine, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave, zaključene 1. prosinca 2025., u nazočnosti tužitelja i tuženika osobno, punomoćnika tužitelja i pun. tuženika, 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I. "Utvrđuje se da kameno-betonski zid dužine cca 12 m2 i visine cca 1,60 m kojim je tužiteljevo dvorište ograđeno na sjeveru, izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja vlasništvo tužitelja PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], pa se tuženiku ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], nalaže da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje tog zida na način da iz svake od 4 (četiri) rupe na vrhu zida dubine 30,00 cm u koje su bile ugrađene željezne cijevi izvadi beton te da u svaku od tih rupa ponovno ugradi po jednu željeznu cijev dužine 180,00 cm a promjera 6,00 cm, da između tih željeznih cijevi na njih postavi i razvuče u dva reda željeznu žicu te da na tu žicu objesi lozu koja raste u tužiteljevu dvorištu, ili je to sve o trošku tuženika ovlašten učiniti tužitelj, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično zadiranje u navedenu nekretninu tužitelja i kameno-betonski zid kojim je njegovo dvorište na sjeveru ograđeno od susjednih nekretnina, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 3.500,00 EUR u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je od 6. ožujka 2023. godine, podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je on zemljišnoknjižni i stvarni vlasnik te posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], stambene zgrade i dvorišta sa 188 m2, ZU 3501, k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja njegovu kuću s dvorištem koje je od susjednih nekretnina sa svih strana ograđeno zidom. U tom pravcu priložio je zk. izvadak te posjedovni list uz kopiju katastarskog plana (list. 5. – 9. spisa). Za ovu kuću da je tužitelj ishodio pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju nakon čega je na temelju tog rješenja od nadležnog upravnog tijela ishodio i pravomoćno rješenje o utvrđivanju građevinske čestice kojim je utvrđeno da njegovu građevnu česticu čini dio od 262 m2, te su na priloženom i ovjerenom izvodu iz katastarskog plana od 23. svibnja 2017. godine omeđeni linijom što se proteže točkama 1- 2-3-4-5-6-7-8-9-1 od kojih je naknadno prijavnim listom formirana njegova čestica 896/4 sa 262 m2 površine. Navedena linija kojom je omeđena tužiteljeva građevna čestica prikazana na grafičkom dijelu rješenja o utvrđivanju građevinske čestice u naravi je istovjetna pravcu na kojem su izgrađeni ogradni zidovi kojima je tužiteljevo dvorište odijeljeno od susjednih nekretnina te je usvojeni prijedlog oblika i površine tužiteljeve građevinske parcele zasnovan na položaju tih ogradnih zidova kojima je omeđeno tužiteljevo dvorište koje zidove je tužitelj odavno izgradio na svom zemljištu i koji stoga kao sastavni dijelovi tog zemljišta predstavljaju njegovo vlasništvo. Istovjetnost linije kojom je definiran oblik tužiteljeve parcele s položajem njegovih ogradnih zidova koji omeđuju njegovo dvorište dodatno potvrđuje Skica izmjere u mjerilu 1:250 od 14. veljače 2020. koju je izradila OL mag. ing. geod. et geoinf. čiju točnost je potvrdila i DGU Ispostava za katastar nekretnina Makarska. U prilog svemu dostavljeno je rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostave Makarska, Klasa: UP/I-361-02/13-03/0139, Ur.br. 2181/1-11-03/12-14-0008, od 9. srpnja 2014. godine, Rješenje o utvrđivanju građevne čestice, istog tijela, Klasa: UP/I-350-05/17-05/00080, Urbroj: 2181/1-11-00-03/16-18-0011, od 19. prosinca 2018. godine, izvod iz katastarskog plana u mjerilu 1:1000 te u mjerilu 1:2880 od 23. svibnja 2017. godine, povijest promjena na katastarskim česticama uz fotografije predmetne nekretnine (list. 10. -27. spisa).

2. Nadalje, da je iz svega vidljivo da sjeverni ogradni zid predstavlja tužiteljevo vlasništvo i posjed zajedno sa svim što je na taj zid postavljeno odnosno u njega ugrađeno. Isti zid je tužitelj izgradio krajem 1995. godine te je na njegovom vrhu ugradio četiri željezna stupa između kojih je razapeo žicu po kojoj je rasla loza koja bi ljeti davala hlad tužiteljevu dvorištu ali predstavljala i vizualnu barijeru prema susjednim nekretninama. To stanje trajalo je do listopada 2022. godine kada je tuženik samovlasno ispilao ove željezne stupove te ih bacio u tužiteljevo dvorište nakon čega je betonom ispunio otvore (utore) na vrhu zida u koje su bili ugrađeni ovi ispilani željezni stupovi. Nakon toga je tuženik počeo i svojatati taj zid govoreći tužitelju da je to njegovo vlasništvo te da tužitelj nema pravu tu držati niti stupove niti žicu i lozu. Prema tome, tužitelj je kao vlasnik zida kojim je njegovo dvorište prema sjeveru ograđeno od susjednih nekretnina a izgrađen na njegovoj čestici zemljišta ujedno i vlasnik željeznih stupova, žice i loze koji su dok ih neovlašteno nije uklonio tuženik bili ugrađeni i postavljeni na ovaj zid pa je stoga i ovlašten tražiti zaštitu pred sudom.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode iz tužbe te ističe kako je sporna pasivna legitimacija obzirom da tuženik nije vlasnik nekretnine položene na sjevernoj strani u odnosu na tužitelja. Pred ovim sudom da je UL kao izvanknjižni vlasnik čestice zemlje [katastarska čestica] koji dio sa južne strane granični s nekretninom tužitelja je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na toj čestici i tužitelj ne polaže nikakva prava na toj čestici zemljišta. Navodi dalje da je od ranijeg vlasnika JL tužitelj tražio da mu prizna pravo vlasništva tog zida na što ovaj nije pristao jer od pamtivijeka zid između dviju parcela različitog visinskog nivoa uvijek pripada vlasniku one nekretnine koja je u višem nivou pa predlaže sudu odbaciti tužbu zbog promašene pasivne legitimacije a podredno odbiti tužitelja s njegovim traženjem.

4. U podnesku od 17.8.2023. tužitelj ističe da nije bitno za pravnu zaštitu u ovom postupku tko je vlasnik susjedne nekretnine već tko je poduzeo radnju bespravnog uznemiravanja a po opisanim radnjama to je učinio tuženik na nekretnini tužitelja.

5. Na pripremnom ročištu održanom 16. travnja 2024. godine, prihvatio dokazne prijedloge stranaka te potom zaključio prethodni postupak s napomenom kako je najprije odlučeno pribaviti spis ovog suda broj: P-488/2022, po prijedlogu tuženika te izvesti dokaz i uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika Ante Radmana iz [adresa].

6. Sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu (tužbe, odgovora na tužbu, podnesaka stranaka uz prethodno navedene isprave priložene uz te podneske), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta u mjestu [adresa] 11. lipnja 2024. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika Ante Radmana iz [adresa] koji je sačinio pisani nalaz i mišljenje po nalogu suda od 9. srpnja 2024. godine te je dostavio i podnesak – nadopunu 28. svibnja 2025. godine u prilogu kojeg su dva arhivska elaborata preuzeta sa digitalne arihive DGU, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka na ročištu održanom 3. prosinca 2024. godine, saslušanjem svjedoka GL i DL na ročištu održanom 5. veljače 2025. godine, saslušanjem svjedoka ĐL i ČL na ročištu od 2. travnja 2025. godine, saslušanjem svjedokinje AL na ročištu održanom 27. svibnja 2025. godine te saslušanjem svjedokinje VL na ročištu održanom 1. prosinca 2025. godine.

7. Tužbeni zahtjev je utemeljen.

8. Stranke su popisale parnične troškove.

9. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja da se utvrdi da kameno-betonski zid dužine cca 12 m2 i visine cca 1,60 m kojim je tužiteljevo dvorište ograđeno na sjeveru, izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja vlasništvo tužitelja kao i nalog tuženiku da uspostavi prijašnje stanje tog zida na način da iz svake od 4 (četiri) rupe na vrhu zida dubine 30,00 cm u koje su bile ugrađene željezne cijevi izvadi beton te da u svaku od tih rupa ponovno ugradi po jednu željeznu cijev dužine 180,00 cm a promjera 6,00 cm, da između tih željeznih cijevi na njih postavi i razvuče u dva reda željeznu žicu te da na tu žicu objesi lozu koja raste u tužiteljevu dvorištu, ili je to sve o trošku tuženika ovlašten učiniti tužitelj, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično zadiranje u navedenu nekretninu tužitelja i kameno-betonski zid kojim je njegovo dvorište na sjeveru ograđeno od susjednih nekretnina, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

10. Obzirom na sadržaj i stilizaciju tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i tužiteljev podnesak od 17. kolovoza 2023. godine, tužba tužitelja temelji se na odredbi članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), kojim je propisano da po vlasničkoj tužbi iz članka 167. ZV-a, vlasnik mora dokazati svoje vlasništvo nekretnine i da ga druga osoba uznemirava u vlasništvu njegove nekretnine na drugi način a ne oduzimanjem stvari, tako da vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Nadalje, kada je takvim uznemiravanjem prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima za naknadu štete.

11. Nije sporno da je tužitelj zemljišnoknjižni i stvarni vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena njegova kuća jer to tuženik niti ne osporava kao niti činjenicu da je tužitelj ishodio rješenje o izvedenom stanju za svoju kuću.

12. Sporno je prvenstveno pored odgovora na tužbu tuženika pasivna legitimacija tuženika koja je osporena u podnesku od 11. travnja 2023. godine a zatim i da bi tužitelj uopće polagao pravo na sporni zid kako je to tužbom opisano.

13. U pogledu pasivne legitimacije tuženika odnosno osporavanja tuženika sud je stajališta kako nije osnovano istaknut ovaj prigovor. Naime, upravo je sam tuženik na ročištu na kojem je saslušan 3. prosinca 2024. godine, naveo da je da je „popilao te stupove i nisam to odbacio već sam to odložio u dvorištu tužitelja jer to je moj zid i tako je to već 200 godina…“, pa je u smislu odredbe članka 167. ZV-a, jasno kako je pravilno uperen tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženiku. Na to je ukazao tužitelj i u podnesku od 17. kolovoza 2023. godine ističući kako uopće nije važno tko je vlasnik tužiteljevoj nekretnini susjednih nekretnina već je bitno samo tko je poduzeo u tužbi opisani čin bespravnog uznemiravanja vlasništva te njegove nekretnine a to je upravo tuženik koji je to sam i priznao.

14. Stoga je u postupku valjalo utvrditi i preostali dio koji je sporan među strankama a to se prvenstveno odnosi na sporni zid odnosno pitanje vlasništva na koje tužitelj upire da je nesporno njegovo vlasništvo dok to tuženik tijekom cijelog postupka osporava navodeći kako tužitelja nikada nije pripadao taj zid niti je dobio pristanak od bivšeg vlasnika u smislu prepuštanja prava vlasništva. Naveo je tuženik kako nije usklađeno niti zemljišnoknjižno niti katastarsko stanje pa se ova čestica još uvijek vodi kao jedinstvena čestica zemljišta 89 u ZU 1467, k. o. [katastarska općina] a da je izvanknjižni vlasnik te čestice UL koji je to stekao kupnjom od LL koji je i danas upisan kao vanknjižni vlasnik u katastarskoj evidenciji. U tom pravcu je pokrenuo i postupak pred ovim sudom P-488/2022. Sud je kako je prethodno navedeno i pribavio spis ovog suda P- 488/2022, po prijedlogu tuženika, te je utvrdio kako je tužbu podnio UL protiv tuženika AL, ML, LL te IL radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 1467, k. o. [katastarska općina] u površini od 352 m2. Nadalje, utvrđeno je kako je pravomoćno okončan taj postupak na način da se u toj predmetnoj pravnoj stvari tužba smatra povučenom. Prema tome, nije osnovano traženje tuženika da bi sud slijedom činjenice da se vodi/o ovakav postupak imao odbiti zahtjev tužitelja jer isti ne polaže nikakva prava na čest. zem. [katastarska čestica] koja graniči s nekretninom tužitelja niti je od značaja za sud ovakvo inzistiranje tuženika obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev.

15. Pregledom i čitanjem priloženog izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sud je utvrdio kako je kao vlasnik upisan tužitelj a to proizlazi i prema posjedovnom listu 730, katastarske općine [katastarska općina], jer je kao posjednik upisan tužitelj na nekretnini 896/4, opisane kao Luke, stambena zgrada, dvorište u površini od 262 m2 kao što je to slučaj i prema zemljišnoknjižnim podacima.

15.1. Po izvršenom pregledu i čitanju priloženog Rješenja o izvedenom stanju klasa: UP/I-361-02/13-03/0139, Urbroj: 2181/1-11-03/12-14-0008, od 9. srpnja 2014. godine, od strane SDŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Makarska, koje rješenje je pravomoćno, sud je utvrdio kako je tužitelju ozakonjena izgrađena kuća (list. 10.-12. spisa), te je nadalje sud utvrdio pregledom i čitanjem Rješenja o utvrđivanju građevne čestice, Klasa: UP/I-350-05/17-05/00080, Urbroj: 2181/1-11-00- 03/16-18-0011, od 19. prosinca 2018. godine od strane istog tijela da je utvrđeno u tom postupku da tužiteljevu građevnu česticu čini dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji imaju ukupnu površinu 262 m2.

15.2. Iz priložene povijesti promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Klasa: 936-02/21-05/368, urbroj: 541-28-02-04/1-21-2, od 3. prosinca 2021. godine, od strane DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska (list. 20. spisa), proizlazi da je ovo tijelo izdalo povijest promjena uvidom u arhivu i dokumentaciju istog ureda za katastarsku općinu [katastarska općina], te da je utvrđeno da se 2020. godine geodetskim elaboratom Klasa: 932-06/20-02/465 i Rješenjem istog ureda, Klasa: UP-I-932-07/20-02/642, a na temelju Rješenja o utvrđivanju građevne čestice Klasa: UP-I-350-05/17-05/000080, vrši dioba čestice zemlje [katastarska čestica] kulture gradilište površine 310 m2 na čest. zem. [katastarska čestica] prirodno zemljište površine 294 m2, čest. zem. [katastarska čestica] stambena zgrada površine 111 m2 i dvorište površine 77 m2, te čest. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 74 m2. Na čest. zem. [katastarska čestica], stambena zgrada upisana je temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP-I-361-02/13-03/0139. Nadalje, iz ove povijesti promjena proizlazi da se 2021. godine popisom promjena 26/21, temeljem geodetskog elaborata Klasa: 932-06/21-02/575 i Rješenja DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska Klasa: UP-I-932-07/21-02/489, vrši spajanje čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] tako da nastaje čest. zem. [katastarska čestica], stambena zgrada površine 111 m2 i dvorište površine 151 m2, te se upisuje u novi posjedovni list broj 730 na ime UL, Igrane kakav upis je i danas.

16. Nadalje, prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ante Radmana dostavljenog sudu 9. srpnja 2024. godine, proizlazi da se sporni zid prema službenom stanju katastarskog plana, nalazi unutar predmetne čest. zem. [katastarska čestica], a ne unutar č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kako to tvrdi tuženik. Vještak je tako naveo (list. 57. spisa), da je izradio geodetski snimak – skicu sa preklopljenim katastarskim planom na kojem je prikazao snimljeno (topografsko) stanje terena (tanke plave linije), stanje katastarskih granica i katastarske (zemljišnoknjižne) oznake čestice (crne linije te crni brojevi – list. 58. spisa). Na navedenoj skici je žutom ispunom, crvenom crtkanom linijom i brojevima od 1 do 9 prikazan sporni predmetni obuhvat (zid koji je pokazan na terenu). S obzirom da je na čestici 896/4, k. o. [katastarska općina] izrađen geodetski elaborat kojim se provodilo Rješenje o utvrđenju građevne čestice, odnosno kojim su definirane granice predmetne čestice 896/4, k. o. [katastarska općina], vještak je iskazao da se prema tom elaboratu koji je ovjeren pod klasom: 932- 06/21-02/575, te prema trenutnom službenom stanju katastarskog plana, sporni zid nalazi unutar predmetne čestice zemljišta 896/4, a ne unutar čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, točkama 1,2,3,4,5,6 prikazana je i sjeverna strana spornog zida ali i pozicija dijela sjeverne međe čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na skici, unutar spornog zida postoje i specifične točke koje su vještaku pokazane pozicije na kojima su bili postavljeni i naknadno izvađeni željezni stupovi i te su pozicije definirane unutar obuhvata označenog točkama 4,5,6, 7 i 8. Vještvo je potkrijepljeno fotografijama s lica mjesta kao i posjedovnim listovima za predmetne čestice zemljišta te sastavnim dijelovima geodetskog elaborata kojim se utvrdila granica između čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list. 57. -77. spisa).

17. Nisu stranke imale primjedbi niti prigovora na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ante Radmana, pa ga je i ovaj sud prihvatio kao stručan i profesionalno sačinjen jer objektivno prikazuje stanje na terenu ali i u skladu s nalogom koji je vještak i dobio od strane suda prilikom uviđaja na licu mjesta. Radi toga je i prihvaćeno vještvo sudskog vještaka u ovom postupku osobito jer je u korelaciji i s drugim izvedenim dokazima a to je i utvrđeno od suda pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog i posjedovnog stanja nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dokumentirano od tužitelja još kod podnošenja tužbe te u dijelu koji se odnosi i na sačinjeni geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice na k. č. [katastarska čestica], u k. o. [katastarska općina], od 14. veljače 2020. godine koji je izradila OL mag. ing. geod. et. geoinf. čiju točnost je potvrdila i DGU Ispostava za katastar nekretnina Makarska što je tužitelj naznačio i prilikom podnošenja tužbe. Ono što je tuženik tek isticao jest da bi se trebala građa nadopuniti na način da se dostavi i povijest ovakvog upisa i grafičkog prikaza. Ovo iz razloga što prijašnji vlasnik JL nije potpisao nijednu ispravu koja bi bila neophodna za ovakav upis i formiranje sadašnje čestice zemljišta 896/4. Smatra da su isprave temeljem koje je formirana čest. zem. [katastarska čestica], protuzakonite.

18. Međutim, nije osnovano niti ovakvo protivljenje tuženika. Naime, sud jest pribavio i nadopunu podneska od strane sudskog vještaka Ante Radmana iz [adresa] i to dostavljenog u spis uz dva geodetska elaborata koja su izrađena upravo na zahtjev tužitelja kao investitora u svrhu provedbe Rješenja o utvrđivanju građevinske čestice odnosno čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja te njegove nekretnine i susjednih čestica s kojima graniči ova nekretnina tužitelja. Ova dokumentacija priložena je predmetni spis (list. 102.-210. spisa). Iako tuženik opetovano tijekom postupka tvrdi da pok. JL kao vlasnik sjeverno položene nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] nije dao odobrenje niti suglasnost za formiranje tužiteljeve čestice zemljišta 896/4, iako je to prema navodima tuženika neophodno, valja napomenuti kako nije osnovano ovako tumačenje tuženika.

18.1. Odredbom članka 64. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/2018-52/2024), propisano je da se osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu temeljem potvrđenog geodetskog elaborata, dok je odredbom članka 70. stavak 1. istog Zakona propisano da se nositelji prava na katastarskim česticama za koje se izrađuje geodetski elaborat a isto tako i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju o izradi tog elaborata. Nadalje, prema odredbi članka 73. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine br. 59/2018), propisano je da ovlaštena osoba predočuje izrađeni elaborat osobama koje su u izvješću iz članka 74. stavak 1. Pravilnika navedeni kao nositelji prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama a odredbom članka 74. stavak 4. Pravilnika propisano je da se za osobe koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa elaborata prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Iz navedenog jasno proizlazi da niti Zakon a niti Pravilnik ne propisuju niti uvjetuju valjanost geodetskog elaborata suglasnošću ili odobrenjem vlasnika susjednih katastarskih čestica.

18.2. Pored toga, iz izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju koji čini prilog geodetskog elaborata od 14. veljače 2020. godine (priloženo u spisu, list. 178. spisa), proizlazi da je i sam tuženik osobno potpisao elaborat i izvješće s tim da primjedbe nisu istaknute. U odnosu na navode vezane za pok. JL, vidljivo je isto da je potpisao elaborat i izvješće uz istaknutu primjedbu da ga pripada zid na čest. zem. [katastarska čestica], čemu se i tužitelj jasno usprotivio s primjedbom da je zid njegov o čemu je sastavljena i zabilješka i to 2. ožujka 2020. a to je razvidno prema ispravama priloženim spisu (list. 179. spisa). Neosnovano je protivljenje tuženika i u ovom smislu te točno i opravdano ističe tužitelj i u podnesku od 1. srpnja 2025. navodeći da nije pok. JL bio pozvan dati suglasnost ili pak odobrenje na sam elaborat već je isti u smislu članka 70. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina obaviješten o izradi tog elaborata uz poziv da u smislu članka 73. Pravilnika o geodetskim elaboratima može izvršiti uvid u predočeni elaborat pa stoga i nije dovedeno u pitanje zakonitost geodetskog elaborata kao što nije dovedeno u pitanje niti formiranje čestice u vlasništvu tužitelja. U pravu je tužitelj kada ističe da „verbalno svojatanje“ pok. JL nema nikakav pravni značaj koji dovodi u pitanje vlasništvo tužitelja nad predmetnim zidom jer je razvidno iz svih priloženih isprava kako je tužitelj isključivi vlasnik zemljišta na kojem je i izgrađen ovaj zid.

19. U tom pravcu, za istaknuti je i kako je na ročištu održanom 1. prosinca 2025. saslušana i svjedokinja VL iz [adresa], koja je pozvana svjedočiti po prijedlogu tuženika. Ista je navela da je se u uredu GEO-TIM d.o.o., [adresa] radio elaborat za tužitelja sve vezano za formiranje građevne čestice a u okviru izrade da je bio pozvan po njenom sjećanju pok. JL (svjedokinja je ranije radila kao ovl. arh. u navedenom uredu), stavio prigovor da bi se radilo o zidu tužitelja. Ono što ona zna je da je takav prigovor i upućen katastru na daljnje postupanje a prema njenom saznanju da je katastar ovjerio elaborat te ga i proveo u katastarskom operatu. Svjedokinja se izjasnila da bi se radilo o sjevernom betonskom zidu te kako je u elaboratu bilo predviđeno da se isti stavi u vlasništvo tužitelja a vezano za primjedbu pok. JL i da je tužitelj jasno inzistirao na tome da se radi o njegovom zidu. Ovakav iskaz saslušane svjedokinje i jest u korelaciji s prethodno navedenim izvedenim dokazima a sud ga i prihvaća kao vjerodostojan osobito i u dijelu koji se odnosi ne samo na izradu već i provedbu u katastarskom operatu a to nesporno proizlazi iz ranije dostavljenih isprava u ovaj spis, osobito kod nadopune – podneska sudskog vještaka Ante Radmana od 28. svibnja 2025. (list. 102.-210. spisa).

20. Kako je prethodno navedeno, sud je saslušao stranke na ročištu održanom 3. prosinca 2024., pa su tako očekivano stranke i ostale kod navoda iz tužbe odnosno odgovora na tužbu. Tužitelj je naznačio kako je zid napravio još 1995. godine uz pristanak JL a isto je priznao i sam tuženik navodeći kako je „točno da je tužitelj doista u dogovoru sa ranijim vlasnikom (sada pok. JL), izgradio sadašnji zid…“, s tim da su stranke ostale u cijelosti kod iznesenog tijekom postupka osobito u smislu protivljenja tuženika vezano za vlasništvo samog zida. Iskaze preostalih svjedoka GL i DL na ročištu održanom 5. veljače 2025., svjedoka ĐL i ČL na ročištu održanom 2. travnja 2025., svjedokinje AL na ročištu održanom 27. svibnja 2025. sud je prihvatio u dijelu koji jest u korelaciji s ranije izvedenim dokazima i utvrđenim činjeničnim stanjem iz kojih proizlazi da je sjeverni ogradni zid koji se nalazi u tužiteljevom dvorištu izgrađen na zemljištu koje je vlasništvo tužitelja (čest. zem. [katastarska čestica]), pa da time i predstavlja njegovo vlasništvo i posjed zajedno sa svime što je na taj zid postavljeno odnosno u njega ugrađeno. Ovo se prvenstveno odnosi na prethodno navedene javne isprave koje su priložene od tužitelja uz tužbu kao dokaz ali i rezultate vještačenja po vještaku odgovarajuće struke na koje primjedbi nije bilo a isto potvrđuje u cijelosti tužbene navode i dokaze koje je tužitelj i priložio u prilog svojim tvrdnjama i navodima iz tužbe.

21. U odnosu na iskaz saslušanog svjedoka ĐL u dijelu koji se odnosi na to da bi logično bilo da zid uvijek pripada onoga „koji je gornji“ te da je to uobičajeno, na što je upirao i tuženik smatrajući i to jednim od dokaza da tužitelja ne pripada predmetni zid za navesti je kako sud nije niti prihvatio iskaz ovog svjedoka u tom dijelu niti je osnovano ovo protivljenje tuženika. Naime, „ne postoji pravno pravilo po kojem bi međašni zid bio onoga međašnika čije je zemljište u višoj niveleti. Zid je uvijek onoga na čijem se zemljištu po pravnom pravilu iz paragrafa 854 bivšeg Općeg gradjanskog zakonika, takav zid se smatra zajedničkim vlasništvom (članak 18 ZOVO), osim ako relevantni znakovi ili dokazi ne ukazuju protivno“, kako to proizlazi i prema odluci Okr Dubrovnik, Gž-753/88, od 22. veljače 1990. godine. Točno stoga tvrdi i tužitelj jer je odredbom članka 102. stavak 1. ZV-a, propisano da ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego je u vlasništvu onoga čije je zemljište. Iz isprava priloženih spisu jasno proizlazi da je zid isključivo na zemljištu koje je vlasništvo tužitelja.

22. Zaključno, neprijeporno je da je geodetski elaborat a kojim je formirana građevna čestica tužitelja stekao svojstvo javne isprave samim time što je i ovjeren od strane katastarskog ureda pa je i proveden u katastarskom operatu. Naravno, to se odnosi upravo i na prijeporni zid koji je obuhvaćen elaboratom kao njen sastavni dio. Stoga niti tuženik ne može u ovom parničnom postupku osporavati istinitost te javne isprave. U konkretnom slučaju, ovaj postupak se vodio po tužbi tužitelja iniciran nakon što je tuženik očito poduzeo radnje bespravnog uznemiravanja tužiteljevog vlasništva nekretnine a čiji je neprijeporno utvrđeno i betonski ogradni zid pa je stoga sud i odlučio primjenom odredbe članka 167. ZV-a, kao u točki I. izreke presude.

23. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem članka 155. i članka 156. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91-114/22, dalje: ZPP). Tužitelju je obzirom na uspjeh u predmetnoj parnici prema vrijednosti predmeta 1.600,00 EUR te važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/1-37/22, dalje: OT), priznat trošak sastava tužbe od 2. ožujka 2023., sastava podneska od 17. kolovoza 2023., podneska od 1. srpnja 2025., troškovi zastupanja na ročištima održanim pred ovim sudom 16. travnja 2024., za ročište – uviđaj 11. lipnja 2024., za ročište od 15. listopada 2024., 3. prosinca 2024., 5. veljače 2025., 2. travnja 2025., 27. svibnja 2025., 17. srpnja 2025., te 1. prosinca 2025., sve radnje po 100 bodova (svaki bod x 2 eur), ukupno 1200 bodova – 2.400,00 EUR, uvećano za 25% PDV-a 600,00 EUR, te troškovi vezani za vještačenje u iznosu od 500,00 EUR, sveukupno 3.500,00 EUR, koliko osnovano pripada tužitelja, radi čega je odlučeno kao u točki II. Izreke presude.

U Makarskoj, 12. siječnja 2026.

S U D A C

Lari Glavaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pozivom na poslovni broj predmeta, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. u spis.