Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    SPLIT

    Poslovni broj: K-149/2019-23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu Danielu Banu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Perišić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ČR, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-1245/2018, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 8. prosinca 2025. uz sudjelovanje okrivljenika ČR, branitelja okrivljenika, Joška Mikulića, odvjetnika u Splitu i Damira Mišića, zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Splitu, 11. prosinca 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Č i pok. KR, rođene K, rođen **.**.1962. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bojadisar, sa završenom srednjom stručnom spremom, razveden. otac petero djece, kazneno i prekršajno osuđivan, nalazi se u Kaznionici u Lepoglavi na izdržavanju kazne zatvora,

    k r i v  j e

    što je 18. srpnja 2018., oko 13,00 sati, u Splitu, u prostorijama Centra za socijalnu skrb, Gundulićeva 25, u nakani da zastraši djelatnice navedenog Centra OR i ĆR, koje su prema njemu postupale vezano uz skrb njegove malodobne kćeri LR i njenog tada nerođenog djeteta, kazao da se nije pametno dirati u njegovu obitelj, da će ih skratiti za glavu ako uzmu dijete, da će zaviti četiri obitelji u crno, kad u jednom trenutku podigao ruku prema ĆR, te joj kazao: „Sad bi ti moga zavrnit vratom, ne bi ti stiga pomoć ni ovaj vani“, što je sve kod OR i ĆR izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za život,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema službenim osobama u vezi s njihovim radom,

    čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano po članku 139. stavku 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine” broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, dalje: KZ/11), kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.

    III. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 okrivljeni ČR se

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (deset) MJESECI

    IV. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 se okrivljeni ČR u cijelosti oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, tako da isti padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je 21. studenog 2018. podnijelo Općinskom sudu u Splitu optužnicu pod brojem K-DO-1245/2018 protiv okrivljenika ČR, zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje, opisanog u 139. st. 3. čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11.

    2. Rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Kov- 674/2018 od 17. prosinca 2018. je potvrđena optužnica kao osnovana.

    3. Okrivljeni ČR, pozvan da se očituje o optužnici, navodi da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

    4. Kako se okrivljenik očitovao da se ne smatra krivim, sukladno čl. 417.a ZKP/08 ispitan je na završetku dokaznog postupka.

    5. Okrivljeni ČR u obrani poriče počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, navodeći da nije tada bio u prostorijama Centra za socijalnu skrb i nije nikome prijetio. Navodi da je do tada postupak vezan uz njegovu djecu vodio djelatnik TR, međutim umro je u travnju 2025., a on mu je bio jedini svjedok te da se radi o osobi koju je uvijek mogao nazvati, imao informacije oko postupka koji se vodi oko djece i to je bilo pod njegovim nadzorom. Dalje navodi da doista ne zna kako su te dvije djelatnice Centra uletjele u taj postupak u to vrijeme te ponavlja, da je jedini svjedok umro. U pogledu djelatnica koje bi on navodno vrijeđao, a sada da im ne zna imena, tu što je bila "ricasta" bi viđao na Centru i bila mu je i draga, simpatična, dok drugu djelatnicu nije nikada vidio. Dalje navodi da niti toj prvoj nije ništa o svom postupku govorio, viđao bi je jedino kada bi išao kod svog socijalnog radnika.

    5.1. Na pitanje svog branitelja, jesu li oštećenice, jedna i druga postupale prema njemu u njegovom predmetu pred Centrom od 2015., okrivljenik odgovara da je postupak vodio pok. TR i on je vršio nadzor, da su sva viđanja sa djetetom i razgovori bili pod nadzorom pok. TR, a te dvije da nikada nije vidio ništa oko ili pored djece, niti u Domu, tako da ne zna odakle su se pojavile.

    6. Sud je u dokazne svrhe ispitao u svojstvu svjedoka ĆR i OR, dalje i suglasnošću stranaka pročitao i pregledao službenu bilješku Centra za socijalnu skrb Split od 18. srpnja 2018. (list 2,8-9), izvadak iz kaznene evidencije (list 3), potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije (list 4-5), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ČR po čl. 208. a ZKP/08 s audio-video snimkom (list 19-22 i 26), zapisnik o ispitivanju svjedoka-oštećene ĆR (list 30-31), zapisnik o ispitivanju svjedoka-oštećene OR (list 32-33), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika ČR s audio video snimkom (list 38-44 ), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Darka Marčinka od 5. studenog 2025. (list 74-78)

    7. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, niti primjedbi na provedeni dokazni postupak.

    8. Na kraju je pročitan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 6. listopada 2025. (list 65-66).

    9. Oštećenica OR, na raspravi ispitana u svojstvu svjedoka navodi da u cijelosti ostaje pri svom iskazu od 17. rujna 2018. danom pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu pa moli da se isti prihvati, slijedom čega je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje-oštećene OR od 17. rujna 2018. pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu u kojemu ista u bitnom navodi da je zaposlena kao socijalni radnik u Centru za socijalnu skrb u Splitu na odjelu za djecu, mlade i obitelj od 2015. od kada joj je osobno poznat ČR. Navodi da su postupali prema njemu u više navrata vezano uz prijave nasilja u obitelji, u postupcima oduzimanja prava na život s njegovom djecom i slično. U srpnju 2018. da ga je njegova starija kćer O prijavila zbog spolnog uznemiravanja kćeri LR, a kasnije su saznali da je LR tada već bila trudna. Zbog njenih zdravstvenih problema i zbog njihove cjelokupne obiteljske situacije da je okrivljeni pozvan u prostorije Centra kako bi se s njime razgovaralo o smještaju LR i njenog djeteta. Ona i kolegica ĆR su ga primile 18. srpnja 2018. te kad su mu spomenule zbog čega je točno pozvan, što je u biti i prije znao, da je počeo negodovati i prijetiti, pa im je kazao da se nije pametno dirati u njegovu obitelj te da ako uzmu dijete da će ih skratiti za glavu. Ponavljao je kako će zaviti četiri obitelji u crno te je na njihov poseban upit da na koga misli time, na što je on odgovorio : „Napravi pa ćeš vidit”. U jednom trenutku se nagnuo prema kolegici ĆR, podigao ruku te kazao „Da oću moga bi ti zavrnuti vratom, ne bi ti pomogao ni onaj isprid.” Napominje da ni u jednom trenutku on nije posebno povisivao ton, no unatoč tome da se strašno prepala. To stoga jer joj je on otprije poznat te smatra da je zaista u stanju realizirati takve svoje prijetnje. Sam da je u više navrata govorio kako posjeduje „arsenal oružja, stoga te prijetnje smatra prilično ozbiljnim. O svemu da su izvijestile nadređene odmah nakon što se to dogodilo. Zbog pretrpljenog straha da je jedno vrijeme potom bila na bolovanju gdje je zatražila i stručnu pomoć psihijatra.

    9.1. Na raspravi, na upit suda oštećenica OR navodi da su se ona i kolegica ĆR uplašile zbog ponašanja i onoga što je okrivljeni izgovorio, da nije tu bilo neke vike od strane okrivljenika, već je on to dosta hladno izgovorio nakon čega je otišao iz njihove prostorije. U prostoriji su bile samo ona i kolegica ĆR.Dalje odgovara da je i prije bilo, vezano uz posao u kontaktu sa ČR, nekih prijetnji verbalnih, ali to je bilo općenito zbog njegove situacije, a ovo prvi put bilo da su prijetnje upućene izravno njima.

    9.2. Na pitanje branitelja okrivljenika, oštećenica odgovara da su, nakon što je okrivljenik njima uputio verbalnu prijetnju, njih dvije su vidjele da tu ne može biti normalnog razgovora, da im je rekao i u smislu da im i zaštitar neće pomoći te je sam napustio njihovu prostoriju, dakle nisu one tražile intervenciju zaštitara. Nakon predmetnog događaja nije bila u nikakvom kontaktu s okrivljenikom na bilo kakav način te nakon ovog slučaja su ona i kolegica tražile da ih se izuzme iz postupanja u okrivljenikovi predmetu što je i napravljeno. Dalje odgovara da u Centru radi od 2013., predmet okrivljenika je vodila od 2016., može reći da bi u nekim predmetima koji se odnose na djecu, odnosno oduzimanje djece bilo neugodnih situacija ali ovo je prvi put da je doživjela izravnu prijetnju. Poznato joj je da okrivljenik ima dvije kćeri LR i O koje su onda bile maloljetne i u odnosu na koje se postupalo na Centru te joj je poznato da ima još dvoje starije djece.

    10. Oštećenica ĆR, na raspravi ispitana u svojstvu svjedoka navodi da u cijelosti ostaje pri svom iskazu od 17. rujna 2018. danom pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu pa moli da se isti prihvati, slijedom čega je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje-oštećene ĆR od 17. rujna 2018. pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu u kojemu ista navodi da je zaposlena kao psiholog u Centru za socijalnu skrb u Splitu. ČR da zna od prije pošto je otac djeteta s posebnim potrebama koje se obrazovalo u centru „Juraj Bonači”. Okrivljenik da je bio na tretmanu centra zbog prijavljenih slučajeva u obitelji. Dana 18. srpnja da je bio pozvan u prostorije Centra iz razloga što je njegova, tada malodobna kćer bila trudna, čiji je on zakonski skrbnik, a nije imao uvjete za prihvat tog djeteta, pa su stoga kćer i dijete koje u tom trenutku još nije bilo rođeno trebali biti smješteni u dom Maestral. Kada su mu ona i kolegica OR to saopćile, on je odmah burno reagirao. Krenule su brojne prijetnje gdje je ponavljao da nije pametno. dirati se u njegovu obitelj, da će ih skratiti za glavu, da će četiri obitelji zaviti u crno. Ona je posebno traćila da joj pojasni to posljednje, na što je on odgovorio „Napravi pa ćeš vidit”. Prijetnje je uporno ponavljao, da bi se u jednom trenutkku okrenuo prema njoj osobno i kazao joj: „Sad bi ti mogao zavrnit vratom, ne bi ti stiga pomoć ni ovaj vani” misleći pritom na zaštitara koji se nalazio u hodniku. U više navrata je tijekom razgovora ponavljao da je bio u ratu, da ima arsenal oružja te da je sposoban učiniti svašta. Isto tako da nije siguran u svoje postupke budu li se dirali u njegovu obitelj. Nakon tog je napustio prostorije Centra. Ona i kolegica OR su se iznimno prepale, jer im je inače poznato da je ovaj evidentiran kao počinitelj kaznenih djela, a sam je napomenuo da posjeduje oružje. Odmah su sačinile uredovnu bilješku, izvijestile voditelja i ravnatelja Centra. Ona je osobno zatražila pomoć specijalista te je neko vrijeme potom bila na bolovanju.

    10.1. Na raspravi, oštećenica ĆR navodi da su se one tada uplašile od onoga što je ČR rekao te su u prostoriji bile samo njih dvije i on.

    10.2. Na upit suda oštećenica navodi da je to što je izgovorio ČR bilo povišenim tonom, ne može se sjetiti da bi to bila vika, a nije bilo nikakvog primjerice bacanja predmeta i slično s njegove strane. To sve da je završilo je tako da je stranka sama izašla iz ureda, a one nisu nikoga niti stigle zvati.

    10.3. Na pitanje branitelja okrivljenika, oštećenica navodi da se u poslu susretala s neugodnim situacijama do tada, ali nije doživjela prijetnje, pa tako u postupku s ČR koji do tada nije iskazivao prijetnje ali je bio nesuradljiv. Navodi da joj je bilo poznato, jer im je ČR rekao da ima policijski dosje, zna da je bio u nekim drugim postupcima pred Centrom, ali nije znala ima li kakav kazneni postupak. Na daljnji upit sjeća li se tada koje su bile točno prijetnje od strane okrivljenika, odgovara da se sjeća da i je rekao ako nastave s postupkom da će ih skratiti za glavu, obitelji zaviti u crno.

    11. Čitanjem pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc., Darka Marčinka, prim.dr.med. specijalistu psihijatru, subspecijalistu iz biologijske psihijatrije, iz psihoterapije i iz forenzičke psihijatrije od 5. studenog 2025. po izvršenom vještačenju, vještak u zaključku navodi da je temeljem uvida u dokumentaciju spisa, i obavljen razgovor ustanovio kako su kod ČR verificirane psihičke smetnje i distres iz kruga: Poremećaj prilagodbe (pod MKB -10 širgom F 43.2., PTSP (šifra F 43.1), Poremećaj ličnosti (šifra F 60). Na razini ličnosti ima obilježja granične organizacije ličnosti, uz dominantne mehanizme obrane bazirane na rascjepu, sukladno tome projektivne mehanizme i deficite na razini optimalnosti uvida. Poremećaj ličnosti da obilježavaju periodi emocionalne nestabilnosti, promjene raspoloženja, slabije testiranja realnosti, posebno naglašeno u stresnim situacijama, kao i kognitivni psihogeni deficiti. Poremećaj ličnosti karakterizira i trajni obrazac poteškoća u slici prema sebi, drugima kao i interpersonalnim odnosima, što je analogija fragmentirane ličnosti koja je sklona nezrelim psihološkim mehanizmima obrane i ponašajnim obrascima . Temeljem vještačenja, uvida u dokumentaciju spisa, kao i medicinsku psihijatrijsku dokumentaciju vještak zaključuje kako je okrivljenikova emocionalna reakcija tijekom predmetnih događaja uključivala srednje visok stupanj anksioznosti, doživljaj ugroženosti uz nemogućnost adekvatnog procesiranja informacija te sklonost maladaptivnom reagiranju i poticaj na razini modaliteta posramljenosti. Sukladno tome, uzevši u obzir oštećenja subsistema ličnosti u sferi morala, mentalizacije identiteta i karaktera, u periodu predmetnih događaja nije bio u mogućnosti optimalno vladati svojom voljom i nagonima.

    11.1. Vještak je mišljenja da je okrivljeni u vremenskom periodu predmetnih događaja imao pogoršanje psihičkog stanja i slabiju reakciju na stresove te je bio smanjeno ubrojiv u manjoj mjeri, odnosno, njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje tempora criminis bila u kategoriji smanjene ubrojivosti u manjoj mjeri.

    11.2. Vještak na temelju prethodno navedenog smatra da su ispunjeni uvjeti za mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana. Smatra da psihijatrijsko liječenje može pomoći okrivljeniku kako se ne bi ponovila neželjena ponašanja. Naglašava da se jedino kroz proces kontinuiranog psihijatrijskog tretmana pod nadzorom (moguć tretman i u ambulantnim t.j penalnim uvjetima) može smanjiti rizik da u budućnosti počini neko od kaznenih djela.

    12. Na temelju provedenog postupka, ocjenom izvedenih dokaza, zasebno te ih dovodeći u međusobnu vezu, sud utvrđuje da je okrivljeni ČR počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, sve iz razloga koji slijede.

    13. Odredbom čl. 139. st. 2. KZ/11 je propisano da će se onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kazniti kaznom zatvora do tri godine.

    14. Odredbom čl. 139. st. 3. KZ/11 je propisano da, ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. toga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    15. Sud utvrđuje da oštećenice OR kao socijalna radnica u Centru za socijalnu skrb i ĆR kao psiholog u Centru za socijalnu skrb u Splitu te okolnosti da Centar za socijalnu skrb obavlja javne ovlasti koje uključuju pružanje socijalnih usluga, zaštitu djece i obitelji, podršku udomiteljstvu i dr. te izvršava javne ovlasti u vidu provedbe zakona, donošenja upravnih akata, konačno upućuje na svojstvo oštećenica kao službenih osoba u obavljanju javne ovlasti i poslova iz djelatnosti socijalne skrbi iz čl. 87. t. 3. KZ/11.

    16. Opisana identifikacija oštećenica kao službenih osoba koje su postupale u predmetu koji se odnosio na malodobno dijete okrivljenice, kojeg je okrivljeni u to vrijeme skrbnik, što sve jasno proizlazi iz iskaza obje oštećenice, upućuje da je postupanje okrivljenika prema oštećenicama predmetne prilike bilo baš zbog odluke Centra za socijalnu skrb u tom predmetu što je bitna okolnost, jer predstavlja jedno od obilježja kaznenog djela koje se stavlja na teret okrivljeniku.

    17. Premda okrivljenik negira počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, sud utvrđenja temelji na detaljnim i uvjerljivim iskazima oštećenica koji iskazi se međusobno potvrđuju u bitnom u opisu verbalnih prijetnji upućenih oštećenicama od okrivljenika, s tim da sud ne nalazi uvjerljivih razloga da bi u tom dijelu oštećenice neistinito iskazivale.

    18. Uspoređujući iskaze ispitanih osoba, oslanjajući se na iskaz oštećenice OR koja opisuje zbog čega i u kojem postupku je okrivljeni pozvan pristupiti Centru za socijalnu skrb, potom da bi okrivljenik zbog odlučivanja u predmetu u kojem sudjeluju oštećenice kao službene osobe, očigledno nezadovoljan odlukom počeo, kako navodi oštećenica negodovati i prijetiti, pa im je kazao da se nije pametno dirati u njegovu obitelj te da ako uzmu dijete da će ih skratiti za glavu. Ponavljao je kako će zaviti četiri obitelji u crno te je na njihov poseban upit da na koga misli time, na što je on odgovorio : „Napravi pa ćeš vidit, nagnuo se prema oštećenici ĆR, podigao ruku te kazao „Da oću moga bi ti zavrnuti vratom, ne bi ti pomogao ni onaj isprid,” koji opis radnji okrivljenika se potvrđuje iskazom oštećenice ĆR koja opisuje da je okrivljeni priopćena odluka reagirao prijetnjama govoreći i ponavljajući da nije pametno. dirati se u njegovu obitelj, da će ih skratiti za glavu, da će četiri obitelji zaviti u crno. Ona je posebno traćila da joj pojasni to posljednje, na što je on odgovorio „Napravi pa ćeš vidit”, a njoj osobno kazao „Sad bi ti mogao zavrnit vratom, ne bi ti stiga pomoć ni ovaj vani” misleći pritom na zaštitara koji se nalazio u hodniku.

    19. Naglasiti je da je za ostvarivanje obilježja kaznenog jela prijetnje dostatno da izgovoreno po počinitelju bude takve naravi da je podobno izazivanju straha uslijed izgovorenog kod toga kome je izgovoreno i upućeno. Dakle, u konkretnom slučaju nije odlučno da bi nastupila posljedica straha uslijed izgovorenog, već samo da se izgovorenim može izazvati strah, a okolnost koja proizlazi iz iskaza obje oštećenice, koju sud prihvaća i smatra utvrđenom da bi kod ovih zbog izgovorenih verbalnih i ozbiljnih prijetnji nastao stvaran strah za njihov život, sve kako su to opisale u iskazima i navele razloge takvog straha predstavlja dodatnu okolnost koja će se cijeniti pri utvrđivanju postojanja obilježja kaznenog djela.

    20. Sud je stajališta da izgovoreno predmetne prilike od okrivljenika i upućeno djelatnicama Centra za socijalnu skrb ĆR i OR, a da se nije pametno dirati u njegovu obitelj, da će ih skratiti za glavu ako uzmu dijete, da će zaviti četiri obitelji u crno, pa dalje i posebno izgovoreno ĆR: „Sad bi ti moga zavrnit vratom, ne bi ti stiga pomoć ni ovaj vani“, predstavlja verbalne prijetnje okrivljenika, podobne izazivanju straha i ugroženosti za život kod osoba kojima su upućene, predstavljaju takve ozbiljne prijetnje, pa dalje i u konačnici izazvao stvaran strah za život i sigurnost, a svakako izazvao osjećaj ugroženosti kod djelatnica Centra.

    21. Sud nije prihvatio kao osnovanu, niti uvjerljivu obranu okrivljenika koja je očigledno usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti zbog poduzetih radnji, a ne potvrđuje se niti u nekom dijelu drugim izvedenim dokazima, s tim da, ukoliko je okrivljeni smatrao da postupanje djelatnica Centra za socijalnu skrb nije zakonito ili nije utemeljeno na kakvom primjenjujućem propisu, ili je njihovim postupanjem povrijeđeno kakvo pravo okrivljenika, nije bilo okrivljeniku mjesta, svoje nezadovoljstvo ili prigovore iskazivati prema oštećenicima upućivanjem im ozbiljnih verbalnih prijetnji, već je u takvom slučaju okrivljenik imao mogućnost poduzimanja određenih pravnih radnji radi zaštite svojih prava i interesa, odnosno svog malodobnog djeteta.

    22. Slijedom opisanog, na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da je predmetne prilike okrivljeni ČR u prostorijama Centra za socijalnu skrb, u Splitu, Gundulićeva 25, u nakani da zastraši djelatnice Centra OR i ĆR, koje su prema njemu postupale vezano uz skrb njegove malodobne kćeri LR i njenog tada nerođenog djeteta, dakle, u obavljanju javne ovlasti i u vezi s tim postupanjem, kazao da se nije pametno dirati u njegovu obitelj, da će ih skratiti za glavu ako uzmu dijete, da će zaviti četiri obitelji u crno, kad u jednom trenutku podigao ruku prema ĆR, te joj kazao: „Sad bi ti moga zavrnit vratom, ne bi ti stiga pomoć ni ovaj vani“, što je sve kod OR i ĆR izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za život, to okrivljenik takvim radnjama ostvaruje objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje prema službenim osobama, opisanog u čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11.

    23. U pogledu subjektivnog odnosa okrivljenika prema utvrđenom kaznenom djelu, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka psihijatrijske struke kao detaljan, stručan, utemeljen na nalazu iz provedenog vještačenja okrivljenika, koji zaključak vještaka tijekom postupka nije doveden u dvojbu, sud utvrđuje da okrivljeni u vrijeme počinjenja naprijed opisanog i utvrđenog djela, isto poduzima u svim svojim radnjama u namjeri, iako u stanju smanjene ubrojivosti u manjoj mjeri u vrijeme počinjenja djela, zbog, u nalazu vještaka opisanih psihičkih smetnji kod okrivljenika, koje stanje, po stajalištu suda u konkretnom slučaju ne isključuje odgovornost za počinjenje kaznenog djela, niti postojanje namjere za počinjenjem tog djela. Dalje, sud smatra da je kazneno djelo počinjeno u izravnoj namjeri, da je okrivljeni bio svjestan protupravnosti djela, ne nalazeći ispričavajućih razloga, slijedom čega jasno proizlaze sva obilježja krivnje okrivljenika za počinjeno kazneno djelo, opisana u čl. 23. KZ/11.

    24. Zaključno, sud utvrđuje da je okrivljeni ČR utvrđenim radnjama verbalne prijetnje djelatnicama Centra za socijalnu skrb, OR i ĆR kao službenim osobama, u svojstvu naprijed opisanom, ostvario sva obilježja objektivne i subjektivne naravi kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisanog i kažnjivog po čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11 na način kako je to opisano i precizirano u izreci presude pod I.

    25. Prilikom odlučivanja o kazni okrivljeniku za počinjeno kazneno djelo, sud je uzeo u obzir težinu i način počinjenja djela, vrstu povrijeđenog zaštićenog dobra, okrivljenikovo počinjenje djela u izravnoj namjeri, držanje okrivljenika u postupku koji ne priznaje počinjenje kaznenog djela. Dalje je uzeto u obzir imovno i obiteljsko stanje okrivljenika.

    26. Posebnih olakotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije utvrdio.

    27. Postojanje otegotnih okolnosti sud utvrđuje 5. u dosadašnjoj višestrukoj kaznenoj osuđivanosti okrivljenika za počinjenje raznovrsnih kaznenih djela, posebno i za djela protiv osobne slobode - prijetnje, i to kako proizlazi čitanjem kaznene evidencije za okrivljenika od 6. listopada 2025. slijedi; - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja IK-1239/06 od 28. studenog 2008. od 15. rujna 2009. zbog počinjenja kaznenih djela iz čl 215.a i čl. 99. st. 1. KZ/97, za koje je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-128/10 od 22. veljače 20140 od 11. ožujka 2010 zbog kaznenog djela iz čl, 33. st. 1. Zakona o energiji na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca uz rok kušnje od jedne godine, - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-1461/10 od 15. ožujka 2011. zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čll 129. KZ/97 i čl. 335. st. 1. KZ/11 i čl. 33. Zakona o energiji za uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok kušnje u trajanju od tri godine, - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-963/14 od 21. svibnja 2015. zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok kušnje od tri godine, - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-1238/2014 od 18. rujna 2015. zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 331. st. 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci uz rok kušnje od dvije godine, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-37/2014 od 11. svibnja 2018. zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok kušnje od tri godine, - pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-371/2019 od 23. ožujka 2021. zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok kušnje od tri godine, - pravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Kzd-3/2021 od 24. veljače 2022. zbog kaznenih djela iz čl. 154. st. 2. KZ/11 na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 16 godina.

    28. Opisana i utvrđena prethodna kaznena osuđivanost okrivljenika zbog raznovrsnih kaznenih djela, posebno i za kaznena djela prijetnje upućuje na povrat okrivljenika u počinjenju istog kaznenog djela, ali i sklonost činjenju kaznenih djela općenito kao način života, sklonost protupravnom ponašanju, na kojeg očigledno nije utjecala pravomoćna osuđivanost, prijetnja opoziva uvjetnih osuda, slijedom čega, ali i uzimajući u obzir da okrivljeni ne priznaje počinjenje predmetnog kaznenog djela, ne iskazuje nikakvu kritičnost svojim radnjama, niti moguće isprike oštećenicama, zbog čega je okrivljenik osuđen na kaznu bezuvjetnog zatvora od 10 mjeseci, kao primjerene kazne težini djela. Sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke, niti je primjereno okrivljeniku izreći uvjetnu osudu za počinjeno djelo zbog svih naprijed utvrđenih otegotnih okolnosti te se svrha kažnjavanja okrivljenika u konkretnom slučaju može ostvariti isključivo izvršenjem kazne zatvora.

    29. Slijedom opisanog odlučeno je kao u izreci pod II.

    30. Kako je okrivljeni počinio utvrđeno kazneno djelo, po stajalištu suda s obilježjem nasilja, prihvaćajući naprijed citirani nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatrijske struke iz kojeg proizlazi zaključak i preporuka vještaka okrivljeniku izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, uzimajući u obzir da se okrivljeni nalazi na izdržavanju kazne zatvora zbog počinjenja drugih kaznenih djela po osudi na kaznu zatvora u trajanju od 16 godina, nalazi se dakle pod nadzorom, osigurana mu je medicinska pomoć i nadzor, to sud nije iz opisanih razloga okrivljeniku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana.

    31. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbama čl. 148. st. 1. i 6. u vezi s čl. 145. st. 2. točke 1. i 6. ZKP/08 te se okrivljeni obzirom na svoje imovno stanje i okolnost da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od 16 godina te ne ostvaruje redovite prihode oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka, i to paušalne svote troška i naknade nagrade branitelju po službenoj dužnosti, kako je to u izreci pod III.

    U Splitu, 11. prosinca 2025.

    S U D A C

    Daniel Ban

    Pouka o pravnom lijeku: Protiv presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

    Dostaviti:

    -okrivljenik ČR (putem uprave Kaznionice u Lepoglavi)

    -branitelj okr., Joško Mikulić, odvj.

    -ODO Split

    -ošt. ĆR

    -ošt. OR,

    -u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.