Poslovni broj: Us I-2069/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu te Zrinki Pivac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja PR, Zaostrog, Put sv. Barbare 27, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po opunomoćeniku Minji Lalić, odvjetnici u Makarskoj, Ante Starčevića 32, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćeniku LR (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika tuženika, 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/24- 01/03277569872, Urbroj: 341-99-05/3-24-2344 od 14. lipnja 2024. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I 141-02/23- 02/03277569872, Urbroj: 341-18-05/3-23-57797 od 21. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom dana 26. kolovoza 2024. zaprimljena je tužba uvodno označenog tužitelja protiv tuženika pod 1. Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i pod 2. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika pod 1. Klasa: 562-011/22-02/1, Urbroj: 511-01- 149-24-813 od 1. veljače 2024. i rješenja tuženika pod 2. Klasa: UP/II 141-02/24- 01/03277569872, Urbroj: 341-99-05/3-24-2344 od 14. lipnja 2024.

2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Us I-2069/2024-4 od 1. travnja 2025. razdvojen je predmetni spis radi vođenja odvojenog postupka i donošenja posebne odluke, na način da će se po tužbi imenovanog tužitelja: a) protiv tuženika pod 1. Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, glede odluke Klasa: 562-011/22- 02/1, Urbroj: 511-01-149-24-813 od 1. veljače 2024. tužba zavesti pod novi poslovni broj u upisniku ovog suda Us I; b) protiv tuženika pod 2. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, glede rješenja tuženika Klasa: UP/II 141- 02/24-01/03277569872, Urbroj: 341-99-05/3-24-2344 od 14. lipnja 2024. postupak i nadalje voditi pod poslovnim brojem Us I-2069/2024.

3. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 141-02/24-01/03277569872, Urbroj: 341-99-05/3-24-2344 od 14. lipnja 2024. (dalje: drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I 141-02/23- 02/03277569872, Urbroj: 341-18-05/3-23-57797 od 21. ožujka 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

4. Prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojeg je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 80% bolesti izvan tih okolnosti, određena je invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti od 21.3.2023. u svoti od 464,53 EUR mjesečno, od 01.07.2023. usklađena mirovina iznosi 551,04 EUR mjesečno. Počevši od 01.07.2023. umjesto ove mirovine određena je najniža mirovina u svoti od 527,77 EUR mjesečno, od 01.01.2024. usklađena mirovina iznosi 551,04 EUR mjesečno. Isplata te mirovine pripada od 21.03.2023. i isplaćivati će je Zavod iz sredstava državnog proračuna mjesečno unatrag.

5. U tužbi tužitelj u bitnom navodi da je tužitelju nesporno i trajno utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Prvostupanjskim rješenjem određena je invalidska mirovina u iznosu od 464,53 Eura mjesečno, a koji iznos mirovine nije pravilno utvrđen. U obrazloženju osporenih rješenja ne navodi se kako je tijelo prvog stupnja utvrdilo da tužitelju pripada osnovica za čin nadnarednika. Ističe da tužitelj ima čin policijskog narednika (potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko-dalmatinska broj: 511-12-15-246/10 od 07.01.2010.) Međutim, Pravilnikom o odnosu policijskih zvanja prema činovima Oružanih snaga Republike Hrvatske radi utvrđivanja vrijednosnog boda broj 511-01-152-48743/3-2015 od 06.07.2015.g. i Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o odnosu policijskih zvanja prema činovima Oružanih snaga Republike Hrvatske radi utvrđivanja vrijednosnog boda broj 511- 01-152- 48743/7-2015 od 17.07.2015.g. (dalje: Pravilnik) propisano je da će ministar unutarnjih poslova, pripadniku toga ministarstva kojemu je zbog prava na invalidsku mirovinu na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti kao posljedice ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta RH prestao radni odnos, za potrebe utvrđivanja vrijednosnog boda rješenjem utvrditi više policijsko zvanje, sve prema tablici iz toga pravilnika prema kojoj se između ostalog policijskom naredniku ima utvrditi čin višeg policijskog inspektora. Označeni pravilnici nisu objavljeni u Narodnim novinama, ali su stupili na snagu danom donošenja, što potvrđuje i Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom i Rješenjem broj: U-II-1660/2022 od 19.12.2023. koja se u prilogu dostavlja. Tek se pobijanim drugostupanjskim rješenjem kojim se odbija žalba tužitelja na utvrđenu visinu mirovine, u obrazloženju navodi kako je prvostupanjsko tijelo dopisom od 01.02.2024.g. od Ministarstva unutarnjih poslova zatražilo potvrdu o činu tužitelja. Navodi se nadalje da je Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Sektor za potporu, Služba za potporu ljudskim potencijalima potvrdom od 01.02.2024. Klasa: 562-011/22-02/1, Urbroj: 511-01-149-24-813 potvrdilo da je tužitelj pripadnik djelatnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, da je za izračun invalidske mirovine osnova policijsko zvanje policijski narednik, te da mu se za izračun uzimaju podaci o plaći određenog čina Hrvatske vojske koji je odgovarajući navedenom zvanju. Ova potvrda nikada nije dostavljena tužitelju, pa na istu nije mogao izjaviti žalbu, a niti je za nju znao sve dok nije zaprimio drugostupanjsko rješenje HZMO kojim mu se žalba odbija. Ministarstvo unutarnjih poslova prilikom izdavanja pobijane potvrde potpuno je propustilo primijeniti odredbu čl. 7 Pravilnika koja propisuje da je za potrebe utvrđivanja višeg policijskog zvanja potrebno kumulativno ispunjenje sljedećih uvjeta: - utvrđen status HRVI - utvrđen potpun ili djelomičan gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta RH - prestanak radnog odnosa zbog ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu. Tužitelj ispunjava sve kumulativno propisane pretpostavke, a ipak mu za potrebe utvrđivanja vrijednosnog boda nije utvrđeno više policijsko zvanje. Policijski narednik njegovo je početno policijsko zvanje, primjenom čl.7. Pravilnika na temelju početnog zvanja ima se utvrditi više policijsko zvanje, što je u tužiteljevom slučaju zvanje višeg policijskog inspektora. Čin višeg policijskog inspektora prema Pravilniku odgovara vojnom činu časničkog namjesnika, a ne narednika, kako je to pogrešno utvrđeno pobijanim rješenjem, a za čin časničkog namjesnika osnovica sukladno Odluci o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za 2022. iznosi 23.561,47 Eura, umjesto 20.457,21 Eura koliko je pogrešno utvrđeno prvostupanjskim rješenjem. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se tužba uvažiti i poništiti osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje.

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Vezano uz navode tužitelja da mu nikada nije dostavljena potvrda Ministarstva unutamjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP) od 1. veljače 2024. napominje se da se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09 i 110/21; dalje: ZUP) stranci dostavljaju upravni akti, ne i dokazi na temelju kojih je utvrđeno činjenično stanje, a tužitelj je imao mogućnost sukladno odredbi članka 84. ZUP-a izvršiti uvid u spise predmeta pa tako i u navedenu potvrdu na temelju koje je utvrđen vrijednosni bod prema odredbi članka 31. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitaji (Narodne novine, br. 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR). U svezi sa daljnim navodima tužitelja da je MUP prilikom izdavanja potvrde propustio primjeniti odredbu članka 7. Pravilnika o odnosu policijskih zvanja prema činovima Oružanih snaga Republike Hrvatske (dalje: Pravilnik) radi utvrđivanja vrijednosnog boda jer ispunjava sve kumulativno propisane pretpostavke, a ipak mu za utvrđivanje vrijednosnog boda nije utvrđeno više policijsko zvanje-viši policijski inspektor što bi odgovaralo vojnom činu časničkog namjesnika, ističe se slijedeće. Rješenje Područne službe u Splitu, broj: 219331 od 12. rujna 2023. kojim je tužitelju, počevši od 12. rujna 2023. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja je nastala kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suverenuteta Republike Hrvatske i 80% kao posljedica bolesti izvan tih okolnosti otpremljeno je i MUP-u, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. U daljnjem postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja radi utvrđivanja vrijednosnog boda i obračuna mirovine zatraženo je od MUP- a da dostavi potvrdu o zvanju tužitelja koje je imao u trenutku razvojačenja. Prema potvrdi MUP-a od 1. veljače 2024. osnova za izračun invalidske mirovine je policijska zvanje policijskog narednika te se u izračun uzimaju podaci o plaći određenog čina pripadnika Hrvatske vojske koji je odgovaraju navedenom zvanju, a to je čin nadnarednika Hrvatske vojske na temelju kojega je u predmetnom postupku pravilno utvrđen vrijednosni bod prema čl. 31. ZHBDR-a. Navedena potvrda, izdana je na temelju članka 159. ZUP-a te je ista u smislu članka 60. stavka 2. ZUP-a javna isprava kod koje postoji presumpcija točnosti i istinitosti. Tuženik nije ovlašten neposredno primjenjivati Pravilnik te tužitelj, ukoliko smatra da podaci navedeni u potvrdi MUP-a od 1. veljače 2024 nisu točni, ima mogućnost pred nadležnim javnopravnim tijelom zahtijevati izmjenu potvrde prema odredbi članka 159. stavka 6. ZUP-a i temeljem eventualno nove potvrde kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zahtijevati ponovno određivanje mirovine. Izraženo stajalište tuženika potvrđeno je primjerice presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 Us 1-1298/2022-5 od 12. siječnja 2023. Stoga sukladno dostavljenoj potvrdi MUP-a nije bilo osnove za izračun vrijednosnog boda prema odredbi članka 31. ZOHBDR-a na temelju zvanja višeg policijskog inspektora. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

7. U sporu je održavanjem rasprave 11. prosinca 2025. i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

8. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

9. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

10. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

12. Među strankama je sporno je li osporenim rješenjima pravilno utvrđen iznos mirovine tužitelja, odnosno sporno je jesu li upravna tijela prilikom izračuna dijela mirovine koji se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske pravilno utvrdila prosječni vrijednosni bod, odnosno je li pravilno uzeta u obzir osnovica za čin i ustrojbeno mjesto nadnarednika, ili je pak ista trebala utvrditi za čin časničkog namjesnika.

13. Tužitelj u tužbi u suštini prigovora da ima čin policijskog narednika, koje je njegovo početno policijsko zvanje, a za koje mu se primjenom članka 7. Pravilnika na temelju početnog zvanja ima utvrditi više policijsko zvanje, a što je u konkretnom slučaju zvanje višeg policijskog inspektora. Nadalje, čin višeg policijskog inspektora prema Pravilniku odgovara vojnom činu časničkog namjesnika, a ne narednika, kako je to pogrešno utvrđeno osporenim rješenjima, te da za čin časničkog namjesnika osnovica sukladno Odluci o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za 2022. iznosi 23.561,47 Eura, umjesto 20.457,21 Eura koliko je (pogrešno) utvrđeno prvostupanjskim rješenjem.

14. Navedene prigovore tužitelja ovaj Sud ne nalazi osnovanim iz razloga jer spisu predmeta prileži potvrda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za potporu, Službe za potporu ljudskim potencijalima KLASA: 562-01/22-02/1, URBROJ: 511-01-149-24-813 od 1. veljače 2024. kojom se potvrđuje da je tužitelj pripadnik djelatnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske. U potvrdi se nadalje navodi da je za izračun invalidske mirovine osnova policijsko zvanje policijski narednik te da se za izračun uzimaju podaci o plaći određenog čina pripadnika Hrvatske vojske koji je odgovarajući navedenom zvanju, a to je čin nadnarednika Hrvatske vojske na temelju kojega je u provedenom upravnom postupku pravilno utvrđen vrijednosni bod prema članku 31. ZHBDR-a.

15. Ovdje je za istaći da u konkretnom slučaju tijela mirovinskog osiguranja nisu ovlaštena neposredno primjeniti odredbe Pravilnika radi utvrđivanja vrijednosnog boda jer bi u tom slučaju prekoračila okvire svoje stvarne nadležnosti (članak 15. stavak 1. ZUP). Nasuprot tome, tijela mirovinskog osiguranja vezana su potvrdom o policijskom zvanju koje izda za to nadležno tijelo. Navedena potvrda, kojom raspolažu tijela mirovinskog osiguranja, ima svojstvo i dokaznu snagu javne isprave (članak 159. stavak 1.-3. ZUP-a, vezano uz članak 60. stavak 2. ZUP-a). U predmetnom je slučaju nesporno da tužitelj nije tijelima mirovinskog osiguranja dostavio potvrdu o policijskom zvanju višeg policijskog inspektora (što odgovara vojnom činu časničkog namjesnika), za koje zvanje tužitelj smatra da mu pripada. Stoga su javnopravna tijela mirovinskog osiguranja pravilno primijenila potvrdu kojom raspolažu, tj. onom prema kojoj tužitelj ima čin policijskog narednika (što odgovara činu nadnarednika).

16. Pri tome, za navesti je da bez obzira na ishod ovog spora, ukoliko tužitelj, od nadležnog tijela ishodi potvrdu o višem policijskom zvanju, može nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja podnijeti novi zahtjev za ponovno određivanje invalidske mirovine.

17. Uzevši u obzir navedeno, te da je u osporenom prvostupanjskom, kao i drugostupanjskom rješenju, dano detaljno obrazloženje za utvrđenje svih relevatnih elemenata koji služe za izračun svote invalidske mirovine, po osnovu i omjeru uzročnosti iznesenih u točki 4. ovog obrazloženja, te da su citirane mjerodavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 ) i ZHBDR-a, a koje obrazloženje kao pravilno i zakonito u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, te se na isto ovdje poziva, to se osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje ocjenjuju zakonitima.

18. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci presude.

U Splitu 12. siječnja 2026.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u sporu, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju, po opunomoćenici

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti.

- u spis