Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: Pn-10/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog ureda Gregović iz Rijeke, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, kojeg zastupa punomoćnica Lara Denona, odvjetnica iz Rijeke, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan, Jabuka iz Rijeke, radi naknade štete (v.p.s. 930,87 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, 12. siječnja 2026. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 930,87 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana 13. kolovoza 2016.g. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.035,74 EUR u roku od 15 dana, u ostalom dijelu se zahtjev tuženika za naknadu troškova odbija.

III. Nalaže se tužitelju da umješaču na strani tuženika nadoknadi troškove postupka u iznosu od 935,78 EUR u roku od 15 dana, u ostalom dijelu se zahtjev umješača za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje

1.Tužbom podnesenom 29. studenog 2017. tužitelj potražuje naknadu imovinske štete koja da je istome nastala u štetnom događaju od 01. srpnja 2016. na autocesti Rijeka- Zagreb, u smjeru Zagreba, na 32km+500, kada se dogodila prometna nezgoda u kojoj je oštećeno osobno vozilo u vlasništvu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka]. Opisanim vozilom tužitelj se kretao u smjeru Zagreba oko 14,00 sati, kada je nepoznato vozilo koje se kretalo pored njega naletjelo na pneumatik koji se nalazio na cesti te isti odbacilo na vozilo tužitelja pri čemu je na njegovom vozilu nastala šteta. Svojim vozilom je upravljao brzinom manjom od ograničenja te nije mogao utjecati na nalet na odbačeni dio pneumatika. Navodi da tuženik odgovara temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje u tekstu: ZOO) te čl. 7., 16., 17. i 26. Zakona o cestama, i to kao zakonski ovlaštenik za upravljanje autocestom, odnosno da pneumatik koji se nalazi na kolničkoj traci predstavlja opasnu stvar pa isti odgovara po principu objektivne odgovornosti. Na njegovom vozilu marke Škoda Octavia Elegance reg. oznake kako je navedeno, nastala je šteta u visini od 7.013,66 kn i to temeljem računa br. 122/Posl1/1. Zateznu kamatu potražuje pozivom na čl. 29., 1085. i 1086. ZOO-a odnosno od dana plaćanja računa za popravak vozila tj. 13. kolovoza 2016.

Uz tužbu prilaže izvješće PU Karlovačke PPP Karlovac od 25.10.2016., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola i dr. od 1.7.2016., račun br.122/Posl1/1 obrta [obrt], odluku Croatia osiguranja d.d. od 16.11.2016. te žalbu protiv odluke prvostupanjske komisije upućene Croatia osiguranju d.d. kao i sam prigovor, zatim odštetni zahtjev i odgovor na isti od strane Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. (sve list 5-14), ujedno predlaže pribavu skice i fotodokumentacije nezgode od PPP Karlovac, saslušanje tužitelja, saslušanje svjedoka UČ kao i policijskih službenika koji su proveli očevid, saslušanje djelatnika tuženika koji su bili na očevidu, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka prometne struke, procjeniteljsko vještačenje te pribavu štetovnog spisa Croatia osiguranja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 17, tada tuženik Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.) osporava i osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, pri čemu prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je on trgovačko društvo koje na temelju ugovora o koncesiji gospodari autocestom A6 ali je on u rujnu 2013.g. poslove održavanja i naplate povjerio trgovačkom društvu sada Hrvatske autoceste d.o.o. pa vezano uz to ukazuje da je upravo djelatnik istih (ophodar) izašao na lice mjesta. Vezano uz prednje predlaže o otpočetoj parnici u smislu čl. 211. Zakona o parničnom postupku (NN br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) obavijestiti i tadašnje trgovačko društvo Hrvatske autoceste d.o.o. kao i Croatia osiguranje d.d. uz poziv na miješanje.

Ističe da on odgovara po načelu krivnje odnosno u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja javne ceste a u konkretnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog toga nego se radi o činjenici da je pneumatik ispao sa nepoznatog vozila a koju situaciju tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje je dužan poduzeti temeljem propisa kojima su regulirane obveze održavanja javnih cesta i to prvenstveno Zakona o javnim cestama, Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta te Pravilnika i tehničkih uvjeta za ophodnju ceste.

Nadalje ističe da je odmah zatražio očitovanje te na tu okolnost pribavio dnevnik rada ophodara za dane 30.6. i 1.7.2016.g. iz kojih proizlazi da su utvrđene tri redovne ophodnje po smjeni od strane GČposlovođe ophodara i ZČ poslovođe ophodara a koje su provedene ophodarskim vozilom u vremenu od 19,00 sati do 7,00 sati 30.6.2016.g. te od 7,50 sati do 20,15 sati 1.7.2016.g. odnosno na dan kad se dogodila nezgoda, tijekom dnevne smjene je ophodarska dionica prijeđena čak tri puta u 12 sati a što je u skladu sa naprijed navedenim Pravilnikom o ophodnji javnih cesta. U daljnjim navodima citira odredbe Pravilnika te navodi da se predmetnog dana isto redovito izvršavalo pa stoga proizlazi da je on poduzeo sve zakonom propisane mjere i nema njegovog propusta u održavanju ceste već šteta potječe od uzroka čije djelovanje on nije mogao izbjeći niti otkloniti. Osporava i dinamiku nastanka događaja te ističe prigovor doprinosa tužitelja nastaloj šteti kao i prigovor isključive odgovornosti na strani vozača po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari-vozila u pokretu pri čemu se poziva na čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ukazuje da tužitelj nije dostavio dokaz o podmirenju računa na koji se poziva. Uz odgovor na tužbu prilaže izvadak iz sudskog registra, zapisnik broj 99/07 o štetnom događaju, ophodarski dnevnik (sve list 22-33), ujedno predlaže saslušanje ophodara GČ i ZČ.

3. Sukladno prijedlogu tuženika o parnici su obaviješteni Croatia osiguranje te tada Hrvatske autoceste d.o.o., pri čemu su se tada Hrvatske autoceste d.o.o. očitovale podneskom od 2.5.2018.g. (list 52) u kojem su se u cijelosti pridružile prigovorima tuženika – tada Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. te se također u prilog svojih navoda pozvali na sudsku praksu.

Naknadno je zaprimljen i podnesak Croatia osiguranja (list 76) koja se također pridružila navodima tuženika te pristala stupiti kao umješač na strani tuženika, ista je ujedno dostavila policu osiguranja te opće uvjete (sve list 79-109).

Rješenjima suda od 9.5.2018.g. i 3.7.2018.g. dopušteno je sudjelovanje kao umješača na strani tuženika HAC d.o.o. te Croatia osiguranja d.d., pri čemu je s obzirom na statusne promjene kod tuženika (pripojen umješaču), u konačnici umješač dobio status tuženika.

4.Sukladno prijedlozima iznesenim do zaključenja prethodnog postupka, provedeni su dokazi kako slijedi: saslušani su tužitelj te svjedoci UČ te ZČ (list 136-137), proveden je očevid na licu mjesta na kojem su saslušani daljnji svjedoci i to GČ i PČ te je također provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću (zapisnik na listu 182) a vještak je ujedno u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 190-197) te se po primjedbama tuženika očitovao i usmeno na ročištu (list 212). Također su pročitane sve prethodno navedene isprave.

4.1. Po provođenju prethodno navedenih dokaza, o tužbenom zahtjevu odlučeno je presudom od 05. svibnja 2022. (list 222) na način da je isti odbijen.

Pri tom je otklonjen prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što se radi o autocesti te radovi održavanja iste, u smislu općekorisne djelatnosti, spadaju u djelatnost tuženika, sukladno Zakonu o cestama (NN 84/11 sa daljnjim izmjenama, dalje u tekstu: ZC) koji autocestu svrstava u javnu cestu i koja kao takva također predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske a tuženik je zakonom određena osoba za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje državne ceste (čl. 2. i 3. Zakona).

U pogledu odgovornosti, utvrđeno je da tuženik odgovara temeljem čl. 1045. ZOO-a, kojim je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je istu nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (st. 1.). U konkretnom slučaju, na temelju priloženih ophodarskih dnevnika te iskaza svjedoka BČ, utvrđeno je da je do štetnog događaja došlo bez krivnje tuženika odnosno da nije bilo njegovih propusta u održavanju te dionice autoceste a radi osiguranja nesmetanog odvijanja prometa po istoj.

4.2. Po žalbi tužitelja presuda od 05. svibnja 2022. ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Posl.br. Gž-3898/22 od 11. prosinca 2023. (list 248) te je predmet vraćen na ponovni postupak.

U rješenju suda drugog stupnja u bitnom je istaknuto da je za utvrđivanje odgovornosti tuženika (koji odgovara po načelu presumirane krivnje) odlučno utvrditi kada je došlo do pojave gazećeg sloja pneumatika na cesti odnosno da li neposredno prije naleta tužitelja na isti ili se pneumatik već dulje vrijeme nalazio na cesti, odnosno potrebno je utvrditi koliko je vremena prošlo od zadnje tuženikove ophodnje tog dijela ceste te da li je isti u tome postupao sukladno zakonskim obvezama redovite ophodnje.

5. Sukladno uputi suda drugog stupnja, u ponovljenom postupku pročitani su zapisnici i isprave iz prethodnog postupka. Također, po prijedlozima stranaka, dopunski su saslušani tužitelj i svjedok ZČ (list 275), pročitan je ispis iz ENC evidencije za vozilo tuženika te putni radni list za vozača BČ (list 280- 282).

5.1. Prvenstveno je potrebno navesti da je tužitelj u stranačkom iskazu naveo da je predmetnog dana tj. 01. srpnja 2016. vozio autocestom u smjeru Zagreba, u koloni, brzinom od oko 120-130 km/h, da je bila gužva jer je bila subota, da je vozilo stranih registarskih oznaka koje je vozilo ispred njega počelo prelaziti na lijevu preticajnu traku te se u tom trenutku podigao komad gume koji je rotirajući udario u njegovo vozilo i to prednji desni dio, nakon čega je taj komad gume pao te je on prešao preko istog. On se ubrzo zaustavio jer je vidio da mu je pala prednja registarska tablica. Nakon toga pozvao je policiju. Ispred njega su se kretala osobna vozila. Prvi puta je gumu vidio kada je ista podignuta u zrak ispod vozila koje se kretalo ispred njega.

O naletu gume na prednji dio vozila tužitelja iskazao je i svjedok UČ, koji je tad bio suvozač tužitelja.

5.2. Prema Izvješću PU Karlovačke, PPP Karlovac od 25. listopada 2016. dostavljenom uz tužbu, dojava o naletu gume na osobno vozilo tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] zaprimljena je u 14,26 sati. Prethodno dolasku, od strane djelatnika HAC je gazeći sloj pneumatika uklonjen iz vozne trake. O događaju je sastavljena službena bilješka jer se nije moglo utvrditi način kako je predmet dospio na kolnik niti da li je došlo do kršenja prometnih propisa.

Prema priloženom zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, tužitelj je alkotestiran u 15,00 sati.

Prema naknadnom traženju suda, dostavljena je fotodokumentacija očevida i skica mjesta štetnog događaja. Na fotografijama je vidljivo vozilo tužitelja kao i gazeći sloj pneumatika.

5.2. Iz dnevnika rada dostavljenog uz odgovor na tužbu utvrđeno je da je ophodar GČ bio u smjeni od 19,00 sati počevši od 30.06.2016. do 6,45 idućeg dana kada je smjena predana BČ, da je u istome između ostalog evidentirana dojava NP Karlovac da su gume po kolniku na 39-om km, da je guma pobrana na km 38+500 smjer Zagreb- Karlovac.

Iz dnevnika rada i ophodarskog dnevnika ophodara BČ utvrđeno je da je isti u 13,45 zaprimio poziv za gumu na kolniku, da je intervencija tj. uklanjanje gume izvršeno u 14,05, da se radilo o Škodi Octaviji reg. oznake [registarska oznaka], da je intervencija bila u smjeru Zagreba na km 33+050, da je smjena predana u 19,20 (ime primatelja smjene nečitko). U dnevniku su evidentirani i ostali događaji od tog dana.

5.3. Iz putnog radnog lista ophodara BČ vidljivo je kretanje vozila za ophodnju odnosno ulazak i izlazak iz pojedine naplatne postaje (NP), također je vidljivo da je evidentiran događaj sa gumom na kolniku i vozilom tužitelja. Tako proizlazi da je isti iz baze Lučko krenuo u 7,50 te u Karlovac stigao u 9,00 sati odakle je odmah krenuo te u bazi Lučko bio u 10,45 (izlaz u Demerju u 10,40 sati). Novi polazak iz baze Lučko bio je u 11,25 te izlazak u Karlovcu u 12,35 sati odakle je odmah krenuo prema Zagrebu te izašao na NP Jastrebarsko u 13,36, nakon toga je evidentirao u 13,50 NP D. Zdenčina ulaz te izlaz na NP Karlovac u 14,13 sati.

Iz ENC evidencije prometa za ophodarsko vozilo [registarska oznaka] vidljivo je kretanje vozila za dan 01.07.2016., pa je tako vidljivo da je isto na NP Lučko ušlo u 7,48 sati a izašlo na NP Karlovac u 8,57 sati, da je vozilo ušlo na NP Karlovac u 8,57 sati a izašlo na NP Demerje u 10,36 sati, da je ponovni ulazak na NP Lučko bio u 11,26 sati a izlazak na NP Karlovac u 12,33 sati. Nadalje, vidljivo je da je vozilo ponovno ušlo na NP Karlovac u 12,34 sati te izašlo na NP Jastrebarsko u 13,33 sati, nakon čega je vozilo sa te NP ponovno krenulo prema NP Karlovac u 13,35 sati izašlo na NP Karlovac u 14,10 sati. Nakon toga je ulaz na NP Karlovac u smjeru Zagreba bio u 14,11 sati te izlaz na NP Jastrebarsko u 15,44 sati. Slijedeći obilazak sa ulaskom na NP Lučko bio je u 17,10 sati i izlaskom na NP Karlovac u 18,02 sati te povratkom na NP Demerje u 19,02 sati.

5.4. ENC evidencija ophodarskog vozila odgovara opisu odnosno upisima u putni radni list u pogledu kretanja istog. Također, ista odgovara iskazu ophodara ZČ koji je u svom iskazu naveo da se sjeća predmetnog događaja te je svoj smjer kretanja opisao i na temelju izvršenog uvida u ophodarski dnevnik.

5.4. Tijekom postupka proveden je i očevid na kojem su kao svjedoci saslušani PČ (policijski službenik) i GČ te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke Srećku Hlišću koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje te se očitovao i neposredno na ročištu.

Vještak je u svom pisanim nalazu i mišljenju utvrdio oštećenja na vozilu tužitelja na temelju fotografija i izvida štete Croatia osiguranja d.d., u pogledu samog pneumatika naveo je da se radi o gazaćem sloju koji ima karakteristike pneumatika lakih teretnih vozila te ovakvim odvajanjem gazećeg sloja sigurna vožnja vozila na kojoj se pneumatik nalazio je nemoguća. U pogledu samog događaja navedeni gazeći sloj je morao biti izdignut od površine kolnika, s obzirom da se tužitelj kretao u koloni naglo smanjivanje brzine snažnim kočenjem moglo je dovesti u opasnost vozače iza njega. Zaključno je naveo da tehničkim putem nije moguće utvrditi kojom brzinom i koliko daleko iza nepoznatog vozila u koloni se kretao tužitelj ali s obzirom da se nije radilo o mirujućoj prepreci već predmetu koji leti prema tužitelju nepravilnom putanjom, nesreću nije bilo moguće izbjeći niti kočenjem niti skretanjem lijevo ili desno. Visinu štete na vozilu tužitelja utvrdio je u iznosu od 7.013,66 kn.

Vještak je u usmenom očitovanju između ostalog naveo da iz podataka u spisu nije pronađen podatak o ograničenju brzine u vrijeme događaja, da je dio pneumatika morao biti u povišenom položaju radi mjesta kontakta istog sa vozilom tužitelja, u pogledu nesuglasja o udaljenosti naveo je da je tužitelj prilikom očevida pokazao gdje se isti zaustavio pa je izmjerom utvrđeno da se radi o 48 m ali to u konačnici nije od utjecaja na dinamiku nezgode. Da je brzina kretanja vozila tužitelja bila 100 km/h, ponovno bi nesreća bila neizbježna jer tužitelj nije mogao kontrolirati putanju kretanja pneumatika te razlika brzine ne mijenja bitno opseg nastale štete. Također je nemoguće da je osobno vozilo tužitelja gaženjem podiglo pneumatik jer bi postojala i oštećenja na podnici. Kako se radi o tzv. gazećem sloju pneumatika, odvajanje istog od ostalog dijela ne znači da je pneumatik ostao bez zraka odnosno vožnja je i dalje bila moguća na kraćoj relaciji ali ne i sigurna, da je pneumatik potpuno ispražnjen tada bi na kolnik nalegao vanjski i unutarnji obruč naplatka koji je metalan i ostali bi tragovi na površini asfalta te tada vožnja takvog vozila ne bi bila moguća. Gazeći sloj pneumatika je vanjska ovojnica pneumatika koja je zalijepljena za osnovu pneumatika a ta je osnova nepropusna i zadržava zrak u pneumatiku pogotovo onom bez zračnice a što je uobičajeno u današnje vrijeme.

5.5. Svjedok ZČ se sjeća predmetnog događaja te ga je zbog istog zvao ili kolega GČ ili centar kontrole te je obavijest bila da se negdje oko odmorišta Draganić u smjeru Zagreba na cesti nalazi guma. On se tada nalazio u Jastrebarskom a kolega i on rade na način da svaki pokriva jedan smjer autoceste pa je on taj dan bio zadužen za smjer Zagreb. On se tada autocestom vratio u Karlovac i kroz naplatu ušao u smjer Zagreb te potvrđuje da je na cesti i to na voznoj traci bio ovalni komad gume koji su ostala vozila zaobilazila. Njihove smjene inače traju po 12 sati i praksa je da se autocesta obiđe dva puta tijekom smjene ali i ovisno o nekoj izvanrednoj situaciji, on je taj dan obilazak izvršio ujutro a drugi puta kada je bila obavijest o gumi. Inače vodi putni radni list i ophodarski dnevnik te je taj događaj sigurno upisan u iste. U dopunskom očitovanju u ponovljenom postupku (list 275) svjedok je naveo da mu iz baze u Lučkom do Karlovca (dionica od oko 40km) treba oko 1 sat, a u slučaju zaustavljanja i 2 sata, da je iz dnevnika vidljivo da je on tog dana u Karlovcu bio 4 puta.

5.6. Svjedok GČ potvrđuje da je u vrijeme štetnog događaja bio ophodar kod tuženika na dionici od Zagreba do Jastrebarskog ali se konkretnog događaja ne sjeća međutim navodi da se u situacijama tijekom ljeta znalo desiti da 5-6 puta dnevno pukne guma na vozilima. U dnevnike se upisivalo naleti vozila na gumu.

5.7. Svjedok PČ (policijski službenik) se sjeća predmetnog događaja kao i to da je vozilo tužitelja zatečeno oko 1 km dalje od odmorišta u smjeru Zagreba, u zaustavnoj traci, da je na istom bio oštećen prednji branik i plastika, da su gumu u međuvremenu pokupili ophodari te su istu donijeli na lice mjesta radi fotografiranja.

5.8. Sam očevid proveden je na odmorištu Draganić, u smjeru Zagreba pri čemu je tužitelj pokazao da je do udara gume došlo nekoliko metara nakon ulaza na odmorište a on se zaustavio nakon izlaza sa odmorišta. Tom prilikom je prometni vještak izvršio potrebna mjerenja za izradu nalaza.

6. Kako je iz provedenog prometnog vještačenja utvrđena dinamika nezgode odnosno to da tužitelj s obzirom na prometne uvjete nije doprinio nastanku nezgode, za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva te u obvezi postupanja po uputi suda drugog stupnja iz ukidnog rješenja, odlučujućim se ukazuje sadržaj isprava dostavljenih po tuženiku te iskaz svjedoka BČ.

Pri tom valja istaći da je suprotno navodu tužitelja, na dan kada je došlo do štetnog događaja bio petak (a ne subota kako to isti navodi), kao i da je prvi na lice mjesta došao ophodar a ne policijski službenik jer suprotno proizlazi iz izvješća PPP Karlovac i iskaza svjedoka TČ.

6.1. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, dalje u tekstu: ZSPC) propisano je da se ceste moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona (st. 1.), a osobe nadležne za održavanje ceste dužne su voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa (st. 2.).

Posebni zakon u konkretnom slučaju predstavlja već navedeni ZC te pravilnici i odluke doneseni na temelju istog, konkretno Pravilnik o ophodnji javnih cesta (NN 75/14, dalje u tekstu: Pravilnik o ophodnji) donesen po nadležnom ministru.

Navedenim Pravilnikom o ophodnji u čl. 1. propisano je da se istim uređuju pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar.

Čl. 3. propisuje da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama.

Čl. 5. i 6. reguliraju da je mjesto stalnog dežurstva ono mjesto u kojem se zaprimaju i prosljeđuju pozivi s ophodarskih dionica na propisana mjesta svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata, dok je mjesto stalne pripravnosti ono u kojem je organizirana, osposobljena i specijalizirana grupa za hitne intervencije i koja je opremljena odgovarajućim vozilima, strojevima i alatom s kojim je moguće poduzeti najnužnije mjere za zaštitu javne ceste i prometa na njoj te najnužnije radove za sprječavanje daljnjih oštećenja i ugrožavanja sigurnosti odvijanja prometa na javnoj cesti, pri čemu broj i raspored mjesta stalne pripravnosti mora biti takav da od zaprimljenog poziva za intervenciju do početka intervencije ne prođe više od jednog sata.

Čl. 10. regulira učestalost ophodnje koja je ovisna o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju i strukturi prometa te sa na autocesti i brzoj cesti ista mora obavljati svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata, dok se prema čl. 12. ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati.

Prema čl. 11. na javnim cestama na kojima u ljetnom razdoblju (srpanj i kolovoz) dolazi do znatnog povećanja prometa, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan čl. 10. Pravilnika uzimajući kao mjerodavnu vrijednost prosječni ljetni dnevni promet (PLDP).

7. Analizom isprava dostavljenih po tuženiku proizlazi da je ophodar ZČ od početka smjene tj. od 7,00 sati dionicu Karlovac – Lučko (smjer Zagreb) prije štetnog događaja obišao dva puta, odnosno da je isti na NP Karlovac u smjeru Zagreba ušao u 8,57 sati te nakon toga ponovno u 12,34 sata. Prednje proizlazi iz ENC evidencije kao i iz putnog radnog lista (podaci suglasni).

Nadalje iz dnevnika i putnog radnog lista proizlazi da je dojava o događaju zaprimljena u 13,45 sati kada se ophodar nalazio na putu u smjeru Zagreba.

Vidljivo je iz ENC evidencije da je ophodarsko vozilo na NP Jastrebarsko izašlo u 13,33 sati te nakon toga u 13,35 sati krenulo u smjeru Karlovca gdje je na NP Karlovac izašlo u 14,10 sati te ponovno u smjeru Zagreba na toj NP ušlo u 14,11 sati te izašlo na NP Jastrebarsko u 15,44 sati.

Nadalje iz ENC evidencije je vidljivo da je tijekom noći odnosno od 00,00 sati nadalje ophodarsko vozilo prošlo dionicom do Karlovca još dva puta, što znači da se do samog štetnog događaja radilo o četiri prolaska predmetnom dionicom.

7.1. Vezano uz samo vrijeme štetnog događaja, potrebno je istaći da je tužitelj u svom odštetnom zahtjevu od 05. srpnja 2016. (list 85) naveo da je prometna nezgoda bila u 14,00 sati, a da je u iskazu naveo da je dolazak ophodara bio 15-20 minuta nakon događaja. Iz isprava PPP Karlovac proizlazi da je dojava o događaju zaprimljena u 14,26 sati te da je tužitelj alkotestiran u 15,00 sati.

Svjedok ZČ naveo je da se u trenutku primitka obavijesti o događaju nalazio u Jastrebarskom, te kako je bio bliži mjestu događaja, vratio se u Karlovac. Isti je u ophodarskom dnevniku kao vrijeme dojave događaja naveo 13,45 sati, što otprilike odgovara izlasku odnosno ulasku na NP Jastrebarsko. Obavijest o događaju bila je ili od strane kolege RČ ili od strane Centra kontrole.

Činjenica da je PPP Karlovac dojavu od tužitelja zaprimila u 14,26 sati (isti navodi da je prvo zvao policiju) ne znači da je tada došlo i do samog događaja jer je obavijest ophodaru poslana ranije i od strane druge osobe a ne od strane policije. Na prednju okolnost sud prihvaća iskaz svjedoka BČ u dijelu u kojem navodi da je obavijest zaprimljena od strane Centra za kontrolu ili kolege, ovo posebno iz razloga što je i sam tužitelj u odštetnom zahtjevu kao vrijeme događaja naveo 14,00 sati. Također, usprkos manjim odstupanjima, sud i u ostalom dijelu prihvaća iskaz svjedoka BČ, ovo iz razloga što usporedbom naknadno dostavljenih isprava po tuženiku (putni radni list i ENC evidencija) proizlazi da je svjedok u većem dijelu iskazao suglasno sadržaju isprava a što se odnosi na kretanje istog predmetnog dana. Odstupanja u pogledu vremena mogu se pripisati činjenici da je svjedok iskazivao sa vremenskim odmakom kao i time da je praktički nemoguće, u svakodnevnom obavljanju posla ophodara, sjećati se svakog detalja.

Nadalje, naknadno istaknuti navodi tužitelja kojima se osporavaju sadržaj dnevnika rada i ophodarskog dnevnika, otklonjeni su uvidom u ENC evidenciju ophodarskog vozila. Pri tom valja ukazati i da je sadržaj ophodarskog dnevnika propisan čl. 44. Pravilnika o ophodnji te da se u pogledu prometnih nesreća unose osnovni podaci koji su ophodaru dostupni

7.1. Stoga sud nalazi utvrđenim da je događaj u svakom slučaju bio oko 13,30 sati jer je isto podudarno sa izlaskom ophodara BČ na NP Jastrebarsko te ponovim ulaskom i vraćanjem u smjeru Karlovca (u 13,33 odnosno 13,35 sati). Isti je na tu okolnost određeno naveo da se po dojavi vratio u smjeru Karlovca. Prednje znači da je obilazak te dionice, pri čemu je ulazak ophodarskog vozila na NP Karlovac bio u 12,34 sati, izvršen praktički sat vremena prije događaja te je do pojave pneumatika na cesti došlo u tom vremenskom razdoblju odnosno unutar jednog sata. Prednje također znači da je tuženik postupao sukladno svojim zakonskim obvezama redovite ophodnje te za takav izvanredan događaj ne postoji krivnja tuženika jer on takav događaj nije mogao predvidjeti, izbjeći niti otkloniti. Isto tako, u takvom vremenskom razmaku, nije objektivno za očekivati da bi tuženik u svakom trenutku mogao imati osigurana sredstva i osobe za postupanje u svakoj izvanrednoj situaciji. Tuženik je u konkretnom slučaju postupao sukladno svojim obvezama te vršio ophodnju predmetne dionice unutar vremena određenog Pravilnikom o ophodnji.

7.1. Stoga kako iz provedenih dokaza nije utvrđeno da je u postupanju tuženika prilikom održavanja autoceste bilo propusta, jer je isti postupio u okviru obveza određenih Pravilnikom o ophodnji, znači da ne postoji niti njegova odgovornost za nastalu štetu temeljem čl. 1045. ZOO-a (tako i VSRH Rev-850/18). Slijedom navedenog je tužbeni zahtjev odbijen te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

8. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a odnosno tuženik je u sporu uspio u cijelosti, slijedom čega je tužitelj u obvezi nadoknaditi troškove tuženiku i umješaču na strani tuženika.

8.1. Tuženiku je na ime troškova postupka priznato kako slijedi: trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu i zastupanja na roč. 09.05.2018., 03.07.2018., 11.10.2018., 08.10.2021. i 21.03.2022. – prethodni postupak, roč. 17.06.2025., 03.09.2025. i 26.11.2025. – ponovljeni postupak, te sastava podneska od 25.01.2022. (Tbr. 8. toč. 1. i Tbr. 9. toč. 1. Odvjetničke tarife) – svaka radnja po 150,00 EUR, ukupno 1.500,00 EUR, PDV na prednje u iznosu od 375,00 EUR. Također je priznat i trošak pristupa svjedoka u iznosu od 160,74 EUR, tako da ukupno priznati trošak iznosi 2.035,74 EUR.

Nije priznat trošak sastava podnesaka od 01.09.2025. i 24.11.2025. (svaki u iznosu od 105,00 EUR) jer se ne radi o potrebnim troškovima u smislu čl. 155. ZPP-a.

8.2. Umješaču je na ime troškova postupka priznato kako slijedi: za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za zastupanje na roč. 11.10.2018. i 05.10.2021. te sastav podneska od 09.12.2021. (prethodni postupak) – svaka radnja po 99,54 EUR, za zastupanje na roč. 17.06.2025., 03.09.2025. i 26.11.2025. (ponovljeni postupak) – svaka radnja po 150,00 EUR (ukupno 748,62 EUR), PDV na prednje u iznosu od 187,16 EUR odnosno sveukupno 935,78 EUR.

Delnice, 12. siječnja 2026.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.