REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10

Posl.br. P-56/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], Novi [adresa], ČG, [adresa], zastupanog po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici iz Benkovca, protiv tuženika Grada Obrovca, OIB: 65496793357, Obrovac, Trg dr. Franje Tuđmana 1, zastupanog po gradonačelniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 27. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se prema tuženiku Gradu Obrovcu, OIB: 65496793357 da je tužitelj NG, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1840 m2 za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj glasom ove presude uknjiži označenu nekretninu na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navodi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1860 m2 u vanknjižnom vlasništvu i posjedu tužitelja za cijelo i ista da u naravi predstavlja njegovu obiteljsku kuću katnicu i gospodarske objekte, te dvorište, pri čemu da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza oca S koji da je na južnom dijelu utužene nekretnine imao staru kuću izgrađenu 1930. -tih godina, a tužitelj da je na sjevernom dijelu parcele šezdesetih godina prošlog stoljeća izgradio obiteljsku kuću katnicu koja je stradala tijekom Domovinskog rata, pa je obnovljena od strane Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Nadalje, da je tužitelj legalizirao postojeću kuću ishodivši uporabnu dozvolu Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Obrovac, a kuća da je stradala tijekom Domovinskog rata te da je obnovljena u skladu s rješenjem Ureda državne uprave i tužitelj da u njoj živi dok onu staru očevu koristi kao gospodarski objekt. Također, da je u uporabnoj dozvoli označena matična čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na zahtjev tužitelja ovlašteni geometar EG iz Geobiro Stojanović j.d.o.o. da je izradio geodetski elaborat temeljem kojega je izvršena parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i formirana predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1860 m2, dok da je utužena nekretnina dugi niz godina u posjedu tužitelja i njegove obitelji i nitko ih nikada da ih nije smetao u korištenju iste, a pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini da je uknjiženo u korist Općine Obrovac, s tim da prema potvrdi Hrvatskih šuma d.o.o. od 21.12.2023. god. navedena nekretnina nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem obrovačkog užeg područja krša, a prema uvjerenju Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Obrovac od 10.1.2024. god. ista se nalazi unutar granica građevinske zone, slijedom čega da je Grad Obrovac pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari i tužitelj želi uskladiti stvarno i zemljišnoknjižno stanje.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio odbiti tužbeni zahtjev jer da tužitelj ne iznosi činjenice niti predlaže dokaze o tome na kojem pravnom temelju bi njegov prednik S stekao predmetnu nekretninu, kao i da tužitelj ne dokazuje da bio on nasljedio nekretninu za cijelo, pa ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Nadalje, da priložena dokumentacija ne predstavlja dokaz o pravu vlasništva, te da je upitno da li je HG ovlašten opunomoćiti odvjetnika za tužitelja.

3. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem: izvatka iz zemljišne knjige (l.s. 4), Geodetskog elaborata broj 93 od 18. lipnja 2020. izrađenog od EG iz Geobiro Stojanović j.d.o.o. (l.s. 5-34), potvrde Hrvatskih šuma d.o.o. od 21. prosinca 2023. (l.s.20,21), uvjerenja o statusu čestice (l.s. 22,23), uvjerenja DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava za katastar nekretnina Obrovac od 4. prosinca 2023. (l.s. 24,25), prijepisa posjedovnog lista DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava za katastar nekretnina Obrovac, broj 75 za k. o. [katastarska općina] (l.s. 28), uporabne dozvole Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Obrovac od 23. svibnja 2016. (l.s.29-31), rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 5. lipnja 2003. (l.s.42,43), potvrdu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje od 18. rujna 2015. (l.s.44,45), uvidom u presliku katastarskog plana (l.s. 19), kopiju snimke iz zraka (l.s.26), arhitektonska snimku izvedenog stanja (l.s.32), saslušanjem svjedoka JG i PG (l.s.64,65).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Prvotno se ističe da spisu predmeta prileži uredna punomoć tužitelja (l.s. 41) kojom ovlašćuje odvjetnicu Elmu Predovan za zastupanje u ovom predmetu tako da ne postoje procesne smetnje u zastupanju tužitelja.

6. U ovoj pravnoj stvari postoji pasivna legitimacija tuženika s obzirom na postojeći zemljišnoknjižni upis (l.s. 4), ali i potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. od 21. prosinca 2023. (l.s.20,21), te uvjerenje o statusu čestice (l.s. 22,23).

7.1. Na temelju dokumentacije u postupku, a koja je potkrijepljena suglasnim iskazima svjedoka utvrđeno je da se predmetna nekretnine nalazi u posjedu prednika tužitelja od tridesetih godina prošlog stoljeća, te da se u naravi radi o obiteljskoj kući s pripadajućim gospodarskim objektima, pri čemu je na predmetnoj nekretnini vidljiva građevina još 1957. prema snimki iz zraka (l.s. 24-26).

7.2. Nadalje, predmetnu nekretninu je tužitelj stekao nasljeđivanjem od svojeg oca pok. S, što su suglasnim iskazima potvrdili svjedoci, te su njihovi iskazi sukladni ostalim izvedenim dokazima, osobito podacima iz obnove (l.s.42-47) prema kojima je upravo tužitelj ostvario pravo na obnovu, ali i Uporabnoj dozvoli Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Obrovac od 23. svibnja 2016. (l.s.29-31) koju je ishodio također tužitelj, pa je neosnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

7.3. Također, tužitelja i njegove prednike nitko nije ometao u posjedu i korištenju predmetne nekretnine.

8.1. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

8.2. Dakle, poštenje i samostalnost posjeda tužitelja i njegovih prednika se predmnjeva sukladno citiranim odredbama članka 18. stavka 5. ZV-a i članka 11. stavka 3. ZV-a, osim ako se dokaže suprotno, a tuženik tijekom postupka nije konkretno osporavao te kvalitete posjeda, niti je predlagao dokaze na tu okolnost.

8.4. Također, na temelju izvedenih dokaza sud utvrđuje da su tužitelj i njegovi prednici predmetnu nekretninu držali u samostalnom posjedu jer su njome raspolagali kao vlasnici, gradnjom kuće i objekata, pri čemu ih nitko nije ometao u posjedu i korištenju nekretnine.

8.5. Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed barem pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 40 godina, takvog posjedovanja. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

9. Prema tome, kako je u postupku utvrđeno da je su prednici tužitelja bili pošteni i samostalni posjednici utužene nekretnine, i to preko 40 godina do 17. studenog 1999. (Europski sud za ljudska prava u presudama Č i dr. protiv [adresa], te N protiv Republike Hrvatske), to su isti stekli pravo vlasništva dosjelošću, stupanjem na snagu ZV, sukladno odredbama članka 159. stavak 3. i 4. u vezi odredba članka 388. stavak 4. ZV, koje pravo je nasljeđivanjem, u cijelosti preneseno na tužitelja, radi čega je na temelju odredbe članka 128. stavak 1. ZV-a prihvaćen kao osnovan tužbeni zahtjev.

10. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

11. Odluka o trošku je izostala jer nije postavljen zahtjev za naknadom troškova postupka.

Benkovac, 12. siječnja 2026.

Sudac

Luka Smoljan

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku