Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: K-19/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu u po sucu pojedincu Mili Kragić, uz sudjelovanje zapisničarke Ernele Dilber, u kaznenom predmetu po optužnici Općinskog državnog odvjetništva Split, broj: KO-DO-1156/2025 od 12. prosinca 2025., protiv okrivljenog ČJ, zbog kaznenih djela iz članka 179. a KZ/11., na raspravi održanoj 12. siječnja 2026. u nazočnosti Denise Marije Surjan - savjetnice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, okrivljenog i njegovog branitelja odvjetnika JJ i oštećenih LJ i VJ, donio je, javno objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina VJ i LJ, rođene Č, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, kuhar, nezaposlen, bez primanja, pismen sa završnom srednjom stručnom spremom, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, bez imovine, bez vojnog čina, neodlikovan, osuđivan, drugi kazneni postupak u tijeku,
k r i v j e
I. da je od 3. studenog 2025. do 17. studenog 2025. u [adresa], u obiteljskoj kući, protivno načelu solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji propisanom odredbom članka 4. stavka 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15-156/23) u vezi s člankom 10. alineja 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), u nakani da kod roditelja VJ i LJ izazove osjećaj straha i povrijedi njihovo dostojanstvo, u alkoholiziranom stanju na iste učestalo vikao i vrijeđao ih govoreći im da su glupi, da se maknu, da izlaze vani, da odjebu iz njegove sobe, dok bi ocu VJ govorio da je budala i da jede govna te mu se unosio u lice, dana 3. studenog 2025. u alkoholiziranom stanju, revoltiran jer mu je otac VJ ušao u sobu da mu oduzme bocu votke, odgurnuo ga je rukama te ga oborio na pod, dana 17. studenog 2025. u popodnevnim satima u alkoholiziranom stanju nekoliko puta je snažno zalupio vratima dnevnog boravka u kojem se nalazila majka LJ koja je od straha izašla iz kuće, potom je kada se vratila u kuću ušla u njegovu sobu dok je spavao te mu uzela praznu bocu votku, a nakon što se probudio tražio je od majke LJ da mu preda praznu bocu votke, koju mu je istu predala pa je bocu bacio u zid te se razbila, a potom je vikao, bacio je stolicu o zid, srušio policu sa zida dnevnog boravka te je majci kazao: „Glupačo, makni se, ajde ća“, a što je sve kod njegovog oca VJ i majke LJ izazvalo osjećaj poniženosti i straha,
II. dakle teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, a kazneno djelo je počinjeno prema dvije bliske osobe,
čime je stjecaju počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji - djela opisana i kažnjiva po članku 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 142/12., 56/15., 61/15., 101/17.,118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25., dalje u tekstu: KZ/11.), sve u svezi članka 51. KZ/11.
III. Za dva kaznena djela nasilja u obitelji, na temelju odredbe čl. 179. a KZ/11. okrivljenomu ČJ se utvrđuje kazna zatvora u trajanju od po 1 (jedna) godina za svako djelo.
IV. Na temelju čl. 58. st. 2. KZ/11. okrivljenom ČJ opoziva se uvjetna osuda iz presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-1263/2024 od 7. siječnja 2025. pravomoćna 24. siječnja 2025., a kojom je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 142/12., 56/15., 61/15., 101/17.,118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.) i za koje je osuđen na kaznu zatvora 6 mjeseci, nakon čega mu je izrečena uvjetna osuda te je određeno da se kazna zatvora neće izvršiti, ukoliko u vremenu provjeravanja 1 godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo te se izrečena kazna zatvora iz te presude u trajanju 6 mjeseci ima smatrati utvrđenom.
V. Na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. okrivljeni ČJ se
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora 1 (jedna) godine i 6 (šest) mjeseci.
VI. Na temelju odredbe čl. 57. KZ/11. okrivljenom ČJ se izriče
djelomična uvjetna osuda
na način da će se dio kazne zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju 1 (jedna) godina neće izvršiti, ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja 3 (tri) godine, a koji ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne, ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom ČJ u kaznu zatvora će se uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. studenoga 2025. do 12. siječnja 2026.
ViII. Na temelju članka 69. KZ/11. okrivljenom ČJ se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 (tri) godine i za vrijeme izvršenja kazne zatvora izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava, a potom u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti, izvan zatvorskog sustava.
IX. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni ČJ se upozorava da mu se djelomična uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne zatvora 1 (jedna) godina iz djelomične uvjetne osude ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti iz članka 69. KZ/11.
X. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje u tekstu: ZKP/08.) dužan je okrivljeni ČJ platiti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu 600,00 eura (šesto eura) što se odnosi na trošak psihijatrijskog vještačenja vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića u iznosu 420,00 eura eura i paušalnu svotu 180,00 eura, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu, protiv okrivljenog ČJ, zbog u stjecaju počinjena dva kaznena djela iz članka 179. a KZ/11..
2. Okrivljeni ČJ se smatrao krivim za kaznena djela za koja se optužuje, pa imajući u vidu takav njegov stav o optužbi, ispitan je na početku dokaznog postupka. U nastavku dokaznog postupka na raspravi 12. siječnja 2026. ispitani su oštećeni/žrtve LJ i VJ, kao svjedoci. Pročitani su i pregledani: fotografije mjesta događaja (list 35-36 spisa) zapisnik Policijske uprave splitsko dalmatinske, Policijske postaje Trogir, pod brojem: 511-12-33-K-361/25 od 17. prosinca 2025. o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 17. studenog 2025. za ČJ (list 37 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08., uz suglasnost stranaka pročitan je i pregledan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Željka Ključevića od 11. prosinca 2025. (list 91-93 spisa). Pročitan je i pregledan spis ovog suda, broj: K-1263/2024. Pročitani su i pregledani izvadak iz prekršajne evidencije (list 143-145 spisa) i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog (list 146 spisa).
3. U iskazu pred sudom okrivljeni ČJ priznao je počinjenje kaznenih djela i počinio ih je kako se tereti. Ne zna je li se više srami zbog ovakvih svojih postupaka prema roditeljima ili mu je više žao što ih je na ovakav način povrijedio. Nakon što je priveden i uhićen, kada se probudio nije ni znao niti se najbolje sjećao što se i kako dogodilo, bio je zatečen činjenicom što je u policijskoj postaji i zato je prilikom svojeg ispitivanja u policijskoj postaji šutio. No, vidjevši zašto se tereti iz pouke o pravima, a znajući da je pio i da je bio agresivan prema roditeljima u obrani pred državnim odvjetnikom je priznao izvršenje ovih djela i ostaje pri navodima iz takve obrane. U periodu prije počinjenja djela, jako puno je pio i ne da bi sada pravdao svoje postupke, no vjeruje da se trijezan nikada ne bi ponašao prema majci i ocu ovako kako se ponašao. U zatvoru je osvijestio da ima ozbiljan problem s ovisnošću o alkoholu, shvatio je da treba prestati piti i samom sebi obećao je da nikada više u životu neće piti. Samoinicijativno će se podvrgnuti liječenju od ovisnosti o alkoholu, jer mu je to potrebno i boji se da bez stručne pomoći neće u tome uspjeti. Ispričava se svojim roditeljima zbog ovakvog svojeg ponašanja i obećava i njima, ali i svima da više neće počiniti niti jedno drugo kazneno djelo. Zbog problema konzumiranja alkohola dobrovoljno je odlazio na bolnička liječenja, ostajao je u bolnici i po dva mjeseca, no sve je to bilo kratkog daha, jer bi kasnije vrlo brzo opet pio. Sada je siguran da više neće piti jer je s boravkom u zatvoru osvijestio vrijednost slobode i elementarnih životnih stvari koje svi uzimamo zdrava za gotovo, od vremena šetnje, tuširanja, korištenja mobitela, svega. Iako mu je u zatvoru teško, no baš zbog oduzimanja slobode i njene vrijednosti siguran je da više neće piti jer se u zatvor ne želi vraćati. Problema s alkoholom imam zadnjih desetak godina svog života i u tom razdoblju je nekoliko puta, na nagovor roditelja, odlazio na liječenje. Intenzivnije je počeo piti kada se zaposlio i u noćnim izlascima. Na žalost pio je i za vrijeme obavljanja posla. Najprije pivo, a kasnije žestoki alkohol. Zadnju godinu uopće se ne sjeća svojeg ponašanja jer je došao u fazu da alkohol blokira njegova sjećanja. Kuhar je po zanimanju što je tražen i dobro plaćen posao. Uz to završio je i nekoliko međunarodnih specijalističkih škola za usavršavanje ovog zanimanja, radio je u restoranima koji imaju Michelinovu zvjezdicu, što govori u prilog da je i nadaren i perspektivan kuhar. Nakon što izliječi svoju ovisnost o alkoholu planira se zaposliti u struci, a misli da ću brzo i lako pronaći posao, s obzirom na svoje zvanje i traženost ovog zanimanja. Radio je uglavnom sezonski, dok preko zime radio je različite poslove u građevini. Nije u vezi, nema nikakve imovine, a kada radi prihodi mu iznose oko 2.000,00 eura mjesečno.
3. 1. Potom je pročitan i pregledan zapisnik o ispitivanju osumnjičenog ČJ u Policijskoj upravi splitsko - dalmatinskoj, Policijskoj postaji Split i reproducirana je audio-video snimka od 18. studenog 2025. (list 27-31 spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ČJ od 18. studenog 2025. te se reproducira snimka ispitivanja osumnjičenika (list 48-52 spisa)
4. Tijekom ovog postupka nije bilo prijepornih činjenica, kako zbog toga što okrivljeni ČJ u potpunosti priznaje učine, tako i zbog toga što i drugi dokazi upućuju na pravilnost i potpunost priznanja okrivljenog. Njegova obrana je u suglasju s ostalim izvedenim dokazima, zbog čega je za sud vjerodostojna i prihvaća se.
5. Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je, brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni svojim postupanjem inkriminiranom periodu ostvario sva bitna obilježja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašen krivim. Dakle, proglašen je krivim za počinjenje dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji
- opisana i kažnjiva po čl. 179. a KZ/11., u svezi čl. 51. KZ/11.
6. Prema okrivljenom sud je primijenio KZ/11., koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela. S tim u vezi sud je u dijelu pravne oznake pod točkom II. izreke, u odnosu na optužbu, dodao broj službenog glasila "Narodnih novina" u kojima je objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je na snazi od 13. studenoga 2025., a koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela.
7. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11. kao samostalno kazneno djelo obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima su ostvareni elementi prekršaja, a nisu ostvareni elementi ni jednog težeg kaznenog djela, ali radi se o intenzitetu odnosno ustrajnosti koja prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebna je veća kriminalna količina te je potrebno kumulativno ispunjenje pretpostavki i to da je došlo do težeg kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, te prouzročene teže posljedice kod žrtve (izazivanje straha, dovođenje u ponižavajući položaj). Za ovo kazneno djelo ključno je za prelazak iz prekršajne odgovornosti u zonu odgovornosti za kazneno djelo teško kršenje čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Težište treba biti na objektivnom poimanju težine kršenja, visokog stupnja nasilja, surovosti, posebno izražene bešćutnosti, posebno izraženog poniženja i patnje žrtve. Nasilje je radnja počinjenja, a nasilje je čin ili propust kojim se drugoj osobi nanosi fizičko ili psihičko zlo, fizičkom ili psihičkom silom, pojedinačno ili kolektivno. Nasilje ima više pojavnih oblika, a u svakom slučaju žrtvi se fizičkom silom nanosi jača ili slabija tjelesna i/ili duševna bol ili ozbiljno prijeti, vrijeđa. Tjelesno zlostavljanje obuhvaća namjerno nanošenje tjelesnih bolova, a psihičko zlostavljanje uključuje dulje i kontinuirano izravno ili neizravno ne iskazivanje ljubavi ili pažnje prema drugom članu obitelji što sve može dovesti do gubitka samopouzdanja. Osobito drsko ponašanje u sebi involvira očitu netrpeljivost i bezobzirnost počinitelja prema članu obitelji. Riječ je o ponašanju koje uvelike odstupa uobičajenog i traži se visoki stupanj drskosti. Za postojanje ovog kaznenog djela nužno je da jedan ili u kombinaciji više modaliteta ponašanja počinitelja, članu obitelji ili bliskoj osobi prouzročio osjećaj straha, nespokojstva, nesigurnosti ili ga je stavio u ponižavajući položaj. Dakle dovoljno je počinjenje samo jedne radnje kojom je izazvana neka od posljedica iz zakonskog opisa, a nije nužno sustavno ili višekratno ostvarenje radnje počinjenja. Ponižavajući položaj kao izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom je takvog intenziteta zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom i nespokojnom i stavljena je u položaj poniženja, gaženja ljudskoga dostojanstva. Počinitelj kaznenog djela može biti samo član obitelji. Kazneno djelo se čini s dolusom.
8. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljeni ČJ predmetna kaznena djela počinio s izravnom namjerom (članak 28. stavak 2. KZ/11.). Kod kaznenih djela iz čl. 179. a KZ/11. okrivljeni je bio svjestan da svojim postupanjem krši propise Obiteljskog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i da njegovi postupci kod oštećenih LJ i VJ, koji su njegovi roditelji i članovi obitelji, izazivaju strah za sigurnost i dovode ih u ponižavajući položaj, a što je i htio. Ponižavajući položaj je izravna posljedica iživljavanja nad žrtvama zbog kojih se žrtve osjećaju nesigurno, nespokojno te su stavljene u položaj poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva. Okrivljenik je svojim postupanjem opisanim u izreci, prema oštećenima iskazao psihičko nasilje nanoseći im psihičku bol te je prema žrtvi ŽJ primijenio i fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a što je dovelo do straha, poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva kod oštećenih, a što je okrivljenik i htio. Stoga je okrivljeni inkriminirane prigode postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv izravna namjera. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno.
9. Što se tiče ubrojivosti okrivljenog ČJ, ona je tijekom postupka utvrđena psihijatrijskim vještačenjem po vještaku dr. Željka Ključeviću. Iz tog vještva, između ostalog, proizlazi da je okrivljenik ovisnik o alkoholu, uz aberantnost u ličnosti emocionalno nestabilnih obilježja. U pogledu stupnja ovisnosti, radi se o ovisnosti o alkoholu teže kliničke slike. U vrijeme počinjenja kaznenih djela bio je pod odlučujućim utjecajem alkohola te mu je mogućnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanja njima u takvom stanju bila bitno smanjena. Kod okrivljenog postoji opasnost od ponavljanja istovjetnog, sličnog ili težeg kaznenog djela, zbog čega preporuča izreći mu sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.
9. 1. Vještačenje vještaka dr. Željka Ključevića je izrađeno sukladno pravilima struke te je ovim vještačenjima u potpunosti odgovoreno na sva pitanja glede ubrojivosti okrivljenog, duševnog stanja i ovisnosti, a stranke nisu imale primjedbi na taj dokaz, zbog čega ga i sud prihvaća.
10. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljenog ČJ, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Kaznena djela je počinio s nižim stupnjem krivnje, uslijed bitno smanjene ubrojivosti. Okrivljenik je kod počinjenja kaznenih djela bio svjestan (u granicama bitno smanjene ubrojivosti) svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio kao takvo i kao svoje. Motiv ili pobuda zbog kojih su djela počinjena prvenstveno treba promatrati kroz prizmu problematiku ovisnosti o alkoholu i okrivljenikova ponašanja proizišla u stanju alkoholiziranosti.
11. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na okrivljenog ČJ ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.
11. 1. Okrivljeni ČJ počinio je kaznena djela s nižim stupnjem krivnje uslijed bitno smanjene ubrojivosti, što je olakotna okolnost. Stav žrtava u ovom postupku sud je ocijenio olakotnim za okrivljenog, jer su žrtve zainteresirane da se kroz ovaj postupak okrivljenomu pruži liječnička pomoć za ovisnost o alkoholu, čime izražavaju svoju roditeljsku brigu i žele mu pomoći. Posebno važna okolnost za izbor mjere kazne je okrivljenikovo ponašanje nakon počinjenja djela, koje valja promatrati prvenstveno kroz priznanje djela, kajanje zbog izvršenja djela, ispriku žrtvama, ali i iskazanu želju za liječenjem ovisnosti o alkoholu. Priznanje djela je doprinos utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku, a uz žaljenje, kajanje, želju za liječenjem ovisnosti te ispriku žrtvama ukazuju na okrivljenikovu kritičnost prema svojem protupravnom ponašanju. Navedeno su olakotne okolnosti.
11. 2. Prema izvatku iz prekršajne evidencije okrivljeni ČJ je devet puta kažnjen zbog različitih prekršaja i to pet puta zbog različitih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jednom zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, jednom zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jednom zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i jednom zbog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici. Okrivljeni je i kazneno osuđen na uvjetnu kaznu zatvora 6 mjeseci, s rokom provjeravanja 1 godina, zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. st. 1. KZ/11 i to presudom ovog suda, broj: K-1263/2024 od 7. siječnja 2025. Navedeno su otegotne okolnosti.
11. 3. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će okrivljenog ČJ, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja te količinu kriminalne aktivnosti za koju je proglašen krivim, sud je okrivljenomu za svako kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po 1 godina. Na temelju odredbe članka 58. st. 2. KZ/11. okrivljenom je opozvana uvjetna osuda iz presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-1263/2024 od 7. siječnja 2025. pravomoćna 24. siječnja 2025., a kojom je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 142/12., 56/15., 61/15., 101/17.,118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.) i za koje je osuđen na kaznu zatvora 6 mjeseci, nakon čega mu je izrečena uvjetna osuda te je određeno da se kazna zatvora neće izvršiti, ukoliko u vremenu provjeravanja 1 godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo, pa se izrečena kazna zatvora iz te presude u trajanju 6 mjeseci ima smatrati utvrđenom. Na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. okrivljeni je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 1 godine i 6 mjeseci. Na temelju odredbe čl. 57. KZ/11. okrivljenom je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da će se dio kazne zatvora u trajanju 6 mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju 1 godina neće izvršiti, ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja 3 godine, a koji ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne, ne počini novo kazneno djelo. Odmjeravajući vrijeme kazne zatvora koje će se izvršiti i vrijeme provjeravanja, sud je vodio računa o potrebnom vremenu koje bi utjecalo na okrivljenika da ne čini kaznena djela i da se ubuduće ponaša poštujući pravni poredak. Ovako izrečena kazna zatvora kod koje će se izvršiti 6 mjeseci zatvora, uz uvjetovanu odgodu izvršenja preostalog dijela kazne od 3 godine, kroz koje vrijeme će izliječi ovisnosti o alkoholu (o čemu će biti govora u nastavku) u konačnosti će otkloniti uvjete koji poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. S obzirom na okrivljenikovu životnu dob (rođen je 1992.) i da mu slijedi zasnivanje radnih i očekivano partnerskih (obiteljskih) odnosa, sud smatra kako nije potrebno izvršenje kazne zatvora u dužem vremenskom trajanju i da mu je potrebno dati priliku kroz uvjetovanu odgodu izvršenja dijela kazne zatvora kroz koje će opravdati pruženo povjerenje i izliječiti ovisnost, a kako bi se u budućnosti ponašao i na socijalno prihvatljiv način. Upravo ova kazna, po stajalištu ovog suda, utjecat će na okrivljenog, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.
12. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom ČJ u kaznu zatvora će se uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. studenoga 2025. do 12. siječnja 2026., s obzirom da je u ovom periodu okrivljenomu bila oduzeta sloboda.
13. Na temelju članka 69. KZ/11. okrivljenom ČJ je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 godine i za vrijeme izvršenja kazne zatvora izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava, a potom u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti, izvan zatvorskog sustava. Naime, u tijeku postupka, utvrđeno je da je okrivljenik kaznena djela za koje ga je sud proglasio krivim počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu i kod kojeg postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo. Ovakva utvrđenja proizlaze iz vještva stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića. Ova sigurnosna mjera će otkloniti uvjete koji poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. O vjerodostojnosti ovog dokaza sud se prethodno očitovao i upravo zbog navoda ovog vještačenja, sud je i odredio ovu sigurnosnu mjeru.
14. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni ČJ se upozorava da mu se djelomična uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne zatvora 1 godina, ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti iz članka 69. KZ/11.
15. S obzirom da je okrivljeni ČJ proglašen krivim u obvezi je plaćanja troška postupka. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08. dužan je platiti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu 600,00 eura što se odnosi na trošak psihijatrijskog vještačenja vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića u iznosu 420,00 eura i paušalnu svotu 180,00 eura, u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da je iznos troška odmjeren sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama okrivljenika, duljini, trajanju i složenosti postupka i da će ga okrivljenik moći podmiriti. Iako je okrivljenik sada nezaposlen, kvalificiran je za posao koji je tražen i dobro plaćen (notorno) makar u području gdje stanuje s obzirom i na razvijeni turizam, zbog čega sud smatra da plaćanjem troška postupka neće biti ugroženo njegovo uzdržavanje.
U Splitu 12. siječnja 2026.
S U D A C:
Mila Kragić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv presude može se podnijeti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
- Općinskom državnom odvjetništvu Split,
- okrivljeniku,
- u spis.