REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

P 910/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari tužiteljice VN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, 25. rujna 4, protiv I. tuženika ĐN, [adresa], nepoznatog boravišta, II. tuženika FN, nepoznata boravišta, III. tuženika JN, nepoznata boravišta, IV. tuženika TN, nepoznata boravišta, I. -IV. tuženici zastupani po privremenoj zastupnici BN, odvjetnici u [adresa], V. tuženika ĐN pok. V, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao pravnog sljednika pok. RN od Josipa, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nakon glavne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima I. tuženika ĐN, II. tuženika FN, III. tuženika JN, IV. tuženika TN i RN, čiji je pravni sljednik V. tuženik ĐN na nekretnini k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je na temelju ove presude ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist na suvlasničkim dijelovima I. tuženika ĐN, II. tuženika FN, III. tuženika JN, IV. tuženika TN i RN, čiji je pravni sljednik

V. tuženik ĐN predmetne nekretnine.

II. Privremenom zastupniku tuženika BN, odvjetnici u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], odobrava se nagrada za zastupanje I. – IV. tuženika u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) te se nalaže tužiteljici da joj isplati navedeni iznos u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja da je stekla pravo vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je ovlaštena ishoditi upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

1.1. U tužbi je navela da u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolaze upisani, između ostalog, I.-V. tuženici svaki u 1/20 dijela. Navedena nekretnina predstavlja njeno vlasništvo u cijelosti budući da ju je naslijedila iza pok. oca NN. Njezin pok. otac je tu nekretninu držao u samostalnom posjedu te ju je zajedno sa svojom obitelji koristio desetljećima do svoje smrti, nakon čega ju je ona nastavila koristiti. Nitko ih nikada nije ometao u posjedu niti im osporio pravo. Sa svojim pravnim prednicima kvalificirano je posjedovala utuženu nekretninu (samostalan, miran i pošten posjed) u razdoblju od preko 50 godina. Navedeno potvrđuje i činjenica da njezin pok. otac NN dolazi upisan kao posjednik te nekretnine u posjedovnom listu.

2. Provjerom u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrđeno je da su I. tuženik ĐN, II. tuženik FN, III. tuženik JN i IV. tuženik TN osobe nepoznata boravišta, pa im je rješenjem ovog suda posl. br. P 910/2024-12 od 1. travnja 2025. u skladu s čl. 84. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi BN, odvjetnice u [adresa], radi zaštite njihovih prava i interesa u ovome postupku.

3. Tuženici su se po privremenom zastupniku u odgovoru na tužbu od 8. travnja 2025. usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu.

4. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-5), posjedovni list (str. 6-9, 64), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 11-18), izvod iz JRO (str. 18A), izvod iz katastarskog plana (str. 65) te ortofoto (str. 66). Pored toga provedeni su uviđaj na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka Sonje Mikulić, te su saslušani svjedoci SN i LN te tužiteljica (str. 59-62).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica] dolaze upisani, između ostalim, I. tuženik ĐN u 1/20 dijela, II. tuženik FN u 1/20 dijela, III. tuženik JN u 1/20 dijela, IV. tuženika TN u 1/20 dijela te RN u 1/20 dijela.

7. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja vještaka Sonje Mikulić, koje je u cijelosti ocijenjeno objektivnim i jasnim, te kopije katastarskog plana, ortofoto snimke i posjedovnog lista utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] – naziva Stancija, po kulturi oranica, površine 1343 m2. Upisana je u posjedovnom listu 72 na ime NN, [adresa] 75, Brajkovići. Na terenu se radi o čestici koja je u naravi dio kompleksa. Predmetna k. č. u naravi čini pola dolca i to njegov zapadni dio. Zajedno s k. č. [katastarska čestica] čini cjelinu, jedan dolac. Cijeli dolac sa svih strana je omeđen visokim kamenim suhozidom.

8. Na okolnosti posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci SN i LN te tužiteljica.

8. 1. Svjedokinja SN je iskazala da je predmetnu nekretninu kupio njezin pokojni otac ZN od CN, poslije udane Đ. On je to kupio negdje 1960.-ih godina, prije njezin udaje koja je bila 1968. Kad je otac to kupio nije se moglo odmah srediti da se upiše kao vlasnik te nekretnine jer je bilo neriješeno zemljišno knjižno stanje. On je ranije bio kupio polovicu dolca od drugih CN, pa kako je bio vlasnik i svih okolnih parcela PN mu je ponudila da kupi i njezinu polovicu dolca koja je upravo predmet ovog postupka, pa je on to od nje bio kupio. Od kad pamti samo ŠN i njezini su radili u dolcu te su držali da je to bilo njihovo. Oni su tamo bili orali, sadili. Njezin otac je još od ranije bio vlasnik okolnih – susjednih parcela koje su u naravi šuma, pa mu je stoga bilo poznato tko što koristi. Po smrti oca ZN 1968. naslijedio ga je njen brat pok. NN. On je preminuo 2009. i te je po njegovoj smrti prijepor nastavila koristiti njegova kćerka, ovdje tužiteljica. Tužiteljici je otac ostavio po smrti pola dolca i pola okolne šume. Imao je još djece, a što je njima točno ostavio to ne zna. Predmetna nekretnina se obrađivala do unazad dvije godine, tamo se sadio krumpir i druge kulture. Nije čula da bi netko prigovorio članovima obitelji za korištenje te nekretnine. I. do IV. tuženike ne poznaje.

8. 2. U bitnome podudarno je iskazao i svjedok LN. Od rođenja stanuje u [adresa] i to kući koja je od prijepora udaljena niti 100 metara. Od kad pamti pok. NN i njegova žena F koristili su cijeli dolac uključujući i utuženi dio. Tamo su imali njivu koju su stalno obrađivali. Sijali bi tamo pšenicu, kukuruz, sadili krumpir i drugo. Iza njih su ostala djeca od kojih je najviše vidio na prijeporu tužiteljicu i njezinog supruga MN. Iz razgovora s MN saznao je da je tužiteljica naslijedila predmetnu nekretninu po smrti oca s time da ne zna da li je to naslijedila u cijelosti ili u polovici. Nije čuo da bi bilo kakvih sporova oko te nekretnine. Ne zna kako su to stekli roditelji tužitelja. Za GN udanu Đ nije čuo. Za I. -IV. tuženike nije čuo, kao ni za V. tuženicu RN. Poznaje samo ĐN iz [adresa].

8. 3. Podudarno kao i svjedoci, iskazala je tužiteljica. Od kad pamtim njezini roditelji F i NN su koristili predmetnu nekretninu na način da se sijala pšenica, kukuruz i drugo. Sada to koristi ona jer joj je to otac pustio u nasljedstvo. Majka joj je pričala da je djed ZN, po ocu, kupio tu nekretninu 1960. Nije joj rekla od koga bi to kupio. Otac joj je preminuo 2009. Iza njega se vodio ostavinski postupak u kojem se podijelila imovina između nje, sestara AN, ON te braće HN i ZN. Prema postignutom dogovoru njoj je pripala predmetna nekretnina, uz susjedne parcele, što zajedno čini cjelinu Njezina obitelj je uvijek koristila te parcele sa spornom kao jednu cjelinu. Nikada im nitko nije prigovorio za korištenje te parcele. Prije dvije godine suprug MN je pregledavao zemljišne knjige i vidio je da predmetna nekretnina ne dolazi upisana kao njezino vlasništvo, pa je bio i razgovarao sa susjedom LN koji dolazi upisan kao vlasnik te parcele.

8. 4. Iskaze svjedoka SN i KN sud je prihvatio kao vjerodostojne s obzirom na to da su oni na sporne okolnosti kazivali u bitnome međusobno podudarno, uvjerljivo, i nepristrano. Oni imaju neposredna saznanja o načinu korištenja nekretnine od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika. Ujedno je SN dosljedno i životno iskazivala o načinu na koji je njezin otac, djed tužiteljice, stekao predmetnu nekretninu kupoprodajom te razlozima zašto se nije upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnoj knjizi. Pritom nije prihvaćen navod SN da bi tužiteljica stekla nasljeđivanjem po smrti roditelja polovicu dolca (što uključuje i polovicu prijepora) jer je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da je nasljeđivanjem stekla nekretnine u dolcu u cijelosti, kao jednu cjelinu. Iskaz tužiteljice je stoga cijenjen kao vjerodostojan, izuzev u dijelu u kojem je navela da bi LN dolazio upisan kao vlasnik prijepora u zemljišnoj knjizi jer je to protivno sadržaju izvatka iz zemljišne knjige, niti je o tome iskazivao svjedok LN.

9. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima djedom ZN te ocem NN od 1960. u neprekidnom, samostalnom, poštenom i istinitom posjedu utužene nekretnine. Naime, otac tužiteljice smatrao je da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine kupoprodajom 1960. od CN, poslije udane Đ. Navedena čestica čini jednu cjelinu zajedno s ostalim susjednim česticama, koje su od ranije bile u vlasništvu ZN. Po smrti ZN, njegov sin NN (otac tužiteljice) nastavio je samostalan, istinit i pošten posjed prijepora. Tužiteljica je u dogovoru s braćom i sestrama po smrti oca nastavila samostalan, istinit i pošten posjed prijepora. Da su tužiteljica i njezin pravni prednici pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su se ponašali kao vlasnici predmetne nekretnine. Nitko se nikada nije protivio da koriste prijepornu nekretninu niti im je itko osporio njihovo vlasništvo, pa tako ni I-IV. tuženici, kao ni RN ili njezin pravni sljednik V. tuženik ĐN. Stoga oni nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed prijepora. Tužiteljica je saznala da ne dolazi upisana kao vlasnica te nekretnine prije otprilike dvije godine.

9. 1. Pritom valja naglasiti da okolnost o kojoj je iskazivala svjedokinja SN da se pravni prednik tužiteljice u trenutku kupoprodaje nije upisao kao vlasnik prijepora zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja ne čini sama po sebi njegov posjed nepoštenim. U postupku je utvrđeno da je on po kupnji predmetne nekretnine od CN, koju je držao vlasnicom i koja je dotada bila u posjedu te nekretnine, stupio u posjed nekretnine u kojem se otada nalaze on, a potom i njegovi pravni sljednici neprekidno do danas. Pritom nikad im nitko nije osporavao pravo na posjed niti ga svojatao. Stoga su on, kao i njegovi pravni sljednici sve do pokretanja ovog postupka imali osnovano pravo vjerovati da posjed vrše kao vlasnici nekretnine.

9. 1. 1. U režimu primjene pravnih pravila OGZ-a bilo je moguće steći pravo vlasništva nekretnina na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige, uz uvjet da je ugovor izvršen.

9. 2. Na temelju iskaza svjedokinje SN, koji je u tom dijelu cijenjen kao vjerodostojan utvrđeno je da je V. tuženik ĐN pravni sljednik RN pok. V, [adresa]. Naime, ona je navela da je RN bila teta od V. tuženika ĐN iz [adresa]. Nije bila udana i nije imala djece. Živjela je u Puli, ali je pokopana u [adresa].

9. 2. 1. Okolnost da je tužiteljica u iskazu navela da ne zna zašto je V. tuženik ĐN označen kao slijednik RN nije posebno cijenjen jer je tužiteljica pritom navela da je njezin suprug razgovarao s V. tuženikom UN vezano za predmet spora, a ne ona osobno. Ujedno V. tuženik ĐN nije u postupku osporio da bi bio pravni sljednik RN.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Kako su se tužiteljica i njezin pravni prednik više od 60 godina nalazili u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina, kao mjerodavna se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.) primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjed istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

10. 1. U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

11. Pravni prednici tužiteljice bili su u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine od 1960. pa do svoje smrti i to djed tužiteljice ZN do smrti 1968., pa otac tužiteljice NN do smrti 2009. Po smrti oca posjed predmetne nekretnine nastavila je tužiteljica, koja je naslijedila prijepor zajedno sa susjednim nekretninama, što čini jednu cjelinu, u skladu s dogovorom postignutom sa sestrama i braćom u ostavinskom postupku iza pokojnog oca. Prema tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunile su 1980. u korist oca tužiteljice kada je protekao 20-godišnji rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Poslije njegove smrti vlasništvo prijepora je nasljeđivanjem stekla tužiteljica.

12. Slijedom navedenog utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima I. tuženika ĐN, II. tuženika FN, III. tuženika JN, IV. tuženika TN i RN, čiji je pravni sljednik V. tuženik ĐN na nekretnini k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je na temelju ove presude ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist na suvlasničkim dijelovima I. tuženika ĐN, II. tuženika FN, III. tuženika JN, IV. tuženika TN i RN, čiji je pravni sljednik V. tuženik ĐN, predmetne nekretnine.

13. Privremeni zastupnik I.-IV. tuženika odvjetnica BN je pravodobno u odgovoru na tužbu zatražila naknadu troškova zastupanja kod sastava odgovora na tužbu u iznosu 250,00 eura.

13. 1. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., dalje: OT). Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev 169/2021 od 11. siječnja 2023.

13. 2. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje kod sastava odgovora na tužbu od 8. travnja 2025. u iznosu 200,00 eura (tar. br. 8. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. i tar. br. 54. OT-e) uvećano za PDV 25 % (Tbr. 46. OT-e), ukupno 250,00 eura.

13. 3. Slijedom navedenog na temelju čl. 85. st. 3. ZPP-a privremenom zastupniku tuženika BN, odvjetnici u [adresa], odmjerena je naknada na ime troškova zastupanja I-IV. tuženika u iznosu 250,00 eura te je naloženo tužiteljici da joj naknadi priznate troškove postupka (t. II. izreke).

U Pazinu 12. siječnja 2026.

Sutkinja

Kristijana Matejčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužiteljica p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. I.-IV. tuženici p. p. z.,

3. V. tuženik ĐN kao pravni sljednik RN.