P-596/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stalna služba u Kninu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja: tužiteljice OC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dubravki Kulaš, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika ad/1 Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, ad/2 Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik, Bana J. Jelačića 1, OIB: 69693144506, ad/3 Grad Skradin, Trg Male Gospe 3, zastupan po z.z. gradonačelniku EC, ad/4 JC, [adresa], ad/5 MC, [adresa], ad/6 DC, [adresa], ad/7 RC, [adresa], ad/8 ŽC, [adresa] i ad/9 GC, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva,na ročištu za objavu dana 12. siječnja 2026.g., bez prisutnosti stranka,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužiteljica OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g. (i koja je sastavni dio presude), označen točkama A-B-J-K-A, površine 348 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g. (i koja je sastavni dio presude), označen točkama B- C-I-J-B, površine 60 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g. (i koja je sastavni dio presude), označen točkama C-D-E-F-G-M-L-H-I-C, površine 1098 m2 i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g. (i koja je sastavni dio presude), označen točkama G-H-L-M-G, površine 123 m2.

2. Tužiteljica OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], se u cijelosti odbija sa svojim tužbenim zahtjevom prema tuženiku Hrvatske Šume d.o.o., Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik, B. J. Jelačića 1.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka te u konačno uređenom tužbenom zahtjevu od dana 6. ožujka 2025.g. navodi je u vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji dio da je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g., označen točkama A-B-J-K-A, površine 348 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g., označen točkama B-C-I-J-B, površine 60 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g. (i koja je sastavni dio presude), označen točkama C-D-E-F-G-M-L-H-I-C, površine 1098 m2 i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji dio je na Vještvu – definiranje posjeda izrađeno po ČC, dipl. ing. geod. od dana 21. lipnja 2023.g., označen točkama G-H-L-M- G, površine 123 m2.

1.2. Navedene nekretnine da je stekla nasljeđivanjem iza pokojnog supruga TC pok. ZC, KC da je iste stekao iza majke UC ud. ZC. Predmet spora da predstavlja obiteljsku kuću sa okućnicom u [adresa] a na isti predmet spora da je upisana tuženica kao vlasnica. Obiteljsku kuću da je izgradio pok. ZC sa suprugom UC dok da su prije izgradnje te kuće članovi obitelji BC živjeli u staroj kući koja da je izgrađena prošlog stoljeća kada su se pravni prednici tužitelja tj. sada pok. O (djed pok. TC) doselio iz Vodica u mjesto [adresa] te izgradio kuću koja da je i danas vidljiva na terenu. Cijeli kompleks da je ograđen suhozidom, djelomično žičanom ogradom te da je bio obrađivan kao vrti služio za ispašu stoke pravnim prednicima tužiteljice.

1.3. Tužiteljica da ima pravni interes srediti zemljišno knjižno stanje predmetnih nekretnina pa predlaže da sud po dovršenom postupku prihvati tuženi zahtjev na način opisan u izreci.

2. Tuženica ad.1) se protivila tužbi i njome postavljenom tužbenom zahtjevu navodeći da tužiteljica nije dokazala povijest posjeda na predmetima spora. 3. Tuženice ad.2) su se protivila tužbi i njome postavljenom tužbenom zahtjevu (l.s. 28) te je istakla prigovor promašene pasivne legitimacije uz obrazloženje da je člankom 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90) propisano da su „šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.“ Temeljem navedene zakonske odredbe dana 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, da je izvršena pretvorba društvenog vlasništva na svim šumama i šumskom zemljištu (koje da tada nisu bile u privatnom vlasništvu) i to neovisno od toga tko je bio nositelj prava korištenja. Vlasnikom da je određena Republika Hrvatska te da se ovakva pretvorba društvenog vlasništva ujedno je i stjecanje prava vlasništva temeljem zakona. 3.1. Osim toga, tuženik ad.2) nadalje navodi da neovisno od toga da li se nekretnina nalazi u gradu ili u naselju gradskog karaktera ili je prostornim planom određena za izgradnju gradskih objekata ili za javne površine, a šuma je kao što to opisuje Zakon o šumama (čl. 4. st. 1. i 2. ZOŠ, NN 52/90) – vlasništvo RH od 16.10.1990. godine. Tuženik ad.2) da nije u ovom slučaju knjižni prednik već da je to Republika Hrvatska iako nije podnijela prijedlog za upis prava vlasništva na temelju odredbe članka 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

3.2. Nadalje navodi da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je obuhvaćena Programom Gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981.-1990. (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kad je stupio na snagu ZID Zakona o šumama) a k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je novoformirana čestica koja je nastala od k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle na dan 16. listopada 1990.g., k.č.zgr. da je bila dio k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja da je u gospodarskoj osnovi. 3.3. Tuženik ad.2) nadalje navodi da tužitelj da nije dokazao vlasništvo stjecanje prava vlasništva dosjelošću, posebno da nije dokazao da posjed stvari traje zakonom određeno vrijeme.

4. Ostali tuženici tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu nisu se protivili.

5. Sud je u postupku izvršio uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor ODO Šibenik, broj: N-DO-5/19 od 16. siječnja 2019.g., Potvrda o uključenosti u šumskogopodarski plan od 17.1.2023.g., Geodetski situacijski nacrt izrađen od ĆC dana 12.9.2018.g., Rješenja o nasljeđivanju iza UC i TC, Potvrda Hrvatskih šuma od 17.1.2023.g., Prijavni list za zemljišnik, Prijepis posjedovnog lista, vještvo PC od 21.6.2023.g.

5.1. Radi utvrđenja u postupku odlučnih činjenica u postupku su saslušani svjedoci SC, RC i DC.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u odnosu na tuženike ad.1,3,4,5,6,7,8,9 dok je neosnovan u odnosu na tuženika ad.2).

7. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

8. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Predmet spora je deklaratorni zahtjev tužiteljice da se utvrdi kako je ista stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina nasljedstvom.

10. Prema čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

11. Predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

12. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.

13. Iz odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od ODO Šibenik, broj: N- DO-5/19 od 16. siječnja 2019.g. razvidno je da tuženica ne pristaj na mirno rješenje spora dok je iz Potvrda o uključenosti u šumskogopodarski plan od 17.1.2023.g. razvidno da

14. Uvidom u Geodetski situacijski nacrt izrađen od ĆC dana 12.9.2018.g. razvidan je položaj, oblik i površina predmeta spora dok je iz Rješenja o nasljeđivanju iza UC ud. ZC donesenom od Općinskog suda u Šibeniku dana 1.8.2001.g. pod brojem O-182/01 utvrđeno da su isti naslijedili sinovi KC i ŽC za po ½ dijela.

15. Iz Rješenja o nasljeđivanju iza TC pok. ZC donesenom od javnog bilježnika Nevenke Nakić u Šibeniku dana 21.8.2017.g. pod brojem O-732/17 utvrđeno da je istog naslijedila kćer OC (tužiteljica) dok je iz Potvrde Hrvatskih šuma od 17.1.2023.g. razvidno da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je a čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša na dan 16. listopada 1990. godine.

16. Dana 3.3.2023.g. izvršen je očevid na mjestu spora kom prilikom je utvrđeno da je predmet spora u ovoj pravnoj stvari kuća prizemnica sa pripadajućim dvorištem koje je djelomično ograđeno kamenim suhozidom, a djelomično ostacima kamenog suhozida, sa zapadne i sjeverne strane pristupnom cestom. Kuća prizemnica je zidom povezana uz kuću katnicu, a nekretnine je vještak geodet identificirao kao čest. zgr. [katastarska čestica], te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je sve prikazano u vještvu PC od 21.6.2023.g. iz kojeg je razvidan položaj, oblik i površina predmeta spora.

17. Na vještvo izrađeno od PC, dipl.ing.geod., od 21.6.2023.g. stranke nisu imale primjedbi pa je sud isti smatrao sačinjenim u skladu s pravilima struke i na njemu temeljio presudu.

18. Na okolnosti stjecanja prava vlasništva i posjeda predmeta spora, a u odnosu na prednike tužiteljice kao i same tužiteljice sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka. U svom svjedočkom iskazu VC, nesrodan, iskazao je da je na mjestu gdje je sada sagrađena kuća prizemnica prije postojala kuća također prizemnica i to prije nego se on rodio te da ne zna tko ju je gradio. Ta kuća da je minirana u Domovinskom ratu a nova kuća da je sagrađena u postupku obnove. U toj staroj kući kao i toj obnovljenoj živio je KC sa svojom suprugom – ovdje tužiteljicom sve do svoje smrti. Oni da su koristili i to dvorište oko kuće u gabaritima koji su vidljivi na terenu. Po pričanju njegovog oca i djeda da se sjeća da je na mjestu gdje je bila sagrađena kuća koja je uništena u Domovinskom ratu prije postojala također stara kamena kuća u kojoj da je živio otac od pok. TC, BC sa svojom obitelji. Nikada da nije čuo da bi tužiteljici ili njenom suprugu kao i njihovim prednicima netko osporavao pravo vlasništva na toj kući i pripadajućem dvorištu. BC da je stekao pravo vlasništva na ovim nekretninama stekao nasljeđivanjem svoga oca E koji da je rođen 1919. godine a umro 1986. godine. Na mjestu gdje se sada nalaze ova dva pomoćna objekta ispod kuće da je prije bila štala i da su tu prednici tužiteljice kao i tužiteljica držali stoku, a dio dvorišta da je korišten za pašu stoke.

18.1. Svjedokinja RC, rođena 1941. godine, iskazala je da se u to mjesto udala 1965. godine te da su tada u kući koja je prija bila sagrađena na mjestu ove kuće živjeli RC BC, UC i ostala djeca. Ta kuća da je minirana u Domovinskom ratu kao i štala koja je bila ispod kuće te da je na mjestu gdje je kuća prije bila sagrađena u postupku obnove sada nova kuća. Ove pomoćne objekte da je sagradila tužiteljica i njen suprug. Ona da je poznavala i pok. ZC i njegovu suprugu UC a oni da su živjeli u toj staroj kući sve do svoje smrti, a oboje da su umrli u starijoj životnoj dobi. Po pričanju njezinog muža i drugih ukućana BC i UC da su u toj kući živjeli od svog vjenčanja, a BC od rođenja. Dio dvorišta ispod kuće gdje je bila štala oni da su koristili za pašu stoke te da nikada nije čula da bi njima netko osporavao pravo vlasništva.

18.2. Svjedokinja DC je iskazala da je suprug tužiteljice pok. KC njezin brat te da je TC nakon smrti njihovog oca ZC pripala kuća koja je predmet ovog postupka sa pomoćnim objektima i okućnicom a nakon Markove smrti te nekretnine da su pripale tužiteljici. Njezin brat KC da je te nekretnine naslijedio od svog oca ZC, a BC od njegovog oca E, a po pričanju njezinih starih O da je iste stekao od svoga oca J. Ove nekretnine da se nalaze u posjedu ove obitelji preko 200 godina, tu da je postojala stara kuća u kojoj su živjeli njihovi preci te da je njezin brat KC na mjestu gdje je postojala ta stara kuća sagradio kuću koja je minirana u Domovinskom ratu, a u postupku obnove da je sagrađena nova kuća prizemnica. Štala da je bila sagrađena na mjestu gdje se nalaze pomoćni objekti te da je i ona porušena u ratu, a KC da je sagradio nove pomoćne objekte, nekretnina odnosno dio dvorišta ispod te štale dok je štala tu postojala da je korišten za pašu stoke te da nikada nije čula da bi bilo tko članovima obitelji DC koji su živjeli u ovoj kući i koji su koristili ovu okućnicu osporavao pravo vlasništva.

19. Iskazima saslušanih svjedoka sud je u potpunosti poklonio vjeru smatrajući iste istinitim, životnim, logičnim i uvjerljivim. Isti iskazi bili su u suglasju sa svim spisu priležećim materijalnim dokazima. Sud prilikom davanja njihovih iskaza nije stekao dojam da su isti zainteresirani za ishod ovog postupka u bilo čiju korist. Svjedoci su svjedočila o činjenicama koje su im bile poznate neposredno te su potvrdili navode iz povjesnice tužbe.

20. Potrebno je istaknuti da je stjecanje nasljeđivanjem spada pod originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svoga prethodnika. Dakle, tužitelj izvodi svoje pravo vlasništva iz prava svojih prethodnika i to na način da je vlasništvo sa otuđivatelja prešlo na stjecatelja (tužitelja), naravno, u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao tom nekretninom jer otuđivatelj ne može prenijeti više prava stjecatelju nego ih je sam imao.

21. Bez valjanog pravnog temelja (pravne osnove, iustus titulus) ne može se steći subjektivno pravo, pa ni pravo vlasništva. Stjecatelj će steći pravo vlasništva pozivom na neki od pravnih temelja propisanih naprijed citiranim čl.114. st.1. ZV-a ako i kada se ispune pretpostavke odnosno nastupe činjenice koje su zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tog prava (čl.114. st.2. ZV-a).

22. Vlasništvo se može steći nasljeđivanjem, naime, nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno te je isti ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

23. Također, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime ostavina postaje njegovo nas- ljedstvo. Ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, nasljednik je sveopći sljednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama, i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.

24. Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe. U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g. ).

25. Dakle, za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno da li je ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisna na ime ostavitelja kao vlasnika već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času njegove smrti.

26. U postupku je dokazano da je predmet spora izvorno bio vlasništvo BC. Tužiteljica je nekretnine stekla nasljeđivanjem od supruga KC, KC nasljeđivanjem od majke UC.

27. Nasuprot tomu, tuženici ad.1) i ad.2) nisu ničim uspjeli dokazati da tužiteljica nije vlasnica spornih nekretnina odnosno nisu spisu priložili nikakve dokaze koji idu u prilog osnovanosti njihovom protivljenju ovoj tužbi odnosno isti nisu uspjeli svojim navodima dovesti sud niti do najnižeg stupnja uvjerenosti o osnovanosti njezinog protivljenja tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja izuzev što je tuženica ad.2) dokazala da ista nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari radi čega je sud točkom II izreke presude u cijelosti odbio tužbeni zahtjev prema tuženiku ad.2) Hrvatske Šume d.o.o.

28. Dakle, u odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika ad.2) ističe da su do dana 16. listopada 1990.g. šume i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske bile ili u vlasništvu fizičkih ili građanskih osoba ili u društvenom vlasništvu te da je člankom 6 st.1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90) propisano da šume i šumska zemljišta na teritoriju RH, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu RH. Sukladno navedenom, da je temeljem navedene zakonske odredbe izvršena pretvorba vlasništva na svim šumama i šumskom zemljištu, koje do tada nisu bile u privatnom vlasništvu, dakle koje su bile u društvenom vlasništvu, neovisno o tome tko je bio nositelj prava korištenja te da je vlasnikom određena RH.

29. Dakle, tuženik ad.2) nije pasivno legitimiran u ovom slučaju već da je to Republika Hrvatska iako nije podnijela prijedlog za upis prava vlasništva na temelju odredbe članka 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Takvo stajalište je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama Rev- 450/2011-2, Rev-2053/2010-2 te Rev-208/2007-2 od 26.9.2007. godine u kojoj se navodi: „Hrvatske šume d.o.o. nisu pasivno legitimirane u parnicama za utvrđivanje prava vlasništva na šumama i šumskim zemljištem.“

30. Međutim, sasvim neovisno o činjenici da iz Potvrde Hrvatskih šuma proizlazi da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je a čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šibenskog užeg područja krša na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, ovaj sud je stava da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od tuženika ad.2) u odnosu na iste nekretnine te da je je pasivno legitimira za iste nekretninu tuženica ad.1) a ispravnosti koje legitimacije tuženica ad.1) nije niti prigovarala.

31. Dakle, kako je tužiteljica dokazala osnov ali i slijed stjecanja predmetnih nekretnina, a ispravna je i pasivna legitimacija u odnosu na tuženike ad.1,3,4,5,6,7,8,9, to je temeljem ZV-a sud usvojio tužbeni zahtjev u odnosu na nevedene tuženike i presudio kao u izreci utvrdivši da je tužiteljica stekla utuženo pravo dok je, kako je to ranije navedeno, odbio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženicu ad.2) kao neosnovan zbog promašene pasivne legitimacije.

32. Potonje jer na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne, kako materijalne tako i personalne dokaze pobrojane u prethodnim pasosima broj obrazloženja ove presude (koji dokazi se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja neće ponovno navoditi), sud nalazi tužbeni zahtjev osnovanim u odnosu na tuženike ad.1,3,4,5,6,7,8,9, jer se ovdje radi o stjecanju prava vlasništva nekretnina temeljem zakona (nasljeđivanjem), dakle izvedenom - derivativnom načinu stjecanja, odnosno stjecatelj izvodi svoje pravo iz prava drugoga (prenositelja).

33. Za napomenuti je da su, obzirom da se temeljem ZV-a pravo vlasništva stečeno na izvedeni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva, tužiteljica ispravno postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva jer je tužbom potraživanja samo ono što je pripadalo njezinim pravnim prednicima a ne vlasništvo predmetnih nekretnina u cijelosti pa je ovako postavljeni tužbeni zahtjev cijenjen osnovanim.

34. Obzirom da tužiteljica koji je u uspjela u ovom sporu nije popisala parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

U Kninu, dana 12. siječnja 2026.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude tuženicima je dopuštena žalba, u roku od 15 dana, zbog povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. ZPP-a. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DN-a: sukladno zapisniku o objavi odluke