Poslovni broj: Us I-657/2025-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja pod 1. KBA, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. KB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], svi zastupani po opunomoćeniku u Medaku, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinska inspekcija, Područni ured u Splitu, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, KLASA: UP/I-362-02/24-02/714, URBROJ: 443-02-03-12-02-25-03 od 30. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/714, URBROJ: 443- 02-03-12-02-25-03 od 30. siječnja 2025. naređeno je uvodno označenim tužiteljima pod 1. i pod 3., RB te ĆB, kao investitorima i etažnim suvlasnicima, da u roku od 90 dana uklone dograđene balkone na zapadnoj dvorišnoj strani stambene građevine, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,30 x 2,35 m, visine P+4+Pot, do vrha ograde balkona potkrovlja od 18,16 m, koje su izgradili na k. č. zgr. [katastarska čestica] (sudska k. č. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] bez prethodno ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 1. travnja 2025., tužitelji pobijaju osporeno rješenje tuženika u bitnom navodeći kako je u konkretnom slučaju riječ o zgradi izgrađenoj 1937., koja nikada nije sanirani pa su njeni pojedini dijelovi bili u izuzetno lošem stanju koje je prijetilo sigurnosti stanara i prolaznika, a posebno kako je loše stanje bilo sa zapadne dvorišne strane, gdje je fasada propuštala vodu, a balkoni kako su prijetili urušavanjem, te su predstavljali opasnost za živote ljudi. Ističu kako su smatrali da im za predmetnu sanaciju kojom su smo izvodili energetsku obnovu fasade i povećali površinu postojećih balkona, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje Pravilnik). Nastavno, pojašnjavaju kako je zgrada bila u toliko lošem stanju da više nisu mogli odgađati sanaciju iste već su bili prisiljeni pristupiti izvođenju radova i otklanjanju opasnosti za sigurnost i živote ljudi. Pri sanaciji balkoni kako su ojačani nosivim AB stupovima i željeznim profilima čije bi uklanjanje predstavljalo opasnost za stabilnost cijele zgrade, te ističu kako su predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Nadalje, ističu kako se tuženik u osporenom rješenju poziva na nepostojeći propis i to Naputak o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori („Narodne novine“, broj 109/23), koji je u članku 6. izričito propisivao da „u slučajevima donošenja rješenja o uklanjanju na temelju članka 30. stavka 1. točke 1. Zakona, građevinski inspektor neće izvršenika na izvršenje rješenja prisiljavati novčanim kaznama ukoliko utvrdi da je izvršenik unutar roka za izvršenje rješenja podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za predmetnu građevinu te da je obustavio daljnje građenje.“ Tužitelji su dalje mišljenja kako je u konkretnom tuženik trebao primijeniti odredbu članka 113. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18 i 117/21) i tužiteljima omogućiti da u zakonskom roku ishode građevinsku dozvolu za izvršene radove dogradnje balkona, a ne primjenom stavka 1. navedene zakonske odredbe naložiti uklanjanje istih. Smisao ranije odredbe članka 6. Naputka o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori i odredbe članka 113. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu kako je da se izbjegne rušenje izgrađenih građevina i dijelova građevina koje su izgrađene bez potrebnih dozvola, ali za koje se te dozvole mogu ishoditi, a posebno u slučaju ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, a što kako je upravo slučaj u predmetnoj upravnoj stvari. Na predmetnu okolnost predlažu da sud provede vještačenje po vještaku građevinske struke, kao i da sud izvrši uvid u dokumentaciju priloženu uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Zaključno, napominju kako je osporenim rješenjem tuženika naloženo uklanjanje cijelih balkona iako su tužitelji i ostali suvlasnici samo dogradili postojeće balkone i postojeće viseće balkone čiju su površinu povećali dodatno učvrstili AB stupovima i željeznim profilima. Tužbenim zahtjevom predlažu poništiti osporeno rješenje tuženika, te da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak, te ujedno potražuju trošak upravnog spora. Ujedno, tužitelji sud predložili da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja ovog spora, odnosno da sud odgodi izvršenje osporenog rješenja, budući da bi im se izvršenjem rješenja nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te u bitnom ističe kako je za radove na rekonstrukciji balkona, koja predviđa uklanjanje postojećih balkona i izgradnju proširenih balkona na vlastitoj statičkoj konstrukciji, potrebna građevinska dozvola, a čega su suvlasnici svjesni. Pojašnjava kako sanacija nije isto što i rekonstrukcija građevine. Nadalje, ističe kako Naputak o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori („Narodne novine“, broj 109/23) još postoji i još uvijek je u primjeni, a u završnim odredbama u članku 24. Naputka kako se određuje da svi ostali dosadašnji naputci o izricanju kazni koje izriču građevinski inspektori stavljaju van snage pa tako i odredba stavka 6. kojeg citira tužitelj u svojoj tužbi više nije u primjeni. Također, da pozivanje tužitelja na odredbu članka 113. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu nije opravdano, budući da je prilikom izvida 4. srpnja 2024. zapisnikom utvrđeno kako su balkoni izgrađeni i dovršeni, te nije ugrožen život Ijudi, susjednih građevina ili stabilnost okolnog tla, pa nije bilo potrebno, oglašavati građevinu opasnom i primijeniti navedenu zakonsku odredbu. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovani, kao i da sud odbije prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja.

4. U sporu je održana rasprava 11. prosinca 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe te zastupanja na raspravi od 11. prosinca 2025., sve po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, odnosno 2.000,00 eura, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud je pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a odbio kao suvišne, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom inspekcijskog postupka dostatno za donošenje odluke u ovom upravnom sporu.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

9. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na lokaciji u [adresa], na k. č. zgr. [katastarska čestica] (s.č. 3956) dana 4. srpnja 2024. obavljen inspekcijski nadzor na dogradnjom postojećih balkona na sjevernoj dvorišnoj strani stambene građevine, o čemu u spisu prileži zapisnik KLASA: 362-02/21-16/3085; URBROJ: 44302-03-12-02-24-07. Iz zapisnika proizlazi kako je inspekcijskim pregledom utvrđeno kako su suvlasnici KB, KBA, K (pravilno RB) RB i MB, dogradili postojeće balkone na sjevernoj (pravilno zapadnoj) dvorišnoj strani stambene građevine po cijeloj visini zgrade, tko da maksimalne tlocrtne dimenzije dograđenih balkona sada iznose 5,30 x 2,60 m, izgrađene od betonskih i metalnih stupova i betonskih i montažnih ploča. Zapisniku su priložene fotografije sa izvida.

10. Nadalje, iz podataka sadržanih u spisu predmeta proizlazi kako je 10. srpnja 2024. u prostorije tuženika pristupila suvlasnica KB, koja je ujedno i predstavnica stanara, o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako je imenovana suvlasnica u spis priložila dokumentaciju i to: presliku izvatka iz zemljišne knjige za k. č. zgr. [katastarska čestica] (sudska k. č. zgr. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] od 29. kolovoza 2017.; presliku suglasnosti svih suvlasnika u stambenoj zgradi; KB, KBA, ĆB, RB i MB, kojom su suglasni sa izgradnjom balkona na zapadnoj dvorišnoj strani stambene građevine po cijeloj visini zgrade; presliku odluke svih suvlasnika u stambenoj zgradi, kojom se pristupa radovima na rekonstrukciji fasade i sa izgradnjom balkona na zapadnoj dvorišnoj strani stambene građevine po cijeloj visini zgrade; presliku glavnog projekta rekonstrukcije građevine izrađene od ovlaštenog arhitekta JB iz [adresa], br.ovl. A 1283, iz veljače 2018.; presliku ponude za geodetske radove izdane od tvrtke GISplan d.o.o. iz Splita, od 28. lipnja 2018. Iz zapisnika ujedno proizlazi kako je imenovanoj predstavnici stanara uručen zapisnik sa izvida od 4. srpnja 2024, za svakog suvlasnika po jedan, na koji nije imala primjedbi. Ujedno je izjavila kako su suvlasnici i dalje suglasni da se nastavi sa rekonstrukcijom starih balkona na zapadnoj dvorišnoj strani stambene zgrade, kao i da se za te radove kod nadležnog tijela ishodi građevinska dozvola.

11. Spisu je priložena i službena zabilješka od 22. siječnja 2025. kako je uvidom u sustav E-dozvola utvrđeno kako je za predmetnu dogradnju podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, međutim, da dozvola još uvijek nije izdana, slijedom čega će se nastaviti sa inspekcijskim upravnim postupkom donošenja rješenja o uklanjanju.

12. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

13. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

14. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

15. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe je propisano kako iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom.

16. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

17. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji (dogradnji) balkona bez prethodno ishođene građevinske dozvole, kao i da su tužitelji investitori i suvlasnici etažnih dijelova čest. zgr. [katastarska čestica] (sudska k. č. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], pravilna je ocjena građevinskog inspektora kako su takvim postupanjem tužitelji počinili povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

18. Naime, tužitelji ničim ne dokazuju svoje tvrdnje da su radove izveli radi otklanjanja opasnosti za ljude i imovinu, niti da bi uklanjanjem predmetnih balkona nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.

19. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

20. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

21. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavak 1. tog Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću po službenoj dužnosti radi zaštite javnog interesa, dok je nezakonitom gradnjom bespravni graditelj dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo njegovo postupanje, odnosno pristao je na mogućnost da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje koja je izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju. Slijedom iznijetog, kako za određivanje odgodnog učinka nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, to je prijedlog tužitelja odbijen, pa je riješeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužitelji u cijelosti izgubili spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 12. siječnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba odgađa izvršenje presude. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

DNA:

1. KBA

2. KB

3. MB, pod 1. do pod 3. iz [adresa], svi zastupani po opunomoćeniku Darku Medaku, odvjetniku u [adresa]

4. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, Mike Tripala 6

5. u spis