REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, 10 010 Zagreb

Poslovni broj R1 Ob-738/2025-17

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Petru Matiću, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽRŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nataša Pećarević, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Heidi Santini, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebni skrbnik CR iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi odluke o privremenoj mjeri o tome s kim će mlt. djeca živjeti i o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djece s drugim roditeljem, 12. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Određuje se privremena mjera te će zajednička djeca stranaka mlt. SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ZR iz [adresa], živjeti s majkom ŽRŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi majke.

II. Osobni odnosi oca ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s mlt. SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se svaki drugi vikend od petka poslije vrtića do nedjelje u 18 sati te dva dana preko tjedna i to u tjednu kad je vikendom s djecom ponedjeljkom i srijedom, a u tjednu u kojem vikendom nije s djecom utorkom i petkom i to tako što će otac djecu preuzeti iz vrtića ili s adrese stanovanja majke ako djeca nisu u vrtiću, a majka će djecu preuzeti s adrese oca u 18 sati i vratiti na svoju adresu; otac će s djecom provoditi svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik u trajanju od minimalno pet sati prema dogovoru roditelja.

III. Ova privremena mjera određuje se do okončanja parničnog postupka kojim će se odlučiti o roditeljskoj skrbi te se predlagateljica obvezuje u roku od tri (3) mjeseca opravdati privremenu mjeru pokretanjem tog postupka, a ako predlagateljica u tom roku ne pokrene postupak za opravdanje privremene mjere sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

IV. Ovo rješenje ima svojstvo ovršne isprave te žalba protiv njega ne odgađa njegovu ovrhu.

Obrazloženje

1.1. Predlagateljica u prijedlogu od 7. listopada 2025. navodi da su stranke bračni drugovi i roditelji dvoje mlt. djece i to SR, rođene **.**.2021. i ZR, rođenog **.**.2024. Obitelj stanuje na adresi [adresa]. Unazad nekog vremena poremetili su se odnosi u obitelji, stranke ne ostvaruju adekvatnu roditeljsku komunikaciju čemu svjedoče djeca, a poremećeni odnosi između roditelja ostavljaju posljedice na djecu. U obitelji je intervenirala policija po prijavi protustranke i nadležni Zavod.

1.2. Predlagateljica je više puta predlagala da se postigne dogovor o razdvajanju kako bi se odnosi normalizirali i kako djeca ne bi bila izložena roditeljskom konfliktu što protustranka odbija.

1.3. Mlt. ZR je dijete koje majka još uvijek doji. Djeca su međusobno emocionalno povezana zbog čega nije moguće njihovo razdvajanje.

1.4. Predlagateljica je izložena kontinuiranom omalovažavanju nje kao osobe i majke te neosnovanim optužbama protustranke za zanemarivanje djece.

1.5. Predlagateljica ima mogućnost s djecom odseliti na adresu [adresa] na kojoj adresi ima adekvatne stambene uvjete za djecu.

1.6. Djeca su emocionalno vezana uz majku koja izvršava roditeljsku skrb nad djecom i zadovoljava sve potrebe i interese djece te je majka na roditeljskom dopustu i u cijelosti je posvećena djeci.

1.7. Budući da stranke nisu sklopile plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi predlaže sudu u postupku utvrditi najbolji interes djece tako da se pri nadležnom područnom uredu HZZSR-a provede obrada radi utvrđenja obiteljskih prilika, stanja djece, načina izvršavanja roditeljske skrbi do poremećaja obiteljskih odnosa kao i nakon toga te radi utvrđenja roditeljskih kapaciteta te potom donijeti privremenu mjeru kojom se određuje da će mlt. djeca stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose s trajanjem do pravomoćnog okončanja parničnog postupka o roditeljskoj skrbi ili drugačije odluke suda.

2.1. Protustranka se u odgovoru na prijedlog u cijelosti protivi prijedlogu za donošenju predložene privremene mjere od strane predlagateljice,

2.2. U odgovoru navodi da kao otac zajedničke djece smatra da je u interesu pravilnog emotivnog i psihološkog razvoja djece da nastave stanovati s ocem na adresi njegovog stanovanja, a da s majkom ostvaruju maksimalne osobne odnose, susrete i druženja u opsegu prema preporuci Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ali svakako primjereno potrebama i interesima djece te primjereno svim okolnostima slučaja.

2.3. Navedeno je u najboljem interesu i na dobrobit djece jer je otac brižan i savjestan roditelj, otac sa svojom djecom ima razvijen dobar emocionalno-psihološki odnos, koji se bazira na uzajamnoj ljubavi i privrženosti, upoznat je sa svim potrebama i navikama djece te sposoban djeci pružiti primjerenu skrb i organizaciju svakodnevnog život, kao i zadovoljenje svih njihovih životnih potreba; od rođenja živi s djecom i aktivno brine i skrbi o njima, čitavo vrijeme aktivno sudjeluje u svim aspektima života djece, od zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba djeteta (hranjenje, higijena, zdravlje), odvozi i dovozi djecu u vrtić, odlazi na roditeljske sastanke, na treninge, dječje rođendane, u park i na druženje s prijateljima, redovito se informira kod teta u vrtiću o djeci, aktivno sudjeluje u praćenju djetetovih vrtićkih aktivnosti i potreba kao i zadovoljenje svih ostalih (emotivnih, zdravstvenih, obrazovnoedukativnih, socijalnih) potreba djeteta. Stoga svi oni imaju razvijenu naviku zajedničkog življenja.

2.4. Djeca od samog rođenja žive na adresi stanovanja oca koji predstavlja njihovo primarno životno okruženje i njihov dom, stoga ne postoji niti jedan objektivan razlog koji bi opravdao to da djeca mijenjaju mjesto stanovanja.

2.5. U odnosu na osobne odnose otac je načelno za podjednako provođenje vremena djece s oba roditelja, jer je općepoznata činjenica da je za normalan psihološki i emocionalni razvoj djeteta neophodna prisutnost, stalna dostupnost, ljubav i briga oba roditelja. Djeca imaju pravo stanovati s oba roditelja, a kada to nije moguće, provoditi podjednako vrijeme s oba roditelja.

2.6. Unazad više od godinu dana kod predlagateljice postojale brojne okolnosti koje dovode u pitanje njen roditeljski kapacitet i kompetentnost majke kao roditelja, što dodatno otežava ionako već tešku novonastalu situaciju narušene obiteljske dinamike. U određenim situacijama ponašanje predlagateljice predstavljalo je potencijalnu ili stvarnu opasnost za sigurnost i zdravlje djece te navodi kao primjer situaciju iz ljeta 2024. godine za vrijeme dok je majka boravila s djecom na godišnjem odmoru u Jadranovu u kojoj je došlo do situacije kad je majka zaspala i ostavila mlt. SR bez nadzora što je predstavljalo ozbiljan sigurnosni rizik za dijete te dobi. Usto je u više je navrata uočio da predlagateljica pokazuje nemar u pogledu sigurnosti djece u vlastitom domu ostavljajući upaljene grijaće ploče na štednjaku ili pećnicu bez nadzora, kao i staklene čaše postavljene na rubove stolova ili komoda, što predstavlja rizik od razbijanja i ozljeda djece ili je u dječjem dohvatu ostavila oštre predmete poput noževa i škara, ili lijekova.

2.7. Majka često vrši psihičko i fizičko obiteljsko nasilje nad ocem pred djecom, omalovažavajući ga i vrijeđajući, čak i fizički ga napadajući te želi odvesti djecu iz njihovog doma, bez da se o tome dogovori s ocem kao drugim ravnopravnim roditeljem, radi čega je intervenirala i policija.

2.8. Osporava navode predlagateljice da je ona izložena kontinuiranom omalovažavanju nje kao osobe i majke te neosnovanim optužbama protustranke za zanemarivanje djece, a da je istina potpuno suprotna jer je u više navrata upravo predlagateljica pred djecom pokazivala impulzivno i agresivno ponašanje prema protustranci koje se očitovalo u povišenom tonu, vikanju, vrijeđanju, omalovažavanju te fizičkim nasrtajima na protustranku.

2.9. Stoga predlaže donijeti odluku o privremenoj mjeri tako da se odredi da mlt. djeca žive s ocem, a da se dinamika osobnih odnosa s majkom uredi sukladno prijedlogu HZZSR-a.

3.1. Radi donošenja odluke o privremenoj mjeri sud je izvršio uvid u isprave koje su priložene spisu, pribavio je mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad te je proveo dokaz saslušanjem stranaka.

3.2. Dokazne prijedloge protustranke za saslušavanjem svjedoka i provođenjem multidisciplinarnog vještačenja radi utvrđivanja roditeljskih kapaciteta i kompetencija sud nije provodio budući da su provedeni dokazi bili dovoljni za utvrđenje činjenica nužnih za donošenje privremene mjere u smislu odredbe iz čl. 536. st. 6. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), a uzimajući u obzir hitnost postupka za donošenje odluke o privremenoj mjeri (čl. 347. st. 4. ObZ-a) i činjenicu da se radi o privremenom uređenju pitanja roditeljske skrbi o kojoj će se konačna odluka donijeti u parničnom postupku kojega je predlagateljica dužna pokrenuti (čl. 532. st. 1. ObZ-a).

4.1. U prijedlogu i mišljenju HZZSR-a od 25. studenoga 2025. stoji da se temelji na provedenim razgovorima s oba roditelja, višestrukim najavljenim i nenajavljenim terenskim izvidima, izvješću odgojno-obrazovne ustanove koju pohađaju mlt. djeca te uvidu u dostupnu dokumentaciju, koja se u tom Područnom uredu vodi za obitelj.

4.2. Obitelj ŠR je potpuna četveročlana obitelj, koja se sastoji od roditelja ŽRŠĆ i IR te dvoje mlt. djece: ZR i SR.

4.3. Majka je rođena **.**.1981. u Zagrebu u bračnoj zajednici roditelja kao mlađe od ukupno dvoje djece rođene u braku roditelja, odnosi s roditeljima i sa sestrom su skladni, primarna obitelj živi na adresi [adresa]. Završila Pravni fakultet u Zagrebu te kasnije poslijediplomski studij. Zdravstveno stanje opisuje kao dobro, negira ovisnosti, probleme s mentalnim zdravljem ili nasiljem u primarnoj obitelji. Uključena u tretman psihoterapeuta radi dobivanja podrške zbog problema u bračnoj zajednici; od strane psihologa nije utvrđena potreba za psihijatrijskim tretmanom. Trenutno je na produljenom porodiljnom dopustu do kraja travnja 2026. godine, radi u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te ima preko 13 godina radnog staža. Bračnu zajednicu sklopila s protustrankom 26. lipnja 2021. u Zagrebu, braku je prethodila veza koja je počela u razdoblju pandemije dok je radila u inozemstvu. Oboma supružnicama to je jedina bračna zajednica te izuzev djece rođene u bračnoj zajednici nemaju druge djece.

4.4. U braku je rođeno dvoje djece, kćerka SR (4 god) i sin ZR (1,5 god). Oboje su djeca urednog psihomotornog razvoja, dobrog zdravlja, uključena u program Dječjeg vrtića Tratinčica, podružnice u Sloboštini. Mlt. SR pohađa satove baleta prema iskazanoj vlastitoj želji.

4.5. Stručni tim vrtića navodi da oba djeteta imaju obilježja urednog razvoja, da su uredna, čista i dobro uhranjena; primjereno su prilagođena na kolektiv, emocionalno topla i vedra, bez odstupajućih ponašanja. Suradnju s oba roditelja ocjenjuju primjerenom; oba roditelja pokazuju zainteresiranost za boravak djece u vrtićkoj skupini te aktivno prate savjete odgojitelja.

4.6. Otac je rođen **.**.1980. u Zagrebu kao starije od ukupno dvoje djece rođene u braku roditelja, ima sestru, majka stanuje na području Sloboštine, otac je preminuo. Završio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ovlašteni je arhitekt. U radnom je odnosu, zaposlenik je vlastite tvrtke koju je osnovao prije 10 godina. Ima 15 godina radnog staža. Vlasnik je stana u kojem živi s obitelji. Zdravstveno stanje opisuje kao dobro, negira probleme ovisnosti, mentalnog zdravlja ili nasilja u primarnoj obitelji, kao i problem ovisnosti i utvrđene dijagnoze duševnog oboljenja na svojoj strani.

4.7. Obitelj je u tretmanu je Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Novi Zagreb od 10. rujna 2025. kad je zaprimljena obavijest VI. policijske postaje o intervenciji u njihovoj obitelji, na zahtjev oca kojom prilikom nisu utvrđeni elementi prekršaja niti kaznenog djela. U naknadno provedenim razgovorima s roditeljima otac suprugu tereti za zanemarivanje potreba djece, dok majka supruga tereti za omalovažavanje nje kao majke i kao osobe. Upućeni na psihosocijalno savjetovanje u Obiteljski centar.

4.8. Stručni tim izvršio je najavljeni terenski izvid na adresi stanovanja obitelji SR, [adresa], **.**.2025. radi dobivanja uvida u obiteljske prilike. Stambeni uvjeti procijenjeni su u potpunosti prikladnima za boravak mlt. djece, stan je održavan i opremljen svim potrebnim namještajem, uređajima i razvojno prikladnim sadržajima za djecu. Djeca su tijekom posjete djelatnicama donosila igračke, tražila interakciju, veselila se, adekvatno odgovarala na poticaje, a također su prema majci pokazivala privržena ponašanja i tražila interakciju s majkom. Otac je za vrijeme terenskog izvida također bio prisutan, međutim nije se uključivao u interakciju s djecom.

4.9. Dodatni nenajavljeni terenski izvid na adresi stanovanja obitelji izvršen je od strane socijalne radnice i psihologinje kojom prilikom su na adresi zatečeni majka i mlt. ZR. Stambeni uvjeti su i tijekom nenajavljene posjete bili primjereni boravku mlt. djece, stan je zatečen uredan i čist. Tijekom posjete mlt. ZR je spontano prilazio majci i djelatnicama, pružao im igračke, pozivao ih na igru i tražio interakciju. Uočeno je da majka odgovara na zahtjeve dječaka za interakcijom i pokazuje emocionalnu toplinu i brigu prema dječaku. Dječak slobodno istražuje prostor, uzima i koristi igračke, stječe se dojam da u majci nalazi sigurnost i očekuje od majke da će adekvatno odgovoriti na njegove zahtjeve za interakcijom.

4.10. Treći terenski izvid izvršen je na adresi stanovanja bake i djeda po majci, [adresa], s obzirom na to da je majka izrazila namjeru preseljenja na navedenu adresu, gdje u sklopu obiteljske kuće postoji odvojena stambena jedinica prikladna za boravak nje i djece. Dolaskom na adresu zatečena je uredna i održavana okućnica, a stambeni prostor na katu obiteljske kuće je prostrani svijetli stan s više spavaćih soba, velikom dnevnom sobom, kuhinjom, kupaonicom, ostavom, WC-om i terasom; uredan, održavan, opremljen svim potrebnim namještajem. Tijekom čitave posjete majka kontinuirano obraća pažnju na aktivnosti djece, koja se slobodno kreću prostorom i iskazuju ponašanja koja upućuju na to da se osjećaju ugodno i opušteno. Baka i djed pokazuju zainteresiranost za djecu, a djeca spontano traže interakciju s bakom i djedom.

4.11. Direktnom opservacijom na provedenim terenskim izvidima, kao i uvidom u izvješće Dječjeg vrtića Tratinčica utvrđeno je da se oba roditelja primjereno skrbe o djeci i da su djeca urednog spoznajnog, motoričkog i psihosocijalnog razvoja, koji je pokazatelj kvalitete skrbi o djeci. Djeca su, kao što stoji i u zaprimljenom izvješću vrtića, svaki put zatečena uredna, čista, podmirenih fizičkih potreba. Uočen je odnos sigurne privrženosti između majke i djece, kao i da majka adekvatno odgovara na potrebe djece.

4.12. Oba roditelja pokazuju primjerenu suradnju sa stručnim timom i usmjerenost na potrebe djece i ostvarivanje roditeljske skrbi. Do trenutka kad je intervenirala policija na adresi stanovanja roditelja otac nije izvještavao institucije o nedostatnoj skrbi majke za mlt. djecu. Prethodno je suprug svoje prigovore iznosio direktno supruzi, što je, prema dostupnim podacima iz razgovora s roditeljima, doprinosilo eskalaciji njihovih međusobnih sukoba, u kojima je otac zadržavao smirenu poziciju, a majka je pokazivala znakove uzrujanosti. Zbog navedenih poteškoća u odnosu majka navodi da je zatražila podršku psihologa. Od strane psihologinje nije utvrđena potreba za psihijatrijskim tretmanom.

4.13. Tijekom provedenih razgovora s ocem dobivaju se podaci o majčinim propustima u roditeljskoj skrbi. Otac, vezano uz propuste koje navodi, zauzima zaštitnički stav u odnosu na djecu. Ugroženost mlt. djece u obitelji nije potvrđena od strane vrtića, liječnika niti policije. Tijekom razgovora otac navodi da bi u slučaju razdvojenog roditeljstva bio čak voljan preseliti se u neposrednu blizinu mjesta stanovanja majke da bi u svrhu zaštite djece nastavio ukazivati na majčine propuste. Izjavio je da želi jednako vrijeme provoditi s mlt. djecom kao i majka, što ukazuje na činjenicu da otac uviđa određene kvalitete svoje supruge kao majke. Zamijećena je sklonost oca različitom vrednovanju istih događaja vezanih uz mlt. djecu, ovisno o tome jave li se oni za vrijeme kad su djeca u skrbi majke ili oca, na način koji je bez iznimke nepovoljan za majku. Pritom uobičajena ponašanja djece poput pada djeteta otac tumači kao majčin propust, ali ujedno kao normalnu pojavu tijekom odrastanja kad je dijete u njegovoj skrbi, što je izjavio tijekom razgovora sa stručnim timom u ovom Područnom uredu. Navodi da se suzdržava od ukazivanja na propuste majke, da ne bi došlo do novih eskalacija u njihovom odnosu, već da umjesto toga iza nje ispravlja percipirane propuste. Posebne zamjerke iznosi na situaciju u kojoj se supruga u trenutku nepažnje zalila po nozi vrućom vodom, nakon čega ju je zajedno s djecom morao voditi na Hitni medicinski prijam. Navedena povreda supruge je ŽR jako uznemirila, tim više što je tu povredu atribuirao njezinom izbjegavanju da uvaži njegove savjete o tome da ručka posuđa mora biti unutar okvira štednjaka.

4.14. Iz razgovora s majkom doznaje se o problemima u odnosu između supružnika i njenom osjećaju bespomoćnosti u braku sa suprugom, zbog kojih je zatražila podršku psihologa. Problemi u njihovom odnosu se očituju pretjeranim kritikama supruga u vezi njenih postupaka, uz njegovo preuzimanje zasluga u razvojnim ishodima mlt. djece. Majka tijekom svih postupanja iznosi uravnotežen stav prema ocu ističući važnost očinske uloge u životu mlt. djece, te pritom pokazuje adekvatno razdvajanje njihove partnerske uloge od roditeljske uloge. Opetovano naglašava važnost kontinuirane prisutnosti oca u životima mlt. djece i predlaže opširne kontakte oca s djecom, što je u suprotnosti s navodima oca da majka želi oca oduzeti djeci. Šire gledano ovakva interpretacija pokazuje sklonost oca prikazivanju majke u negativnom svjetlu. Postupak određivanja privremene mjere o tome s kojim roditeljem će mlt. djeca živjeti pokrenula je zbog nemogućnosti postizanja dogovora sa suprugom o istome, odnosno zbog izjava oca da će u slučaju majčina napuštanja zajedničkog kućanstva mlt. djeca nastaviti živjeti s njime.

4.15. Majka trenutno koristi roditeljski dopust i u cijelosti je posvećena skrbi o mlt. djeci, zbog čega ima velik utjecaj na razvoj djece. Temeljem izvješća vrtića i procjene psihologinje ovog Područnog ureda, razvoj mlt. djece je procijenjen urednim što ukazuje na primjerenu skrb o emocionalnim, obrazovnim, tjelesnim, zdravstvenim i socijalnim potrebama mlt. djece.

4.16. Stručni tim je kroz praćenje obitelji ŽR i suradnju s roditeljima utvrdio da su oba roditelja iskazala spremnost i želju za preuzimanjem skrbi o mlt. djeci. Na temelju praćenja interakcija između roditelja i djece tijekom terenskih izvida, razgovora s roditeljima i izvješća Dječjeg vrtića Tratinčica utvrđuje se da su djeca urednog razvoja, da su oba roditelja uključena u skrb o djeci, da oba roditelja s djecom imaju izgrađen emotivno topao, blizak odnos, kao i da su oba roditelja uključena u živote djece i da na adekvatan način podmiruju njihove fizičke i emocionalne potrebe. Također je stručni tim procijenio da je majka roditelj koji ima uravnoteženiji stav o drugom roditelju, koji stav djeci u situacijama razdvojenog roditeljstva olakšava prilagodbu na nove okolnosti.

4.17. Zaključno, predlažu da djeca živa s majkom na adresi majke [adresa], a da otac ostvaruje osobne odnose s djecom svaki drugi vikend od petka poslije vrtića do nedjelje u 18 sati te dva dana preko tjedna. U tjednu kada je vikendom s djecom ponedjeljak i srijedu, a u tjednu u kojem vikendom nije s djecom utorak i petak. Predlažemo da otac djecu preuzme iz vrtića (odnosno sina ZR s adrese stanovanja majke), a da majka djecu preuzme s adrese oca u 18 sati i vrati na svoju adresu stanovanja; da otac s djecom provodi svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik, koji je ujedno neradni dan u trajanju od minimalno pet sati prema dogovoru roditelja.

5. Nalazu i mišljenju prigovorila je protustranka u podnesku od 2. prosinca 2025. u kojemu navodi da su manjkavi jer su isključivo utemeljeni na izjavama i zahtjevu majke koje su nekritički uzete kao točne, dok se nisu uzeli u obzir navodi oca niti činjenica da je i on podnio protuprijedlog za donošenje privremene mjere. Osporava da bi 4. studenoga bio izvršen nenajavljeni izvid već je bio najavljen te zbog toga predlagateljica detaljnije čisti stan. Postupke Zavoda smatra nepotpunim i neprofesionalnim, suprotnim pravilima struke i ukazuju na pristranost i diskriminaciju oca kao roditelja. Zavod to zanemaruje njegovo ukazivanje na majčine propuste i to ocjenjuje kao neosnovan negativistički stav oca prema majci. Iako je Zavod upoznat s činjenicom da je majka više puta bila nasilna prema ocu pred djecom, ističe da policija nije našla počinjenje prekršaja iako dobro zna da je to jer je otac povukao prijavu, no Zavod to prikazuje kao da nije bilo dokaza o nasilju. Interakcija majke i djeteta je utvrđivana u posjetu kojem su prisustvovale samo majka i dijete, bez da se pružila prilika da otac na isti način sudjeluje u procjeni. Zavod nije proveo psihologijsku procjenu i testiranje roditelja. Osporava zaključak da otac različito vrednuje iste događaje vezane za djecu, ponavljajući da su se u više navrata objektivno dogodile situacije u kojima je došlo do povećanog rizika za sigurnost djece uslijed nedostatnog nadzora i nepažnje s majčine strane. Smatra da nisu utvrđene kompetentnost i podobnost oba roditelja, odnosno sposobnost roditelja da zadovolji sve djetetove potrebe, kako emocionalno-psihološke, tako i socioekonomske te Zavod propušta dati pravo značenje i težinu propustima i potkapacitiranosti majke kao roditelja te zanemaruje podatke o obiteljskom nasilju koje majka vrši nad ocem pred djecom te utjecaj toga na psihološki i emotivni razvoj djece. Nisu uzeli u obzir niti zdravstvene probleme predlagateljice vezane uz probavni sustav jer zdravstvene teškoće od kojih predlagateljica boluje zasigurno utječu na raspoloženje i fizičku spremnost predlagateljice a onda i na njene roditeljske kapacitete, što ugrožava zdravlje i pravilan razvoj djece. On pokušava predlagateljici ukazati na njene propuste u skrbi i odgoju djece, a baš je predlagateljica više puta pred djecom pokazivala impulzivno i agresivno ponašanje prema protustranci, vrijeđala ga, vikala na njega te fizički napadala te se predlagateljica svojim ponašanjem pred stručnim timom svjesno želi pokazati u „boljem“ svjetlu i ostaviti dojam kako bi se pred sudom i pred stručnim djelatnicima Zavoda stvorila pozitivnija slika koja ne odgovara stvarnom stanju stvari.

6.1. Podneskom od 29. studenoga 2024. HZZSR PU Novi Zagreb odgovorio je na primjedbe protustranke navodeći da u cijelosti ostaje pri danom prijedlogu i mišljenju koji je izrađen prema pravilima struke, vrednujući doprinos oba roditelja u skrbi o djeci, roditeljsku komunikaciju i suradnju te međusobni odnos roditelja. Nije protivan prijedlogu da se provede kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje oba roditelja i njihovog odnosa s djecom, ali da je stava da je u najboljem interesu djece donošenje privremene mjere na predloženi način jer je prijedlog utemeljen na provedenim radnjama koje su dostatne za potrebe donošenja privremene mjere.

6.2. Stručni tim ističe da su sukobi između roditelja izvor ugroze za djecu, koji je moguće ukloniti fizičkim razdvajanjem roditelja. Djeca su urednog razvoja, što upućuje da djeca imaju primjerenu roditeljsku skrb. Ne postoje dokazi koji bi upućivali na to da su mlt. djeca izložena fizičkoj ugrozi u skrbi nijednog roditelja.

6.3. S obzirom na dokaz o izloženosti djece sukobima roditelja i činjenice da niti majka niti otac ne zaustavljaju sukob, stručni tim je procijenio nužnim osigurati praćenje obiteljskih prilika kroz uslugu psihosocijalne podrške obitelji koju pružaju mobilni timovi.

7. U svom iskazu predlagateljica u bitnome navodi da su u braku četiri godine i da su od početak imali određenih problema, ali da je unatrag godinu dana došlo do bitnog pogoršanja odnosa, po njenom viđenju zbog toga što joj je protustranaka prigovarala načinu odgoja djece i vođenja kućanstva, što je potom postalo i vrijeđanje, a što je dovodilo do svađa pa je ona predlagala provođenje bračnog savjetovanja što da je protustranka odbijala, a pogoršani odnosi su kulminirali događajem kojemu je prethodila svađa u kojoj je protustranka zvala policiju navodeći da ona pokušava oteti dijete, a poslije je utvrđeno da ne postoje obilježja kažnjivih djela nego da se radi o obiteljskim nesuglasicama, i otada je njihova međusobna komunikacija svedena na minimum. Ona je posljednje dvije godine na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu i samim time više brine o djeci i o kućanstvu dok se protustranka bavi održavanjem automobila i iznošenjem smeća te radi svoj posao, u početku od kuće, a zadnjih 8 mjeseci u stanu svoje majke. Živa u stanu od 56 m2 u vlasništvu supruga, dok njezini roditelji imaju kuću s dva stana gdje se htjela odseliti ali on nije htio, a ona tamo planira preseliti nakon prestanaka bračne zajednice. Smatra da se i ona i suprugu uredno brinu o djeci, smatra ga dobrim roditeljem koji sudjeluje u odgoju i kojemu je stalo do djece, problem je to što on često pred djecom negativno govori o njoj, a nezgode koje on opisuje su svakodnevne nezgode koje se događaju svakome, pa tako i njemu. Još uvijek doji mlt. ZR i pokušala bi ga dojiti što dulje, ali to će prilagoditi novonastaloj situaciji. Smatra da ona može odvojiti svoj partnerski odnos od roditeljskoga, i smatra se poticajnom u odnosu djece prema njihovom ocu, ali smatra potrebnim što ranije razdvojiti se od supruga.

8. U svom iskazu protustranka u bitnome navodi da od početka bračne zajednica svoj posao prilagodio obitelji tako da je počeo odmah raditi od kuće da bi se mogao brinuti o djeci, ima svoju firmu u kojoj je zaposlen i bavi se samo projektiranjem, radi nekoliko sati dnevno koliko mu je potrebno da bi ostatak vremena posvetio obitelji. Mjesto gdje žive je pogodno za djecu jer su u blizini vrtić, parkovi za igranje, široka pješačka zona i djeca su tu navikla i imaju prijatelje. Smatra da ima vrlo dobar odnos s djecom, mlt. SR najčešće spava s njime, a razdvajanje doživljava kao kažnjavanje djece. Smatra da problemi u njihovom partnerskom odnosu dolaze dijelom i od strane suprugine primarne obitelji koju on smatra isključivom, a supruga da ga je vrijeđala i zbog njegovog posla i izgleda, partnerski odnos im je narušen, dosta je svađe, a komunikacija je svedena na minimum. Ona ima vrlo velike oscilacije u ponašanju, i teško se dogovoriti. On se brine o autima, o nekretninama u kojima borave i povremeno borave, brine o djeci dok ona radi druge stvari vezane za kućanstvo. Od početka ovoga postupka ona uopće ne čisti po kući. Razlog zašto je snimao predlagateljicu je zato što je na taj način jedino može smiriti jer se ona često prema njemu ponaša agresivno i psihički i emocionalno i fizički i to sve u prisustvu njihove mlt. djece. Smatra da majka i njezini roditelji njega negativno atribuiraju pred djecom.

9. Iz provedenih dokaza sud nedvojbeno zaključuje da su među strankama bračni odnosi teško i trajno poremećeni kao i da su u odnosu na mlt. djecu brigu od rođenja provodila oba roditelja, da su oba roditelja jasno iskazala svoju volju i želju za brigom o djeci i da su oba roditelja uključena u život i odgoj mlt. djece. Samim time što je majka posljednjih dvije godine na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu, a da je otac zaposlen je ona provodila više vremena s djecom, a usto još uvijek doji mlt. ZR. Unatoč tome, jasno proizlazi iz iskaza stranaka da je otac blisko prisutan u obiteljskom odnosno životu djece, i izuzevši vrijeme provedeno na poslu, surađuje u vođenju kućanstva i odgoju djece.

10. Na temelju provedenih dokaza također se zaključuje da su djeca vezana i privržena za oba roditelja kao i da su oba roditelja vezana za djecu.

11.1. Iz mišljenja HZZSR PU Novi Zagreb proizlazi da su u postupanju provedeni najavljeni i nenajavljeni posjeti obitelji, da je stambeni prostor zatečen urednim i podobnim za stanovanje, opremljen za malu djecu, da su interakcije djece u posjetima bile uredne. Proveden je i terenski izvid na adresi majke na koju se majka planira preseliti i tamo je utvrđeno postojanje zasebni stambene jedinice prikladne za život djece, ako i spontana reakcije djece prama baki i djedu. Na temelju terenskih izvida i izvješće dječjeg vrtića utvrđeno je da se oba roditelja primjereno skrbe o djeci i da su djeca urednog spoznajnog, motoričkog i psihosocijalnog razvoja, koji je pokazatelj kvalitete skrbi o djeci. Iz izvješća vrtića proizlazi da su djeca svaki put zatečena uredna, čista, podmirenih fizičkih potreba te je uočen odnos sigurne privrženosti između majke i djece, kao i da majka adekvatno odgovara na potrebe djece. Oba roditelja pokazuju primjerenu suradnju sa stručnim timom i usmjerenost na potrebe djece i ostvarivanje roditeljske skrbi. Iz razgovora s ocem zamijećena je sklonost oca različitom vrednovanju istih događaja vezanih uz mlt. djecu, ovisno o tome jave li se oni za vrijeme kad su djeca u skrbi majke ili oca, na način koji je bez iznimke nepovoljan za majku, a iz razgovora s majkom da se problemi u njihovom odnosu očituju pretjeranim kritikama supruga u vezi njenih postupaka, uz njegovo preuzimanje zasluga u razvojnim ishodima mlt. djece te majka tijekom svih postupanja iznosi uravnotežen stav prema ocu ističući važnost očinske uloge u životu mlt. djece i pritom pokazuje adekvatno razdvajanje njihove partnerske uloge od roditeljske uloge te opetovano naglašava važnost kontinuirane prisutnosti oca u životima mlt. djece i predlaže opširne kontakte oca s djecom, što je u suprotnosti s navodima oca da majka želi oca oduzeti djeci.

11.2. Zavod potom zaključuje da šire gledano takva interpretacija pokazuje sklonost oca prikazivanju majke u negativnom svjetlu. Također je stručni tim procijenio da je majka roditelj koji ima uravnoteženiji stav o drugom roditelju, koji stav djeci u situacijama razdvojenog roditeljstva olakšava prilagodbu na nove okolnosti, slijedom čega je zaključeno da bi djeca trebala živjeti s majkom na njezinoj adresi, a da se s ocem odredi ostvarivanje osobnih odnosa svaki drugi vikend od petka poslije vrtića do nedjelje u 18 sati te dva dana preko tjedna. U tjednu kada je vikendom s djecom ponedjeljak i srijedu, a u tjednu u kojem vikendom nije s djecom utorak i petak.

12. Mišljenje zavoda sud u cijelosti prihvaća budući da je proveden na temelju razgovora s oba roditelja te najavljenim i nenajavljenim terenskim izvidima i da je pisanim putem odgovoreno na primjedbe protustranke, te na temelju toga zaključuje da je u interesu mlt. djece da se ovom privremenom mjerom odredi da nakon prestanka bračne zajednice djeca žive s majkom na adresi stanovanja majke dok će s ocem održavati osobne odnose po dinamici predloženoj od strane zavoda.

13. Valja nadodati da iz mišljenja zavoda kao i iskaza stranaka sud ne može zaključiti sa potpunom izvjesnošću koji od roditelja bi u konačnici eventualno imao bolje kapacitete za odgoj djece, odnosno za to bi bilo potrebno provesti kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje roditeljskih kapaciteta i djece, ali je sud odlučio da taj dokaz neće provoditi imajući u vidu da bi to u bitnome produljilo postupak, a ovaj postupak je hitne naravi i samo privremeno uređuje odnose među strankama do konačne odluke koju će po provedenom redovnom postupku donijeti parnični sud, a koji postupak je predlagateljica dužna pokrenuti u roku od 3 mjeseca od donošenja ove odluke.

14. Slijedom navedenoga sud je u ovom postupku radi određivanja privremene mjere zaključio da je sada i do konačne odluke u parničnom postupku u interesu mlt. djece da žive s majkom na njezinoj adresi pa je na temelju odredbe iz čl. 536. st. 1. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.

15. Uzimajući u obzir mišljenje HZZSR-a izraženo u pogledu osobnih odnosa mlt. djece s ocem određeno je i ostvarivanje osobnih odnosa i to da će otac viđati djecu svaki drugi vikend od petka poslije vrtića do nedjelje u 18 sati te dva dana preko tjedna; u tjednu kad je vikendom s djecom ponedjeljak i srijedu, a u tjednu u kojem vikendom nije s djecom utorak i petak i to tako što će otac djecu preuzeti iz vrtića ili s adrese stanovanja majke, ako djeca nisu u vrtiću, a majka će djecu preuzeti s adrese oca u 18 sati i vratiti na svoju adresu; otac će s djecom provoditi i svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik u trajanju od minimalno pet sati prema dogovoru roditelja.

16. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki II. izreke.

17. Trajanje ove privremene mjere temelji se na odredbi članka 351. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24) dok je predlagateljici sukladno odredbi iz čl. 532. st. 1. ObZ-a određen rok za pokretanje postupka radi opravdanja privremene mjere pa je odlučeno kao u točki III. izreke.

18. Primjenom odredbe iz članka 535. ObZ-a odlučeno je kao pod točkom IV. izreke.

U Zagrebu 12. siječnja 2026.

Sudac:

Petar Matić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovog suda. O žalbi odlučuje županijski sud. Žalba ne zadržava ovrhu (čl. 535. ObZ-a).

DNA:

1. predlagateljici po pun.

2. protustranci po pun.

3. posebnom skrbniku

4. HZZSR, PU Novi Zagreb