Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-56/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Marku Lešnjakoviću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Mlinar pekarska industrija d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 228 c, OIB:62296711978, zastupane po punomoćnici OS, dip.iur, te uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.o.o., zastupanog po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovicima, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka i pun. umješača, te uz javnu objavu presude, 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Mlinar pekarska industrija d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 228c, OIB: 62296711978, isplati tužiteljici HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.000,00 EUR-a (dvijetisućeeura) sa zateznim kamatama tekućim od 7. lipnja 2021. do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku Mlinar pekarska industrija d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 228c, OIB: 62296711978, isplati tužiteljici HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 420,00 EUR-a (četristodvedeseteura) sa zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu preko dosuđenog dijela u iznosu od 2.000,00 EUR-a do iznosa od 18.194,46 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 2.000,00 EUR-a tekućim od 2. lipnja 2021. pa do 6. lipnja 2021., te u dijelu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 420,00 EUR-a tekućim od 7. lipnja 2021. do 11. siječnja 2026.

IV/ Nalaže se tuženiku Mlinar pekarska industrija d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 228c, OIB: 62296711978, isplati tužiteljici HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 660,00 EUR-a (šestošezdeseteura) sa zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

V/ U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška postupka odbijen je kao neosnovan.

VI/. Odbijen je kao neosnovan zahtjev umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. za naknadom troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je bila zaposlena kod tuženika kao radnica temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 16. travnja 2021., na radnom mjestu – pekar, a temeljem kojeg je kod tuženika kao poslodavca bila zaposlena u vremenu od 16. travnja 2021. do zaključno 31. srpnja 2021. Za vrijeme obavljanja radnih zadaća kod tuženika kao poslodavca, tužiteljica je doživjela nezgodu na način, da je za vrijeme, dok se kretala predmetnim poslovnim prostorom, uslijed neočekivane zapreke na putu pala te pri padu ozlijedila desnu nogu, a koja je već ranije bila povrijeđena te je uslijed te ranije povrede operirala patelu desnog koljena. Predmetna nezgoda se dogodila dana 2. lipnja 2021. između 10,00 i 11,00 sati, a bojeći se za radno mjesto, budući je imala zaključen Ugovor o radu na određeno, tužiteljica je trpjela bolove, a ostala je do kraja radnog dana u 13,00 sati, da bi nakon toga otišla kući i čekala vrijeme da može otići preuzeti svoje dijete iz vrtića te da i njezin brat završi, kako bi preuzeo brigu o djeci, dok je ona u bolnici, pa je tek oko 17,00 sati otišla u bolnicu, a liječnički pregled je trajao do iza 20,30 sati. Zbog rečenog događaja i ozljede, ista je zatražila liječničku pomoć kod KBC Osijek – Objedinjeni hitni bolnički prijem dana 2. lipnja 2021. te nastavila liječenje kod KBC Osijek – Klinike za ortopediju i traumatologiju dana 07. lipnja 2021., 17. lipnja 2021.te 23. lipnja 2021. Nadalje, navodi da je tužiteljica je samohrana majka dvije male kćerke, sa kojima živi u podstanarstvu. Iz medicinske dokumentacije je razvidno kako je tužiteljica već ranije pretrpjela ozljede noge, a u vrijeme štetnog događaja imala je na koštanim strukturama ugrađene i fiksatore, što je naročito u pogledu primarnog straha do dolaska na hitni prijem i pregleda noge, bilo od ogromnog značaja na strah, koji je tužiteljica trpjela, koji je svakako postojao i nakon liječničkog pregleda te utvrđenja da na starom mjestu ozljede i sanacije nema oštećenja. Nadalje, tužiteljica je navela da je zbog strah za vlastitu egzistenciju, unatoč tome, što je i nadalje trpjela bolove, zbog kojih su joj bili indicirani i analgetici, na vlastiti zahtjev prekinula bolovanje, te krajem lipnja 2021. nastavila raditi, a tuženik joj je ponudio samo još jedan Ugovor o radu na određeno, koji je završavao sa 31. srpnja 2021., a kada je isti protekao, tuženik tužiteljicu više nije zapošljavao. U smislu nematerijalne štete, tužiteljica je fizičke bolove, strah, a imala je i potrebu za tuđom pomoći i njegom, a koju joj je pružao njezin brat, sa kojim inače ne živi u zajedničkom kućanstvu.

1.1. Tijekom postupka, nakon Nalaza i mišljenja vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 2. studenog 2025., te je na ročištu održanom 13. studenog 2025. navela da u konkretnom slučaju nije riječ o preinaci tužbenog zahtjeva jer je isti uređen nakon Nalaza i mišljenja vještaka i s istim usklađen. Vrijednost predmeta spora označena u tužbi predstavlja samo vrijednost predmeta spora, ali sam tužbeni zahtjev u tužbi nije bio određen.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev u cijelosti, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te je istaknuo postojanje isključive odgovornosti te podredno suodgovornosti tužiteljice. Tuženik je naveo da nije sporno da je tužiteljica 2.06.2021. kao zaposlenik tuženika obavljala uobičajene i svakodnevne poslove na radnom mjestu Pekar, odnosno da je predmetnu ozljedu zadobila dok je na gajbu slagala limove za pecivo koji su prevrnuli i pali na pod te se tužiteljica spotaknula na iste, pala te pri padu ozlijedila desnu nogu, a koja je već ranije bila povrijeđena te operirana. Nadalje, naveo je da je tužiteljica u trenutku nastanka ozljede na radu imala propisnu radnu obuću s protukliznom zaštitom koja udovoljava zakonskim zahtjevima i norma, i obučena je za rad na siguran način. Pored činjenice da je radnica imala odgovarajuću obuću s protukliznom zaštitom, i sama prostorija u kojoj je štetni događaj nastao opločena je keramičkim protukliznim pločicama koje su postavljene u skladu sa propisanim standardima i zakonskim propisima. Time i podna površina predmetne prostorije sukladno zakonskim propisima s područja zaštite na radu predstavlja funkcionalnu podlogu, odgovarajuće izvedenu obzirom na svoju namjenu i na radni proces. Nadalje, tuženik navodi da je postupao u skladu s čl. 17 Zakona o zaštiti na radu te da je provodio i organizirao zaštitu na radu i sukladno tome vodio računa o sigurnosti, prevenciji i osposobljavanju svojih zaposlenika. Nadalje, tuženik ističe da je do pada tužiteljice došlo krivnjom tužiteljice, odnosno kako je do takve ozljede došlo uslijed krajnje nepažnje tužiteljice, a u najmanju ruku da je tužiteljica doprinijela nastanku štetnog događaja. Nadalje, navodi da tužiteljica nije postupala s dovoljnim oprezom niti prosječnom pozornošću u trenutku kada je slagala limove za pecivo na gajbu te kada je istu pomicala što je uzrokovala padanjem predmetnih limova na pod i u konačnici spoticanjem i padom tužiteljice. Tuženik ističe da je do nastanka štete za došlo uslijed krajnje nepažnje tužiteljice prilikom slaganja limova za pecivo te su se isti zbog nepravilnog i neadekvatnog rukovanja, suprotno pravilima zaštite na radu i uputama za rad na siguran način propisanim za radno mjesto pekara, srušili i pali na pod što je dovelo do spoticanja i pada tužiteljice, a na što poslodavac nije mogao utjecati niti je posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

3. Budući da iz Allianz Hrvatska d.d. police o osiguranju od odgovornosti broj 1500- 174845686 (list spisa 48-49) proizlazi da je tuženik sklopio s Allianz Hrvatska d.d. policu osiguranja a koja se odnosi na odgovornost prema djelatnicima, te da je Allianz Hrvatska d.d. dao izjavu o stupanju u parnicu, ovaj sud je sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. , 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) na ročištu održanom 8. siječnja 2025. prihvatio sudjelovanje Allianz Hrvatska d.d. kao umješača na strani tuženika.

4. Umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. je na ročištu održanom 8. siječnja 2025. osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te je naveo da ne vidi niti jedan propust tuženika. Nadalje, naveo je da se u konkretnom slučaju ne radi o opasnoj djelatnosti, te je istaknuo da je tužiteljica bila obučena za rad na pravilan način pa te da je svojom nepažnjom prouzrokovala sebi štetu, te ističe da je tužbeni zahtjev trebao biti određen. Nadalje, protivi se tijeku zateznih kamata. Nadalje, predlaže provesti vještačenje po vještaku zaštite na radu s naputkom vještaku da isti izađe na lice mjesta događaja – kod poslodavca, radi sačinjena nalaza i mišljenja, odnosno, da se vidi da li je tuženik sve mjere zaštite na radu obavio u skladu s pravilima struke.

4.1. Podneskom od 17. lipnja 2025. umješač na strani tuženika predložio je da se provede vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost načina i dinamike nastupa štetnog događaja, te je li tužiteljica koja je osposobljena za rad na siguran način svojim nepravilnim radnjama prouzrokovala sebi štetu i je li poslodavac osigurao sve što je potrebno i organizirao, te vodio zaštitu na radu i osposobljenje svojih zaposlenika da do štetnog događaja ne dođe. Nadalje, tijekom postupka umješač na strani tuženika naveo je da prigovara visini tužbenog zahtjeva, te da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva jer je vidljivo da je isti povišen za oko 5.000,00 EUR-a, nego što je bio prvotni postavljeni tužbeni zahtjev.

5. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao medicinsku dokumentacija za tužiteljicu (list spisa 5-9), izjava o sukladnosti obuće (list spisa 17- 20), Potvrda o osposobljenosti za rad na siguran način (list spisa 21), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list spisa 22-23), Uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine (list spisa 24), izvještaj o testiranju keramičkih pločica (list spisa 25-30), Uputa za rad na siguran način (list spisa 31-34), fotografije (list spisa 35- 36) i policu osiguranju te prijavu ozljede na radu (list spisa 48-53) i zdravstveni karton za tužiteljicu (list spisa 56-74), Nalaz i mišljenje vještaka (86-89), te je saslušao svjedoke i tužiteljicu.

5.1. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠS s adrese tuženika, na okolnost da je po njegovom pozivu tužiteljica prekinula bolovanje i vratila se na rad, jer o činjenicama o kojima bi iskazivao ne ovisi odluka o glavnoj stvari. Nadalje, odbijen je i dokazni prijedlog tužiteljice za pribavom podataka od HZMO-a i HZZO-a za tužiteljicu, jer tuženik ne spori da se štetni događaj dogodio na radnom mjestu nego osporava odgovornost tuženika, te ističe da je ozljeda na radu posljedica radnji tužiteljice.

5.2. Nadalje, odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje financijsko- knjigovodstvenog vještačenja jer tužiteljica nije navela na koje okolnosti je bilo potrebno provoditi financijsko-knjigovodstveno vještačenje. Ovaj sud je odbio i dokazni prijedloga za vještačenjem po vještaku zaštite na radu jer tijekom postupka nije sporno da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način, kao i da je imala svu potrebnu i propisnu odjeću i obuću. Vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i je li tužiteljica svojim nepravilnim radnjama prouzrokovala štetu sebi, umješač na strani tuženika predložio je na tu okolnost vještačenje tek nakon zaključenja prethodnog postupka (u podnesku od 17. lipnja 2025.). Ovdje se ističe da je tuženik u odgovoru na tužbu učinio nespornim da se štetni događaj dogodio na način kako to tužiteljica navodi u tužbi.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi naknade štete koju je tužiteljica zadobila na radnom mjestu prilikom obavljanja radnih zadataka.

8. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, te je li tužiteljica odgovorna za nastanak štetnog događaja i štete, odnosno je li doprinijela nastanku štete.

9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 16. travnja 2021. do 31. srpnja 2021., na radnom mjestu – pekar, nije ni sporno da je tužiteljica dana 2. lipnja 2021. doživjela nezgodu na radu te da je pri padu ozlijedila desnu nogu te da je unatoč ozlijedi ostala do kraja radnog dana na poslu.

10. Iz Nalaza Kliničkog bolničkog centra Osijek, Objedinjeni hitni bolnički prijem od 2. lipnja 2021., 7. lipnja 2021., 17. lipnja 2021. i 23. lipnja 2021. (list spisa 5-9) proizlazi da tužiteljica imala kontuziju koljena koju je zadobila na radnom mjestu kada je pala i pri padu ozlijedila desnu nogu, ranije operirala paletu desnog koljena. Tužiteljici je noga bila imobilizirana zbog bolova koje je osjećala.

11. Iz izjave o sukladnosti obuće CIMAC labaratories proizlazi da je obuća – low shoe art 712 SR i 812 SR ima propisanu protukliznu zaštitu (list spisa 17-20).

12. Iz potvrde o osposobljenosti za rad na siguran način i iz Zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list spisa 21-23) proizlazi da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način za radno mjesto pekar.

13. Iz Uvjerenja o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (list spisa 24) proizlazi da je tužiteljica osposobljena za provedbu mjera za zaštitu od požara.

14. Iz Uputa za rad na siguran način na radom mjestu pekar (list spisa 31-34) proizlaze upute na koji način i kako postupati u pojedinim situacijama, stvarima i alatima prilikom obavljanja radnih zadataka radnog mjesta pekar.

15. Iz fotografije (list spisa 35-36) vidljivo je da su dvije plastične gajbe stavljene jedna na drugu, te da je na njih stavljeno četiri lima za pečenje.

16. Iz prijave o ozljedi na radu (list spisa 50 -53) proizlazi da je tužiteljica, koja je zaposlena kod tuženika, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, pretrpjela ozljedu na radu 2. lipnja 2021. na način da je pala i udarila koljenom od limove za pecivo koji su prethodno bili srušeni na pod.

17. Iz iskaza svjedoka NS proizlazi da se sjeća se da je bio kod kuće kada ga je sestra - tužiteljica nazvala da je pretrpjela ozljedu na radu i da ide na Hitnu, a da on ode u stan reći njihovoj teti čuvalici, koja čuva djecu da ide i da će on čuvati djecu. Nju je kasno dovezao netko, on je spavao te je tek sutradan vidio da je imala gips te mu je tada ispričala što se dogodilo. Rekla mu je da je pala na poslu, da se spotaknula o neravne pločice i pala niz stepenice i da je ozlijedila nogu. Kratko mu je pričala, ne sjeća se točno detalja, ali mu je rekla da je gurala ili stavljala nešto veliko i da se pri tome spotaknula na neravne pločice i pala niz stepenice, a to se dogodilo u pekari na Bikari gdje je proizvodnja. Budući da mu je sestra imala gips na nozi, pomagao joj je tri do četiri tjedna i to je prao veš, čistio, vodio djecu u vrtić, kuhao, pomagao joj do kupaone, a to bi bilo 10-11 sati dnevno, cijelo vrijeme je bio kod nje u stanu. Tužiteljica je mogla sjediti i držati noge u zraku, zapravo cijelo je to vrijeme ležala, a on bi je čak nosio do kupone. Teta čuvalica koju je imala čuvala je djecu dok je radila i to kada su bile poslijepodnevne i noćne smjene kada djeca nisu mogla ići u vrtić. Tužiteljici je pomagao na način da je djecu ujutro vozio u vrtić, po povratku s posla pokupio djecu i odvezao kući, kuhao ručak, išao u trgovinu u nabavku, kupao djecu i tužiteljicu vodio do kupaone kada je to trebala. Misli da ga je tužiteljica kontaktirala kada je bila poslijepodnevna smjena, odnosno da je radila drugu i dio noćne smjene. Ne sjeća se točno u koje vrijeme ga je kontaktirala.

18. Iz iskaza svjedokinje ČS proizlazi da je zaposlena kod tuženika. Tužiteljica je imala radni zadatak da na limove – plehove, koji su posloženi jedan na drugi, a koji su posloženi na postolje pored proizvodne linije, posloži proizvode, a zatim da taj pleh stavi u garb. Garb je četverokutna kolica širine ko plehove, imaju dolje točkiće i 16 kao katova na koje se poslažu limovi i taj garb se samo ugura u peć. Tužiteljica je te plehove srušila na pod i još je pala preko njih. Na podu su protuklizne pločice, koje su ravne i ispunjavaju sve tehničke zahtjeve. Tužiteljica je imala radnu odjeću – hlače i kratku majicu te radnu obuću - natikače. Ne sjeća se kada ju je tužiteljičin nadređeni obavijestio o navedenom događaju. Njezin zadatak je i da nakon što se obavi pregled kod liječnika i prikupi izjavu tužiteljice, kao i pregled mjesta gdje se ozljeda dogodila, sačini papire, odnosno izvijesti o događaju. Tužiteljica joj je prilikom izjave rekla da ne zna kako je pala, da je porušila to dolje, ali se ne sjeća detalja. Ne zna je li bilo prisutnih svjedoka, odnosno je li tužiteljici tko pomogao i vidio navedeni događaj. Koliko se sjeća tužiteljica joj je rekla da je sama srušila plehove i pala preko njih. Provjeravala je informacije od drugih i ima li svjedoka, ali voditelj i tužiteljica nisu spominjali da je bilo svjedoka koji su vidjeli navedeni događaj. Nadalje, tamo ne postoje stepenice, samo je radna ploha. Tužiteljica je osposobljena na rad na siguran način, ina ih osposobljava teoretski, a na radnom mjestu ih osposobljava voditelj, on ih osposobljava u praktičnom dijelu te na kraju izdaju potvrdu o osposobljenosti na rad na siguran način i tužiteljica je imala takvu potvrdu. Ima još puno zaposlenika koji obavljaju poslove koje je obavljala tužiteljica, otprilike do još 10 zaposlenika, posao se obavlja u velikoj hali – proizvodnom pogonu, a tužiteljica je bila zadužena za svoj dio posla. Moglo je biti tamo još ljudi u trenutku navedenog događaja, ali nitko nije rekao da je nešto vidio.

19. Iz iskaza svjedoka ĐS proizlazi da je zaposlenik tuženika, voditelj službe zaštite na radu, a kolegica ČS je voditeljica za Osijek. Ne zna puno o događaju, zna samo da su popunili prijavu ozljede na radu kada se ista dogodila. Čitao je izjave tužiteljice i njezinog neposredno nadređenog rukovoditelja o navedenom događaju, vidio je iz izjava da su tužiteljici ispali plehovi na pod i da je ona pala preko njih kada ih je išla dizati. Nije bio u dijelu gdje se dogodio navedeni događaj, ali zna da su kod njih (tuženika) sve podne podloge protuklizne i da radnici moraju imati zaštitnu obuću i odjeću, a to moraju radi propisa Zaštite na radu i Sanitarnih propisa. Vidio je u navedenoj dokumentaciji da je tužiteljica bila propisano obučena i odjevena. Ne zna postoje li tamo neke stepenice, nije vidio to mjesto gdje se dogodio događaj. Tužiteljica je bila osposobljena za rad na siguran način. Ne zna u kojem je trenutku došlo do navedenog događaja, da li je to bilo prilikom slaganja proizvoda na plehove ili prilikom slaganja plehova kako bi isti išli na pranje. Misli da nije bilo svjedoka događaja. Ne zna ni kada je tužiteljica prijavila ozljedu na radu, a neposredni rukovoditelj je bio obavješten odmah od strane tužiteljice.

20. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se sjeća da je taj dan došla na posao, obukla je robu i obuću koju su joj dali. Taj dan je imala zadatak nositi plehove, odnosno limove na izokrenute gajbe i tamo iste slagati. Ti limovi, odnosno plehovi slagali su se jedan na drugi. Nosila je limove i kada sam ih trebala staviti na te izokrenute gajbe na kojima su se nalazili limovi, sve se porušilo. Gajba sa plehovima se srušila i ona je pala preko toga. Ne sjeća se kako je pala. Gajba sa plehovima pala je sama od sebe, da ju nije ni dotaknula, sve je to palo na pod, a ona to nije niti vidjela, jer je nosila plehove i pala je preko toga. Gajba sa plehovima bila je u visini oko metar i nešto, a nalazila se na podu s pločicama bijelih boja. Imala je na nogama klompe, odnosno adekvatnu obuću koju joj je je poslodavac dao. Osposobljena je za rad na siguran način, imala je edukaciju. Svi koji su bili tamo vidjeli su njezin pad. Nije jedina slagala plehove, bilo je i drugih djelatnica koje su slagale plehove, ali bilo je više gajbi. Slaže se na gajbe kako tko dohvati koju gajbu. Kada je pala svi su skočili, jer je još neko vrijeme ležala na podu. Ostala je bez zraka. Sjeća se da su došli neki djelatnici i donijeli joj led. Ne sjeća se koliko je sati bilo kada je pala, ali zna da je smjenu odradila do kraja. Poslije smjene je otišla kod liječnika, pa u bolnicu u koju me poslao liječnik. U bolnici je dobila lakši gips duž cijele noge, a bila su joj i blago natučena rebra i ruke. Brat joj je pomagao jedno mjesec dana, za to se vrijeme doselio kod nje, zbog toga što je imala gips na nozi nije mogla biti niti za štednjakom niti obavljati neke poslove, pa je njezin brat obavljao sve što je potrebno u kuhinji i vozio je djecu u vrtić, obavljao je kućanske poslove, a mama joj je dolazila pomagati u tuširanju. Poslove koje je radila kada je pala, radila je prije toga jedno 2 mjeseca, radila ih je na isti način kao i taj dan kada je pala i to po nalogu poslodavca. Misli da se pad dogodio kada se spotaknula na plehove koji su bili na podu, a ona zbog naslaganih plehova nije to vidjela i to se sve dogodilo u trenutku. Nije bio određen broj plehova koji se smiju slagati na gajbe. Nije se vidjelo da je gajba pretrpana i da će se srušiti. Bila je u prilasku gajbi i nije ju dotaknula. Imala je ranije operirano koljeno, sve je prošlo u redu. Pod na kojem je radila, je bio po njezinoj procjeni ravan. Misli da su klompe bile bez gume. Gajba je obična plastična plava gajba, u kojoj se nosi kruh i koja je bila izokrenuta da bi bila ravnija s gornje strane, odnosno oni su slagali plehove na podnicu izokrenute gajbe. Nije se mogla sjetiti je li bila jedna ili dvije izokrenute gajbe. Na tu gajbu su se slagali plehovi koji zapravo izgledaju kao limovi odnosno tacne i debljine dva do tri centimetra i na gajbe slažu oko 15ak plehova. Sve zajedno visine oko metat i pol. Na tu gajbu je plehove slagalo više njih. U ruci je imala tri do četiri komada pleha. Ozljedu koju je imala od ranije bila je na istoj nozi. Prije štetnog događaja ozljeda na nozi je bila tri do pet godina ranije i noga joj je poslije operacije normalno funkcionirala.

21. Iz nalaza i mišljenja vještaka prim.dr.sc. Ivana Lovrića, spec. opće kirurgije i trumatologije, proizlazi da su izgrađeni na temelju medicinske dokumentacije u spisu i pregleda tužiteljice, te da je tužiteljica u štetnom događaju trpjela bolove, jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 14 dana, te lakog intenziteta 30 dana. Zbog pretrpljenih ozljeda tužiteljica je tijekom liječenja imala bolove različitog intenziteta, imala je i nelagode tijekom liječenja: klinička i dijagnostička obrada, kontrolni pregledi. Tužiteljica je trpjela i primarni strah jakog intenziteta koji je bio kratkotrajan, sekundarni strah lakog intenziteta koji je trajao 14 dana. Tužiteljica je nakon nezgode osjećala trenutni primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku ozljeđivanja. Sekundarni oblik straha lakog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja. S obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede kao i konačni ishod liječenja, tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe 14 dana po 3 sata dnevno tijekom nošenja imobilizacije i neposredno nakon skidanja iste, u obavljanju svih životnih aktivnosti (osobna higijena, odijevanje, pripremanje hrane, odlasci na kontrole i sl.). Ranija operacija nije utjecala na štetni događaj.

21.1. Nalaz i mišljenje vještaka prim.dr. sc. Ivala Lovrića sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, a stranke i umješač nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka te su na ročištu održanom 13. studenog 2025. naveli da su suglasni s pisanim nalazom te da vještaka nije potrebno saslušati na ročištu.

22. Iskaz svjedoka NS sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu koji se odnosi na odlučne činjenice, odnosno u dijelu koji se odnosi na to da je svjedok za vrijeme dok je tužiteljica bila na bolovanju i dok joj je noga bila imobilizirana istoj pomagao oko njezinih potreba, te istu njegovao, a u tom dijelu je iskaz svjedoka u skladu s iskazom tužiteljice, te je iskaz uvjerljiv i logičan. Nadalje, u dijelu u kojem svjedok navodi da je tuđu pomoć i njegu pružao tužiteljici u trajanju od 3-4 tjedna po 10-11 sati dnevno sud je ocijenio nevjerodostojnim jer je u suprotnosti s Nalazom i mišljenjem vještaka prim.dr.sc. Ivana Lovrića, dr.med. iz kojeg proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 14 dana po 3 sata dnevno, a na koji Nalaz i mišljenje stranke nisu imali primjedbi. Nadalje, iskaz svjedoka u dijelu u kojem govori o vremenu, mjestu i načinu na koji je tužiteljica pala (spotaknula se od pločice i pala niz stepenice) i ozlijedila se sud je ocijenio nevjerodostojnim jer isti nema neposrednih saznanja nego ima saznanja od tužiteljice a ne sjeća se detalja nastanaka događaja koje mu je ispričala tužiteljica, a i u tom dijelu je u suprotnosti s iskazom tužiteljice.

23. Iskaz svjedokinje ČS sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem iskazuje koji je tužiteljicin radni zadatak bio u vrijeme nastanka štetnog događaja. Naime, svjedokinja navodi da je tužiteljica na plehove trebala poslagati proizvode i onda navedene proizvode staviti na garb- kolica na točkiće, jer suprotno proizlazi iz iskaza tužiteljice – da je plehove , odnosno limove, trebala poslagati na okrenutu gajbu ili gajbe, a i u odgovoru na tužbu tuženik izričito navodi: nesporno je da je tužiteljica predmetnu ozljedu zadobila dok je na gajbu slagala limove za pecivo koji su se prevrnuli i pali na pod te se tužiteljica spotaknula i pala. Nadalje, iskaz svjedokinje ČS sud je ocijenio nevjerodostojnim i u dijelu u kojem je navela da je tužiteljica sama srušila plehove i pala preko njih i da ta saznanja ima iz izjave koju ju sačinila tužiteljica, jer suprotno proizlazi iz iskaza tužiteljice, a tuženik u spis nije dostavio izjavu tužiteljice iz koje bi navedeno proizlazilo. Iskaz svjedokinje ČS sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način, te da je imala potrebnu odjeću i obuću, jer navedeno tužiteljica niti ne osporava.

24. Iskaz svjedoka ĐS sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je iz izjave tužiteljice prilikom prijave ozljede na radu vidio da je tužiteljica sama porušila plehove i da je pala preko njih, jer suprotno proizlazi iz iskaza tužiteljice, a tuženik nije u spis dostavio izjavu iz koje bi navedeno proizlazilo. Iskaz svjedoka ĐS sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljica osposobljena za rad na siguran način, jer navedena činjenica nije niti sporna.

25. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da je do štetnog događaja došlo na način da su se plehovi (limovi) koji su se nalazili na izokrenutim gajbama porušili, te da se i gajba srušila i ona je pala preko toga, gajba s plehovima je pala sama od sebe, a navedeno nije vidjela jer je nosila plehove pa je pala preko njih, kao i u dijelu u kojem je navela da su i drugi djelatnici stavljali plehove na navedenu gajbu, jer je u tom dijelu iskaz tužiteljice jasan, uvjerljiv i logičan. Nadalje, iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da joj je brat pomagao obavljati kućanske poslove za vrijeme dok navedene poslove nije mogla sama obavljati. Međutim, iskaz tužiteljice sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da joj je brat pomagao mjesec dana u obavljanju poslova jer u suprotnosti s Nalazom i mišljenjem vještaka prim.dr.sc. Ivana Lovrića, dr. med. iz kojeg proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 14 dana po 3 sata dnevno, a na koji Nalaz i mišljenje stranke nisu imali primjedbi.

26. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio:

- da je tužiteljica prilikom obavljanja radnih zadataka kod tuženika pala i ozlijedila se,

- da je do pada tužiteljice došlo na način da je tužiteljica nosila plehove (limove za pečenje) koje je trebala stavili na izokrenutu gajbu,

- da su i drugi zaposlenici stavljali pehove na gajbu,

- da se gajba s plehovima prevrnula i pala u trenutku kada je tužiteljica nosila plehove,

- da je tužiteljica zapela za plehove i gajbu koji su pali, te da je potom pala,

- da tužiteljica nije vidjela da će gajba s plehovima pasti,

- da je tužiteljica u navedenom štetnom događaju ozlijedila koljeno, te da joj je noga bila imobilizirana,

- da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega u obavljanju kućanskih i higijenskih poslova,

- ranija operacija koljena nije utjecala na štetu, ni štetni događaj.

27. Prema odredbi članka 111. st. 1. Zakona o radu (“Narodne novine” broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23., dalje ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

28. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18., dalje u tekstu: ZZR/14), propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

29. U konkretnom slučaju, tuženik kao poslodavac tužiteljici je dao kao opremu za rad predmetne plehove (limove) i rekao joj da slaže na izokrenute gajbe. Ovdje je se ističe da tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne osporava da je tužiteljica obavljala uobičajene i svakodnevne poslove i da je predmetnu ozljedu zadobila dok je na gajbu slagala plehove (limove) za pecivo koji su se prevrnuli i pali na pod, te da se tužiteljica spotaknula od pod i pala, ali tuženik navodi da je tužiteljica neoprezno i nepravilno slagala plehove (limove) pa da je do tužiteljicine ozljede došlo uslijed krajnje nepažnje. Imajući na umu sve navedeno, a osobito da se za ozljedu na radu smatra da potječe od rada i da poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, ovaj sud je utvrdio da je tuženik odgovara za štetu tužiteljici sukladno čl. 25. st. 1. ZZR- a.

29.1. Nadalje, neosnovano tuženik tijekom postupka navodi da je tužiteljica isključivo odgovorna za štetni događaj, odnosno da je ista doprinijela nastanku štetnog događaja. Postojanje doprinosa oštećenika vlastitoj šteti se ne predmnijeva, već je na štetniku teret dokaza postojanja uzročne veze između određenog neprihvatljivog oštećenikova ponašanja i nastale štete (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2632/2015 od 23. siječnja 2019.). Kako tuženik takvo ponašanje, koje bi bilo u adekvatnoj uzročno posljedičnoj vezi s nastankom štetnim događajem nije dokazao, ovaj sud je utvrdio da doprinos tužiteljice šteti ne postoji. Ovaj sud smatra potrebnim još jednom navesti (iako je prethodno već obrazloženo) da je odbijen dokazni prijedlog umješača na strani tuženika radi provođenja vještačenja po vještaku zaštite na radu na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i je li tužiteljica svojim nepravilnim radnjama prouzrokovala štetu sebi, jer je umješač na strani tuženika predložio vještačenje na tu okolnost tek nakon zaključenja prethodnog postupka (u podnesku od 17. lipnja 2025.). Osim toga, na gajbu su plehove stavljali i drugi djelatnici tuženika a gajba je pala prije nego je tužiteljica stavila svoje plehove na nju, pa ovaj sud smatra da je navedeno vještačenje (osim što je predloženo nakon zaključenja prethodnog postupka na okolnost- dinamike i nepravilnih radnji tužiteljice), i nepotrebno jer je odlučne činjenice sud utvrdio na temelju izvedenih dokaza. Odnosno sud je utvrdio da tužiteljica nije neoprezno i nepravilno postupala prilikom stavljanja plehova, a plehove na gajbu stavljali su i drugi zaposlenici tuženika i gajba s plehovima je pala prije nego je na nju tužiteljica stavila svoje plehove.

29.2. Naime, tužiteljica je obavljala uobičajene i svakodnevne radne zadatke koje je obavljala i ranije, slagala je plehove (limove) na izokrenute gajbe, a po uputi poslodavca (tuženik niti ne tvrdi da je radila poslove koje nije trebala raditi ili za koje nije imala nalog poslodavca). Tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja nije napravila ništa što bi se moglo pripisati njezinoj odgovornosti. Tužiteljica je imala na sebi propisanu odjeću i obuću, bila je osposobljena za poslove koje je obavljala, te je obavljala poslove po uputi poslodavca. Neosnovano tuženik navodi da je tužiteljica neoprezno i nepravilno slagala plehove (limove) pa da je zbog toga došlo do nastanka štete. Naime, iz iskaza tužiteljice proizlazi da su i drugi djelatnici upravo na gajbu koja je pala slagali plehove (limove), a ne samo tužiteljica, a osim toga, do pada gajbe s plehovima (limovima) je došlo u trenutku prilaska tužiteljici gajbi, bez da je ista nju dotaknula.

29.3. Slijedom navedenoga, tuženik nije dokazao elemente za oslobođenje ili umanjenje njegove odgovornosti sukladno čl. 25. st. 2. ZZR-a, odnosno nije dokazao da je šteta nastala namjernom ili krajnjom nepažnjom tužiteljice ili treće osobe.

30. Slijedom svega navedenoga, tuženik je odgovoran za nastanak štetnog događaja sukladno čl. 111. st. 1. ZR-a u vezi čl. 25. st. 1. ZZR-a, jer je šteta - ozljeda tužiteljice nastala tužiteljici na radu, prilikom obavljanja radnih zadataka s opremom koju joj je dao tuženik i koji proces rada joj je rekao tuženik – slaganje plehova na izokrenute gajbe.

31. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

32. Radi utvrđenja visine štete sud je proveo medicinsko vještačenja po stalnom sudskom vještaku prim. dr.sc. Ivanu Lovriću, dr.med. . Potrebno je reći da stranke niti umješač nisu osporavali nalaz i mišljenje navedenog vještaka.

33. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a u vezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ,a imajući na umu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. i pravnom shvaćanju zauzetom na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku: VSRH) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., dosudio tužiteljici naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti prema kvalifikatornim kriterijima: pretrpljenih fizičkih bolova jakog intenziteta 1 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, slabog intenziteta 30 dana, u iznosu od 1.500,00 EUR-a, straha jakog intenziteta koliko i sam događaj, slabog intenziteta 14 dana iznos od 500,00 EUR-a. Slijedom toga uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, straha, sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 1100. i ZOO-a. Stoga je tuženik dužan tužiteljici na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti platiti iznos od 2.000,00 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe odnosno od 7. lipnja 2024. pa do isplate odnosno od sukladno čl. 1103. u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ izreke 34. Nadalje, tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a. Iz Nalaza i mišljenja vještaka prim.dr.sc. Ivana Lovrića, dr.med., proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 14 dana po tri sata dnevno, odnosno ukupno 42 sati. Budući da je tužitelju bila potrebna pomoć nekvalificirane osobe, cijena sata tuđe pomoći i njege nekvalificirane osobe iznosi 10,00 EUR-a, sud je tužitelju dosudio naknadu štete zbog tuđe pomoći i njege u iznosu od 420,00 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja odnosno od 12. siječnja 2026. pa do isplate, sukladno čl. 1095. ZOO-a. Sukladno čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom danom nastanka štete. U konkretnom slučaju, naknada štete zbog tuđe pomoći i njege dospjela je danom donošenja prvostupanjske presude jer je određena prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. II/ izreke.

35. Odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu preko dosuđenog dijela u iznosu od 2.420,00 EUR-a do iznosa od 18.194,46 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 2.000,00 EUR-a tekućim od 2. lipnja 2021. pa do 7. lipnja 2021., te u dijelu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 420,00 EUR-a tekućim od 7. lipnja 2021. do 12. siječnja 2026., te je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

36. Suprotno navodima umješača na strani tuženika, tužiteljica nije preinačila tužbeni zahtjev kada je nakon provedenog vještačenja uredila tužbeni zahtjev. Naime, u konkretnom slučaju, tužbeni zahtjev je bio neodređen i postavljen sukladno čl. 186.b ZPP-a jer tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe nije imala potrebna znanja za postavljanjem određenog tužbenog zahtjeva. Imajući na umu sve navedeno, tužiteljica nije preinačila tužbeni zahtjev podneskom od 2. studenog 2025., pa nije osnovano niti protivljenje preinaci umješača na strani tuženika, jer preinake nije niti bilo.

37. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

37.1. U konkretnom slučaju, tužiteljica je u sporu uspjela 56,5% (tužiteljica je sa osnovom uspjela 100%, s visinom je uspjela 13%, te joj uspjeh u sporu iznosi 56,5%, odnosno 113 podijeljeno sa 2). Nadalje, tuženik je u sporu uspio 43,5% (sa osnovom nije uspio, a sa visinom je uspio 87%, te mu uspjeh u sporu iznosi 43,5).

37.2. Nadalje, od uspjeha tužiteljice koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženika, pa uspjeh tuženice iznosi 13%. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme podnošenja tužbe, i to u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknada za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu 8. siječnja 2025. i 15. lipnja 2025., iznosu od 200,00 EUR-a za svako ročište sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak sastava podneska od 2. studenog 2025. u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na ročištu 13. studenog 2025. u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Što sveukupno iznosi 1.600,00 EUR-a, uvećano za 25% iznosi 2.000,00 EUR-a. Budući da je tužiteljica u sporu uspjela 13% pripada joj naknada troška postupka u iznosu od 260,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 400,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 660,00 EUR-a. Slijedom navedenoga tuženik je dužan tužitelju platiti trošak postupka u iznosu od 660,00 EUR- a sa zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, te je odlučeno kao pod toč. IV/ izreke.

38. Tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu jer u vrijeme odlučivanja tužiteljica nije platila navedene sudske pristojbe, te joj nije nastao navedeni trošak. Nadalje, u preostalom dijelu odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troška postupka preko dosuđenog iznosa, te je odlučeno kao pod toč. V/ izreke.

39. Tuženik nije potraživao naknadu troška postupka.

40. Odbijen je kao neosnovan zahtjev umješača za naknadom troška postupku, jer je umješač na strani tuženika, a tužiteljica je u većoj mjeri uspjela u sporu (a kako je to prethodno obrazloženo), pa tužiteljici sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a pripada naknada troška postupka, pa tuženiku i umješaču na strani tuženika ne bi pripadala naknada troška postupka. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. VI/ izreke.

Osijek, 12. siječnja 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku

3. Pun. umješača