Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: P Ob-115/2024-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice NĐH, Kusonje, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sada na adresi [adresa] zastupana po punomoćnicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saja Oulovski i Nevena Oulovski, sa sjedištem u [adresa], protiv 1. tuženika NĐ [adresa], 2. tužene ŽĐ, [adresa], te 3. tužene BĐ, 25 Pekins R1), Lara VIC 3412 Australija, svi zastupanih po punomoćniku Davoru Galetović, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne i javne rasprave dana 02. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice, punomoćnika I. -III. tuženika, te I. tuženika dana 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ Utvrđuje se da su tužiteljica NĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od studenog 2003. godine do 2. siječnja 2024. godine živjeli neprekidno u izvanbračnoj zajednici.

Nalaže se tuženicima ŠĐ, [adresa], SĐ, [adresa], BĐ, 25 Pekins RD, Lara VIC 3412 Australija da tužiteljici NĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sada na adresi [adresa] naknade trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.507,44 EUR, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je naslovnom sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojoj navodi da je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu broj:O-1 18/2024-5 od 11. ožujka 2024. godine određen prekid ostavinskog postupka iza pok. ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a tužiteljica je upućena da pokrene parnicu protiv ŠĐ, [adresa], UĐ, [adresa], BĐ, 25 Pekins RD, N VIC 3412 Australija radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa ĐĐ. Tužiteljica i pok. DĐ iz [adresa] su živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno od studenog mjeseca 2003. godine do 2. siječnja 2024. godine.Tužiteljica i sada pok. DĐ su živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno, a njihova zajednica je imala sve kvalitete bračne zajednice. Tuženici tijekom ostavinskog postupka ne spore da su tužiteljica i pok. DĐ živjeli zajedno, ali smatraju da njihova zajednica nema svojstvo izvanbračne zajednice na temelju koje bi tužiteljica stekla pravo na nasljeđivanje. Zajednica života tužiteljice i pok. ĐĐ je u svemu bila izjednačena sa bračnom zajednicom pa stoga tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se utvrđuje da su tužiteljica NĐH iz [adresa],0.113.41 501 651662 i pok. DĐ iz [adresa], B jelovarskih vitezova 3,0113:581 1 1972784 od studenog 2003. godine do 2. siječnja 2024. godine živjeli neprekidno u izvanbračnoj zajednici.

2. I. tuženik je u odgovoru na tužbu od 11.11.2024. naveo da nisu točni navodi tužiteljice NĐH da je ista sa pokojnim DĐ živjela u izvanbračnoj zajednici od 1 1 mjeseca 2003.god do 02.01.2024.godine,kada je DĐ preminuo u [adresa]. Naime pokojni DĐ je poznavao tužiteljicu i sa istom je bio u prijateljskim odnosima, pokojni DĐ se nikada nije ženio, živio je sam obnovljeno kući u [adresa], dok je tužiteljica dolazila prijateljski kod njega, da počisti ,on je plaćao za tu uslugu, kada je prodala svoju kuću 2008 godine preselila se u [adresa] na adresu [adresa] da bi i tada dolazila kod pokojnika, radi koristoljublja jer je on plaćao njoj kada počisti, opere mu veš, te da kada je prodala kuću u kusonjama u 11im mjesecu 2020 godine, kćerkama je poslala novac, a ona pošto nije imala gdje prijavila se smišljeno, sa namjerom da se preseli kod pokojnog ĆĐ. Pokojni ĆĐ je za to vreme se žalio rodbini i komšijama, da se pokajao što ju je primio u kuću, jer je počela zabranjivati dolazak rodbini najbližoj prvo optuženom NĐ, jer je bio u obnovi kuće i sinovac pokojnog ĆĐ, svjedoci kojima se žalio, viđali su ga neurednog u prljavoj odjeci, slabog i lošijeg zdravstvenog stanja! Sve račune je plaćao sam, hranu su posebno kupovali, što će potvrditi svjedoci, svađali su se , jer je samo htjela tužiteljica da dođe do imovine koju nije stvarala sa njim, niti je ista uložila u nju. U 1 1 mjesecu 2023 godine ĆĐ se pogoršalo stanje, gdje je pao u kupatilu i uz pomoć komšije je premješten u krevet, tužiteljica 3 dana nije htjela da zove Hitnu pomoć da bi se ukazala ljekarska pomoć pokojnom ĆĐ. Svjedok ZĐ me je pozvao iz kuće pokojnog ĆĐ i rekao mi da je loše da tri dana leži u kuci. Nazvao sam GĐ da ode da vidi sa pokojnim ĆĐ, pri ulasku u kuću tužiteljica ga je htela izbaciti iz kuće, on je uspeo da pozove Hitnu pomoć i smješten je u Opću bolnicu u Pakracu. Tada je AĐ prijavio slučaj o zanemarivanju. U KBC Dubrave kada je primljen glavna doktorica nas je pozvala da je pacijent DĐ primljen u bolnicu bez osnovnih stvari za higijenu , tužiteljica nije htjela da mu spakuje ni pidžama ni donji veš. Tužiteljica ŽĐH je imala jedinu namjeru da dođe u posjed imovine i nakon smrti pokojnog FĐ, iako se njihova zajednica nikad nije mogla smatrati izvanbračnom zajednicom u smislu članka 1 1 .Obiteljskog zakona Republike Hrvatske. U prilog šalje i dokaz njene kćerke LĐ u kojem šalje da neko dođe po ključ jer tužiteljica NĐH hoće da napusti prebivališta u [adresa]. Kako dakle nisu točni navodi tužiteljice iz tužbe da je ista sa pokojnim ĐĐ živjela u izvanbračnoj zajednici, to tuženi predlažu da Sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

3.Punomoćnik I. – III. tuženika je podneskom naveo kako tuženici prigovaraju vrijednosti predmeta spora u iznosu od 663,61 EUR koji je tužiteljica naznačila u tužbi od 18.6.2024., kao preniskom. Uzimajući u obzir da je tužbeni zahtjev u tužbi upravljen na utvrđenje, tuženici predlažu Naslovnom sudu da vrijednost predmeta spora utvrdi u iznosu od minimalno 1.327,01 EUR. Tuženici ističu da pok. DĐ i ovdje tužiteljica nikada nisu bili u izvanbračnoj zajednici. Nije sporno da su pok. DĐ i ovdje tužiteljica bili dugogodišnji poznanici koji su u određenom periodu života stanovali zajedno. Međutim, tuženici prvenstveno osporavaju navode tužiteljice iznesene podneskom od 28.11.2024., a prema kojima su pok. DĐ i ovdje tužiteljica zajednički život započeli u kući tužiteljice, obzirom da kuća pok. DĐ nije bila završena ni podobna za stanovanje. Naime, iz uvida u uvjerenja o prebivalištu pok. DĐ, koje je tužiteljica priložila još uz svoju tužbu, razvidno proizlazi da je pok. DĐ za svog života bio prijavljen na svega dvije adrese u mjestu [adresa], i to od 1978. do 2006. na adresi [adresa], a od 2006. do svoje smrti 2024. na adresi [adresa]. S druge strane, prema uvjerenju o prebivalištu tužiteljice, ista je do 2008. bila prijavljena u gradu [adresa] na adresi [adresa], nakon čega se 2008. preselila u mjesto [adresa], gdje je do 2020. bila prijavljena na adresi [adresa], a tek od 2020. na adresi [adresa]. Dakle, uzimajući u obzir da pok. DĐ i tužiteljica od početaka svog poznanstva 2003. nisu živjeli niti u istom mjestu, a kamoli na istoj adresi, u cijelosti su netočni navodi tužiteljice da je zajednički život s pok. DĐ započela u svojoj kući. Osim toga, činjenica da su pok. DĐ i tužiteljica par godina bili prijavljeni te stanovali na istoj adresi u [adresa], nije od odlučnog značaja za postojanje trajnije izvanbračne zajednice muškarca i žene.Navedeno potvrđuju odluke iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to presuda posl.br. Rev 1121/07-2 od 22.11.2007. i Rev 588/2015-2 d 2.6.2015. Nastavno, apsurdni su i potpuno netočni navodi tužiteljice da je kuća pok. DĐ osposobljena za život novcem tužiteljice.Tuženici ističu da je kuća u [adresa] na adresi [adresa], u kojoj je živio pok. DĐ, za vrijeme Domovinskog rata pretrpjela znatna oštećenja od ratnih razaranja te je obnovu iste financirala Republika Hrvatska, a ne tužiteljica! U prilog navedenom govori Rješenje Klasa: UP I 361-01/99-01/240, Ur.br.: 2177-04/2-11-00-2 od 14.6.2000. te Rješenje Klasa: UP I 361-01/01-04/0297, Ur.br.: 217704/2-12-01-2 od 24.10.2001., koja su rješenja donesena od strane Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, Ureda za prostorno uređenje, stambenokomunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Požega, Ispostava Pakrac, Odjeljka za obnovu. Neovisno o navedenom, sve i da je kuća pok. DĐ zaista bila obnovljena novcem tužitelj ice (a nije!), takva činjenica ni na koji način ne bi dokazivala postojanje kakve izvanbračne zajednice, već eventualno obveznopravnog zahtjeva tužiteljice. Opreza radi, tuženici napominju da pok. DĐ nije živio kod tužiteljice niti dok je tra jala obnova njegove kuće, nego je u tom periodu privremeno stanovao kod majke CĐ. Dalje, tuženici ukazuju da je tužiteljica, po preseljenju u Kusonje 2008. na adresu [adresa], povremeno dolazila pospremati i čistiti kuću pok. DĐ na adresu [adresa], a za koje usluge joj je on plaćao. Nakon što je tužiteljica prodala svoju kuću u [adresa], nije imala gdje stanovati, stoga ju je pok. DĐ 2020. godine iz prijateljskog suosjećanja ugostio u svojoj kući u [adresa].U periodu dok su stanovali zajedno, režijske troškove podmirivao je isključivo pok. DĐ, a svatko je sam za sebe kupovao i financirao kupnju potrepština, i to s otprilike mjesečnim iznosom od 400,00 kuna mirovine.Dakle, da su pok. DĐ i tužiteljica zaista bili u izvanbračnoj, odnosno ekonomskoj zajednici (a nisu!), životno i logično bi bilo očekivati da je tužiteljica financijski doprinosila eventualnom kućnom budžetu pok. DĐ i snosila dio režijskih troškova (nije!), a sve obzirom da je tužiteljica, kako i sama tvrdi u podnesku od 28.11.2024., raspolagala s duplo većim iznosom mirovine. Budući da je mirovina pok. DĐ zaista bila nedostatna za pristojan život, dodatne zalihe novca redovito su mu slali I. tuženik, III. tuženica i CĐ.Ostaju stoga potpuno neosnovani i neistiniti navodi tužiteljice da je upravo ona uzdržavala pok. DĐ, koji ”nije imao sredstava za osnovne životne potrebe”, a da su ga svi drugi iskorištavali?! Upravo naprotiv, jedina osoba koja na bilo koji način nastoji iskoristiti, odnosno nepripadno se okoristiti o pok. DĐ i njegovu imovinu, jest upravo ovdje tužiteljica.Nedugo nakon preseljenja u kuću pok. DĐ, tužiteljica je njegovoj rodbini i prijateljima počela braniti bilo kakve posjete i druženja.Pritom, treba napomenuti da, u vrijeme kada su pok. DĐ i tužiteljica započeli zajedno stanovati u istoj kući, pok. DĐ je već bio starije životne dobi, izrazito naivan i dobronamjeran, a s vremenom je sve više strahovao od tužiteljice, zbog čega je podilazio njezinom izuzetno lošem utjecaju. Navedeno čak do te mjere da je pok. DĐ, kao osoba koja je bolovala od šećerne bolesti, pod pritiskom i u strahu od tužiteljice, koja je za njegovu bolest neupitno znala, pristao konzumirati hranu bogatu šećerom (npr. kolače) te na taj način nanositi štetu vlastitom zdravlju. Dakle, pok. DĐ iz straha je popuštao pritisku tužiteljice dok je bio u njezinoj blizini, a rodbini i prijateljima se učestalo žalio kako je se ”ne može riješiti”. Sve navedeno itekako se odražavalo na njegovo psihofizičko zdravstveno stanje, kao i na odnos s obitelji, prijateljima i susjedima. Nakon što je pok. DĐ par mjeseci prije svoje smrti 2024. pao na podu kupaonice u svojoj kući, tužiteljica ga je tri dana ostavila da nepomično leži u krevetu, bez da je o njegovim ozljedama obavijestila liječnika, a koja ju okolnost već sama za sebe može dovoljno okarakterizirati. Tek je ZĐ prilikom posjete pok. DĐ shvatio da liječnik nije pregledao njegove ozljede čak tri dana, odnosno da tužiteljica rani je nije niti pozvala hitnu medicinsku pomoć. Dotični gospodin stoga je o zatečenom stanju obavijestio ovdje I. tuženika te je potonji odmah nazvao CĐ, koji se smjesta zaputio u kuću pok. DĐ i pozvao hitnu pomoć. Pok. DĐ se tri mjeseca, odnosno sve do svoje smrti liječio u bolnici u [adresa] i u [adresa], a u kojem ga periodu tužiteljica nije posjetila niti jedan jedini put. Sapienti sat!

Troškove pogreba pok. DĐ u cijelosti je snosio CĐ, dok tužiteljica ni na koji način nije iskazala namjeru sudjelovati u podmirenju istih. Konačno, tuženici ističu kako su potpuno neistiniti navodi tužiteljice o prirodi njezinog odnosa s CĐ, a o čemu će predloženi svjedok pobliže osobno iskazivati.Pok. DĐ i tužiteljica nemaju zajedničke prijatelje, nikada nisu zajedno putovali, odlazili na rođendane, svadbe i druge proslave, niti ikoga ugošćavali u kući u kojoj su stanovali, a ponajmanje se bilo kome prezentirali kao par.Činjenica da su pok. DĐ i tužiteljica neko vrijeme stanovali na istoj adresi ni na koji način ne dokazuje da je između istih postojala izvanbračna zajednica. Osim toga, već sama okolnost da je pok. DĐ - dijabetičar, pod utjecajem tužiteljice konzumirao šećer, svakako ide u prilog tome da u njihovom odnosu nije bilo prisutnog uzajamnog poštovanja i pomaganja, a koje su karakteristike tipične za izvanbračnu zajednicu.Dakle, tuženici ističu da pok. DĐ i tužiteljica nikada nisu bili ni u kakvoj životnoj zajedinici koja bi se po svojim emotivnim, socijalnim i ekonomskim karakteristikama mogla smatrati izvanbračnom zajednicom u smislu odredaba Obiteljskog zakona. Istodobno, zanimljivo je istaknuti i činjenicu da tužiteljica niti ne tvrdi da je s pok. DĐ bila u emotivnoj zajednici, a koja je zajednica neizostavan aspekt postojanja izvanbračne zajednice. Uostalom, svijest, namjera i volja o postojanju izvanbračne zajednice mora biti prisutna na strani oba partnera (izvanbračna druga), dok se u slučaju postojanja takve svijesti samo na jednoj strani ne može govoriti o egzistiranju kakve izvanbračne zajednice. Osim potrebnog trajanja zajednice između partnera, mora se dokazati trajnija zajednica stanovanja te uspostavljanja emocionalne, odnosno egzistencijalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj izvanbračni partneri zadovoljavaju različite životne potrebe. Uzimajući u obzir sve navode koji su tuženici iznijeli u dosadašnjem dijelu postupka, sasvim je jasno da pok. DĐ i tužiteljica nikada nisu bili u izvanbračnoj zajednici koja bi u duhu odredaba čl. 11. Obiteljskog zakona mogla proizvoditi bilo kakve pravne učinke.Slijedom svega naprijed navedenog, tuženici predlažu Naslovnom sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Tijekom postupka izvršen je uvid u: izvadak iz matice rođenih za tužiteljicu (list 3 i 4), izvadak iz matice rođenih za pok. DĐ (list 5 i 6), uvjerenje o prebivalištu za tužiteljicu (list 7), uvjerenje o prebivalištu za pok. DĐ (klist 8), izvadak iz matice umrtlih za pok. DĐ (list 9 i 10), rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu broj: O118/2024 -5 od 11.03.2024. (list 11-14), izvadak iz matice rođenih za I. tuženika (list 27 i ), izvadak iz matice rođenih za II. tuženu (list 29 i 30), izvadak iz matice rođenih za III. tuženu (list 31 i 32), domovnice za I. i II. tuženika (list 33 I 34), obavijest o mirovinskim primanjima za tužiteljicu (list 48 i 49), obavijest o mirovinskim primanjima za pok. DĐ (list 50 i 51), presudu Vrhovnog suda broj Rev:1121/07-2 od 22.11.2007. (list 82-85), rješenje Vrhovnog suda broj: Rev-588/2015-2 od 02.06.2015. (list 86-88), rješenje Požeško – slavonske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu Požega, Ispostava Pakrac, Odjeljak za obnovu od 14.06.2000. i od 24.10.2001. (list 89-93), račune društva MIMI d.o.o. (list 94-96), medicinske kartone tužiteljice i pok. DĐ.

5.Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZĐ (list 122-124), RĐ (list 124 i 125), OĐ (list 125-127), ČĐ (list 127-129), EĐ (list 129), TĐ (list 130), HĐ (list 136 i 137), JĐ (list 137-139), IĐ (list 139 i 140), MĐ (list 140 i141), PĐ (list 149-151).

Izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 151-153), te I. tuženika (list 153-156).

Izvršen je uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru Stalne službe u Pakracu broj: O-118/2024.

6.Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

7. Među strankama je sporno da li su tužiteljica i pok. DĐ živjeli za Radomirova života u izvanbračnoj zajednici.

8. Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

9.Nakon cjelokupno provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

10. Naslovni sud je rješenjem broj: P Ob-115/2024-23 od 28.05.2025. utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,01 EUR.

11. Iz uvjerenja o prebivalištu za tužiteljicu proizlazi da je ista ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 04.11.2020.

12. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. DĐ proizlazi da je isti ima od 20.01.2006. do 02.01.2024. prebivalište na adresu [adresa].

13.Iz obavijesti HZMO o mirovinskim primanjima za tužiteljicu proizlazi da tužiteljica prima mirovinu u iznosu od 585,77 EUR, dok iz obavijesti HZMO o mirovinskim primanjima za pok. DĐ proizlazi da je isti primao mirovinu u iznosu od 279,63 EUR.

14. Iz rješenja Požeško-slavonske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Požega, Ispostave Pakrac, Odjeljka za obnovu od 14.06.2000. proizlazi da se istim utvrđuje da DĐ ima pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa], sa utvrđenim 4.stupnjem oštećenja i na kojoj će prebivati sa slijedećim članovima obitelji: VĐ (brat), KĐ (šogorica), NĐ (nećak).

15.Iz iskaza svjedoka NC u bitnome proizlazi da je njemu poznato da su tužiteljica i pok. DĐ bilo u prijateljskom odnosu, da su bili prijatelji i da je ona došla živjeti kod njega, te da je ona došla živjeti kod njega 2020 ii 2021. ona nije imala prebivalište u tom selu, misli da je prijavila kod njega prebivalište a on se njemu žalio da su između njih bile česte svađe i ona je njemu govorila da ona ima pravo na tu kuću i da će ona to riješiti uz pomoć svojih kćeri. Nadalje svjedok je naveo da je i on osobno nazočio njihovoj svađi obzirom da sam zadnjih nekoliko godina dolazio više puta tamo, da je bilo situacija u kojoj kad je on došao k njemu DĐ je bio kod susjeda popio je pivu ili rakiju te kad bi se vratio ona je njemu rekla ti si budala i alkoholičar. Navodi da on živi u istom mjestu u kojem su živjeli tužiteljica i pok. DĐ, da je često dolazio kod njega međutim kad je gđa ŽĐH doselila kod njega ona je njega posvađala sa familijom i komšilukom gdje su njene izjave protiv susjeda ŽC, EĐ MĐ, da su to osobe koje donose neke "vračke" u njihovu kuću, također da u tome sudjeluje od pok. DĐ i njegova daljnja sestrična, BC, koju ona ne želi da vidi i na cesti a kamo li da dolazi u kuću, te da je on vidio da prostor u kojemu žive zapušten i nehigijenski, te da je u dva tri navrata je vidio kad se otvarao frižider kod njih da su najjeftinije namirnice i najjednostavnije a oboma sam im i rekao kad sam bio kod njih da moraju nešto promijeniti da obzirom da će takva prehrana samo ubrzati proces bolesti, te da je od strica čuo da njih dvoje su učestvovali u kupovini namirnica pola pola s tim da je on plaćao sve režije oko svoje kuće. Navodi da on u Austriji živi posljednje 23 godine, a dolazi 1-2 puta mjesečno u Hrvatsku jer obilazi svoju majku, te da mu je poznato da je DĐ imao oko 250-300 eura mirovine tako je on njemu pričao, a pričali su da je gđa imala 500-600 eura mirovine i da ona tim novcima pomaže često kćerke. Jedna kćerka živi u [adresa], a jedna u Baćindolu, a gđa je i govorila da mora pomagati kćerkama jer one bukvalno nemaju za najosnovnije potrebe. Navodi kako je vidio pok. strica i gđu ŽĐH da obrađuju vrt to je bio neki manji vrt cca 30x20 ispred kuće, te da sce dok kuća njegova strica DĐ nije završena je živio kod DC na Gavinici – Šeovici to je jedan dio grada [adresa], te da nema saznanja da bi gospodin DĐ živio sa gđom ŽĐH u njenoj kući to sada prvi puta čuje, te da je Marijina kćerka u Srbiji povremeno u radnom odnosu a njezin suprug zadnjih 10 godina nije bio u radnom odnosu bio je bolestan, on je preminuo, te je Marijin zet imao mirovinu od 120 eura pa im je ona često pomagala, a za drugu kćerku navodi da je bio kod nje i njenog supruga dva tri puta i rekli su da teško žive i što mu je rekla gđa ŽĐH. Mogu reći da znam da od te druge kćerke je sin u radnom odnosu, on je konobar, i tu mislim da ih je živjelo sedmero u Baćindolu u kućanstvu, te da je vidio Marijinu kćerku JĐ i zeta Ž da su dolazili u kuću kod DĐ i ŽĐH međutim unazad neke tri godine ne jer je došlo do neke krađe u Radomirovoj kući i on ih više nije puštao u kuću, te da o prijateljstvu između pok DĐ i ŽĐH zna otkad se ona njemu doselila tada je on nju vozio kćerki u Srbiju i Baćindolu i uzimao ih sa Radomirove adrese, a u dva navrata kad ih je vozio s njima je išao DĐ naime Marijina kćerka je u Srbiji udata za Radomirovog daljnjeg rođaka, te da ima saznanja da je ŽĐH prodala svoju kuću i podijelila jsumu prodane kuće pola pola jednoj i drugoj kćerci. Tu postoje svjedoci, gospodin koji je nju vozio sa novcima jednoj i drugoj. Navodi da u posljednjih 6 godina na Radomirovoj kući nije bilo nikakvih radova, bilo je samo krečenje, da je Radomirova kuća na kat, na katu ima nedovršenih soba odnosno prostorija, a sama gđa ŽĐH je rekla da ona spava na donjem dijelu kuće, a DĐ spava na katu, a da se obnova kuća financira od strane RH i EU a poznato mu je da je DĐ dobio obnovu na 4 osobe, sebe pok brata snahu i sina. Nadalje navodi da kada je gđa ŽĐH prodala kuću koja je bila od njegovog rođenog strica, tada se preselila kod svoje kćerke i zeta, a kad je prodana kuća njene kćerke i zeta tada je ona dogovorila sa pok. DĐ prijateljski da dođe živjeti kod njega, te da osobno nije osjetio da bi pok. DĐ i ŽĐH nešto zajedno radili i financirali, osjetio je prijateljski duh između njih jer kao što je već rekao kupovali su namirnice pola pola, a ona je morala pomagati i svojim dvjema kćerkama, te da mu se njih dvoje nikad nisu predstavljali kao par niti da bi bili u emotivnoj vezi niti bi tako viđali ljudi po gradu nije ih ni u selu na slavlju vidio zajedno niti da bi išli u komšiluk zajedno na kavu, a k njemu je stric dolazio sam. Vezano za Radomirov pad u kupaonici neposredno prije smrti, navodi da zna za događaj da se isti dogodio nekih mjesec i po dana prije njegove smrtii, on je došao obići svoju majku onda je rekao da će obići i njega i kad je ušao zatekao je strica na krevetu on leži i počinje plakati a gđa ŽĐH sjedi kraj njega, on mu je rekao da već tri dana ne može ustati iz kreveta, da vrši nuždu u krevetu, obzirom da je u toj prostoriji bilo sve nehigijenski i on u tom stanju pitao je gđu ŽĐH zašto nije nazvala hitnu, ona je rekla da ne zna nazvati niti broj hitne a pitao ju je što onda nije nekog drugog zvala, ona nije odgovorila ali više nije obraćao pažnju na nju, nazvao je sina od Radomirovog brata da ga obavijesti o cijelom stanju i o tome da se odmah mora zvati hitna, nakon čega je on zvao DC i poslije toga je AĐ zvao hitnu. Navodi da je sahranu pok. DĐ platio gospodin DC, a novce mu je poslala iz Australije rođena Radomirova sestra, koja je često posljednjih 5,6 godina pomagala DĐ šaljući mu novac iz Australije.

16.Iz iskaza svjedoka RĐ proizlazi da je gđa ŽĐH bila njegova susjeda prvo u [adresa], te da je kod DĐ živjela preko 20 godina, te da on misli da su bili izvanbračni partneri, da su se on i njegova supruga s njima viđali, da njegov punac ima šljivik u mjestu koje se zove Brusnik i tamo su on i njegova supruga i DĐ dok je mogao i ŽĐH išli raditi, pomagati.Navodi da su se ŽĐH i pok DĐ brinuli jedno o drugome, da su imali zajedničke financije, da on nije bio na Radomirovom pogrebu, nije stigao i ne zna tko je snosio trošak njegovog pogreba, te da kad se DĐ razbolio o njemu je skrbila gđa ŽĐH,. DĐ je bio u bolnici u [adresa] i [adresa] i jednom je njega ŽĐH zamolila da ju preveze u posjetu njemu u [adresa]. Navodi da je posjećivao DĐ ne svaki dan, te da je DĐ dolazio k njemu kada je nešto trebao, on je električar, pa je on dolazio kad je trebao pumpu za septičku jamu, popravljao im je bojler, kuhinju sastavljao, mijenjao pipu, odnosno kad su imali nekakvog posla ili kvar su ga zvali, te da je vidio da ŽĐH kuha, da su on i njegov supruga bili kod njih na ručku, a baš kad je poslove i radio jednom ih je zatekao za ručkom. Navodi da je vidio da su imali vrt, vrt je kraj ceste pa se vidi, radila je ona i on kad je mogao, te da kad je ušao u kuću kod njih bilo je sve uredno i čisto, te da su u početku živjeli kod nje dok ona nije prodala kuću u [adresa], i kad su oni gore sredili preselili su kod njega. Navodi da ne zna što je rađeno po kući od građevine, to nije to je sve kako je bilo jer je to radila obnova, a unutra znam da je on postavljao kuhinju, da on nije dolazio kod njih prečesto, možda dva ili tri puta mjesečno, a zaključio je da su oni ljubavni par po njihovom načinu života, nije vidio da bi oni šetali po gradu i išli piti kavu, većinom je on išao po te lijekove, a ona nikud više nije niti mogla, imala je problem sa kukom , bila joj je noga kraća, te ne zna da li su oni nekakve proslave radili kod kuće slavili blagdane i sl.

17.Iz iskaza svjedoka OĐ proizlazi da je DĐ bio njen bratić, poznaje i tužiteljicu, da je ona do 2013. bila u Bosni i kad se vratila u [adresa] viđala je ŽĐH kod DĐ, te da je ŽĐH bila prijavljena na kćerkinoj kući, a negdje dvije godine od njenog povratka u [adresa] njena kćerka je prodala kuću, a onda je ŽĐH bila većinom kod DĐ, a oni su više bili kao prijateljski, ona je spavala u prizemlju, a on na katu, te da je ona često njima dvoma svraćala kad bi ju oni nešto i t rebali, poznato joj je je da je kad je prodala ŽĐH kuću podijelila novac svojim kćerkama, a recimo kad bi ona došla kod njih vidjela je da se oni prepiru, pa je tako bila situacija kad me DĐ ispratio, ona je pitala "šta B broji" pa joj je on rekao da je ona željela da on prepiše pola kuće na nju, da se inače DĐ vozio biciklom u grad, a kad je on obolio onda su ona i njezin brat išli njima u kupovinu, oni bi nam napravili spisak, kad bi se vratili iz nabavke ona joj je znala reći ŠC koliko si dala, koliki je račun i ona joj kaže toliko ti je po pola, odnosno po pola su plaćali račun, te da zna da je ona kupovala kruh, a on je kupovao mlijeko, a sve druge obaveze je u kući plaćao on, odnosno režije, i da sve ašto je napravljeno u kući je napravljeno iz obnove, to su oni sve dobili u obnovi, i da je za Radomirovu sahranu novce dala njegova sestra, poslala ih je CĐ, koja je njihov rod. Nadalje navodi kako je tužiteljica kuhala ali nije mogla skinuti sa peći rajngle, operirala je kuk. Na primjer ako je išla van, on joj je odnesao stolicu van, a kad je išla vješati veš, on joj je znao držati lavor da se ona ne saginje. Kad se DĐ razbolio ne znam tko im je pomagao, te da je tužiteljica njoj rekla da se ona preselila kod DĐ u kuću jer nema gdje, da se boji, a oni su bili prijatelji i prije rata a njoj je čovjek umro. Nadalje navodi da ŽĐH nije financijski pomagala DĐ, primjerice kad dođe 1. on nema za lijekove, on je onda znao doći kod nje i tražiti nju da mu posudim 200 kn i on bi to njoj do penzije vratio. Oni nisu bili ljubavni par, on je spavao na spratu, a ona dolje, a kad je on obolio više nije mogao se penjati gore na kat, već je spavao u prizemlju na željeznom krevetu, a ona je spavala u sobi na posebnom krevetu. DĐ je imao šećer, ŽĐH si je isto davala inzul ine. Ona je obavezno kupovala sebi kolačić od sira, a njemu kolačić od čokolade, na svoju bolest je ona pazila, a njemu je davala i masno, odnosno kuhala normalno. DĐ je padao više puta, u jednom od tih padova dolazio je k njo promašio je most pao u jarak i sav se slupao i onda ga je jedan komšija koji ga je poznao odvezao kući i rekao im da zove hitnu, a ona je drugi dan otišla ga vidjeti a on je ležao na željeznom krevetu po pola, te je pitala ŽĐH pa šta ti ne zoveš hitnu ona je rekla pa ne znam ja, a ona joj je napisala broj hitne da ima, te da je drugi dan ona išla odnijeti u [adresa] što je trebalo, dan iza toga ga je išla vidjeti, taman je došla i doktorica i ona je rekla da je dovezen sa 30 šećera, odnosno da mu je šećer bio 30, ŽĐH mu je pos lala sok, a dr. je rekla da makne taj sok. Nadalje navodi da je ona za ŽĐH i DĐ lijekove naručivala, a svaki puta je za te lijekove svaki od njih svoje plaćao, te da je doktor gledao otpusno pismo kad ga je donijela i pitao ju da li on može biti sam, ona je rekla da ne može, te da on ima neku ženu s kojom živi i s kojom je prijatelj, a kad sam mu rekla koja, on je znao koja je jer je njegov pacijent i ona je rekla da ona njega ne može služiti. Nadalje nakon Pakračke bolnice prebačen je DĐ u bo lnicu u Zagreb. U Zagreb ga je išao posjetiti od DC sin i sestra iz Australije ga je zvala. Nikuda zajedno ŽĐH i DĐ nisu išli, ona otkad je došla većinom ga je zavadila i sa komšijama tako da nisu s nikim bili baš dobri, te da nakon što je bila ostavina ŽĐH i njezin zet su došli su k njoj i njoj je zet rekao da ju treba ŽĐH ona je sjedila u autu, te da je ona njoj tad rekla da oni nju nisu stavili u ostavinu i da ona treba svjedoka, da joj je nudila dnevnicu i zamrzivač a da joj je ona rekla da neće biti svjedok i da mi ništa ne treba.

18. Iz iskaza svjedoka CĐ proizlazi u bitnom da zna da je pok. DĐ sa gđom ŽĐH bio u dugogodišnjem prijateljskom odnosu i u prijeratnom razdoblju,da su oni zajedno radili na pilani, da mu je DĐ o tome pričali, te da misli da su oni negdje od 2021. živjeli zajedno, te da je i dalje to bio prijateljski odnos, a kao razlog zašto tužiteljica živi kod njega mu je DĐ naveo da je ona živjela u kući svoje kćeri, da je ta kuća prodana a ona nije imala kuda. Nadalje navodi da su njih dvoje bili u nekom svadljivom odnosu, da je njega pitao zašto je to tako on je rekao da ne zna, da je ona prije bila jako dobra i korektna a otkad se prijavila na njegovoj adresi je postala svadljiva i vrijeđala ga čak i u njegovom prisustvu i onda nakon godinu dana ga je počela tražiti da ju on isplati, rekla je to pred njim i njegovom sinovcu NĐ da on ju mora isplatiti ili će on otići. SC je tad bio posebno nervozan jer je tu kuću smatrao svojom posebnom imovinom i da to tako treba biti dok je on živ, a obnovu kuće je dobio na svoje ime, na ime svog brata snahe i sinovca tako da je dobio obnovu kuće za 65 kvadrata. Sve je obnove vršila RH uz pomoć narodnih organizacija. Kuća je ostala u dosta derutnom stanju, čak je i gornji dio bio dosta neuređen, a kad je ona došla ona je spavala dolje, a on gore čak u sobi koja je bila neožbukana. Nadalje navodi da ga je nekada vozio u nabavku, on je išao jednom mjesečno u neku generalnu nabavku od 450,00 kn, da je ona njemu napravila popis, on bi po tom popisu kupio, platio račun i njemu rekao da oni učestvuju pola pola, te da mu je rekao da on plaća režijske troškove, a pošto je on bio dosta lošeg fijnacnijskog stanja njemu je novac slala sestra Australije, te da ga je pitao zašto ne traži ŽĐH da učestvuje sa svojojm penzijom u troškovima a on je rekao da ona šalje svojim kćerima novac i da ona ništa ne daje u kuću. Vezano za njegovu bolest i pitanje tko se brinuo o njemu kad se razbolio navodi da se i u bolnici u [adresa] i [adresa] jedino njegov kontakt davao, obično je njega u bolnicu odvozila hitna , a on bi ga vraćao nazad iz bolnice, oni ga dovezu u Bjelovar, a on ga odveze u [adresa]. Vezano za plaćanje njegovog pogreba navodi da je on plaćao račune sa novcima koje je poslala njegova sestra BĐ iz [adresa], te da je Radomirova mirovina bila oko 250 eura a njena duplo veća, te da misli da je ŽĐH rijetko kuhala, nije bila sposobna za neke poslove, i da je njemu DĐ rekao da kada nije imala gdje živjeti ŽĐH je on dogovorio da ju primi u kuću i da prijavi prebivalište kod njega, a da je prije toga dolazila i odlazila kod njega kao prijatelja, i da on nije bio jedini kod koga je ona tada svraćala, imala je i druge prijatelje i prijateljice, i da se njih dvoje nikada nisu prezentirali kao ljubavni par, čak bi rekao da ŽĐH nije prema njemu imala prijateljski odnos, misli da je imala prema njemu dosta surov odnos, vrijeđala ga, pred njim je pričala da se gubi, da je lud, on joj je znao odbrusiti, znala mu je reći da će ona odavde otići, kad ju on isplati, a on bi se tu uplašio jer nije imao novaca. Vezano za Radomirov pad u kupaonici krajem 2023. navodi da je njega nazvao njegov sinovac da mu kaže da je Radomirov rođak zatekao SC u krevetu i da ga je komšija EĐ izvukao iz kupaone jer više nije mogao hodati i da ga je onda stavio na krevet te da on sada leži tri dana u krevetu, pa je on odmah išao kod njih i pitao što se događa, da je njemu DĐ tad rekao da leži i vidio je da nije baš u najboljem stanju i svijesti i da je pitao B što nije zvala hitnu a ona je grubo odgovorila "da ne zna ona to zvati" onda je on nazvao hitnu, hitna je došla, pokupila ga i odvezla u bolnicu. te da ga je on obilazio oni su tamo rekli da mu ne mogu pomoći da je to za neurologiju a tog u [adresa] nema, ,da su ga savjetovali da pokuša sam naći smještaj za njega tad je otišao u bolnicu u [adresa] kod njegovog dr. zamolio za uputnicu da ga mogu prevesti u Zagreb jer je dogovorio da ga se primi na odjel, po uputnici on je došao u Zagreb, bio je tamo dva mjeseca, zvala ga je socijalna radnica iz bolnice iz ZG i žalila se na socijalnu radnicu iz [adresa] da ne radi svoj posao i da oni moraju naći rješenje da mu se pomogne. Kontaktirala ga je i Radomirova sestra koja je rekla da bi trebali pronaći ženu koja bi njih oboje služila a da bi to Radomirova sestra platila, a ŽĐH je to odbila i rekla njemu da takve žene nema koja bi došla u kuću to raditi, da je on to sve ispričao soc. radnici kao što je naveo da mu je čudno što ŽĐH zna za sebe koliko si treba dati inzulina, što je značilo da je prisebna, a istodobno njemu davati kolače sa pekmezom a oboje su dijabetičari, da je to sve rekao i B ona je bila ljuta, pitao ju je zašto odbija pomoć Radomirove sestre, ona je samo vikala da ne treba, te da je ona prihvatila novac od Radomirove sestre, odnosno uzela ga, ali nije prihvatila da se tim novcem plati pomoć. Nadalje navodi da ne može reći da je njihova kuća bila neuredna, da je ŽĐH bila vrijedna žena, međutim ona to više nije mogla, bila je stara, a nije dozvolila da njemu netko pomogne, a s druge strane je njega uspjela zavaditi sa cijelom rodbinom i sa prvim komšijama s kojima je SC bio jako dobar i DĐ je ŽC dao do znanja da više ne dolazi u kuću jer da on pravi vračke a da od tih vrački njegovu B boli glava.

19.Iz iskaza svjedoka EĐ u bitnom proizlazi da zna da je Marijina kćerka bila udana za Radomirovog rođaka, te da kad je ŽĐH počela dolaziti kod DĐ je on prestao pričati s njima a da su oni prije toga bili u dobrim odnosima i surađivali, te da je bio jedan događaj u kojem je DĐ pao u kupatilu i njega je ŽĐH zvala da ga dođe dignuti, jedan dečko koji je bio kod njega je išao s njime pomoći mu, te su njega podigli na ruke i podigli na krevet, ona je bila tamo prisutna, i da je on rekao da treba zvati hitnu, ne znam da li je ona zvala, te da se taj događaj dogodio negdje pred njegovu smrt, nakon toga je on umro. Nadalje navodi da mu DĐ nije rekao da su on i ŽĐH ljubavni par, da nije bio kod njih u kući, a da mu se on nijen mogao ništa žaliti kad oni nismo pričali jer kao je rekao kad je ona počela dolaziti on je počeo šutjeti od nas, a ona je optuživala njegovu bivšu i još jednog susjeda da su radili vračke, te da on DĐ nije pitao zašto ne priča sa mnom, jer je znao zašto, ona je imala utjecaj na njega, te da zna da je DĐ govorio da kuću ostavlja sinovcu i da su oni bili upisani u tu obnovu.

20.Iz iskaza svjedoka ĐC u bitnome proizlazi da je tužiteljica ona je bila prijateljica sa mojom pok. Ženom, te da su on i njegova supruga znali otići kod njih dvoje, da zna da je ŽĐH došla po smrti pok supruga živjeti kod DĐ, ali prirodu njihovog odnosa ne znam,da kad ih je on upoznao su oni već bili u mirovini, te da su oni ponekad tamo ručali, a i oni kod njih, nije bilo prečesto, negdje dva do tri puta godišnje, da su oni radili vrt zajedno, recimo kad je njima komšija izorao traktorom on je sa suprugom došao njima pomoći kupiti krumpir. Nadalje navodi da o njihovih financijma ne zna ništa, te da im je nekad znao donijeti lijekove iz apoteke kad odem u grad i za jedno i za drugog. Meni je SC dao fizički novac kad sam ja otilazio u ljekarnu.

21.Iz iskaza svjedoka UC u bitnom proizlazi da je tužiteljica njegova punica on je oženjen njezinom kćerkom i poznato mu je da je ona otišla živjeti kod pok. DĐ još 2003. god, da su 2003. živjeli lijepo bili su zaljubljeni bili su još relativno mladi, živjeli su kao par, te da je on dolazio često kod njih kod njega je radio, te da je tužiteljica imala piliće odnosno kokoši on im je pomagao na način da je išao u kupovinu gnojiva, sjemenski kukuruz, radili su bašću a DĐ je platio ljude koji su orali i sijali. Cijelo vrijeme tužiteljica i DĐ su do njegove smrti živjeli kao par, da nije siguran tko je snosio troškove Radomirove sahrane, možda AĐ jer se on tu nešto upleo. Kada je pok. DĐ bio u bolnici pošto je operirao kičmu on je tužiteljicu vodio k njemu u posjetu i u Zagreb i u Požegu, te u Lipik jer je tamo bio na rehabilitaciji poslije operacije. Prije operacije pok. DĐ mogao je obavljati radove, on je kosio, imao je veliku okućnicu za košnju, a nakon što je došao sa operacije više nije mogao, pa je on dolazio svaki mjesec trimerati to sa trimerom, dolazio im je frezati baštu jer su sadili povrće. Navodi da je znao kupiti šljive, da su znali on i žena tamo prespavati pekli su tamo rakiju, te da im je svake jeseni godinama slao i klao jedno krme i dovezao, te da su tužiteljica i pok. DĐ brinuli jedan o drugome, tužiteljica je kuhala, da kad se pok. DĐ vratio iz izbjeglištva nije imao primanja tada ga je financirala tužiteljica. Jedno vrijeme kad se vratio iz izbjeglištva boravio je u [adresa] u [adresa], to je bila njena kuća. Nakon toga se uspio zaposliti u Manivi u građ. poduzeću . U međuvremenu je onda odobrena obnova, tužiteljica je isto krčila jer je to bilo zapušteno, te da je tužiteljica bila s njim od prvog dana kad se on vratio iz izbjeglištva, da su zajednički financirali hranu i ostale potrepštine, mlijeko su kupovali od nekog čovjeka iz Dragovića, kruh su uzimali na način da je kombi dolazio pored kuću a po lijekove je SC išao biciklom. Tužiteljica i pok. DĐ su dolazili kod njega na kirvaj D. Blaž, spavali su kod njih, on bi došao k njima za njegov Božić, slavili su jedno i drugo. Navodi da pok. SC ima sestru u Australiji i tužiteljica je njemu rekla da je jednom prilikom ona poslala 400 australskih dolara za priključak na kanalizaciju i dalje ništa drugo nije slala, te da Radomirovoj kući osim obnove mu je on pomogao da obnovi štagalj jer je poznavao jednog čovjeka iz građevina, zidara, pomogli su popraviti jer je prokišnjavalo, a oni su tu držali drva, te da on nije trebao tražiti pomoć od tužiteljica i SC jer je on bio zaposlen, i njegova žena je radila, te da je puno puta ručao kod tužiteljice i pok. DĐ, tužiteljica je kuhala. Sestra njegove supruge je za sad dobrog imovnog stanja, ona je cijelo vrijeme radila čak i u Njemačkoj, zaposleni su i njezina kćerka i sin. Navodi da je pok. SC jedno vrijeme živio kod ŽĐH na adresi [adresa], u periodu dok nisu raskrčili kuću nekih par mjeseci, mislim da je to bilo 2003. godine, te da je obnovu Radomirove kuće financirala je država., da su spavali tužiteljica i pok. SC zajedno jedino je SC nekad znao prespavati u kuhinji kada je gledao televizor, oni su imali bračni krevet i u prizemlju i na katu, to je vidio jer su i oni znali prespavati kod njih, da je tužiteljica skuhala juhu, kuhano meso, znala je peći meso i kolač, uvijek je bilo nečega, da su imali malo šećer tužiteljica i pok. DĐ te da je on bio veliki gurman, volio je jesti, u tome ga nitko nije mogao spriječiti, da ne bi imao 100 kg da se loše hranio, te da je on njima dolazi svaki mjesec obavezno, pa i češće, nitko drugi njima nije pomagao. ĆC i on su vozili pok. DĐ u kupovinu u KTC, tužiteljica i pok. DĐ imali su zajednički budžet, nisu imali svaki svoj novčanike. Nadalje navodi da se unazad 4 godine SC se počeo gubiti, SC je počeo po selu hodati, napao njegovu ženu da mu je ukrala zavjesu i onda u to vrijeme zadnje 4 god. kako se to dešavalo nije niti dolazio, jer mu je SC zabranio da dolazi u kuću zbog toga što mu kradu i to je rekao 3 godine prije smrti ali da je on i dalje dolazio tamo pred kuću, donosio babi što je trebalo. Navodi da je bio na njegovom sprovodu, pripremio nareske poslije sprovoda da dođu u kuću, da je to dogovorio sa tužiteljicom, bilo je par ljudi 4-5 koji nisu bili pozvani na karmine, a te karmine su organizirali valjda AĐ ili ZĐ, ne zna tko je to u restoranu plaćao.

22.Iz iskaza svjedoka JĐ u bitnom proizlazi da je tužiteljica njena majka, a DĐ je bio njezin nevjenčani suprug, da su oni negdje od kraja 2003. ili početka 2004. oni su počeli živjeti zajedno, oni su živjeli u [adresa], da je ona dolazila tamo i pomagala majki oko ženskih poslova, obrađivati vrt, DĐ je imao polje kukuruza, imao je šumu pa je tu njen suprug radio sa njima, kuhala je njena majka, da su oni živjeli zajedno sve do Radomirove smrti, da je ona unazad 5 godina dolazila kod njih ali znam da su bili zajedno. U godinama prije dakle kada sam ja dolazila tamo oni su živjeli zajedno, spavali su zajedno, imali su zajedničku sobu, te da ona nije dolazila tamo jer je nju DĐ optužio da mu je uzela zavjesu sa prozora, te da je dolazila pred kuću i donosila majci što je trebalo, te da kad se on vratio iz bolnice o njemu brinula mama, da je tužiteljica te zadnje godine hodala uz pomoć hodalice i oni su si međusobno zajedno pomagali, DĐ je poslije dobivao mirovinu koliko ne znam, a mirovina njene majke je iznosila 500 eura da ona nije sa majkom razgovarala o Radomirovoj sahrani, da su na sahrani bili njena majka i njezin suprug, da je ona došla s posla sahrana je tad već počela, za karmine su ih ignorirali, i ne zna tko je organizirao karmine. Nadalje navodi da su tužiteljica i pok. DĐ imali zajedničke financije, te da kada su oni počeli živjeti u Radomirovoj kući unutrašnjost nije bila sređena, uz pomoć DĐ mama je sređivala unutra, kupovali su neke stvari, oni su dolazili k njima, i da su i noćili kod njih više puta i tada bi spavali u boravku na razvučenom trosjedu kod njih, te da joj majka nije financijski pomagala, da su oni držali svinje kokoši i nešto od povrća pa su njima davali pećenicu za Božić, da su suprug i ona naizmjenično radili, imali su zemlju, imali su drva, sin koji je bio s njima također je bio zaposlen, te da je njezina sestra bila u Srbiji ona u [adresa] ima kuću, tu su kuću njezin suprug i ona prodali, te da njihova majka nije niti njima financijski pomagala. Nadalje navodi da su tužiteljica i pok. DĐ u [adresa] u kući spavali na katu, kada se ona više nije mogla popeti na kat onda su spavali u sobi prizemno gdje su imali fiksni telefon, te da ne zna jel bilo financijske pomoći od strane BĐ prema njima jer ona nju u ovih 25 godina nije vidjela ni čula, te da su u Radomirovoj kući tužiteljica i on obnovili kuću i ovo što je rekla o unutrašnjosti kuće da su si sredili.m da su k njima dolazili Š i ĆC, ne zna kako se on preziva, išli su jedni kod drugih, da NĐ je vidjela svega 3 puta, misli da je dolazio po novce od svog oca za školovanje, da je njena mama je kuhala, da oni nisu živjeli na jednoj adresi da je mama imala njihovu očevinu, da se ta kuća nalazila na adresi [adresa], te da je njena majka tu kuću prodala, ne može se točno sjetiti kad, ona je sav taj namještaj iz te kuće preselila u sestrinu kuću te dio Radi što je trebalo od pokućstva, te da se ona preselila kod njega jer je on tražio da žive zajedno. Nadalje navodi da je ona zaključila da oni žive kao izvanbračni partneri po riječima njene majke da joj je ona rekla da oni spavaju zajedno. Nadalje navodi da kada je prvi put DĐ došao iz bolnice stavljen je na jedan kauč u kuhinji i bio je svjestan, majka ga je poslužila koliko je mogla sa hodalicom ali misli da joj je rekla da mu sestra dolazi stavljati pelenu, a mama je radila kućanske poslove koliko je mogla. To je bilo negdje u prosincu 2024. Kada je DĐ pao u kupaoni tužiteljica je otišla do komšije, a prvo je zvala ŠC koja se nije javila, a onda je otišla kod komšije prekoputa i on ga je onda stavio na krevet i otišao, misli da je to bila noć, DĐ je bio u svjesnom stanju i nije dao da zove ikoga, kada je mama ujutro dobila ŠC i rekla joj šta je onda je ŠC zvala ZĐ, te da je pitala mamu zašto nije zvala hitnu, ona je bila uplašena, nije mogla naći broj, ipak ona ima 86 godina.

23.Iz iskaza svjedoka IĐ u bitnom proizlazi da za odnos tužiteljice i DĐ one ne zna u kakvim su oni odnosima bili, misli osobno da je ona njega iskorištavala, manipulirala njime, pokušavala ga posvađati sa svima u selu, odnosno ona je njega i posvađala sa svima u selu, te da nije ulazio u to zašto oni žive zajedno, da je on jednom vozio B i njenu kćerku u Srbiju kad je B prodala kuću to sam radio na Radin brk. Vozio ih je S, mužu druge kćerke od B u [adresa], te da je on njima dovezao drva i ona je njemu rekla da nije istovario drva i od tada on nije s njom želio imat posla i apsolutno ga više nisu zanimali. Na njegovoj sahrani sam bio, nije mi poznato tko ju je organizirao.Nadalje navodi da sve što se radilo je financirao SC. Navodi da je SC živio kod sebe u kući. Radina kuća je obnovljena ne zna tko je to financirao, vjerojatno organizacije koje su obnavljali kuću, a tu su bili uključeni Đ, KĐ i pok. U, te da SC nije rekao ništa da je bio u vezi sa ŽĐH bio je malo čudnovit, sve je tajio. B se preselila SC da bi imala gd je živjet jer je svoje prodala, te da je ŽĐH sigurno nosila pare od prodane kuće svojoj kćeri u [adresa], a da je SC plaćao troškove namirnica i režija 100%.

24.Iz iskaza svjedoka ZC u bitnom proizlazi da je Đ rođen u toj kući za koju su potpisali obnovu i njegov pok. otac Ć je isto živio tu. I pok. SC je tu živio. Tužiteljicu zna i zna da njezin suprug nije baš bio normalan, ona je tražila gdje će se skučiti, te da još dok je njezin suprug bio živ ona je šurovala sa pok. SC i došla je kod njega negdje 2021. godina kada je prodala kćerkinu kuću. Prodala je kćerkinu kuću i ovaj jedan susjed je nosio novce u Srbiju. SC i ona su se stalno svađali, kupovali su valjda kruh svako za sebe, te da ne zna baš da su oni bili u izvanbračnoj zajednici, mislim da se ona tamo smjestila samo da ima gdje živjeti, nitko nije dolazio k njima otkad je ona došla u tu kuću, on nije više s nikim komunicirao rekao da ona pravim vračke a drugi susjed da ju nosi, te da misli da se slabo itko brinuo o SC, te da joj se čini da su troškove od sahrane snosili CĐ i Z, a da je tužiteljica rekla da je to sve njeno da Z nema što tražiti. Nadalje navodi da je obnovu kuće financirala država, dobio je namještaj isto kao i oni, odnosno da su svi sve dobili od države, te da nikad nisu vidjeli tužiteljicu i pok. DĐ da su izlazili skupa, te da oni nikad njima nisu rekli da su par niti smo to od nekog drugog čuli, te da prije n jegove smrti on je valjda pao i ona nije htjeti zvati hitnu, te da kad je bio na wcu već je bio se smrznuo, ona je zvala njenog supruga i on je došao, da je njen suprug ga stavio na krevet i ona je zvala hitnu, da se on nije sam mogao previjati a ona o njemu nije brinula, te da je ona konstantno svojoj djeci slala pare, a to znam jer je njihova rođakinja živjela u [adresa], kad je došla onda je B poslala po njoj orahe i grah kćeri u Srbiju ali je ta GC, rođakinja, zavirila u vreću i vidila da tu ima i novaca.

25. Iz iskaza svjedoka PĐ proizlazi da je tužiteljicu upoznao kad je došla živjeti kod SC kad je bila obnova kuća u nekom periodu od 2008 do 2010. god. Poznato mu je da je tužiteljica prodala svoju kuću i misli da je onda po toj prodaji došla živjeti kod SC mnogi su se tako snalazili i SC je stanovao dok je došao iz izbjeglištva kod gđe GC a kada je čekao obnovu svoje kuće tada je stanovao kod ŽC, susjeda preko puta, ne zna u kakvom su odnosu bili ŽĐH i SC, sa SC nije spominjao u kakvom je odnosu s njom, on je rekao kad bi ga kolege stare približne kao on zezali da on spava na katu. SC je pričao da oni nekih 300 do 400 kn ulažu mjesečno u hranu za njih dvoje, a on je plaćao režije od svoje mirovine, a ona je svoju mirovinu davala kćerima, tako je on pričao, te da je on bio na Radomirovoj sahrani, na karminama nisam a misli da je oko sahrane sve dogovarao i organizirao CĐ, da ne zna tko je kuhao kod njih u domaćinstvu jer nije bio na ručku pa bi bilo nezgodno reći tko je kuhao. Nadalje navodi da je obnovu Radine kuće financirala država, te da DĐ nije nikada rekao da su on i ŽĐH ljubavni par, to mu nikad nije spominjao, kao što sam rekao kad bi njegovi vršnjaci ga zezali on b i rekao da spava na katu. On je rekao da se oni svađaju i zato je otilazio od kuće to je bila njegova teorija a zašto su se oni svađali to ne zna, i da se sjeća da kad je ŽĐH pala i polomila kuk on je rekao da ju neće primiti nazad u kuću, šta se tu dogodilo kn ne zna, ona se vratila u kuću, on je to pričao svuda po selu i svima.

26.Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona kod pok. DĐ 2003.došla živjeti, a da su se prije toga poznavali i voljeli, da su zajedno radili na pilani , a kada ju se pita o intimnom karakteru njenog odnosa sa pok. DĐ neće lagati da su se oni mi voljeli i poštivali, a pod ovo voljeli misli više od prijateljstva, te da je k DĐ došla živjeti prije nego što je prodala svoju kuću koju nije mogla prodati prije nego istekne 10 godina jer je Hrvatska država obnavljala tu kuću, te da ona prvo nije htjela doći živjeti k njemu, da ona nije mogla bez SC a ni SC bez nje, da su ona i DĐ imali zajedničke financije. AC i G njezin brat su ih služili dvije godine, oni su ih odvozili u dućan po namirnice, te da su ona i DĐ ibili u dogovoru oko financija on je plaćao kad je imao a kad nije više imao novaca plaćala je ona, te da je više režija za domaćinstvo platila ona, da je u domaćinstvu njihovom kuhala ona, pripremala je Božić i Uskrs i znali su zvati CĐ, AC i njenog supruga. Nadalje navodi da nije financijski pomagala kćerki kad ni sama nije imala novca. DĐ je ima zdravstvenih tegoba i izdržavao je koliko je mogao, te da ga je ona tjerala da ide dr. no međutim kako je radio u obnovi bojao se da će dobiti otkaz pa nije išao dr. Kada me se pita za neki posljednji vremenski period prije Radomirove smrti navodi da je bilo velike sekiracije između nje, DĐ i njezinih kćerki, te da njezine kćerke nisu dolazile 5 godina k njima zbog prijetnji, te da u 2023. je DĐ bio u [adresa] dva tjedna u bolnici, kad se vratio onda je bilo još i gore, trpio je velike bolove, ona se tad dalje još brinula o njemu, dan i noć sjedila kraj njega, a gospodin CĐ i nećak su se vozili kraj kuće a ni javili se nisu. Nadalje navodi da ne zna tko je organizirao Radomirovu sahranu, nije se smjela javiti, bila je na sahrani, ali joj nisu dozvolili da ga vidim zaprijetili su joj da ne smije doći ni blizu, te da njoj nitko od njegove familije nije niti prišao. Nadalje navodi da kada su počeli živjeti zajedno SC i ona su spavali u jednoj sobi u prizemlju dolje ima telefon, zvala ju je često njegova sestra iz Australije, to je bilo po noći, spavali su kao muž i žena. Radina sestra iz Australije poslala je 400 dolara njima, to je poslala pretprošle godine, ona ih je promijenila, a tad su im priključivali kanalizaciju pa su to platili 300 eura, a za te dolare su dobili 230 eura. Vezano za kuću navodi da su kupovali suđe, hranu, kupili su linoleum televizor, hladnjaču frižider, mijenjali su tri bojlera u kupaoni, stavljali su zidne pločice u kupaoni, to su sve plaćali. Što se tiče dvorišta prekrili su štalicu gdje stoje drva i šupu. Sredili su ogradu žicom odnosno ogradili, te da je tamo držala piliće i kokoši. Obrađivali su manje od pola jutre zemlje, sijali kukuruze za životinje, a to su sve radili dok su mogli, a onda kad nisu više mogli suprug i ona su se dogovorili da daju FC jer nisu to više mogli raditi. Nadalje navodi da su kod NĐ u [adresa] bili njen suprug, ona i njen zet, nosili su uplatnice što je napravio duga, a on se sakrio nije se htio pojaviti dok smo mi bili tamo.Nadalje navodi da je obnovu Radine kuće platila hrvatska država, i da to da je ona voljela SC rekla i svojoj djeci i svima tko ju je pitao i govorit će to dok god je živa, te da ne zna dal je to SC kome govorio kad bi izašao dok ona nije izašla za njime. Nadalje nacodi da su im susjedi dolazili u goste, a to se sve dešavalo, odnosno dolazili su dok je mogla raditi i častiti a kasnije su okrenuli leđa to su bili LC i ŽC, bilo ih je dosta. Nadalje navodi da su SC i ona zajedno putovali u Srbiju kod njene kćeri, zeta i unučadi, imali su prijatelje u Dragoviću išli su tamo svake nedjelje, a da kuća koju je prodala je bila kuća njenog supruga i nje kojim ima dvije kćeri, da je ona to dala njima a nešto novca je ostavila i sebi.

27. Iz iskaza I. tuženika proizlazi da pok DĐ bio njegov stric sa kojim je bio u jako dobrim odnosima, da su imali i telefonski kontakt i viđali bi se kad bi on došao u Hrvatsku, da ne može točno odrediti koje godine ali prilikom jednog posjeta u [adresa] zatekao je tu gospođu ŽĐH u stričevoj kući čuo je za nju i prije, njezina kćerka udana je za njegova strica A. Navodi da je tada njemu stric DĐ rekao da je ona došla, on je rekao dobro, da je sve mislio da je to između njih prijateljsko i zbog neke pomoć, da je njegov stric je bio jako dobar, te da ne zna kako je tekao odnos između tužiteljice i njegovo pok. strica ali može reći da se uvijek osjetila neka tenzija kad bi on došao tamo a sve iz razloga što je njegov stric uvijek govorio a to zna cijeli [adresa] da je ta kuća njegova i da će to imanje pripastinjemu. Nadalje navodi da unazad 3 ili 4 godine kako bi on dolazio tamo je kod njih bilo dosta neuredno stric bi stajao vani u prljavoj košulji, te da nikad nije čuo od strica da bi on i tužiteljica nekud išli, te da je on njega pozivao da dođe kod mene na Božić i Slavu, on je to odbijao nije slavio svoj Božić niti slave, da mu nikad nije rekao da bi odnos između njega i tužiteljice bio više od prijateljstva ali u zadnje vrijeme se žalio da mu je jako teško. Jednom prilikom kada je dolazila Radomirova sestra iz Australije on je bio nazočan isto, čekao je njih da oni dođu jer je iz [adresa] stigao prije i njega je tužiteljica napala, rekavši da nema pravo u toj kući što reći i da je on rekao da je i on u toj obnovi i da po nekom zakonu ima prava, stric je stajao i ćutao nije ništa rekao, tad je tužiteljica njemu prijetila da će doći i policija, te da je tad dolazila od BĐ kćerka, njemu je donijela garderobu trenerku i odijelu, njemu je tada ostavila 500 eura i 500 dolara to je bio 7 mjesec 2023. godine. Kad bi ja dolazio stricu on bi njemu ostavio 50 do 100 eura ali da sakrije da čuva uvijek bi mu to davao ispred kuća kad bi odlazio. On je bio jako žalovit i recimo rekao bi mi "mali imam ja sve" i počeo plakat, te da nije čuo od drugih ljudi u kakvom bi odnosu b ili tužiteljica i pok. DĐ, te da je tetka BĐ kontaktirala gđu AC da dođe čistiti kod strica, da bi oni to AC platili da održava kuću, stric je na to pristao, a kad je AC došla onda je tužiteljica rekla da ona nema tu šta raditi pa je tako potvrdio i stric i onda AC nije niti radila kod njih. Nadalje navodi da negdje oko 2020. je doveo svoju kćerku BĐ da vidi djedovu kuću i tada je njemu tužiteljica tražila 10 000 eura da ona izađe iz kuće a to je također tražila i od njegove tetke BĐ u telefonskom pozivu, te da je on pitao kome da isplati to. Nadalje navodi da je u listopadu stric pao da je njega AĐ nazvao da je smješten u bolnicu, te da je on otišao u bolnicu tu su bili AĐ i AC došla je doktorica pitao je u kakvom je on stanju a ona je rekla da je čovjek primljen sa 30 šećerom u bolnicu, sa visokim tlakom on je bio priseban, pričali su o tome kako se to dogodilo i što se dogodilo i zašto se ne čuva a on mu je samo rekao ma pusti mali, te da je poslije zvao i AĐ kad je stric otpušten kući, jednom je nazvao i na kućni telefon tužiteljica se javila i pošto je ZĐ rekao njemu da je on jako loše, tad kad je s tužiteljicom razgovarao rekao je da će doći stricu i da plati da se dovozi stricu dodatno hrana odnosno da on ima obrok, a tužiteljica je njemu tada rekla da nema potrebe da dolazim, tad nije ni došao. Nakon tri četiri dana ZĐ mu je rekao da je stric u katastrofalnom stanju, da nije tri dana ustajao, imao je pelene, bio je u jako neurednom stanju, tad je on nazvao AĐ i rekao mu da nazove hitnu da vide što će, te da je na njegovu inicijativu AĐ našao smještaj u KB Dubrava za strica, AĐ je to organizirao. 3. prosinca 2023. on je već bio u bolnici u Zagrebu, a on je onda i dolazio, te da njegov rođak živi u [adresa] pa je njega molio da mu pomogne da odu u bolnicu, prvo što ga je doktorica u bolnici pitala je da li on koga ima, da on nije znao o čemu se radi, pitali su tko ga je spremao za bolnicu, rekla je da je gospodin poslan samo u jednoj pidžami, neuredan i bez pidžame i donjeg veša za daljnje bolničko liječenje, onda je on otišao i kupio 3 pidžame 6 potkošulja i donjeg veša. Tada je jedva pričao i bio je jako loše u bolnici i samo je plakao. 2. siječnja 2024. ujutro je zvao oko 11 sati tad dok je zvao DĐ je još bio živ, zatim je zvao bolnicu oko 14 i dobio informaciju da je stric preminuo prije pola sata, čuo se odmah s tetkom u Australiji kako će i što organizirati, te da su svi zajedno skupili zajedno novac i poslali ga AĐ da to sve organizira kako treba. 5. siječnja je bila sahrana. 5. siječnja je došao ujutro na groblje da odrede gdje će se stric SC sahraniti, te da je on želio da stric ide u grobnicu sa njegovim ocem i napravio mu i spomenik. Tužiteljica se nije javljala ništa oko sahrane nije ga o ničem ni obavijestila. Nadalje navodi da je on općenito znao da se tužiteljica i njegov pok stric svađaju to su svi znali i CĐ je zabranila ulaz u kuću, a on kad bi došao bi jeo kod AC, nije želio da stric ima dalje probleme, te da je njegov stric imao mirovine oko 260 eura, njemu je tetka slala novce iz Australije, slala mu je oko 300 eura. Kad bi god dolazio netko iz Australije tu tetka bi po njima poslala. On nikada nije pričao da bi dijelio financije sa tužiteljicom, te da je njegov pok. stric spavao na katu kuće gdje je postojala jedna sređena soba inače imaju dvije, te da mu stric nije rekao da tužiteljica njemu pomaže, te da je stric dozvolio da ona živi sa njim jer je on bio jako dobrog srca. Nadalje vezano za vrt navodi da je prvo stric jedno vrijeme sijao pa prodavao kukuruzu. Kasnije kad više nije mogao je zvao tetku AC da mu posadi vrt. A stric mu je rekao da je dao gospodinu FC zemlju na korištenje jer sam i ja u tome suvlasnik. Kokošinjac je stric dobio od njegove sestre i obradio ga i imao je kokoši a staru štalu je pokrio sa starim crijepom od kuće što je ostalo nakon obnove. To je bila akcija, ljudi su došli i pomogli da se pokrije. Pločice su u kupaoni rađene u toku obnove, to je bio sastavni dio. Za zidne mu je rekao da je pukla cijev da je on polijepio pločice. Sestra iz Australije osim ovih 300 dolara što sam spominjao slala mu je garderobu. Nadalje navodi da on ne bi rekao da su tužiteljica i njegov pok. stric bili par, kad bi došao oni bi se pozdravili, ona bi otišla u sobu a on bi sa stricem. Režije je plaćao moj stric. Ja ne znam da li je gđa ŽĐH tužitelju davala novac za lijekove ja samo znam da bi rekao kad bi dobio penziju da je dao AC dao novce da mu kupi lijekove što treba. I.tuženik je naveo da je uz odgovor na tužbu i dostavio fotografiju poruke od kćerke tužiteljice koju je ta kćerka imena LĐ napisala F, a F je kćerka od BĐ, ta poruka pisana je 12. prosinca 2023. kada je tuženik već bio u bolnici te tuženik ističe da je sadržaj te poruke dostavio uz odgovor na tužbu. Iz sadržaja poruke koja je pročitana od strane suda I. tuženik misli da proizlazi da tužiteljica misli otići iz kuće. I. tuženik nadalje navodi da je AĐ otišao kako bi preuzeo ključ od tužiteljice i novac s dogovorom da se sve preda njemu, međutim tužiteljica je potjerala AĐ i rekla da je to čista laž, a da on misli tumačeći tu poruku koja čitana što je napisala njena kćerka da je tužiteljica željela predati ključeve kuće jer je smatrala da nema nikakva prava na istu.

28.Odredbom čl. 221. a Zakona o parničnom postupku propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će se pravilom o teretu dokazivanja.

29.Sud je iskaze svjedoka i stranaka cijenio relevantnim za donošenje odluke u ovom postupku, i analizirajući iste donio slijedeće zaključke:svjedok ZĐ nije doživio tužiteljicu i pok. DĐ kao ljubavni par, od strica je čuo da su njih dvoje učestvovali u kupovini namirnica pola pola s tim da je on plaćao sve režije oko svoje kuće, te da je tužiteljica financijski pomagala i svoje dvije kćerke, RĐ je tužiteljicu i pok. DĐ doživio kao par, OĐ navodi da su živjeli prijateljski, da su račune za lijekove i hranu plaćali po pola, da je sahranu pok. DĐ organizirao CĐ i to novcem koji je poslala za to Radomirova sestra. Nadalje svjedok CĐ je navodio da je tužiteljica živjela kod pok. DĐ jer nakon prodaje kćerkine kuće nije imala kuda, da su njih dvoje bili u nekom svadljivom odnosu, da u plaćaju namirnica su učestuvovali pola pola, i da je DĐ plaćao režijske troškove, a pošto je on bio dosta lošeg financijskog stanja njemu je novac slala sestra Australije, a AĐ se pobrinuo i za Radomirov smještaj u bolnice, te je organizirao sahranu i platio račune novcem koji mu je poslala Radomirova sestra iz Australije, i da se njih dvoje nikad nisu prezentirali kao ljubavni par. Svjedok ĐC ne zna prirodu odnosa između tužiteljice i pok. DĐ, dok svjedok UC kao zet tužiteljice prirodu njihova odnosa opisuje kao izvanbračnu zajednicu, te JĐ

– kćerka tužiteljice također. ZC ne misli da su tužiteljica i pok. DĐ bili u izvanbračnoj zajednici, da nikad nisu vidjeli tužiteljicu i pok. DĐ da su izlazili skupa, te da oni njima nikad nisu rekli da su par niti su oni to od nekog drugog čuli. IĐ ne zna u kakvim su oni odnosima bili, misli osobno da je ona njega iskorištavala, manipulirala njime, pokušavala ga posvađati sa svima u selu, odnosno ona je njega i posvađala sa svima u selu te da se B preselila SC da bi imala gdje živjeti jer je svoje prodala, te da je ŽĐH sigurno nosila novce od prodane kuće svojoj kćeri u [adresa], a da je SC plaćao troškove namirnica i režija 100 % . Svjedok PĐ ne zna u kakvom su odnosu bili ŽĐH i SC, SC nije spominjao u kakvom je odnosu s njom, on je rekao kad bi ga kolege stare približne kao on zezali da on spava na katu. SC je pričao da oni nekih 300 do 400 kn ulažu mjesečno u hranu za njih dvoje, a on je plaćao režije od svoje mirovine, a ona je svoju mirovinu davala kćerima, tako je on pričao, te da je on bio na Radomirovoj sahrani, na karminama nije i misli da je oko sahrane sve dogovarao i organizirao CĐ.

Nadalje činjenica je da tužiteljica i pok. DĐ nisu imali zajedničke imovine, niti su ulagali u kuću pok. DĐ, jer je tijekom postupka dokazano da je njegovu kuću obnovila Republika Hrvatska, kako i proizlazi iz rješenja Požeško –slavonske županije od 14.06.2000. i iskaza svjedoka. Kao članovi obitelji koji će prebivati u toj kući navedeni su brat pok. DĐ, šogorica i nećak.

30.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

31.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke. Da bi se radilo o zakonom priznatoj izvanbračnoj zajednici sa uspostavljenim režimom zajedničke imovine, potrebna je volja za uspostavljanjem takvih odnosa koji odgovaraju odnosima u braku i život stranaka u izvanbračnoj zajednici koja je trajala duže vrijeme (tako i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev-1857/2015-2 od 2. srpnja 2019., izneseno je shvaćanje prema kojem; "da bi se radilo o zakonom priznatoj izvanbračnoj zajednici sa uspostavljenim režimom zajedničke imovine, potrebna je volja za uspostavljanjem takvih odnosa koji odgovaraju odnosima u braku i život stranaka u izvanbračnoj zajednici koja je trajala duže vrijeme“, dok je u odluci broj Rev-775/16-2 od 6. travnja 2016., na pitanja koji su bitni elementi potrebni da bi odnos neudane žene i neoženjenog muškarca imao karakter „životne zajednice“ u smislu čl. 3. Obiteljskog zakona odnosno što „životna zajednica“ u svom značenju podrazumijeva, te koji stupanj i koja kvaliteta „životne zajednice“ se sukladno navedenoj zakonskoj odredbi zahtijeva da bi se takva zajednica protekom zakonom propisanog vremena, počela smatrati izvanbračnom zajednicom?, odgovoreno da se "U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje ne može se dati jednoznačan odgovor jer o tome koji su bitni elementi potrebni da bi se određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca smatrala izvanbračnom zajednicom je činjenično pitanje koje se utvrđuje u svakom pojedinačnom slučaju i ovisi od konkretnih okolnosti slučaja te je nemoguće unaprijed odrediti formalno što sve takva zajednica podrazumijeva i koje kvalitete ista mora biti.“ Uz to je u odluci revizijskog suda broj Rev-625/2017-2 od 7. svibnja 2019., na takva pitanja ponovio ranije dani odgovor da „(…) pravnu ocjenu o postojanju životne zajednice dvaju osoba u smislu odredbe čl. 3. ObZ doista nije moguće generalizirati, već je naprotiv njezino postojanje ili ne potrebno u svakom pojedinom slučaju ocjenjivati u okolnostima tog konkretnog slučaja, rukovodeći se pretpostavkama propisanim odredbom čl. 3. ObZ.“

31.Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

32.Slijedom svega navedenog obzirom da tijekom postupka je sud utvrdio kako između pok. ĐĐ i tužiteljice nije bilo zajedničkog računa, zajedničkih putovanja, ušteđevine, sve režije za kućanstvo plaćao je pok. DĐ, te niti drugih obilježja posebne bliskosti, obzirom kako većina saslušanih svjedoka nije iskazala da bi između istih postojala emotivna bliskost, niti da su se isti uopće predstavljali kao izvanbračni par- sud je utvrdio da nije postojala izvanbračna zajednica između pok. ĐĐ i tužiteljice. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva, dok iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka sud nalazi da na strani pok. ĐĐ nije postojala volja da živi u izvanbračnoj zajednici sa tužiteljicom što proizlazi na temelju suglasnih izjava većine svjedoka saslušanih u ovom postupku kojima je sud poklonio vjeru jer su iskazivali kategoričk i, uvjerljivo, na temelju neposrednih saznanja i opažanja kao dugogodišnji prijatelji, susjedi ili rodbina pokojnog. Nadalje između pokojnog ĐĐ i tužiteljice nije egzistirala ekonomska zajednica života jer je utvrđeno da za vrijeme zajedničkog življenja u istom stanu nisu stjecali zajedničku imovinu niti su imali bilo kakve zajedničke investicije. Tužiteljica i njena obitelj nisu bili uključeni u organiziranje sprovoda, niti je tužiteljica sudjelovala u snašanju bilo kakvih troškova te je isto ponašanje još jedan dokaz da se zato nije smatrala obveznom što bi u suprotnom kao izvanbračna bračna supruga morala biti. Na temelju izvedenih dokaza prvostupanjski sud zaključuje da između tužiteljice i pok. ĐĐ nije uspostavljen takav stupanj međusobne povezanosti da bi njihov odnos imao obilježje izvanbračne zajednice, već da je to samo riječ o prijateljskom odnosu u starijoj životnoj dobi, gdje neovisno o zajedničkom življenju, nije uspostavljena izvanbračna zajednica, već je njihov odnos bio prijateljski u kojem su si međusobnom u starijoj dobi pomagali. Imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka tužiteljica nije dokazala da je njezina zajednica s pok. obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

33.Polazeći od izloženog ovaj sud smatra da između tužiteljice i pokojnog ĐĐ nije postojala životna zajednica koja bi proizvodila pravne učinke uzdržavanja, imovinskih odnosa i nasljeđivanja odnosno da nije postojala izvanbračna zajednica koja bi po svom sadržaju bila slična bračnoj zajednici. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev jer za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 3 Obiteljskog zakona."

34.Slijedom navedenog odlučeno je kako je to navedeno u točki I. izreke presude.

35.O troškovima postupka Sud je odlučio temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona u svezi s odredbom članka 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku i u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23 u tekstu: Tarifa). Obzirom da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, tužiteljica je dužna tuženicima naknaditi troškove parničnog postupka koji su im u smislu odredbi članka 155. Zakona o parničnom postupku bili potrebni i opravdani, a Sud je kao potrebne i opravdane troškove tuženika dosudio trošak sastava podneska od 19.05.2025. u iznosu od 240,00 EUR, sukladno Tbr. 8.toč.1. i Tbr. 40.toč.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, i 138/23 dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu održanom 28.05.2025. u iznosu od 240,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1. i Tbr.40.toč.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 03.09.2025. u iznosu od 240,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1. i Tbr.40.toč.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 15.10.2025. u iznosu od 240,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1. i Tbr.40.toč.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 02.12.2025. u iznosu od 240,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1. i Tbr.40.toč.1. Tarife, uvećano za pripadajući PDV na navedene iznose u iznosu od 300,00 EUR, sukladno Tbr. 46. Tarife, te uvećano za trošak predujma na ime dostave zdravstvenog kartona u iznosu od 7,44 EUR, odnosno u sveukupnom iznosu od 1.507,44 EUR, sve kako je odlučeno u toč. II. izreke ove presude. Tuženicima nije priznat trošak prijevoza, obzirom da isti nije obrazložen niti dokumentiran.

U Bjelovaru, 12. siječnja 2026.

Sudac:

Jasmina Drageljević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana objave iste presude, nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka.